U suradnji sa fotografom Ivicom Lajtnerom, koji na terenu Karlovačke županije trenutno fotografira arhitekturu, a u prethodnim razdobljima fotografirao je mostove, crkve i utvrde, o čemu je izdao i tri fotomonografije, upriličili smo susret sa prof. dr. sc. Mladenom Kučinićem, redovnim profesorom, biologom, sa Prirodoslovnog fakulteta.Profesorovo izuzetno predavanje o vodenoj fauni, podzemnoj i nadzemnoj, kojom bogato obiluju naše vode, potaknule su na mogućnosti daljnjih istraživanja, evidentiranja, skupljanja zbirki, kao i brojnih edukativnih predavanja, radionica, izložbi, kako za učenike i studente, tako i posjetitelje, koje bi Grad Slunj mogao organizirati, u suradnji sa prof. Kučinićem, ali i drugim znanstvenicima iz ovog područja.
Prvi korak koji je dogovoren, a u pravcu poticanja evidentiranja vrsta leptira koji obitavaju na našem području, je organizirati foto natječaj s temom „Leptiri slunjskog podneblja“, na koji će prijavitelji prijaviti fotografije leptira (dnevnih i noćnih). Povjerenstvo za odabir najljepše fotografije ili fotografije rijetkog primjerka leptira ili slično činit će skupina znanstvenika, predvođena prof. Kučinićem. Isto će biti podloga za istraživanje i prijedlog zaštite ugroženih jedinki.
U sistematici leptira koristi se nekoliko podjela od kojih valja napomenuti sljedeće dvije: prva podjela uzima u razmatranje vrijeme aktivnosti leptira, pa ih dijelimo na vrste koje su aktivne danju – danje leptire (Rhopalocera) i vrste koje su aktivne noću – noćne leptire (Heterocera) (Kučinić i Plavac, 2009). Druga podjela kao kriterije uzima veličinu tijela i prema njoj se leptiri dijele na velike (makrolepidoptera) i male leptire (mikrolepidoptera) (Kučinić i Plavac, 2009). Leptiri su skupina kukaca koja je gotovo potpuno prilagođena na život u kopnenim straništima, a samo gusjenice malog broja vrsta naseljavaju kopnene vodene biotope. S obzirom na to koje stanište preferiraju, postoje higrofilne (preferiraju vlažne tipove staništa- npr. močvare), kserofilne (preferiraju suhe tipove staništa), livadne (higrofilne livade, kserofilne livade, košanice i pašnjaci), šumske i vrtne vrste – preferiraju antropogeni tip staništa (Kučinić i Plavac, 2009).
