http://www.youtube.com/watch?v=YmVB_4g24IQ
Zapisnik
sa 32. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 02. 08. 2016. godine u vijećnici.
Sjednicu je u 18,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne i konstatirala da istoj prisustvuje svih 15 članova Gradskog vijeća.
Sjednici prisustvuju: Marina Mrkonja, Katarina Rendulić, Mario Medved, Milka Filipčić, Ivica Barić, Ivan Bogović, Davor Požega, Ivanka Magdić, Diana Cindrić, Ivan Požega, Marinko Radočaj, Zoran Ivšić, Damir Vuković, Mihaela Turkalj i Josip Štefanac.
Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju:Jure Katić, gradonačelnik, Zdenka Kovačević – pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Marija Vukošić – voditeljica Odsjeka za proračun i financije, Dinko Puškarić – direktor tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj, Nikola Živčić – ravnatelj Knjižnice i čitaonice Slunj i predsjednik Zajednice športskih udruga Grada Slunja.
Zapisničar: Ankica Štefanac.
AKTUALNI SAT
Predsjednica je pozvala vijećnike da postave svoja pitanja.
Josip Štefanac je, s obzirom da je ljeto i da se prati rad na Korani jer gradsko je kupalište, najprije rekao kako je dobar dio ljudi koji koristi tu plažu zadovoljan onime što je dolje učinjeno i daju otprilike pozitivne ocjene, uz komentar da se možda s nekim radovima kasni. Ipak želi naglasiti neke stvari, a to je da se na Gradskom vijeću donesu neke odluke kao npr. zabrana dovođenja pasa u dio gdje su ljudi i djeca, a obzirom na to da imamo kupalište određeno za pse, smatra da se onda tako treba i postupati. Dodao je kako je ista stvar i s kampiranjem, ljudi se kampiraju na sred plaže što isto nije dozvoljeno. Uočio je da je znak zabrane maknut. To su napomene o tome što se dešava i smatra da bi se trebale koristiti službe da dođu dolje, jer odluke se donesu, ali se ne poštuju, nema niti sankcija pa ga zanima što se može učiniti po tom pitanju. Drugo, iznosi prijedlog da se dolje proba napraviti javni WC fiksni s obzirom da je sada kupljena zemlja te da se napravi jedna rampa za invalide, odnosno jedan prilaz da može invalid sa kolicima doći do vode, a ako mu se bude trebalo pomoći, da bude netko tko bi mogao pomoći. Za rampu za invalide predlaže da bude na parkiralištu s desne strane obale ispod mosta, da se postavi koso kod malog mosta da invalid može doći autom do te rampe i da tu bude rezervirano mjesto za invalide. Ukoliko se to ne bi napravilo ove godine u podsezoni, predlaže da se odradi iduće godine.
Gradonačelnik odgovara kako je plaža za pse odobrena od strane Gradskog vijeća, obilježena je, možda ne najbolje, bio je dolje i vidio da ima znak za pse, pa ne zna možda bi trebalo postaviti još koji znak jer čini mu se da je jedan uklonjen i onda bi se točno znalo gdje bi ti psi mogli ići. Na pitanja “da li ima kakva sankcija” odgovara: “moguće, ako bi ti psi išli na dio gdje se ne bi smjeli kupati, ali tko će to sankcionirati, dok dođe netko od redara, oni već odu.” Mišljenja je da bi ipak trebalo malo urediti sam prilaz za pse jer je to dosta loše odrađeno. Što se tiče wc i rampe ističe kako se javni WC ne može napraviti bez projekta, za sve se mora imati građevinska dozvola, sve mora imati priključke što znači da se mora čekati projekt čija je izrada u tijeku i u kojem će biti također i rampa za invalide. Kako će se riješiti rampa za invalide još se ne zna, sa projektantom se o tome razgovaralo i u Hrvatskim vodama, bilo kakva građevina na kupalištu ili stepenice ili rampa mora imati svoju česticu, mora se posebno zatražiti čestica, a to je jako teško ishoditi iz razloga što to nije gradsko, vlasnik je RH odnosno to je vodno dobro i Hrvatske vode mogu dati koncesiju i pravo građenja na tom prostoru. Uglavnom se u tom pravcu ide i nada se da će to tako i biti. Ove godine ne vjeruje da će se uspjeti, ali iduće godine, ako projekt bude gotov i ako bude kakav natječaj, to bi se napravilo, ali dok to ne bude, boji se da javnog WC ili službene rampe za invalide neće biti. Za slučaj kampiranja kaže kako nije čuo, evo sada prvi put čuje da je netko došao i kampirao, slaže se da ne bi trebalo dolje postavljati šatore, ali vjeruje da su to bili šatori koji se lako uklone. Primijetio je da se dosta ide sa motorima na kupalište, a niti motori dolje ne bi smjeli ići pa će se trebati staviti znak zabrane i za aute i motore. Vjeruje da se ovaj vikend to događalo jer je bio moto susret pa je dolje bilo puno motora koji su malo uznemiravali kupače.
Josip Štefanac smatra, ako se donesu neke odluke, da se onda te odluke trebaju poštivati i kontrolirati njihova provedba. Misli da bi bilo dobro, odnosno ne bi bilo zgorega da i komunalni redar dođe dolje, ako ima pasa da naplati kaznu ili upozori jer bi to na taj način dalo snagu toj odluci i istaknuo kako i policija dolazi na poziv.
Gradonačelnik dodaje kako je bio 2 puta na Korani, nije primijetio pasa dolje iznad mosta, čini mu se da to ljudi poštuju, a da li netko dođe sa svojim psom pa bude na plaži to se ne može zabraniti, ali nije primijetio da idu u vodu gdje nije dozvoljeno. Ukoliko netko to primijeti neka se javi doći će komunalni redar, ali smatra da ne treba dolaziti ako nema prekršaja.
Josip Štefanac je samo na to komentirao kako je želio da se ove primjedbe čuju pa ih je javno iznio.
Ivica Barić ima pitanje u vezi održavanja zelenih površina ove godine, naime, u razgovoru sa građanima čuo je dosta pritužbi u smislu da se dosta kasni sa održavanjem, konkretno na početku sezone je bilo primjedbi na kupalište da se kasnilo sa košnjom, na odbojkaško igralište, a zadnja pritužba se odnosi konkretno na dio zelene površine između Ulice braće Radić i Školske, odnosno iza zgrada u kojoj je Željeznarija i ostale trgovine, navodno to nije uređeno, zvan je i komunalni redar i LIPA d.o.o., ali je to stajalo do prije nekih tjedan dana. Stoga ga općenito zanima, upravo zbog dosta tih pritužbi na kašnjenje u održavanju, zašto se kasni s tim.
