Zapisnik
sa 11. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 23. 05. 2014. godine u vijećnici.
Sjednicu je u 13,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne i konstatirala da istoj prisustvuje 14 od ukupno 15 članova Gradskog vijeća.
Sjednici prisustvuju: Marina Mrkonja, Ivica Barić, Katarina Rendulić, Đuro Mihajlović, Mario Medved, Ivan Bogović, Davor Požega, Ivanka Magdić, Diana Cindrić, Marina Katić, Damir Vuković, Zoran Ivšić, Marinko Radočaj i Josip Štefanac.
Sjednici nije prisutna Mihaela Turkalj.
Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju:Josip Gračan – zamjenik gradonačelnika koji obnaša dužnost gradonačelnika, Zdenka Kovačević – pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Matija Modrušan – predstavnik Javne ustanove Natura viva te novinari.
AKTUALNI SAT
Predsjednica Vijeća poziva upisane vijećnike da postave pitanja.
Josip Štefanac je najprije predložio Gradskom vijeću i svim nazočnima da se priključe humanitarnoj akciji na način da se kao vijećnici odreknu jedne dnevnice u korist poplavljenih područja u RH te predlaže da se o tom prijedlogu glasuje danas na sjednici. Drugo, kao građanin i kao vijećnik ima saznanja da je u Rastokama došlo do niza konflikata vezano uz vršenje naplate od turista, turisti doživljavaju nekakve šokove što ne bi trebalo i dolje dolazi do jednog konfuznog stanja. Tu je ujedno izvijestio vijećnike kako je jučer bio nazočan na sastanku u Županiji koji je predvodio gosp. Banjavčić i gdje se tražilo rješenje tog problema pa smatra da bi i Vijeće o tome trebalo izvijestiti. Treće, zanima ga da li se radi po pitanju rješavanja komunalnog otpada, da li službe rješavaju taj dio koji nas čeka od 1. 7.
Predsjednica je u vezi prijedloga da se vijećnici odreknu svoje naknade naglasila kako svaki vijećnik mora potpisati izjavu tog tipa i složila se da se o tome može i raspraviti.
Zdenka Kovačević pojašnjava kako svaki vijećnik mora dati osobno očitovanje jer to su osobne naknade pa svaki vijećnik mora dati pismenu izjavu tako da računovodstvo može tu uplatu umjesto na račun vijećnika izvršiti u korist poplavljenog područja.
Josip Štefanac predlaže da se o tome glasuje kako bi onda računovodstvo tijekom sjednice moglo pripremiti te izjave za potpis pa bi se mogle odmah i potpisati. Predlaže da se to riješi odmah jer je takva situacija, novac je hitno potreban i treba se uključiti u akciju. Pita predsjednicu Vijeća da li može to dati na glasanje.
Predsjednica Vijeća ponavlja ono što je i pročelnica rekla kako svatko odlučuje za sebe, odnosno svatko će svojim pismenim očitovanjem odlučiti o doniranju sredstava od dnevnica.
Josip Gračan je u vezi Rastoka rekao kako vjeruje da je gosp. Štefanac po tom pitanju više upoznat od njega obzirom da je bio na tom sastanku. Potvrdio da je problem dolje prisutan, problem je što obitelj Holjevac vodi goste mimo sustava, tako reći šverca ih na ulaz br. 3 dok koncesionar nema uvid u tom svemu, problem je i što čuvar prirode koji je dolje jako loše obavlja svoj posao. Istaknuo je kako se na rješavanju tih problema radi, a na koji način će se sve to riješiti još ne zna jer se zajednički jezik još nije našao, uglavnom se na tome radi i već u ponedjeljak je sastanak u Zagrebu gdje će se dalje nastaviti rasprava o Javnoj ustanovi, koje su čije nadležnosti i što poduzeti za rješavanje tog problema.
Anđelka Jurašin Vuković se također uključila iznijevši kako je ovo nešto što se ponavlja već duže vrijeme, pokušavalo se i ovdje naći rješenje, bivši gradonačelnik je također pokušao dogovorima i sastancima riješiti to, odnosno pronaći neko zajedničko rješenje, ali bez uspjeha. Podsjetila je kako je Javna ustanova raspisala natječaj, odabran je nositelj koncesijskog odobrenja koji ima pravo vođenja grupa po Rastokama, nositelj koncesijskog odobrenja financirao je i platio stručno osposobljavanje lokalnih vodiča, 8 ili 9 ljudi. Problem je nastao i u samom nadzoru, a to se probalo nekako između Grada i Javne ustanove i samog koncesionara dogovoriti na način da se jednostavno grupama koje se iskrcavaju na ulazu npr. 1 gdje su uvijek vodiči, nudi obilazak Rastoka, da se to plati i od te cijene dio sredstava ide i Javnoj ustanovi koja je naravno poslije obvezna ta sredstva vratiti u lokalitet. Problem što imamo jedan ovako narušen sustav je u tome što jedna obitelj ima razgledavanje svog imanja i jednostavno ne želi na taj način koristiti usluge koncesionara niti te grupe provoditi kako je to zakonom uređeno i kako bi to trebalo biti definirano. Probalo se mirenjem i dogovorom situacija razriješiti, ali se nije uspjelo pa je u tom smislu išla molba i prema Karlovačkoj županiji koja je iznad Javne ustanove da se ipak to pitanje proba riješiti na dobrobit svih jer Gradu sigurno nije u interesu da koči privatno imanje koje dolje rade, niti koncesionara koji isto obavlja ugostiteljsko hotelijersku djelatnost na našem području, interes je da se nađe zajednički jezik, ali, na žalost, zajednički jezik se nije pronašao. Ono što sada slijedi kao nekakva zadnja instanca, obzirom da Javna ustanova ima jedna svoja druga tumačenja i viđenja svega, je da se vidi u Ministarstvu turizma što i kako dalje jer imamo Ministarstvo turizma radi korištenja licenciranih vodiča, imamo tu i inspekciju zaštite okoliša pa da se jednostavno vidi na koji način i tko i kako smije ulaziti na taj lokalitet. Sustav je skoro pred kolapsom jer je nositelj koncesijskog odobrenja došao do te faze da bi digao ruke od svega toga bez obzira koliko je uložio jer tu se stvara i jedna nelojalna konkurencija, onaj tko vodi na svoje privatno imanje, ima svoju cijenu i to ide u njegov prihod, a nositelj koncesijskog odobrenja mora pratiti zakonske popise, znači ima višu cijenu zato što mora platiti vodiče, ima troškove i mora platiti Javnoj ustanovi i ta sredstva, iznosi pročelnica i dodaje kako su se nadali i očekivali da će se jučer u Županiji postići dogovor, ali se nije u tome uspjelo i priznaje da je i razočarana zbog toga, ali ide se dalje još do Ministarstva od koga se očekuje da jednostavno pojasne na koji način dalje i kako, tko je u pravu, što se može napraviti i da li taj sustav onda kao takav ima smisla i da li on dalje može funkcionirati.
