Ususret 34. tužnoj obljetnici okupacije Slunjskog kraja, našim poginulim pripadnicima Policijske postaje Slunj, kao i svim braniteljima i civilima koji su izgubili život za Domovinu, njih 352, odat ćemo počast 16. studenoga paljenjem svijeća u gradskom parku i kod spomen obilježja na zgradi FINA-e.
Administrativni ustroj bivše općine Slunj u Republici Hrvatskoj 1990. godine obuhvaćao je područje sadašnjih jedinica lokalne samouprave – Grada Slunja te općina Cetingrad i Rakovica.
Navedeno područje 1990. godine teritorijalno je pokrivala Policijska postaja Slunj, koja je bila u sastavu Policijske uprave karlovačke. I danas Policijska postaja Slunj ima isto područje u svojoj nadležnosti.
Nakon višestranačkih izbora 1990. godine, Ministarstvo unutarnjih poslova 5. kolovoza 1990. godine na prostoru današnje Policijske akademije u Zagrebu organiziralo je tečaj Prvi hrvatski redarstvenik.
S područja bivše općine Slunj tečaju se odazvao velik broj redarstvenika, a jedini kriterij za odlazak bili su dragovoljnost i domoljublje. Nakon završenog tečaja tijekom rujna 1990. godine, većina redarstvenika vratila se u svoje matične postaje, pa tako i u Policijsku postaju Slunj. Tijekom jeseni 1990. i prve polovice 1991. godine nastavljeno je osposobljavanje novih redarstvenika.
Prve ratne zadaće Policijska postaja Slunj imala je već 1991. godine, tijekom Krvavog Uskrsa na Plitvičkim jezerima, gdje je djelovala kao potpora glavnim snagama u akciji.
U to vrijeme jedina oružana postrojba na području administrativne općine Slunj bili su redarstvenici Policijske postaje Slunj, koji su bili odani novostvorenoj hrvatskoj vlasti.
Daljnjim razvojem događaja, na području koje je 1991. godine pokrivala Policijska postaja Slunj, redarstvenici su sudjelovali u svim važnim događajima te predstavljali jedinu organiziranu naoružanu postrojbu. Tako su 23. kolovoza 1991. godine redarstvenici proveli akciju na području Cetingrada, tijekom koje su oslobođena mjesta Buhača i Maljevac.
Otvorenom agresijom bivše JNA, potpomognutom lokalnim Srbima, krajem rujna i početkom listopada 1991. godine redarstvenici Policijske postaje Slunj, zajedno s pripadnicima ZNG-a, uspostavili su liniju obrane od sjevera, mjesta Maljevac u današnjoj općini Cetingrad, do juga, prema općinama Plitvička Jezera i Saborsko.
U tim ratnim događanjima, od rujna do 16. studenoga 1991. godine, na području koje je teritorijalno pokrivala Policijska postaja Slunj smrtno je stradalo devet redarstvenika, aktivnih i pričuvnih, dok je kasnije, iz razloga izravno povezanih s ratom, umrlo još pet redarstvenika – ukupno četrnaest. Time Policijska postaja Slunj spada među najistaknutije policijske postaje u Republici Hrvatskoj po broju žrtava koje su dale za stvaranje samostalne Republike Hrvatske.
U trajni spomen na poginule i umrle djelatnike Policijske postaje Slunj u Domovinskom ratu, policijski su službenici u prostorijama postaje postavili spomen-ploču s imenima poginulih i umrlih redarstvenika:
- Nikola Štefanac
- Tomo Cindrić
- Joso Begović
- Petar Sertić
- Tomislav Grdić
- Ivica Lesar
- Dragan Modrušan
- Ivica Cvitković
- Nikola Hodak
- Jure Pavlić
- Nikola Cindrić
- Mile Barić
- Milan Stepić
- Damir Obajdin
Spomen-ploča u Policijskoj postaji Slunj i danas svjedoči mladim policijskim službenicima, kao i svim građanima koji posjećuju postaju, kolika je bila žrtva njihovih redarstvenika u Domovinskom ratu – da bismo danas svi zajedno živjeli u miru i slobodi, u jedinoj i vječnoj domovini Hrvatskoj.
Za svoj doprinos u Domovinskom ratu Policijska postaja Slunj primila je zahvalnicu Ministarstva branitelja te je od strane Predsjednika Republike Hrvatske 29. rujna 2025. godine odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog za svoj doprinos u Domovinskom ratu i stvaranju jedinstvene i neovisne Republike Hrvatske.