Gradonačelnik odgovara, što se tiče održavanja javnih površina, odnosno onih javnih površina koje održava LIPA, da su te javne površine u gradu košene nekoliko puta i da taj dio sigurno riješen dosta dobro. Što se tiče drugih javnih površina osobito onih oko zgrada naglasio je kako je to problem zgrada, to nije gradsko mada nitko od njih ne razmišlja da je to njihovo. Smatra da bi se to sigurno riješilo da su javili da nije pokošeno, nije znao za to, prošle godine su također djelatnici na javnim radovima to očistili, a ove godine bi to bilo i malo lakše jer su lani očistili to veće šiblje. Dodao je kao se ljudi iz javnih radova šalju tamo gdje se traži, sada momentalno rade kod elektre gdje se proširuje I poljski put, prometnica koja će sada trebati za obilazni put. Ponovio je kako to nitko nije dojavio u grad, niti njemu, niti komunalnom redaru i naglasio kako su do sada ljudi iz javnih radova bili upućivani svagdje gdje se javilo da nešto nije riješeno.
Ivica Barić kaže da su zvali, ali je odgovor bio u smislu da se to preko javnih radova ne može, ne zna konkretno o čemu se radi samo prenosi što je čuo, uglavnom tko god je o tome trebao brinuti, nije to napravio.
Gradonačelnik kaže kako je to do svih nas, svi koji imaju kuće sami svoje prilaze i sve moraju održavati pa tako i zgrade odnosno stanari moraju okoliš zgrade održavati ili platiti nekog da im to održava.
Ivica Barić vjeruje da se to plati iz pričuve.
Gradonačelnik ponavlja da svi koji se jave LIPI, tko želi platiti čišćenje iz pričuve, to LIPA napravi, LIPA nije odgovorna za privatne površine i ponovio da bi se to sigurno očistilo da su se javili ovdje, ali nisu.
Ivica Barić smatra da se treba javiti komunalnom redaru, on je tu prvi i njegova je nadležnost, nema potrebe da građani zovu za svaku sitnicu gradske službe već bi, po njemu, to trebao komunalni redar rješavati.
Gradonačelnik je, što se tiče kupališta i odbojkaškog igrališta, rekao da je to dolje na vrijeme očišćeno, na vrijeme je na igralište dovezen pijesak i koliko mu je poznato nitko se nije žalio. Možda nije neki dio najbolje očišćen, kao npr. dio gdje se dozvoljeno kupanje pasa, ali gornji dio je.
Ivica Barić dodaje kako je ovo bilo na samom početku ljetne sezone.
Gradonačelnik smatra kako je, sve u svemu, ove godine to dosta dobro odrađeno zahvaljujući javnim radovima, da nema javnih radova, ne zna što bi, sigurno bi morali poduzimati neke druge radnje, razgovarati sa stanarima i vjerojatno nekog platiti sa strane jer LIPA to sve ne bi mogla odraditi.
Nakon aktualnog sata predsjednica je prešla na utvrđivanje dnevnog reda i u tom je smislu predložila da se za današnju sjednicu dnevni red kojeg su vijećnici dobili u pozivu, izmjeni i dopuni na slijedeći način: točka 9. glasi: Razmatranje zamolbe gđe Mirjane Lekić, a točka 10: Različito.
Kako nije bilo drugih prijedloga za dopunama i izmjenama predsjednica je dala na usvajanje dopunu dnevnog reda.
Nakon glasanja konstatira da je dopuna dnevnog reda jednoglasno usvojena pa potom daje na glasanje dnevni red u cjelini.
Gradsko vijeće jednoglasno je za današnju sjednicu utvrdilo slijedeći
Dnevni red
- Zaključak o usvajanju zapisnika sa 31. sjednice Gradskog vijeća
- Razmatranje financijskog izviješća Knjižnice i čitaonice Slunj za 2015. godinu
- Razmatranje financijskog izviješća Zajednice športskih udruga Grada Slunja za 2015. godinu
- Razmatranje financijskog izviješća tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj za 2015. godinu
- Razmatranje Izvješća o radu Razvojne agencije Karlovačke županije – KARLA d.o.o. za 2015. godinu
- Odluka o prihvaćanju Izvještaja o izvršenju Proračun Grada Slunja za razdoblje 01.01.-30.06.2016.
- Izviješća o radu Gradonačelnika za razdoblje 01.01.-30.06.2016. godine
- Odluka o ispravku Odluke o kupnji k.č. br.1758 k.o. Slunj 1
- Razmatranje zamolbe gđe. Mirjane Lekić
- Različito
- Zaključak o usvajanju zapisnika sa 30. sjednice Gradskog vijeća
Zapisnik sa 31. sjednice Gradskog vijeća dostavljen je vijećnicima u materijalima.
Primjedbi na Zapisnik nije bilo pa predsjednica daje Zapisnik na usvajanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo
Zaključak
- Usvaja se Zapisnik sa 31. sjednice Gradskog vijeća održane dana 06. 06. 2016. godine.
- Razmatranje financijskog izviješća Knjižnice i čitaonice Slunj za 2015. godinu
Financijsko izvješće Knjižnice i čitaonice Slunj za 2015. godinu dostavljeno je vijećnicima u materijalima.
Rasprava nije vođena pa je predsjednica dala Izvješće na glasanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo
Zaključak
- Usvaja se Financijsko izvješće Knjižnice i čitaonice Slunj za 2015. godinu.
- Razmatranje financijskog izviješća Zajednice športskih udruga Grada Slunja za 2015. godinu
Izvješće Zajednice športskih udruga također je vijećnicima dostavljeno uz poziv.
Rasprava nije vođena pa je predsjednica dala Izvješće na glasanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo slijedeći
Zaključak
- Usvaja se Izvješće Zajednice športskih udruga Grada Slunja za 2015. godinu.
- Razmatranje financijskog izviješća tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj za 2015. godinu
Financijsko izvješće tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj za 2015. godinu vijećnici su dobili u materijalima.
U raspravu koju je otvorila predsjednica uključili su se:
Josip Štefanac komentira kako je jedne godine lijepo bilo u izvještajima prikazano koliki je zahvat vode i distribucija prema potrošačima, ne zna sada gdje je to točno, ali vidi kako su uglavnom i dalje gubici jako veliki pa ga zanima, kroz ovo praćenje 5-6 godina gubici su 50-70%, da li se još nešto ima u planu za rekonstrukciju, da se i to sanira kako bi se ti gubici smanjili.
Dinko Puškarić odgovara da se to može vidjeti preko točke 3. javna vodoopskrba, održavanje mreže javne vodoopskrbe pa je tu naveo kako je tijekom 2015. godine bilo 136 kvarova ukupno, od čega je na dionici Taborište – Nikšić – Cerovac bilo 70 kvarova ukupno, a povećanje broja kvarova u odnosu na 2014. godinu kada je bilo nekih stotinjak kvarova, posljedica je izmjene cjevovoda Dom zdravlja – Fina gdje su porasli mikro tlakovi i tu je reagirala mreža koja je dosta stara i dotrajala. Tijekom 2015. godine nešto su manji gubici, ne značajno, značajnije će smanjenje biti ove godine kada se pusti u promet novi cjevovod Slunj – Veljun, jer će se dosta dijelova mreže na dionicama Taborište – Nikšić – Cerovac prespojiti. Dodao je kako je na nekim dijelovima (oko 2 km mreže – gmajna) vrlo teško naći kvarove, tako da vjeruje kako će se sada sa novom mrežom prema Veljunu dosta to promijeniti i očekuje da će se moći smanjiti i tlakovi. Za primjer navodi kako sada kod trgovine Frak, cjevovod koji ide prema Nikšiću ima dnevne tlakove 8,5 bara što je za mrežu koja je stara 40-tak godina jako puno i stoga će se spajanjem na novi vodovod smanjiti kvarovi, a time će se onda smanjiti i količina zahvata vode.