Josip Štefanac dodaje kako se obratio tamo na tom sastanku i rekao da je potpredsjednik Gradskog vijeća jer je želio osobno prisustvovati i tu situaciju doživjeti tamo na mjestu. Kao prvo žao mu je što se Slunju i Rastokama, koje su temelj razvoja turizma i koje su „zlatna koka“ takve situacije dešavaju, a da se ne mogu riješiti ovdje u gradu, da dolazimo u situacije da se strane dijele na dvije, odnosno da je netko za Holjevca, netko je za Flanjka i td. Po njegovom mišljenju prvo i najvažnije je to da se taj problem treba rješavati u Slunju i da ga trebaju rješavati Slunjani. Drugo, predložio je, a to je inicijativa vijećnika SDP a i njegova, da se osnuje Javna ustanova Grada Slunja, da počne sa funkcioniranjem unatoč tome što je prethodni gradonačelnik bio protiv jer nemamo novaca. Zna da je problem dosta kompleksan, svi vide u tome dobru zaradu i te Rastoke su „zlatna koka“ pa je njegova preporuka da mi to ne prepustimo Karlovačkoj županiji. Pročitao je materijale koje su dobili od Javne ustanove i uočio da je jedina zarada što se ostvaruje kroz djelovanje Javne ustanove, ovo što ostvare na našem području, odnosno u Zaštićenom krajoliku „Slunjčica“. Ne bi ulazio niti u zaštitu Holjevaca, niti Flanjaka, niti bi se svrstavao u to, kaže g. Štefanac, ali smatra da tu ima puno neriješenih pitanja, među ostalim i priča kako navodno postoje i dva Pravilnika u Javnoj ustanovi po kojima se radi, govori se o javnim površinama gdje smatra da se pravilnikom ne može regulirati kako će se tko kretati po javnim površinama. ulazi se u slobodu privatnih vlasnika, u slobodu rada poduzeća i td. Stoga je mišljenja da sve to treba daleko stručnije složiti nego što je to bilo u važećem pravilniku ili u onom za koji svi kažu da je nevažeći. Osvrnuo se i na ono što je gosp. Banjavčić rekao da nismo sposobni za to i to smatra na neki način uvredom, ali to je politika, sitan je da bi se tu miješao kao pojedinac, ali smatra da bi naše Vijeće moglo odlučiti da smo sposobni da imamo svoju ustanovu i da možemo to sami izregulirati.
Josip Gračan je na pitanje oko komunalnog otpada izvijestio Gradsko vijeće da je Grad dobio od DUUDI-a odluku o darovanju državnog zemljišta, da se u ponedjeljak potpisuje ugovor, a to je uvjet za ishođenje glavnog projekta i na taj način će se pa će se rokovi moći ispoštivati.
Damir Vuković je upoznao Vijeće kako je od zapovjednika DVD-a saznao da Grad kasni sa isplatom za tekuće poslovanje DVD-a pa pita da li je to riješeno jer, navodno, zamjenik gradonačelnika nema pravo potpisa, zanima ga što je s tim, da li znači da će DVD morati svoje rezerve trošiti za režije.
Zdenka Kovačević odgovara da ovo možda malo kriva interpretacija te informacije koja je dana DVD-u. Vjeruje da vijećnici znaju da se DVD financira iz sredstava koja su ostvarena od komunalne naknade, a s obzirom da situaciju koja se nama dogodila, odnosno na obavijest MORH-a da im se prestane naplaćivati komunalna naknada, DVD-u su mjesečne potpore smanjene na način da im se za sada doznačuju sredstva za plaće, DVD ima određenih svojih prihoda i viška prihoda prenesenih iz prethodnih godina i u ovom trenutku smatra da nije upitno njihovo redovno poslovanje iako može doći u pitanje redovito poslovanje u smislu osiguranja sredstava za plaćanje goriva, vode koju plaćaju kada idu na intervencije, ako se situacija nastavi. Iznijela je također kako gosp. Gračan ima ovlaštenje za potpisivanje svih financijskih akata, on obnaša sve dužnosti gradonačelnika, a da li će on tu odluku promijeniti ili neće, to je na njemu, ali misli da u ovom trenutku DVD malo pokušava potencirati taj svoj problem, on nije tako drastičan sada, ali bi mogao biti u narednom razdoblju ako doista ne budemo imali prihode od komunalne naknade od vojnog vježbališta jer će onda ta raspodjela sredstava koja se uberu od komunalne naknade morati biti puno drugačija.
Ivanka Magdić, potaknuta upitima građana, pita zbog čega su obustavljeni radovi na projektu izgradnje rekonstrukcije vodovoda Dom zdravlja – Fina, obzirom da za to ne postoje opravdani razlozi jer bez obzira što je gradonačelnik dao ostavku, potpisan je ugovor i nema razloga da se radovi obustavljaju. Drugo, unatoč objašnjenju gđe. Kovačević misli da, s obzirom na situaciju u gradu, nema nikakvog razloga da sadašnji zamjenik gradonačelnika ne izvršava proračun, pa ne zna zašto se preventivno uskraćuju sredstva DVD-u samo zbog toga što je situacija sa daljnjim uplatama komunalne naknade od MORH-a pod upitnikom, ako imamo planirani proračun koji je usvojen, ako je zamjenik gradonačelnika ovlašten za njegovo izvršavanje, ako Grad ima viškova prihoda iz prošlih godina poglavito kad su u pitanju namjenska sredstva, znači za održavanje, ne vidi opravdanja zašto se DVD-u mjesečno ne doznačuju sada važećim proračunom predviđena sredstva, odnosno ne razumije koji su to razlozi koje je gđa. Kovačević rekla jer po tome sve ustanove bi trebale onda biti u hladnom pogonu čekajući razrješenje između MORH-a i Grada, a situacija nije tako kritička da se proračun ne bi mogao izvršavati barem do trenutka potrebe za njegovim možebitnim rebalansom.
