REPUBLIKA HRVATSKA
KARLOVAČKA ŽUPANIJA
GRAD SLUNJ
GRADSKO VIJEĆE
KLASA: 012-04/14-01/01
URBROJ: 2133/04-03/01-14-1
Slunj, 15. 07. 2014.
Na temelju članka 36. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine 99/99, 29/02 i 49/02-pročišćeni tekst) i članka 25. stavka 1. alineja 18. Statuta Grada Slunja (“Glasnik Karlovačke županije” 20/09, 6/13 i 15/13) Gradsko vijeće grada Slunja na svojoj 12. sjednici održanoj dana 15. 07. 2014. godine donijelo je
ZAKLJUČAK
o podnošenju zahtjeva za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH
– članka 19. Zakona o raspolaganju i upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ 94/13 koji glasi:
Članak 19.
(1) Republika Hrvatska i Državni ured su oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina, poreza na dobit i drugih poreza, komunalne naknade te drugih javnih davanja u odnosu na vlasništvo i upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
(2) Ostala tijela državne uprave nakon predaje državne imovine u obliku nekretnina na upravljanje Uredu prestaju biti obveznici plaćanja poreza na promet nekretninama, poreza na dobit i drugih poreza, komunalnih naknada te drugih javnih davanja u odnosu na predmetnu imovinu.
s odredbama članak 3., 4. stavak 1., 5., 14. stavak 2., 48. stavak 2., 51., 135. stavak 1. i 138. stavak 1. Ustava RH).
I
Ustavne odredbe mjerodavne za ocjenu članka 19. Zakona o raspolaganju i upravljanju imovinom u vlasništvu RH jesu:
Članak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustava najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Članak 4. Stavak 1.
U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Članak 5. stavak 1.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavnom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.
Članak 14. stavak 2.
Svi su pred zakonom jednaki.
Članak 48.stavak 2.
Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru.
Članak 51.
Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.
Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.
Članak 135. stavak 1.
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehničku kulturu, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.
Članak 138.stavak 1.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.
II
Prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti članka 19. Zakona o raspolaganju i upravljanju imovinom u vlasništvu RH („Narodne novine“ 94/13) podnosimo iz slijedećih razloga:
Člankom 19. propisano je slijedeće:
(1) Republika Hrvatska i Državni ured su oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina, poreza na dobit i drugih poreza, komunalne naknade te drugih javnih davanja u odnosu na vlasništvo i upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
(2) Ostala tijela državne uprave nakon predaje državne imovine u obliku nekretnina na upravljanje Uredu prestaju biti obveznici plaćanja poreza na promet nekretninama, poreza na dobit i drugih poreza, komunalnih naknada te drugih javnih davanja u odnosu na predmetnu imovinu.
Smatramo da je citiranim odredbama povrijeđeno pravo jedinica lokalne samouprave, konkretno Grada Slunja na vlastite prihode kojima Grad slobodno raspolaže u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga čime su povrijeđene odredbe članka 3., 4., 5. stavka 1., članka 14. stavka 2., članka 48. stavka 2., članka 51., 135. stavka 1. i članka 138. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske.
Uvodno je potrebno istaknuti da su jedinice lokalne samouprave Zakonom o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09,94/11, 144/12, 94/13 i 153/13) obvezne (članak 2. stavak 2. Zakona ) osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja ..“
Člankom 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu definirano je da je komunalna naknada prihod proračuna jedinica lokalne samouprave koji se koristi za financiranje obavljanja slijedećih komunalnih djelatnosti: „odvodnje atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i krematorija i javnu rasvjetu. Stavkom 2. istog članka utvrđeno je da „komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici stambenog prostora, poslovnog prostora, garažnog prostora, građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, neizgrađenog građevnog zemljišta.“
Člankom 23. stavkom 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ovlašteno je predstavničko djelo na donošenje odluke o komunalnoj naknadi kojom se, pored ostalog, utvrđuju nekretnine važne za JLS koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade, opći uvjeti i razlozi iz kojih se u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade te izvori sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade.
Citiranim Zakonom dano je isključivo ovlaštenje predstavničkom tijelu JLS da utvrdi nekretnine važne za JLS koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade, te pojedinačne slučajeve oslobođenja od plaćanja komunalne naknade, ali i obveza da se utvrde izvori sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobođenja.
Iz navedenih odredbi jasno proizlazi isključivo ovlaštenje predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave da odlučuje o navedenim pitanjima. Ovo ovlaštenje ima svoje utemeljenje u članku 135. Ustava RH kojim je komunalna djelatnost stavljena u isključivo nadležnost jedinica lokalne samouprave.
Člankom 138. Ustava RH utvrđeno je da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.