Josip Štefanac vidi da se dosta radi na vodovodu, ali zanima ga još jedno potpitanje, naime, mijenja se cjevovod od Ladihovićeve do Cvitovića, zamjenjuje se azbestne cijevi i to se radi intenzivno pa ga zanima kako Komunalac nije izvršitelj ili izvoditelj tih radova, da li to Komunalac smije ili smije raditi.
Dinko Puškarić odgovara da zakonski ne smiju ništa sami raditi, za sve novce koje dobiju od Hrvatskih voda ili bilo kakvih fondova ne smiju biti sami izvođači niti podizvođači, odnosno u vlastitoj režiji mogu samo otklanjati kvarove. Što se tiče Ladihovićeve rekao je kako je od ukupno 700 metara do sada napravljeno nekih 410 m i vjeruje da će i ostatak cjevovoda jako brzo biti postavljen i stavljen u funkciju.
Mario Medved pita možemo li očekivati poskupljenje vode u narednom periodu.
Dinko Puškarić je odgovorio da ne, nema razloga za poskupljenje.
Nakon što je zaključila raspravu predsjednica je dala izvješće na usvajanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo slijedeći
Zaključak
- Usvaja se Financijsko izvješće tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj za 2015. godinu.
5. Razmatranje Izvješća o radu Razvojne agencije Karlovačke županije – KARLA d.o.o. za 2015. godinu
Izvješće Razvojne agencije “Karla” d.o.o. vijećnici su također dobili u materijalima.
U raspravu koju je otvorila predsjednica nitko se nije uključio pa je ista zatvorena i potom je Izvješće dano na usvajanje.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da su glasali svi vijećnici i da je Gradsko vijeće sa 12 glasova ZA, 1 glasom PROTIV i 2 glasa SUZDRŽANA donijelo
Zaključak
- Usvaja se Izvješće o radu Razvojne agencije za 2015. godinu.
- Odluka o prihvaćanju Izvještaja o izvršenju Proračun Grada Slunja za razdoblje 01.01.-30.06.2016.
Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2016. godine vijećnici su dobili u materijalima.
Predsjednica Vijeća je iznijela kako se Odbor za proračun i financije nije sastao, a to je obrazložio time da nije bilo potrebe pa je otvorila raspravu.
Rasprava nije vođena pa je predsjednica dala Izvješće na usvajanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 11 glasova ZA, 1 glasom PROTIV i 3 glasa SUZDRŽANA usvojilo
Odluku
prihvaćanju Izvještaja o izvršenju Proračuna za
razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2016. godine
- Izviješća o radu Gradonačelnika za razdoblje 01.01.-30.06.2016.
Izvješće o radu Gradonačelnika za razdoblje 01.01.–30.06. 2016. godine vijećnici su dobili u materijalima pa je predsjednica otvorila raspravu.
Zoran Ivšić se osvrnuo na temu gospodarstvo gdje piše da je zona male privrede otkupljena od vlasnika i sada se moramo dogovoriti što će biti s tom zonom, da li ćemo to usmjeriti prema gospodarstvenicima ili našem komunalnom društvu pa u tom smislu traži pojašnjenje.
Gradonačelnik odgovara da ima netko od gospodarstvenika zainteresiran za nju možda bi je i prodali njima, ali takvih trenutno nema. Kaže kako ćemo jako brzo imati problema, možda već iduće godine, upravo radi reciklažnog dvorišta, radi same LIPE jer oni nemaju prostor gdje bi se to moglo složiti pa se razmišlja o toj lokaciji kao o mogućoj lokaciji za reciklažno dvorište. Ta odluka još nije donesena, a Vijeće će biti o svemu tome na vrijeme izvješteno. “Ako se pokaže prilika i kada bi se pokazala prilika negdje da bi se mogli prijaviti i da bi se to mogli odraditi jer mi sami ne možemo to ni napraviti, tamo treba napraviti zgradu, ali preko fondova bi se to moglo napraviti i bilo je nekih govora da će natječaja možda biti, ali za sada ih nema” istaknuo je gradonačelnik i nastavio:
“to sam samo napomenuo da je ta zona male privrede, odmah iza gosp. Papsta, prikladna za smještaj LIPE u tom prostoru, ima prostora dosta, ne samo za reciklažno dvorište nego i za kompletan dio i zgradu i skladišni prostor i parkirni prostor, vidjet ćemo, nadam se da bi nešto do kraja godine bilo, da se neki fond pojavi, kada bi se pojavilo mi bi bar projektnu dokumentaciju prijavili tamo za sada, ali prije toga će Vijeće biti to koje će donijeti odluku da li ćemo ići u tom pravcu ili nećemo.”
Zoran Ivšić pita da li je sva predviđena zemlja tamo otkupljena.
Gradonačelnik odgovara da je ono što je dogovarano i otkupljeno, s tim da smatra da bi možda trebalo još otkupiti.
Anđelka Jurašin Vuković dodaje kako nije sva zemlja u tom dijelu otkupljena.
Zoran Ivšić misli na dio koji će moći zadovoljiti LIPU u jednom trenutku.
Gradonačelnik kaže kako je taj dio sada riješen, otkupljen je i može se planirati za tako nešto.
Josip Štefanac iznosi kako je dosta neugodno iznenađen rečenicom, mada se ne tiče gradonačelnika, da se odustaje od izgradnje velikih centara za odlaganje otpada kao što je planirano na Babinoj gori i predlaže se nešto drugo. Već 3 godine se ovdje priča o Babinoj gori i o sanaciji Pavlovca, to je stvarno jedan dugoročan desetljetni projekt, a sada nas se praktički ostavlja na cjedilu, pa traži da gradonačelnik to pojasni, misli da zaslužuju bolja objašnjenja zašto se od toga jednostavno odustaje, a toliko je novaca potrošeno i to mora naglasiti.