Josip Gračan je izvijestio vijećnike da su radovi na cjevovodu Dom zdravlja – Fina stali iz razloga što je tvrtka iz Karlovca koja obavlja radove nabavila krivu opremu, cijevi nisu po projektu pa je nadzorni obustavio radove dok se ne nabavi nova oprema koja dolazi iz inozemstva. Što se tiče sredstava za DVD osobno smatra da se treba štedjeti dok se još ima na čemu štedjeti tim više što imaju i svojih vlastitih sredstava i što mogu to koristiti, ali ako Vijeće smatra da treba dalje nastaviti s isplatom, to će se svakako uvažiti.
Zdenka kovačević je još pojasnila vezano na komentar gđe. Magdić koja isto tako primjenjuje Zakon o proračunu, pa vjerojatno i zna da neovisno o tome što su sredstva u proračunu planirana, ako tijekom godine dođe do smanjenja priljeva sredstava, isplate se mogu vršiti u iznosima manjim od onih koji su planirani odnosno proračunom osigurani. U tom trenutku je takva bila odluka tadašnjeg gradonačelnika gosp. Rendulića i ona se i dalje primjenjuje dok se situacija ne promijeni, a razmišljanje u službama je da DVD u ovom nekakvom prijelaznom razdoblju može funkcionirati sa sredstvima koja mu se redovito doznačuju za plaće, a iz viška vlastitih sredstava mogu financirati sve ostale troškove, tim više što se tek rebalansom proračuna treba definirati u koje će namjene ići višak sredstava iz prošle godine koje je Grad ostvario.
Ovime je predsjednica zaključila „Aktualni sat“
Po završetku „Aktualnog sata“ predsjednica je prešla na utvrđivanje dnevnog reda te predložila dnevni red kakav su vijećnici dobili u pozivu.
Prijedloga za izmjenama i dopunama dnevnog reda nije bilo pa predsjednica daje dnevni red na glasanje.
Predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće za 11. sjednicu jednoglasno utvrdilo slijedeći
Dnevni red
1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 10. sjednice Gradskog vijeća
2. Očitovanje gosp. Željka Rendulića o podnesenoj ostavci na dužnost Gradonačelnika
3. Razmatranje Izvješća o radu i financijskom poslovanju Javne ustanove Natura viva za 2013. godinu
4. Odluka o odabiru izvoditelja radova održavanja javne rasvjete
5. Odluka o utvrđivanju mjerila za naplatu usluga Dječjeg vrtića Slunj
6. Pravilnik o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u Dječji vrtić Slunj
7. Izvješće o korištenju sredstava tekuće rezerve Proračuna Grada Slunja
8. Različito
1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 10. sjednice Gradskog vijeća
Josip Štefanac se osvrnuo na točku „Različito“ gdje je bilo postavljeno pitanje kakva je praksa vezano uz poligone u EU, a u materijalima nije dobio pisani odgovor pa ne zna koji je razlog što nema pisanog odgovora.
Zdenka Kovačević odgovara kako je odgovor zatražen, ali ga nismo još dobili, tako da nije mogao biti u materijalu.
Josip Štefanac smatra da se to onda moglo tako i navesti, kao što je bio pisani odgovor za gosp. Ivšića, tako je mogao biti i odgovor za g. Štefanca
Zdenka Kovačević dodaje kako se njemu ne odgovara, odnosno nije se osigurao odgovor za g. Štefanca
Josip Štefanac smatra da se ipak trebalo reći da je pitanje proslijeđeno nadležnim institucijama i da će se tijekom idućeg perioda dostaviti odgovor. Insistira da se nađe odgovor o tome kakva su ta iskustva u zemljama EU kako bi se mogli usporediti.
Predsjednica pita vijećnika da li predlaže izmjenu zapisnika u tom dijelu ili samo traži odgovor
Zdenka Kovačević odgovara kako se ne može mijenjati zapisnik jer to u tom trenutku nije bilo rečeno
Josip Štefanac iznosi kako samo traži odgovor
Zdenka Kovačević je ponovila kako će odgovor vijećnicima biti dan čim ga službe dobiju od institucija od kojih je i zatražen.
Josip Štefanac je zatim pročitao svoje pitanje kako je to napisano u Zapisniku pa je pročelnica Zdenka Kovačević još jednom naglasila kako se za to zna i da su u tom smislu zatražena mišljenja i od Udruge gradova i od zastupnika u EU parlamentu, ali do sada niti od jedne niti od druge strane nismo dobili odgovor, prema tome na ovo vijećničko pitanje u ovom trenutku odgovora nema i čim odgovor stigne, dostavit će se vijećnicima u materijalima
Josip Štefanac je komentirao kako bilo bi dovoljno da se to i napisalo da su pitanja upućena i da se čeka odgovor.
Predsjednica je potom dala na usvajanje Zapisnik sa 10. sjednice Gradskog vijeća održane dana 29. 04. 2014. godine.
Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je ZA Zapisnik glasalo svih 14 vijećnika i da je Gradsko vijeće stoga jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Zapisnika sa 10. sjednice Gradskog vijeća održane dana 29. 04. 2014. godine
2. Očitovanje gosp. Željka Rendulića o podnesenoj ostavci na dužnost Gradonačelnika
Predsjednica Vijeća u uvodnom dijelu vezano uz ovu točku dnevnog reda izvijestila je Gradsko vijeće da je trećina vijećnika, odnosno gosp. Štefanac, gđa. Mihaela Turkalj, gosp. Radočaj, gosp. Vuković i gosp. Ivšić. zahtijevali su svojim dopisom od 05. 05. 2014. godine izvanrednu sjednicu na kojoj traže da se g. Željko Rendulić očituje o podnesenoj ostavci na dužnost gradonačelnika. S obzirom da je redovita sjednica unutar zakonskog roka, tj. 15 dana, taj zahtjev uvršten je u dnevni red ove sjednice i priloženi su slijedeći materijali: službena ostavka, aktivnosti vezane uz sam čin ostavke od strane nje kao predsjednice Gradskog vijeća, te odgovori pročelnice odnosno Ministarstva uprave, a na samoj sjednici su vijećnici dobili i jedan oblik pisanog odgovora bivšeg gradonačelnika kojeg je u nastavku pročitala. i nakon toga otvorila raspravu.