Ukoliko je jedinica lokalne samouprave ovlaštena slobodno raspolagati svojim prihodima, poglavito u djelatnostima koje su stavljene u njenu isključivu nadležnost (kao što je komunalna djelatnost) postavlja se pitanje od kuda pravo državi da za sebe kao vlasnika (propisom kojim uređuje raspolaganje svojom imovinom) ustanovi prava drugačija i povoljnija od prava koja su utvrđena za sve druge vlasnike.
Iz svih odredbi važećih zakonskih propisa proizlazi da je RH kao vlasnik u jednakom statusu, s jednakim pravima i obvezama kao i bilo koja druga fizička ili pravna osoba.
Tako je u članku 1. stavku 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12) jasno određeno da „postoji samo jedna vrsta prava vlasništva“. Nadalje, člankom 35. stavkom 1. istog Zakona definirano je da Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnog prava koje su nositelji prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici ako zakonom nije što drugo određeno. Smatramo da bi u ovom slučaju samo Zakon o komunalnom gospodarstvu kao specijalni zakon mogao definirati izuzetke od obveze plaćanja komunalne naknade.
Naprijed istaknuti stav temeljimo i na odredbama Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ 47/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13) koji u članku 13. definira poreznog obveznika kao „svaku osoba koja je kao takva određena zakonom kojim se uređuje pojedina vrsta poreza.“
Obzirom se na utvrđivanje i naplatu komunalne naknade posredno primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona (slijedom odredbi članka 23. stavka 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu) to je odredba članka 19. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH suprotna i odredbama Općeg poreznog zakona.
Slijedom svega naprijed navedenog smatramo da je članak 19. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH suprotan načelu jednakosti i socijalne pravde iz članka 3. Ustava RH; suprotan odredbi članka 14. stavak 2. Ustava RH koji jamči jednakost svih pred zakonom jer RH kao nositelja vlasničkih ovlaštenja stavlja u povoljniji položaj u odnosu na ostale vlasnike (pravne i fizičke osobe); suprotan odredbi članka 48. stavka 2. Ustava RH koji obvezuje nositelje vlasničkog pravo da pridonese općem dobru jer RH izuzima iz obveze plaćanja komunalne naknade kojom se održava komunalna infrastruktura koja je od javnog odnosno općeg interesa, te u suprotnosti sa člankom 51. Ustava RH koji utvrđuje obvezu svih da sudjeluju u podmirenju javnih troškova.
Nadalje, smatramo da je navedenom odredbom povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu proklamirano člankom 4. stavkom 1. Ustava RH, kao i pravo jedinice lokalne samouprave na vlastite prihode u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga zajamčeno člankom 138. stavkom 1. Ustava RH.
Neprihvatljivo je da Republika Hrvatska sebe kao nositelja vlasničkih prava stavlja u znatno povoljniji položaj u odnosu na sve ostale vlasnike, poglavito u odnosu na prihode koji nisu prihod državnog proračuna. Poznato je da je komunalna naknade isključivo prihod jedinica lokalne samouprave koji se koristi za održavanje postojeće komunalne infrastrukture koju RH kao vlasnik koristi na jednak način i u istom opsegu kao i bilo koja druga fizička ili pravna osoba.
Budući se radi o odredbama zakona kojima se uređuje financiranje djelatnosti koja je u isključivoj nadležnosti jedinice lokalne samouprave i o čijem trajnom i kvalitetnom održavanju i obavljanju ovisi kvaliteta života svih stanovnika Grada, predlagatelj posebno moli Ustavni sud da o ovom prijedlogu odluči po hitnom postupku u skladu s odredbom stavka 2. članka 36. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH.
III
Zbog svega iznesenog, predlaže se Ustavnom sudu Republike Hrvatske da donese slijedeće
I.
Na temelju članka 43. Stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ 99/99, 29/09 i 49/02) donosi se
RJEŠENJE
Prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti članak 19. Zakona o raspolaganju i upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ 94/13) s odredbama članaka 3., 4. stavka 1., 5. 14. stavak 2., 48. stavka 2., 51., 135. stavka 1. i 138. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10 i 85/10).
II
Na temelju članka 55. stavka 1. i 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ 99/99, 29/09 i 49/02) donosi se
ODLUKA
1. Utvrđuje se da su odredbe članka 19. Zakona o raspolaganju i upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ 94/13) protivne odredbama članka 3., 4. stavka 1., 5. 14. stavak 2., 48. stavka 2., 51., 135. stavka 1. i 138. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10 i 85/10).
2. Ukidaju se odredba članka 19. Zakona o raspolaganju i upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ 94/13).
3. Ukinute odredba Zakona prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske u „Narodnim novinama“.
PREDSJEDNICA
GRADSKOG VIJEĆA:
Marina Mrkonja