Gradonačelnik je najprije upoznao vijećnike kako je zajedno sa pročelnicom Anđelkom Jurašin Vuković i Draženom Paulićem ispred LIPE bio u Sisku na jednom sastanku sa ministrom gdje je ministar dao objašnjenje kako centri, kao npr. u Rijeci, nemaju dosta posla, nema toliko otpada, preglomazni su, a u trenutku kada se taj otpad bude razvrstao i razdvojio, biti će ga još manje, odnosno neće ga biti onoliko koliko su oni planirali prije i nastavio: “Ne odustaje se od velikih centara, ali se ne ide u onom obliku kako se prije planiralo. Ovaj ministar planira nešto drugo, možda do kraja godine dođe novi ministar koji će drugačije reći i ponovo podržati velike centre. Nisu oni odustali od centara, ali je sve stalo, Ministarstvo je trebalo donijeti ponovo odluku da bi to bio prioritetan projekt kojeg podržava Vlada, za sada je izostalo to mišljenje Vlade, Vlada nije podržala do kraja ovaj projekt Babine gore i Babina gora trenutno čeka, da li bolja vremena ili nešto konkretno što će se tamo raditi. Mi ćemo ovdje vjerojatno morati zatvoriti Pavlovac do 31. 12. 2018. godine, ne mi nego svi po onom naputku kako je došlo od EU, mi ćemo morati Pavlovac sanirati i zatvoriti, ali nećemo imati mogućnosti nigdje odlagati i to će biti veliki problem. Sve nas usmjeravaju prema Karlovcu, a bojim se da će Karlovac biti premali i da će jako brzo odlagalište biti na Ilovcu zatvoreno, a kuda ćemo sa smećem dalje, ne znamo. Ministar je rekao da je lako moguće da će odustati možda i EU od tog svog plana da moramo svi zatvoriti deponije do 31. 12. 2018. godine jer je nemoguće nas zatvoriti, a mi nemamo kud odlagati smeće. Nismo mi jedini, planira se tamo 3 ili 4 lokalne jedinice iz Like i 3 lokalne jedinice iz Sisačko-moslavačke županije, svi bi išli prema Babinoj gori, za sada još uvijek čekamo. Mi smo isto tako u razmišljanju da li da idemo u izmjenu plana, a morat ćemo nešto rješavati, što će biti ne znaju ni oni, a onda i mi isto tako kaskamo. Najvjerojatnije da će ići u tom pravcu da će se ovo odlagalište morati zatvoriti, mi ovdje po Planu na Pavlovcu imamo, odnosno Kodos ima, u planu izgraditi pretovarnu stanicu, da li će i to biti još uvijek ne znamo i još uvijek se čeka. Ministar je zakuhao sve i umjesto da je nastavio sa tim da se izgradi ta Babina gora, a ne moraju biti takva postrojenja kao u Rijeci i nema tog otpada toliko i preskupo je postrojenje za održavanje, znači zakuhao je sve, možda ima razloga, ali je problem taj što nas EU goni da ćemo svoja odlagališta do 31. 12. 2018. godine morati zatvoriti, a što će se događati dalje, ne zna se. Krnjak i Vojnić već sada imaju zatvorena odlagališta, zatvorila ih je inspekcija i ne interesira ih uopće kuda će oni sa smećem, oni sada smeće voze u Karlovac, njima je smeće poskupilo 10 puta, u Karlovcu moraju plaćati po toni preuzimanja smeća preko 100 eura, prijevoz do tamo, znači od 5000-6000 kn dođe jedan kamion od 7 ili 8 kubika, a do sada su plaćali kao i svi mi. Mi sada nemamo nekih prevelikih troškova na tome, imamo prijevoz do Pavlovca, a ako bude i kod nas tako onda će biti kao i u Krnjaku i Vojniću, Krnjak trenutno 20% svog proračuna odvaja samo za odvoz smeća jer nisu još uvijek teretili ljude.”
Josip Štefanac kaže kako je njegovo pitanje bilo usmjereno prema tome da pušemo na hladno, a da li pušemo na vrijeme, evo 31. 12. 2018. će brzo doći. Smatra kako treba tražiti odgovornost od onih koji su razmišljali o tako velikim podacima pa su na tome planirani i tako veliki projekti, da bi se na kraju od toga tako lako odustalo, uz prijetnju inspekcije da će ona zatvoriti odlagalište. Izjasnio se kako je tim načinom jako povrijeđen.
Gradonačelnik odgovara kako mi pušemo na vrijeme, ali zakon je jasan i vjeruje kako ćemo morati svoj otpad voziti za Karlovac. Mišljenja je da će to biti možda malo skuplje nego na Babinu goru jer niti na Babinoj gori neće odlaganje biti badava i tamo će se plaćati po toni, čini mu se 400 ili 500 kn.
Josip Štefanac dodaje kako ga jedino tješi da ova tehnička Vlada neće dugo ostati pa kada dođu izbori, vjeruje da će se ipak neko dobro rješenje pronaći od buduće vlade.
Gradonačelnik se isto tome nada jer se cijelo vrijeme i na sve načine pokušava pregovarati, napravi se sve što se traži pa je sada odlagalište i ograđeno, ali ponavlja kako jednostavno ne zna što će dalje biti.
Josip Štefanac dodaje kako, bez obzira što smo pratili sve naše rokove, na kraju opet dođemo pred zatvorena vrata i situacije da nemamo više gdje odlagati otpad.
Gradonačelnik potvrđuje da će sto vjerojatno dogoditi 01.01.2019. godine i, u koliko u Karlovcu bude bilo mjesta, nikoga ne zanima ako to budemo trebali voziti u Rijeku. Dodao je kako se u Rijeci dogodilo da nisu mogli odlagati pa su vozili u Varaždin.
Josip Štefanac vjeruje kako će sve to izazvati poskupljenje i smatra da bi trebalo razmišljati prije o tim mogućnostima i rješenjima da do toga ne dođe, trebala bi Županija reagirati na takve stvari. Uputio je gradonačelnika da ode u Ministarstvo.
Gradonačelnik odgovara kako je bio i u Ministarstvu i u Fondu i nije bio zadovoljan kako ih je primila gospođa i što je sve rekla. Ministar je, kaže, u tom dijelu bio malo blaži i rekao je kako ne vjeruje da će biti tako rigorozni i da će se to do kraja 2018. zatvoriti, a da li će to tako i biti, ne zna jer jedan ministar ode, drugi dođe i drugačije razmišlja.
Zoran Ivšić pita možemo li mi taj biznis pretvoriti u svoju korist, možemo li napraviti tu neki svoj centar, umjesto da vozimo i plaćamo.
Gradonačelnik kaže da ne možemo.