Nitko od vijećnika nije se javio za riječ pa je predsjednica zaključila raspravu i prešla na slijedeću točku dnevnog reda.
3. Razmatranje Izvješća o radu i financijskom poslovanju Javne ustanove Natura viva za 2013. godinu
Predsjednica Vijeća iznosi kako su vijećnici uz poziv za sjednicu dobili materijale, odnosno Izvješće o radu i financijskom poslovanju Javne ustanove Natura viva za 2013. godinu te da je sjednici prisutan gosp. Matija Modrušan ukoliko bude potrebe za dodatnim odgovorima i pojašnjenjima.
Otvorena rasprava.
Josip Štefanac pita je li istina da se samo na Zaštićenom krajobrazu Slunjčica zarađuje novac ili je on to krivo zaključio
Matija Modrušan odgovara da je dobro zaključio jer se za sada prihodi ostvaruju samo na ZK Slunjčica.
Drugi se nitko nije javio za riječ pa je predsjednica zaključila raspravu po ovoj točci dnevnog reda.
4. Odluka o odabiru izvoditelja radova održavanja javne rasvjete
Predsjednica podsjeća da je na prošloj sjednici razmatrana odluka, međutim, vijećnici su tražili neka pojašnjenja pa je pozvala pročelnicu gđu. Jurašin Vuković da uzme riječ, ukoliko ima potrebe.
Anđelka Jurašin Vuković je podsjetila vijećnike da su tražili pojašnjenje u vezi odstupanja i povećanja cijena u odnosu na važeći ugovor pa je ispred Grada zatraženo očitovanje koje je dobiveno i od ponuditelja i iz kojeg se vidi da se on sa svojim cijenama veže za nabavne cijene od njegovih dobavljača pa je u privitku stavljena i cijene dobavljača odnosno firme VINiB. Kada su dobivene cijene uočilo se da ima odstupanja jer tražilo se pojašnjenje za CN sklopnik 125 A, a dostavljeno je za 115 A, za reflektor od 100 i 200 W, a ovdje je dostavljeno od 70 i 150 W pa je na ponovljeni upit ponuditelj usmeno pojasnio da je, nevezano to što je stavljeno 115 A, to cijena koja se odnosi na CN sklopnik od 120 A, odnosno kod odstupanja ovih karakteristika materijala od 10, 15 posto, cijena je ista ili približno ista. Ono što je i sam ponuditelj rekao, o čemu se prošli puta dosta pričalo, je stavka pod brojem 72. CN sklopnik od 120 A koji ima samo jedna TS od svih TS na našem području, a to se vidjelo iz detaljnog pregleda korištenog materijala u ovom četverogodišnjem ugovoru. U tom pregledu također je i za ostale stavke o kojima je bilo riječ izvršen uvid pa je u nastavku iznijela da je ugrađeno 14 betonskih stupova, 3 stupa impregnirana dužine 9 m, 9 stupova impregniranih od 10 m, 13 prigušnica od 70 W, jedna grebenasta sklopka, po jedan CN sklopnik od 120 A, CN sklopnik od 150 A, reflektor od 200 W, reflektor od 100 W.
Otvorena rasprava.
Ivicu Barića zanima, neovisno o tome koliko se toga utrošilo, zašto je tolika razlika u cijeni, nije mu to jasno i zato su i tražili pojašnjenje kako je moguće da je toliki skok u cijeni i iz ovog odgovora to ne vidi niti sada, niti je to objašnjeno. Ne vjeruje da je na tržištu toliko skočila cijena tog materijala odjedanput pa ne zna da li su se u prijašnjim natječajima događala nekakva friziranja oko tih dijelova ugradbenih i tih proizvoda koji se inače ne koriste u smislu da se tada možda neke cijene friziralo, a sada su prikazane stvarne cijene pa je to ispalo puno. Ponavlja kako njemu iz ovog odgovora jednostavno nije vidljivo kako je moguće da su od prije 4 godine cijene od ponuđača toliko skočile, to je prosto nemoguće pa je još jednom istaknuo kako je jedina solucija koja je mogla biti da je ponuđač već prije 4 godine frizirao te cijene, tj. da ih je umanjivao iz nekih svojih razloga, a sada su očito prikazane stvarne cijene. Očekivao je drugačiji odgovor.
Anđelka Jurašin Vuković dodaje da je upravo zato u materijale stavljen i upit Grada da se vidi što je traženo, a i nakon odgovora ponuditelja tražena su i dodatna pojašnjenja.
Ivanka Magdić smatra da bi shvatili koje su to cijene da su bile 2 ili 3 ponude, iako jačina ne odgovara. Zanima ju može li se zaključiti Ugovor o održavanju bez rednog broja 29. 30.,31, 55 i td., ako se zna da se to ne radi pa onda ne treba niti pisati. Boji se da je ovdje došlo, bespotrebno, do možebitne podloge za razno razne priče kada se iziđe sa ovog Vijeća, to sigurno nije bila namjera niti ponuditelja, niti bilo koga drugog. Dapače, ponuditelj vrlo korektno obavlja posao na održavanju, domaći je čovjek i sklopiti ugovor s njim svakako podržavam, ali budući da je tu 7, 8 stavki koje se ionako ne koriste, ne treba ih niti u ugovoru, zaključuje gđa. Magdić.
Ivicu Bariću zanima kako su se u prošlom ugovornom razdoblju te stavke plaćale, da li su plaćene po cijenama koje je ponuditelj nudio u ugovoru ili su sklapani kakvi dodaci ugovoru o čemu gđa. Magdić govori i da li postoji neki dokument gdje se vidi koliko je taj ugrađeni sklop tada plaćen.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara kako se plaćanje vrši prema važećim cijenama iz ugovora, ali je bilo i par zaključaka koji su više bili vezani za određena održavanja koje je trebalo provesti, ali kada se ispostavlja račun, ispostavlja se po cijenama koje su u ugovoru, konkretno ako se plaća npr. CN sklopnik od 120 A onda je on plaćen po cijeni iz ugovora tj. 200 kn neto + PDV
Ivica Barić pita nisu li sklapane neke dodatne klauzule ugovora gdje se ipak mijenja cijena toga i ne plaća se po tom ugovoru nego van ugovora, konkretno taj proizvod.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara da je nakon sklapanja ugovora bilo nekoliko zaključka za određivanje cijena, ali to se odnosilo na neke specifične situacije koje je trebalo provesti, odnosno radilo se o zahvatima koji nisu bili predviđeni ugovorom, nije se znalo da će se pojaviti potreba za njihovim izvođenjem.
Josip Štefanac smatra kako se mora o tome voditi računa jer to je novac građana i upravo zato je na prošloj sjednici o tome govorio da su neke stavke deset puta veće. Osvrnuo se i na ovo što je g. Barić govorio o friziranju cijena, to ga je posebno zainteresiralo pa pita da li se to može utvrditi, ispitati. Na kraju se izjasnio da će biti protiv ove odluke.
Anđelka Jurašin Vuković je najprije odgovorila gđi. Magdić da se stavke koje su bile u ponudbenom troškovniku i u natječaju ne mogu izuzeti jer postoji mogućnost da se netko od potencijalnih ponuditelja nije javio na natječaj upravo zbog toga, a isto tako netko bi to mogao protumačiti da se tu nešto frizira od strane Grada. Ono što Gradsko vijeće može napraviti je da poništi natječaj pa će se ići u raspisivanje novog ili da se donese ova odluka. .
Ivica Barić pita konkretno da li ponuditelj npr. može ugraditi reflektor od 100 W umjesto 150 i reći da to nije ta stavka već treba raditi dodatak ugovoru.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara kako mora ugraditi od 150, jedino ako situacija na terenu nalaže i da je to po pravilima struke da mora biti 100 W. Inače se u službi svi računi kontroliraju u smislu da li su izražene one cijene koje su u ugovoru i da li je materijal koji je ugrađen u troškovniku.
Ivica Barić kaže kako želi još ovo prokomentirati jer radi se o domaćem obrtniku kojeg više-manje svi znaju, o tome je govorila i gđa. Magdić i normalno da je i njemu drago kada naši ljudi dobiju taj posao i apsolutno nije protiv toga, ali upravo zato i naši domaći ponuditelji trebaju biti apsolutno transparentni i maksimalno se očitovati prema ovom Vijeću jer ono ipak predstavlja građane i to je njegov apel i vrijedi za sve ponuditelje koji ugovaraju poslove s ovim gradom jer iz ovog nije vidio da je to dovoljno transparentno prema Gradskom vijeću pa onda i prema građanima, odnosno nije dovoljno dobro objašnjenje.
Davor Požega predlaže da se može kao i zadnji puta još jedno zatražiti njegovo pojašnjenje i možda ne bi bilo loše da gosp. Bastaja slijedeći puta bude ovdje prisutan pa da odmah i odgovori na neka pitanja koja nas muče. Ista stvar kao i Barića i Štefanca muči i njega, a to je zašto je ta cijena različita pa ne zna da li možda nije dobro razumio ta pitanja pa onda nije niti dobar odgovor dao, tako da možda još jednom od njega zatražimo pojašnjenje zašto je ta razlika više od deset puta veća za neke sklopove.
Anđelka Jurašin Vuković dodaje kako se onda tu postavlja jedno tehničko pitanje jer valjanost ponude je do 28. 5. što znači ili ćemo sada donijeti odluku ili ćemo morati od ponuditelja zatražiti da produži valjanost svoje ponude, a da li će on to htjeti ili neće. pretpostavlja da hoće, na Vijeću je da o tome odluči.
Davor Požega smatra da nema smisla ponovo ići u natječaj jer to je i trošak pa je za opciju da se ponuditelja zamoli da produži valjanost ponude i da dođe na sjednicu i pojasni o čemu se radi. Rekao je i na zadnjoj sjednici da su možda prije bili neki kineski proizvodi, a sada su kvalitetniji i to bi ponuditelj mogao jednostavno pojasniti.
Predsjednica kaže da se može i glasati o odluci i dodaje kako ne zna koliko to može biti nekome nejasno jer pitanje je vrlo jasno.
Josip Štefanac predlaže da se dalje ne odugovlači s tim već je za to da se prihvati prijedlog predsjednice da se dade to na glasanje jer bilo je dovoljno vremena da se raspravi, bilo je dovoljno pripremljeno, a na kraju krajeva stručna komisija koja je imenovana je to pregledala. Nije niti za to da se svakoga poziva na sjednicu posebno ako je nešto na natječaju da dodatno pojašnjavaju jer zato su tu stručne komisije.
Predsjednik pita g. Požegu da li treba zasebno glasati o tome da se gosp. Bastaja pozove na sjednicu.
Davor Požega odgovara da je to predložio samo iz razloga ako bi bio negativan odgovor ovog Vijeća na njegovu ponudu.
Ivanka Magdić vjeruje kako nitko nema ništa protiv tvrtke, odnosno nitko ne sumnja na navedenu tvrtku, već je došlo tu do nesporazuma jer se nije ni tvrtka snašla i nije ovo dobro do kraja objasnila, ali se zna o čemu se radi i stoga misli da bi trebali glasati o tome.
Predsjednica je potom zaključila raspravu te, uz komentar da će svaki vijećnik svojim glasom procijeniti koliko je ili nije nešto jasno, dala Odluku na glasanje
Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je glasalo svih 14 vijećnika, da je ZA Odluku glasalo 10 vijećnika, PROTIV su bila 3 vijećnika, a 1 je vijećnik bio SUZDRŽAN, odnosno da je Gradsko vijeće većinom glasova usvojilo Odluku o odabiru „ELKO-RADA“ obrta za elektroinstalacije za izvoditelja radova održavanja javne rasvjete.