Anđelka Jurašin Vuković nadovezala se na ono što je gradonačelnik govorio o mišljenju sadašnjeg ministra, naime, on smatra da je problem i u prekapacitiranosti tih centara za gospodarenje otpadom, ali i u preskupoj tehnologiji koja dolazi iz vana pa je stava da to nama ne treba i da na taj način neće biti ostvareni ciljevi, odnosno ono što EU traži posebno što se tiče recikliranja. Ministar je, što je sada bio i nacionalni plan gospodarenja otpadom, to jednostavno gledalo na način da se više ide na selektiranje otpada, znači što više odvojiti na kućnom pragu jer taj otpad kada se jednom stavi u komunalni, jako ga je teško u centru obraditi, izdvojiti i nešto od njega napraviti. Bilo je govora da bi se radile sortirnice, ali negdje na lokalnoj razini, oni su to nazvali centri za ponovnu upotrebu, ne oporaba, odnosno mjesto gdje bi građani mogli donijeti svoje stare stvari, stari namještaj, gdje bi se to možda moglo obnoviti i dalje nekome dati, znači što više načina oporabe i ponovne upotrebe otpada i u tom smislu su bili neki prijedlozi. Što će se dalje dogoditi ovisi o novoj politici i novoj Vladi, Grad je tu nemoćan, jedino što smo dobili na vremenu da je Pavlovac još u funkciji. Navela je kako su iz Fonda sugerirali da Pavlovac zatvorimo odnosno da fizički više nema odlaganja u Pavlovcu, što bi značilo veliki problem za sve. “Ne možemo mi samo tako u Karlovac, a niti država, niti Županija, briga njih, ne može garantirati da će Centar za gospodarenje otpadom biti napravljen u idućih 5 godina, nitko ništa ne zna, problemi jesu, jednostavno plivajmo kako znamo i snalazimo se. Rekli su da će nam produžiti projekt sanacije Pavlovca, produženje znači da čekamo da vidimo što će dalje biti, da nas neće zatvoriti, prate nas u postavljanju ograde, ono što je inspekcija rekla i to je u redu da taj otpad više ne leti svuda, da ne dolaze životinje i neovlaštene osobe, a za dalje ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati. Na žalost na to ne možemo utjecati, ja na Pavlovcu radim od 2005. godine i neshvatljivo mi je da se ovakve stvari još dan danas ne znaju. Rekli smo u Fondu da ćemo zatvoriti naš Pavlovac, znamo da Zakon i EU tako nalažu, ali dajte nam prijelazni period da otvorimo manju kazetu gdje ćemo mi sve to bacati pa nećemo biti ovisni niti o regionalnom centru, niti o Ilovcu, niti o bilo kome drugom jer u slučaju da vozimo svoj otpad računali smo da bi nam 1,5 mil trebalo za troškove samog odvoza otpada koje sada bacamo na Pavlovac. Pavlovcem se ipak upravlja, zatrpava se otpad nekim materijalom, prate se plinovi, odnosno neki monitoring postoji”, zaključila je gđa Jurašin Vuković.
Zoran Ivšić je uvjeren da će to biti veliki problem.
Ivica Barić pita, ako je ideja o pretovarnoj stanici još uvijek aktivna, što to konkretno znači, što bi se dešavalo, kako je to zamišljeno.
Anđelka Jurašin Vuković je odgovorila kako je pretovarna stanica zamišljena da se sav otpad koji se pokupi na našem području vozi na pretovarnu stanicu, koja bi trebala biti na Pavlovcu, a prije toga se selektira što više otpada. Znači, jednostavno iz manjeg kamiona se otpad baca u pretovarnu stanicu i onda dolazi kamion veće kubikaže koji taj otpad odvozi u Centar za gospodarenje otpadom. Po njenom mišljenju to je čisto prebacivanje manje količine u veću, bez bilo kakvih drugih sortiranja.
Ivica Barić kaže kako bi onda to sortiranje značilo razdvajanje na kućnom pragu, a ne dodatno još troškovi sortiranja firmi koja se time bavi, znači konkretno našoj LIPI
Anđelka Jurašin Vuković je rekla kako je ono što je sadašnji ministar Dobrović govorio baš bilo na tragu da treba biti nekakva sortirnica, ali ovo na čemu se sada radi i na čemu i LIPA radi, a trebalo bi nastaviti i dalje, je da treba insistirati na stvarnom selektiranju otpada. U tom smislu treba što više ljude educirati, što više zelenih otoka postaviti, raditi da to zaživi, sve je to u nekakvim povojima, puno toga još ima što bi trebalo unaprijediti.
Ivica Barić smatra kako je to, realno, vjerojatno dobar smjer jer vidimo u primjerima razvijene Hrvatske da se to radi, mentalitet ljudi tamo je takav da su to već prihvatili kao normalno pa smatra da je to nekakav smjer prema kojem se trebamo razvijati. To je njegovo osobno mišljenje, ali kao i sve kod nas, problem je što nema jasne strategije u državi oko nekih bitnih stvari. Stoga dolazi do situacija, što kaže gradonačelnik, da jedan ministar, bilo koji, sadašnji ili koji će doći, takve neke strateške stvari odlučuje u svom mandatu, strateške stvari ruši ili donosi neke strašne zaokrete, odnosno problem je što se takve strateške stvari ne mogu dugoročno dogovoriti.
Josip Štefanac se izjasnio kako se, bez obzira na teškoće koje jesu i uočene su, ne slaže sa konstatacijom da se tu ne može ništa poduzeti ili napraviti. Spomenuo je primjer otoka Paga i grada Krka koji su dobro stimulirali i financijski popratili reciklažu na kućnom pragu, nabavili su drugačije kante za smeće, drugačije vrećice i td. LIPA je ispunjavala svoje zadaće do sada vezano uz Pavlovac zajedno i sa gradom i sa vijećnicima da bi se sada, prema ovome, ispostavilo da se išlo u krivom smjeru. Po njegovom mišljenju trebali bi se odmah vjerojatno prebaciti na ovu varijantu kao na Pagu, razgovarati s tim ljudima na Pagu da se vidi kako se to radi, koliko bi to koštalo. Ne zna, možda će danas, sutra to doći pod obavezu, pa da se razmišlja o tome kao nekom rješenju.
Gradonačelnik se složio da bi najbolje rješenje bilo razvrstavanje na kućnom pragu i tako treba rješavati već sada. U tom smislu imaju namjeru uskoro krenuti po mjesnim odborima i obavijestiti ljude. Naveo je kako su po mjesnim odborima postavljeni zeleni otoci, po 4 kontejnera za razvrstavanje otpada, ali npr. zovu ga iz Furjana da je otpad svagdje samo ne u kontejnerima, ljudi ne gledaju gdje što piše, što je za papir i td. već ubace u bilo koji. Prije je bio veliki kontejner tamo, više nije i ne treba ga jer se za odvoz glomaznog otpada može dogovoriti da mjesečno ide odvoz istog. Međutim, problem je što ljudi to ne gledaju i smatra da će trebati dugo vremena da se to uhoda. Ako bi se otpad razvrstavao po tim kontejnerima, a miješani komunalni otpad bio kod kuće, jer svi imaju kod kuće kantu, kućni se otpad odvozi jednom tjedno, ne bi bilo problema, ali sada je situacija da kod kuće nemaju otpada, kante su prazne, a na mjestima gdje su kontejneri za razvrstavanje otpada ima svega. Mišljenja je da netko to namjerno, a netko ne namjerno čini, ali svakako bi trebalo povesti računa o tome, trebalo bi nekoga uhvatiti pa kazniti, ali ne zna kako. “Za sada je namjera i LIPE i nas da obiđemo njih i da ih obavijestimo o tome, rekao sam u Furjanu da će doći kontejner i da ćemo to pokupiti, ali dogovorite se za sastanak doći će i direktorica LIPE i pročelnica i komunalni redar da jednom riješimo i obići ćemo sve mjesne odbore i informirati ih u tom smislu” istaknuo je gradonačelnik te konstatirao: “Miješanog komunalnog otpada neće biti puno ukoliko se bude tako radilo, ali bojim se da će trebati dosta vremena proći da se to uhoda, nadam se da ćemo jesenas bar obići sve MO, oni će javiti kada da se dođe. Ako se uspiju svi obići, ako im se dadu vreće da to kod kuće razvrstaju pa da onda to odnesu u te kontejnere, ni to ne bi bio problem, znači nešto ćemo morati napraviti i u tom slučaju ne bi mješovitog komunalnog otpada bilo previše i moglo bi ga se voziti čak i za Karlovac, ali naša kultura još nije na tom nivou i još dugo neće biti.”
Zoran Ivšić se složio ako, što se tiče razvrstanog otpada i bacanja oko kontejnera, još nismo na tom nivou, ali smatra da treba ljude educirati oko toga, slaže se da treba ići po MO, objasniti ljudima u čemu je problem i ustrajati na tome, a tek potom, ako treba i kažnjavati. Po njemu to neće biti riješeno dok svaka kuća, barem u ovim gušće naseljenim dijelovima Slunja ne bude imala 4-5 kanti različitih vrsta, znači sve dok ljudi odmah ne budu razvrstavali otpad, neće biti rješenja i sve će nas to skupo koštati.
Ivica Barić je komentirao isto tako da će to biti teško jer, znajući mentalitet ljudi tu, teško će se neke stvari promijeniti, ali to će se morat napraviti, na žalost, obično to funkcionira nekom kaznom. Mišljenja je bi bio onda i mehanizam te kazne bio problem, što onda kažnjavati, na koji način. Po njemu je dobar primjer kako se to vani radi, a to je neka vrsta zaduživanja vreća po kućanstvima, znači vreće koje se izdaju od strane firme koja se bavi odvozom otpada, zadužuju se pod određenim brojem. Isto tako pita se koliko ima smislu sve to u konačnici, jer ljudi percipiraju na način, ja razdvajam otpad, a na kraju taj otpad opet završi zajedno. Stoga smatra da u ovako maloj zajednici treba cijelu tu priču od početka do kraja odraditi, da ljudi stvarno realno vide i da se dokaže da taj otpad zaista vrijedi i da se zaista dalje procesira.
Josip Štefanac se osvrnuo na dio izlaganja gdje je spomenuta naša kultura, on smatra da su naši građani dosta kulturni i dosta se prilagođavaju svim nametnutim, rečenim ili traženim uvjetima, a to je potkrijepio činjenicom da nam je Slunj sve ljepši i čišći, znači samim time i kulturniji. Ovo kaže da građani ni bi shvatili rečeno kao uvredu, jer osobno smatra da jesmo dovoljno kulturni, pametni i obrazovani i svakako vjeruje da će se bilo kakva rješenja, koja se ponude, poštivati.
Gradonačelnik kaže kako nitko nije rekao da su građani nekulturni, u Slunju ne možemo ni govoriti o tome jer se u Slunju dosta to dobro i provodi jer vidi da su ti kontejneri u Slunju puni, kraj njih nema glomaznog otpada, nigdje na tim zelenim otocima nije pokraj uočio otpad. Na selima je, kaže, to malo drugačije, a predsjednik MO Furjana mu je rekao da to Furjančani ne stavljaju nego oni koji prolaze samo pristanu i izbaci iz auta jer tamo nekad stajao kontejner. Taj dio će se probati edukacijom ljudi riješiti, obići će teren ili će se tražiti neka druga rješenja kao npr. da ljudi kod kuće imaju vreće za razvrstavanje otpada, a LIPA ima onda rješenje kako ga riješiti jer su potpisali ugovor sa Metisom koji odvozi taj dio otpada što je razvrstan, znači plastiku, metal, papir.
Ivica Barić se referirao na izjavu g. Štefanca pa je naglasio kako on to prvi ne misli, smatra da je problem inače, ne samo kod nas, nego i u široj regiji uopće, uvođenje novina, nove stvari se jako teško provode, treba vremena da se to prihvati. Smatra da to ne znači da je netko nekulturan, jednostavno je tako.
Mario Medved se osvrnuo na dio gdje je spomenuta ulica u Rastokama, pretpostavlja da se radi o ulici za koju su odgođeni radovi pa je stoga apelirao da se razmišlja o tome. Pošto živimo od turizma i mnogi ljudi od toga žive i na tome se dosta privređuje smatra da se treba u budućnosti razmišljati o tome gdje će se i kada izvršavati nekakvi radovi jer praksa je da se, normalno, u turističkim mjestima ne rade veliki građevinski radovi u špici sezone. Apelira da se u budućnosti razmišlja o tome kada će se i gdje što raditi.
Gradonačelnik je odgovorio kako su radovi odgođeni zato što je izvođač radova prihvatio da će ih moći odraditi do onog roka kada to mora biti završeno, nije nitko na svoju ruku to odgodio već su se našli i izvoditelj i Rastočani i predstavnici gradske uprave i to dogovorili. Smatra, a to se dolje i vidi, da sada nema gužve u Rastokama, a subotom i nedjeljom radovi se tako-tako ne bi ni izvodili, znači 7. i 8. mjesec nema gostiju toliko koliko ih je u 5. i 6. odnosno 9. i 10. mjesecu, misli na organizirane grupe posjetitelja jer grupa napravi gužvu, a ne pojedinačni posjetitelji. Razgovaralo se i kako riješiti da dođe i grupa i rečeno je da bi, ako bi bila gužva, izvođač stao sa radovima dok se gužva ne raziđe, ali se od toga odustalo i radovi su odgođeni. Ne zna kako će se veći radovi dolje odvijati, zimi se ne može kod nas raditi jer ovdje zima nije kao na moru, a ljeti se ne smije. Napomenuo je kako je u planu obnova mosta sv. Ivana, most sa šetnicom, kupalište, TIC i td. pa se pita kada i kako njega izgraditi. Mišljenja je da će se o tome morati razgovarati i Gradsko vijeće može donijeti jednu takvu odluku jer za te projekte će trebati malo i zažmiriti kada se budu radili, a i domaći ljudi će morati shvatiti da to njima ide u korist. Ponovio je kako ulica dolje niti u jednom trenutku ne bi bila zatvorena za posjetitelje, ali što je tu je, g Špelić priprema sada materijal da bude spreman na vrijeme i da bi se to onda moglo u 60 radnih dana odradili.