5. Odluka o utvrđivanju mjerila za naplatu usluga Dječjeg vrtića Slunj
Tekst Odluke o utvrđivanju mjerila za naplatu usluga Dječjeg vrtića Slunj vijećnicima je dan u materijalima pa nije davano dodatno uvodno obrazloženje već je predsjednica Vijeća otvorila raspravu po ovoj točci.
Katarina Rendulić je odmah na početku rekla kako će u njeno pitanje biti inkorporirana i Odluka o utvrđivanju mjerila za naplatu usluga, ali i Pravilnik o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece i izrazila nadu da time neće učiniti protokolarnu grešku jer bitno joj je da prije izglasavanja postavi određena pitanja. Nastavlja kako je proučila Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, kao i ovu Odluku i Pravilnik, proučila je i Odluku o mjerilima za određivanje visine sredstava za zadovoljavanje javnih potreba predškolskog odgoja na području Županije i Pravilnik o sudjelovanju roditelja skrbnika u naknadi cijene programa u Dječjem vrtiću. U Pravilniku o sudjelovanju roditelja skrbnika u naknadi cijene programa koji je donesen 2009. godine i dopunjen 2010. godine, u članku 8. stoji „Ako i roditelj i dijete imaju prijavljeno boravište na području Grada Slunja, roditelj plaća 50% pune ekonomske cijene“, a puna ekonomska cijena je 2.000,02 kn u Dječjem vrtiću Slunj, od toga Grad Slunj za svoje područje sufinancira u iznosu od oko 70% što znači da je maksimum iznosa koji roditelji plaćaju 600,00 kn. Iznosi slučaj koji je bio u prethodnoj odgojno obrazovnoj godini da se upisuje dijete koje nema prebivalište na području Grada Slunja već samo jedan roditelj zajedno sa djetetom ima prijavljeno boravište na području Grada Slunja i tu se sada osvrće na Pravilnik o upisu i pita konkretno pravnu službu znači li prijavljeno boravište na području Grada Slunja mogućnost upisa bez obzira na drugi stavak gdje djeca čiji roditelji nemaju prebivalište mogu upisati dijete u vrtić ukoliko plaćaju punu ekonomsku cijelu ili im troškove smještaja sufinancira JLS, odnosno daje li boravište tu mogućnost da Grad Slunj sufinancira tih 50% minimalno pa ostatak roditelji i kojim se zakonom možemo referirati o tome. Drugo, Odluka o utvrđivanju mjerila za naplatu te sam Pravilnik o upisu su zakonska obveza koja se mora donijeti da bi se uopće moglo upisati djecu u predškolsku ustanovu kao što npr. za Srednju školu mora postojati odluka o upisu svake godine sa elementima i kriterijima upisa, pa pita zašto taj Pravilnik i Odluka nisu ranije doneseni. Također je zamolila da joj se pojasni je li ova Odluka jača od Pravilnika o sudjelovanju roditelja u naknadi cijene programa i da li ona nju nadjačava odnosno poništava.
Zdenka Kovačević odgovorila je da je to Pravilnik Dječjeg vrtića koji je na snazi te da upravo ti akti koje je Dječji vrtić i njegova nadležna tijela svojevremeno donio, a neki datiraju iz 1996. ili 1997. godine i kasnije su dopunjavani, razlog su zašto Gradsko vijeće nije do sada donosilo ove odluke koje po Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju donosi Grad kao osnivač. S obzirom da se ove godine Dječji vrtić obratio sa jednim zahtjevom za davanje suglasnosti na Pravilnik o sudjelovanju roditelja u cijeni smještaja, uočilo se da taj Pravilnik u biti ne može donositi Dječji vrtić nego ga mora donijeti osnivač i zato su predložena ova dva akta. Što se tiče anuliranja odnosno akata koje bi donijelo sada Gradsko vijeće i akta koji trenutno ima Dječji vrtić, akti osnivača su jači, što znači da bi Dječji vrtić svoj Pravilnik trebao uskladiti sa aktima koje donese Gradsko vijeće. Pitanje vezano uz prebivalište i boravište roditelja, po prijedlogu pravilnika smatra se da pravo pri upisu imaju djeca čiji roditelji imaju prebivalište na području Grada Slunja, jer boravište nije ista kategorija stanovanja kao i prebivalište, a to se crpi iz odredbe odnosno uvodnih odredbi Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koji obvezuje svaku jedinicu lokalne samouprave da za svoje područje osigura brigu o djeci predškolske dobi. Dodala je također, s obzirom na situaciju oko proračuna i u kojoj se sada Grad nalazi, stav je takav, odnosno u prijedlog je stavljeno da Grad Slunj participira smještaj djece odnosno sufinancira smještaj djece samo sa svoga područja, a ostali plaćaju ili roditelji ili njihove JLS. Dotaknula se i Općine Cetingrad gdje je naglasila kako smo do sada imali problema samo sa Općinom Cetingrad, a i vijećnici znaju da se problem sa Općinom Cetingrad pojavljuje i oko nekih drugih usluga i humanitarnog tipa gdje Općina Cetingrad ne sudjeluje u participiranju.
Katarina Rendulić je, radi jasnoće, konkretno pitala, u slučaju da dođe dijete sa područja Cetingrada ili bilo kojeg područja koje nema vrtića u svojoj JLS i prijavi boravište jedan roditelj ili cijele obitelji na području Grada Slunja, hoće li se to uzimati u obzir ili će se uzimati kriterij sa prebivalištem.
Zdenka Kovačević odgovara da se uzima u obzir kriterij sa prebivalištem.
Predsjednica Vijeća pitala je da li je Zakon o predškolskom obrazovanju na snazi pa Zdenka Kovačevi odgovorila da je
Predsjednica Vijeća je dalje nastavila, kada se govori o nekakvoj financijskoj sferi, kako je spomenuto da Grad Slunj financira 70% iznosa smještaja djece, a 50% je nekakva zakonska osnova, minimum, a ovdje se govori o jednom manjem broju djece, zna se koliko je malo naseljeno ovo područje, znači govori se o dvoje troje djece koji su s područja neke druge općine koji mogu boravište prijaviti zakonski gdje god oni žele, a ovime se znači izuzima pravo toj djeci koja dođe na ovo područje upis u vrtić
Zdenka Kovačević odgovara da ne, ne ograničava se njihovo pravo upisa već Grad ne financira njihov smještaj, djeca se mogu upisati, međutim, u tom slučaju njihov smještaj plaćaju roditelji u visini pune ekonomske cijene ili općina donosi odluku o visini participacije
Predsjednica dalje iznosi kako to gleda iz sfere roditelja jer izdvojiti 2000 kn za smještaj djeteta u vrtić je puno, a s druge strane 70% Grad financira Vrtić, što je 1,5 mil. kn, pa ne zna ne bi li se smanjenjem tog postotka od stane Grada znatna ušteda napravila što će, vjeruje, sigurno biti potrebno.