Zoran Ivšić smatra da ljudi u Rastokama valjda znaju kada im je najveća sezona, a kada nije i vjeruje da se ne bi oni bez veze pobunili i ne bi došli na mirni prosvjed i td. Ovo se sve, po njegovom mišljenju, odigralo onako kako se trebalo odigrati odmah. “Trebali ste biti razumniji, ako treba netko pretrpjeti, onda treba pretrpjeti malo grad, a ne na uštrb ljudi koji tu žive, jer ljudi su grad, sada se o Rastokama počelo pričati kao o izdvojenoj enklavi, Rastočani protiv Grada, ili Grad protiv Rastočana, pa čiji su oni građani nego grada Slunja. To ste mogli odmah s njima dogovoriti i ne bi bilo problema, nisu oni toliko nerazumni koliko se to prezentiralo danima tu u javnost i na kraju ste svejedno našli kompromis, oni će biti zadovoljni, poslovi će se obaviti, Grad će biti zadovoljan i to se odmah moglo tako napraviti bez nekih silnih komplikacija”, zaključio je g. Ivšić.
Gradonačelnik je izrazio bojazan da bi i u 9. mjesecu opet moglo biti problema i to većih nego sada, ali vjeruje da će dolje ljudi to malo otrpjeti, ovi radovi kratko traju. Dodaje kako ne zna što će se dogoditi kada se budu veći radovi izvoditi, koji će duže trajati jer se za 50 ili 60 radnih dana neće moći izgraditi neki objekt veći i stoga smatra da će morati malo pretrpjeti jer kada se izgradi imat će nešto što upravo njima odgovara.
Zoran Ivšić smatra da svi trebaju malo pretrpjeti.
Gradonačelnik odgovara da nije problem što se Grada tiče jer ne odrađuje ovo samo Grad, da samo Grad to određuje i da sam financira iz Proračuna reklo bi se da će se ove godine uložiti npr. 100.000 kn pa koliko se za to napravi, ali se tako ne može, netko drugi uvjetuje i rokove i plaćanja jer za svaki projekt imamo sufinanciranje.
Zoran Ivšić to razumije, ali dodaje “ipak ste na kraju pomaknuli rok”.
Gradonačelnik odgovara da je rok pomaknut jer je g. Špelić dogovorio da će sada u ovom periodu pripremiti materijal.
Zoran Ivšić smatra kako ne može Špelić određivati kada je špica sezone
Gradonačelnik isto smatra da neće Špelić to određivati, ali dodaje kako ta odluka nije ni donesena. “Nemamo sezone, nismo mi na moru” kaže gradonačelnik i nastavlja “ovdje nema odluke donesene da se ljeti ne može raditi, ovo je kontinentalni dio, na moru je nešto drugo, na moru na ljeto ne mogu raditi, ali mogu zimi, cijelu zimu se dolje radi, a ovdje ne možemo raditi zimi”.
Zoran Ivšić odgovara da im je to jasno, razumije on i gradonačelnika i g. Špelića, ali smatra da treba razumjeti i te ljude jer na kraju se ipak uvijek nađe kompromis i dogovor, bez dogovora se ne može ništa odraditi.
Gradonačelnik smatra da se ipak treba tu istaknuti kako se na moru ne radi u 7. i 8. mjesecu, ali se zato radi ostalih 10 mjeseci, a ovdje se tako ne može raditi i tako bi to trebalo gledati jer ispada da bi se ovdje moglo raditi eventualno u 5. ili 9. mjesecu.
Budući da se više nitko nije javio za riječ predsjednica je zaključila raspravu i dala Izvješće o radu Gradonačelnika za razdoblje 01.01.–30.06. 2016. godine na usvajanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 13 glasova ZA i 2 glasa SUZDRŽANA donijelo
Zaključak
- Usvaja se Izvješće o radu Gradonačelnika za razdoblje 01.01.-30.06.2016.
- Odluka o ispravku Odluke o kupnji k.č. br.1758 k.o. Slunj 1
Tekst Odluke o ispravku Odluke o kupnji k.č. br. 1758 k.o. Slunj 1 s kratkim pisanim obrazloženjem vijećnici su dobili uz poziv.
U raspravu koju je otvorila predsjednica nitko se nije uključio pa je ista zatvorena.
Potom se prešlo na usvajanje Odluke pa je predsjednica, nakon glasanja, konstatirala da je glasalo svih 15 vijećnika i da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo
Odluku
o ispravku Odluke o kupnji k.č. 1758 k.o. Slunj 1.
- Razmatranje zamolbe gđe. Mirjane Lekić
Vijećnici su dobili pismo gđe. Mirjane Lekić, a predsjednica je kratko istaknula kako gđa Lekić traži prolongaciju roka uplate kupoprodajne cijene stana za slijedećih 30 dana kako bi mogla realizirati stambeni kredit.
Ivica Barić je zatražio da im se objasni koja je tu nadležnost Gradskog vijeća i koju uopće Vijeće odluku može donijeti.
Zdenka Kovačević kaže kako je nadležnost Vijeća jer Vijeće donosi odluku o prodaji stana. U Odluci o pokretanju postupka prodaje stoji odredba, ukoliko kupac u roku od 30 dana ne uspije uplatiti kupoprodajnu cijenu, odnosno realizirati namjenski kredit, da gradonačelnik može prolongirati rok za uplatu cijene za daljnjih 30 dana. Gđa Lekić je tu mogućnost iskoristila, gradonačelnik je odobrio dodatnih 30 dana i tih 30 dana je isteklo 25. 07. 2016. godine U tom periodu gđa Lekić nije uspjela realizirati kredit i jedina je opcija da se ona ponovo obrati Gradskom vijeću, koje je donijelo Odluku o prihvaćanju njene ponude kao najpovoljnije, da joj odobri još daljnji rok za uplatu, odnosno dodatnih 30 dana, pa bi krajnji rok bio 25. kolovoza 2016. godine.
Ivica Barić je još pitao, ako se donese takva odluka, da li će to biti protupravno je u prvoj odluci Gradsko vijeće daje ovlasti gradonačelniku da produlji rok za 30 dana.
Zdenka Kovačević odgovara da neće biti protupravna takva odluka jer je Vijeće to koje odlučuje o raspolaganju imovinom, ono utvrđuje uvjete prodaje pa između ostalog i uvjete i rokove za uplatu kupoprodajne cijene. “Ovdje kod gđe Lekić je možda specifična situacija jer prva nam je koja se pojavila sa ovim problemom da u tih nekih zadanih 60 dana, a imali smo situacija da je gradonačelnik prolongirao rokove uplate kupoprodajne cijene za 30 dana koliko on može, nije uspjela realizirati kredit. Njen je kreditni iznos malo veći, ona refinancira sa tim kreditom postojeći stambeni kredit, ostvaruje kredit za kupnju ovog gradskog stana i diže određeni iznos sredstava za adaptaciju tog stana kojeg kupuje pa su onda i jamstva koja mora priložiti banci značajna, banka ima zahtjeve za određenim jamstvima koje gđa Lekić u ovom periodu nije uspjela realizirati, što zbog zahtjeva banke, što zbog godišnjih odmora u koji je upala, postoje tu neke i subjektivne i objektivne okolnosti zbog kojih nije uspjela realizirati kredit, a na vama je sada da odlučite da li ćete udovoljiti njenoj zamolbi ili ne”, istaknula je pročelnica.
Ivica Barić je na to komentirao, ako je odluka koju bi Vijeće donijelo bila pravovaljana, da je u tom slučaju osobno suglasan da se to tako i riješi.