Zdenka Kovačević pojašnjava kako decidirano stoji u članku 3. da Grad kao osnivač minimalno osigurava 50% a sve što je iznad toga ovisi o proračunu i o tome kakav će proračun usvojiti Gradsko vijeće, minimum je onaj koji je utvrđen odlukom Županijske skupštine, prema tome sve ono što Grad daje iznad toga je dobra volje Grada, odnosno financijska situacija Grada koja je Gradu omogućavala da daje više, ali to ne znači da već slijedeće godine neće biti drugačije ili u rebalansu proračuna ove godine da neće biti drugačije.
Davor Požega smatra da stvarno ne treba štedjeti na djeci, se smije se niti razmišljati o tome i to bi bilo zadnje što bi se trebalo napraviti.
Predsjednica dodaje kako je govorila o velikom financijskom iznosu koji ovaj Grad jako teško podnosi i podnosit će još teže.
Na pitanje Davora Požege, da li ovi akti koje će danas donijeti Gradsko vijeće na bilo koji način mijenjaju postojeću cijenu, Zdenka Kovačević odgovorila je da ne
Ivan Bogović smatra kako upravo ova stavka kojom se želi postići da se naseljavaju mladi, da se zadrže mladi na ovom području, treba biti posljednja stavka gdje bi se kroz proračun štedjelo, svima treba biti cilj da u vrtiću, kada ga već imamo, djeca borave. S druge strane, druge JLS su možda izdvajale i financirale nešto što su smatrali da je njima bitnije, ali politika Grada Slunja je bila da treba jedan ovakav objekt i dobro je da ga imamo i da su djeca u njemu.
Josip Štefanac se osvrnuo na članak 2. gdje je obrazloženo koji su to programi, međutim, u članku 5. stoji da roditelje djece koja polaze posebne programe snose troškove u cijelosti, a kako nisu spomenuta djeca s posebnim potrebama, pita da li su oni obuhvaćeni u tom dijelu.
Predsjednica odgovara da su djeca sa posebnim potrebama već integrirana u vrtić, a asistente plaća Grad, a Zdenka Kovačević je pojasnila da se pod posebnim programima podrazumijevaju razne igraonice i dr. Dodala je kako Zakon o predškolskom odgoju i državni pedagoški standard govori o načinu na koji se djeca sa posebnim potrebama upisuju i oni se naravno integriraju u redoviti program Dječjeg vrtića, a u slijedećoj točci dnevnog reda, tj. u Pravilniku se može vidjeti u članku 5. što se prilaže za dijete sa posebnim potrebama, odnosno piše da je to dijete sa razvojnim ili zdravstvenim poteškoćama i ono dobiva određeni broj bodova prilikom upisa, što znači da ta djeca nisu ni na koji način isključena iz prava i mogućnosti da polaze redoviti program vrtića.
Kako se više nitko nije uključio u raspravu, predsjednica je istu zaključila i dala Odluku na glasanje.
Glasalo je svih 14 vijećnika pa je predsjednica konstatirala da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o utvrđivanju mjerila za naplatu usluga Dječjeg vrtića Slunj.
6. Pravilnik o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u Dječji vrtić Slunj
Pravilnik o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u Dječji vrtić Slunj vijećnici su dobili u materijalima, a u sklopu rasprave po prethodnoj točci dotaknulo se i ovog Pravilnika pa je predsjednica isti dala na raspravu bez dodatnog uvodnog obrazloženja.
Za raspravu se nitko nije javio pa predsjednica istu zaključuje i daje Pravilnik o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u Dječji vrtić Slunj na glasanje.
Glasalo je svih 14 vijećnika koji prisustvuju sjednici pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Pravilnik o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u Dječji vrtić Slunj.
7. Izvješće o korištenju sredstava tekuće rezerve Proračuna Grada Slunja
Izvješće o korištenju sredstava tekuće rezerve Proračuna vijećnici su dobili u materijalima pa je predsjednica isti dala na raspravu.
Damir Vuković kaže da mu nije jasno o čemu se radi i traži pojašnjenje
Zdenka Kovačević pojašnjava kako se ovdje radilo o sporu kojeg je Grad imao sa gosp. Slavkom Štefancem, konkretno na desnoj obali rijeke Korane, odnosno desnom dijelu kupališta podignuti su zidići i stupovi na zidićima za postavljanje ograde koja nije postavljena jer se zidići nalaze na parcelama koje su vlasništvo gospodina Štefanca što je utvrđeno i nalazom geodetskog vještaka u sudskom sporu. U konačnici je Grad sa gosp. Štefancem postigao nagodbu u smislu da se stepenice koje su izgrađene uklone i da se formira jedan jedinstveni zid, ali obzirom da je Grad izgubio spor morao je g. Štefancu naknaditi sudske troškove u iznosu od 6.928,49 pod prijetnjom ovrhe, tj. bila je situacija da Grad to mora platiti u roku od 15 dana da nas ne bi ovršili.
Josip Štefanac pita kakva je nagodba između Grada i gosp. Slavka Štefanca.
Zdenka Kovačević odgovara da su se dogovorili da se stepenice koje su napravljene u pravilu na središnjem dijelu zida uklone i da se na mjestu stepenica napravi zid, da to bude jedna cjelina, odnosno da se spoji u jedinstvenu cjelinu i da to Grad odradi do 15. 9. ove godine.