Predsjednica Vijeća konstatira kako se znači traži produljenje roka od 30 dana pa pita da li Gradsko vijeće pristaje na to.
Zdenka Kovačević predlaže da Gradsko vijeće donese zaključak da se gđi Lekić odobrava još 30 dana za uplatu kupoprodajne cijene s tim da taj rok ističe 25. kolovoza 2016. godine. Ako ne uplati kupoprodajnu cijenu u tom roku, na žalost, daljnje prolongacije nema, to je sve zajedno 90 dana i gospođa ostaje bez uplaćene jamčevine i smatra se da je propala kupnja stana, stan ostaje gradski.
Predsjednica predlaže da Gradsko vijeće glasa za zaključak koji glasi: Gđi. Mirjani Lekić odobrava se produženje roka plaćanja kupoprodajne cijene stana iz Ugovora o kupoprodaji stana od 25. 05. 2016. godine i 29. lipnja 2016. godine za dodatnih 30 dana, te je krajnji rok za uplatu kupoprodajne cijene 25. 08. 2016. godine.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je glasalo svih 15 vijećnika i da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo
Zaključak
o produženju roka uplate kupoprodajne cijene gđi Mirjani Lekić
10.Različito
Mario Medved se osvrnuo na problem vezan uz šetnicu, naime, u par navrata je osobno vidio, a i u kontaktu sa građanima saznao o tome da se dolje dešavaju opasne situacije. Isto tako smatra kako bi pješački prijelaz niže od šetnice trebalo maknuti jer je također opasno, a dolje je pothodnik i može se na taj način prijeći cesta jer sada ima jako puno kočenja, čak i sudara. Dodaje kako je u jednom trenutku vidio da je na šetnici 5 autobusa bilo parkirano, znači preglednost nikakva, autobus treba izići van preko trake, jednostavno zatvara oči i ne želi uopće gledati što se dešava. Smatra da to treba drugačije izvesti, treba u to krenuti, zna da je potrebna hrpa dokumentacije i godina dvije da se to odradi, ali treba to odraditi. Po njegovom mišljenju možda bi bilo najbolje napraviti klasično ugibalište, kao obična autobusna stanica da autobus može pristati i iskrcati putnike i otići dalje. Predlaže da se o tome razmisli, ništa se do sada nije desilo, nitko nije poginuo, ali bolje da se to spriječi ako je ikako moguće.
Gradonačelnik kaže kako ne može ništa obećati jer to je komplicirano. Zna za to i sam, ali dodaje kako je to za neke druge planove pa se ne bi sada u to upuštao. Dodao je kako su dolje srećom ljudi iz TZ pa onda pomognu da autobus iziđe, u dva navrata je išla i policija i to regulirala. Trenutno je to tako, ali ne događa se često pa je i dogovoreno da se pozove policija čim je dolje više autobusa nađe i policija iziđe i to u par minuta riješi.
Josip Štefanac pita gradonačelnika kako idu radovi sa vodovodom Veljun, da li je sve u redu, da li se poštuju rokovi, da li ima kakvih pomaka na bolje ili na gore.
Gradonačelnik mu je odgovorio kako bi bilo bolje da je to pitao u sklopu Izvješća Komunalca jer bi direktor više znao reći, ali je upoznao Vijeće da je vodovod završen, cjevovod je napunjen, bilo je nekoliko kvarova i oni su otklonjeni, došlo se do bazena, i uzet je uzorak za analizu. Vjeruje da će se ovih dana dobiti taj uzorak i da bi do Dana grada voda trebala biti na Veljunu, da li će biti, ne zna, moguće da će dobiti vodu, ali službeno još ne. Nastavio je kako se ide dalje jer do 31. 12. 2016. godine trebaju se i priključci riješiti, sada se rješavaju oni priključci koji se mogu riješiti, Pavlovac, Blagaj, dio Cerovca, odnosno svi priključci koji se mogu spojiti direktno na taj cjevovod će se odraditi, a priključci koji trebaju ići dalje će se isto tako odraditi. Čeka se nalaz da je voda ispravna za piće, a nada se da će svi priključci biti gotovi kao i kompletan vodovod do 31. 12. Što se tiče vodocrpilišta rekao je kako je tu malo došlo do zastoja jer ima nekih problema sa starim gusanim priključcima jer takvi se više ne proizvode pa se to ne može spojiti na nove pumpe, ali bi i to trebali biti do 31. 12. gotovo kao i vodosprema u Tatar Varošu. Informirao je Vijeće kako su počeli radovi na kanalizaciji u 3 ulice, dio Mrežničke, 14 DP i spoj I. i II. poljskog puta, kao i radovi na cjevovodu prema Cvitoviću. Zbog radova na kanalizaciji biti će od sutra zatvoren pravac 14. DP, ide obilazak oko TS Elektre, radnici iz javnih radova su malo prokrčili taj obilazni put da i veća vozila mogu prolaziti i ti radovi također trebaju biti završeni do 31. 12. 2016. godine. “Znači, sve što imamo ugovora sa Hrvatskim vodama sa 31. 12. treba biti završeno, jako će malo ostati toga” naglasio je gradonačelnik te nastavio: “Danas sam, pred kraj radnog vremena, malo razgovarao sa direktorom u Hrvatskim vodama, malo me ohrabrio i rekao da ćemo najvjerojatnije moći početi sa raspisivanjem natječaja za javnu nabavu za pročistač, ali to je tako da nisam baš siguran 100%, ali rekao je da bi to moglo ići, javna nabava će trajati dugo, možda nekoliko mjeseci, možda čak i godinu dana. Tu se radi po nekoj žutoj knjizi, ja ne znam, ni naši nitko u gradu, ni u Komunalcu, nismo do sada imali takvih natječaja, on je rekao da će pravnik koji je tu već uključen po malo početi sa dogovaranjem sa direktorom Komunalca i da se ide na taj projekt. Rekao sam u vodama da sa 31. 12. završavamo sa svim radovima, da iduće godine nemamo što raditi, on je rekao da će biti posla i nadam se da će biti sredstava za taj dio, imamo još 4 ili 5 projekata, svi su kod njega u njegovom uredu, tako da to je jedina ekipa gdje možemo nešto dogovoriti, sve drugo je na žalost slabo, projekata ima, natječaja nema, mi ih pribiremo, imat ćemo 30-tak gotovih projekata za godinu dana, ali ne možemo ih tako lako realizirati. Nadamo se da će biti nešto kada završe izbori, možda do kraja godine netko raspiše nekakav natječaj, mi smo spremni za puno tih natječaja, što će od toga biti vidjet ćemo.”
Predsjednica je na kraju pozvala sve vijećnike da dođu u subotu na svečanu sjednicu Gradskog vijeća u 12,30 sati kako bi se što svečanije obilježio Dan Grada, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te potom zaključila sjednicu je u 19,15 sati.
ZAPISNIČAR PREDSJEDNICA
GRADSKOG VIJEĆA
Ankica Štefanac Marina Mrkonja