Josip Štefanac je predložio da se sa gosp. Štefancem ide u drugačiju nagodbu i pita da li se to može
Zdenka Kovačević odgovara da ne može, nagodba je potpisana i presuda je takva donesena od strane suda
Josip Štefanac pita može li se to otkupiti od gosp. Štefanca na što je gđa. Kovačević odgovorila da to više nije stvar sudske presude, nego stvar dogovora između Grada i ponude Grada gosp. Štefancu
Josip Štefanac dodaje kako upravo to i predlaže.
Ivica Barić pita pravnicu da li zna jeli to rađeno prema nekom projektu iako mu se čini da nije jer se onda takva stvar ne bi dogodila, a to je svojim odgovorom potvrdila gđa. Kovačević da nije rađeno po projektu.
Đuro Mihajlović isto pita zašto je to rađeno, da li je baš to bilo nužno raditi ili se netko igrao tako van svih propisa, zakona, kada se znalo da nije gradsko zemljište.
Ivan Bogović je pojasnio kako je Grad dugi niz godina održavao tu desnu stranu Korane, kosilo se i čistilo i nikada nije bilo pritužbi niti primjedbi. Obzirom da su slivne vode sa gornjih površina upravo tim kanalima nanosile pijesak dolje išlo se sa prijedlogom da se ti zidići podignu i da se nasipa zemlja i tako smanji erozija tla i kada su zidići postavljeni došlo je do spora oko vlasništva, dokazivanje vlasništva i gosp. Štefanac je uspio dokazati da je to njegovo vlasništvo.
Đuro Mihajlović pita nije li unadležnosti Hrvatskih voda da one to reguliraju, jer oni za to imaju zakonsku osnovu da to rade bez obzira što je vlasništvo g. Štefanca. Jasno mu je da je Grad htio urediti kupalište, ali je mišljenja da bi Hrvatske vode mogle tu više napraviti nego sam Grad.
Ivan Bogović odgovara kako je Gradu bilo u interesu to napraviti i time zadržati što veću površinu na kupalištu
Josip Štefanac je podržao g. Bogovića koji je tada bio gradonačelnik, a osobno je bio u inicijativi građana koji su predložili gradonačelniku da se kupalište uredi, da ima nekakvog smisla, da ima jednu dimenziju, da čovjek kada dođe dolje osjeti da je na kupalištu, a ne u šumi, a na kraju krajeva Slunj je od pedeset i neke godine imao uređeno kupalište i smatrali su da je i taj dio zemlje, koji je vrlo mali, 13 ili 14 kvadrata potrebno urediti, nije se radilo o cijelom kupalištu i g. Bogović je podržao u svom dijelu koliko je mogao da se to kupalište uredi. Predložili su tada i jedan plan koji je isto prihvaćen, a radilo se o tome da se postavi par drvenih objekata, postavio ih je Komunalac, napravljena je i ploča betonska jer je postojala opasnost da netko slomi nogu, da zmija bude u tim rupama i td. i željelo se ukloniti te neke uzroke kako ne bi bilo posljedica. Zbog toga se prišlo tim uređenjima i iz tog razloga i u najboljoj namjeri, cilj je bio da se gradsko kupalište uredi koliko god se može, uz malo sredstava i sa nekim dragovoljnim radom, zaključio je g. Štefanac.
Ivica Barić smatra da je ovo primjer i možda odgovor građanima kakve se stvari mogu izroditi kada se nešto radi preko noći. Uvijek doživljavamo gradske službe i političare kao takve i nekakav pritisak od građana kojima sve to djeluje jednostavno, međutim, u ovoj šumi administracije kod nas ništa nije jednostavno pa ni to, a to je primjer upravo takav gdje se jednostavno ne može ništa obaviti za čas tako da je to moj komentar i primjer građanima gdje vidimo da brzopletost ne znači dugoročno dobro, zaključuje g. Barić.
Nitko se više nije uključio u raspravu pa je predsjednica zaključila raspravu i sala Izvješće na usvajanje.
ZA izvješće glasalo je 13 vijećnika dok je 1 vijećnik bio SUZDRŽAN pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće donijelo većinom glasova Zaključak o usvajanju Izvješća o korištenju sredstava tekuće rezerve proračuna.
8. Različito
Davor Požega je podržao g. Štefanac koji je na početku predložio da vijećnici svoje naknade uplate za žrtve poplava te predložio da se i Grad uključi sa 5.000 kn, vjeruje da za Grad to ne bi bilo veliko opterećenje, jer čuo je da je npr. Zagreb dao 2-3 mil, zna da se ne možemo mjeriti s njima, ali i 5000 kn bi pomoglo i u tom je smislu zamolio vršitelja dužnosti gradonačelnika da to prihvati.
Josip Gračan pozdravlja ovu ideju i ako bude moguće svakako će se i Grad u to uključiti.
Zdenka Kovačević je samo dodala da se mora vidjeti koliko je u ovom trenutku ostalo još sredstava na stavci tekuće rezerve jer naša tekuća rezerva je jako mala, svega 20.000 kn
Davor Požega smatra ako je i 2.000 ostalo i to će pomoći, neka se uplati koliko se može.
Ivica Barić je također u vezi toga zamolio, ako to ne bi bio problem gradskim službama da ipak naprave neki unificirani obrazac izjave za vijećnike da oni to mogu odmah potpisati.
Zdenka Kovačević ih je upoznala da je već prenijela u računovodstvu i oni će pripremiti izjave tako da će se moći to odmah potpisati
Marinko Radočaj iznosi primjedbu dijela građana na održavanje groblja, kada djelatnici LIPE kose travu, ne zaštite dovoljno grobna mjesta pa trava zaprlja spomenike pa moli ako netko može to prenijeti kako se dalje takve stvari ne bi dešavale i da se ode u neku kontrolu. Josip Gračan iznosi kako je kontaktirao gđu, Paulić jer je i sam to čuo i odgovorila mu je da je jučer bila u obilasku i da je sve u redu, svi su grobovi čisti.
Marinko Radočaj kaže kako se ove primjedbe odnose na groblje u Cvitoviću
Josip Gračan je zamolio da se prenese građanima, ako to vide i imaju priliku neka to naslikaju.
Predsjednica je zaključila sjednicu u 14,05 sati.
ZAPISNIK SASTAVILA PREDSJEDNICA
GRADSKOG VIJEĆA
Ankica Štefanac, vr. Marina Mrkonja, vr.
