Plan gospodarenja otpadom Grada Slunja za razdoblje 2014. – 2020.

Plan gospodarenja otpadom
Grada Slunja
za razdoblje od 2014. do 2020. godine

Zagreb, srpanj 2014.

NASLOV: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA SLUNJA
za razdoblje od 2014. – 2020. godine

IZVRŠITELJ: IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.
Babonićeva 32, Zagreb

NARUČITELJ: Grad Slunj
Trg dr. F. Tuđmana 12, 47240 Slunj

UGOVOR BROJ: TD 02/14
IOD: T-06-P-2337-535/14

VODITELJ: Danko Fundurulja, dipl.ing.građ.

SADRŽAJ:

1. UVOD 8
2. NAZIVLJE U PLANU 9
3. ANALIZA I OCIJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA 13
4. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA 17
4.1. OPIS POSTOJEĆEG STANJA SAKUPLJANJA, PRIJEVOZA I ZBRINJAVANJA OTPADA 17
4.2. KOLIČINE OTPADA 18
4.2.1. Projekcija količina otpada 18
5. POSTOJEĆE GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE OTPADOM 20
6. LOKACIJE ONEČIŠĆENE OTPADOM 22
7. MJERE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM 23
7.1. KONCEPT CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM 23
7.2. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA 25
7.3. EDUKACIJA I INFORMIRANJE JAVNOSTI 27
7.3.1. Ciljevi 27
7.3.2. Ciljne skupine 27
7.3.3. Prijedlog mjera za ostvarivanje postavljenih ciljeva: 28
8. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJEMA OTPADA 29
8.1. GOSPODARERNJE OPASNIM OTPADOM 31
8.2. GOSPODARENJE POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA 32
8.3. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA 35
8.4. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALANOG OTPADA 36
8.4.1. Reciklažni otoci i pojedinačni kontejneri-posude 36
8.4.2. Posude za odvojeno skupljeni otpad u kućanstvima 36
8.4.3. Reciklažno dvorište 37
8.4.4. Skupljanje glomaznog otpada iz domaćinstva 37
9. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA 40
9.1. PLANIRANI OBJEKTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM 38
9.2. PLANIRANA OPREMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM 39
10. IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE SANACIJE 41
10.1. IZVORI FINANCIRANJA 41
10.2. FINANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA REALIZACIJU PLANA 42
11. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA 43
11.1. TERMINSKI PLAN REALIZACIJE AKTIVNOSTI PREDVIĐENIH OVIM PLANOM 43
11.2. IZVRŠENJE PLANA 43

1. UVOD
Gospodarenje otpadom je jedno od najzahtjevnijih područja zaštite okoliša, te zahtijeva prioritetno rješavanje i usklađivanje sa standardima Europske unije (EU).
Pravno područje gospodarenja otpadom uređeno je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), međunarodnom Konvencijom o kontroli prekograničnog prometa opasnim otpadom i njegovom odlaganju – Baselska konvencija (NN – Međunarodni ugovori, 3/94), Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN23/14) i više podzakonskih propisa koji reguliraju postupanje s posebnim kategorijama otpada.
U skladu s legislativom, gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada i/ili njegovih štetnih utjecaja na okoliš, skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način.
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN, 130/05) kao planski dokument propisala je smjernice, a Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisuje obvezu izrade planova gospodarenja otpadom kao jedan od provedbenih dokumenata Strategije.
Prema članku 21. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, treba sadržavati (citat):
1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, uključujući ostvarivanje ciljeva,
2. podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva,
3. podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom,
4. podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju,
5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada,
6. opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada,
7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,
8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,
9. popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana,
10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom,
11. rokove i nositelje izvršenja Plana.

Ovaj Plan gospodarenja otpadom Grada Slunja za razdoblje od 2014.-2020. godine usklađen je sa Strategijom i ostalim zakonskim dokumentima iz područja gospodarenja a ujedno je usklađen i s okvirnom Direktivom EU-a o otpadu (2008/98/EC) koja se temelji na društvu usmjerenom na reciklažu, a koja postavlja prioritete:
– Sprječavanje nastajanja otpada
– Pripremu za ponovnu uporabu
– Recikliranje
– Ponovno korištenje (oporaba), npr. energetsko korištenje i dr
– Zbrinjavanje ostatnog otpada

Kao i u drugim područjima zaštite okoliša, i u području gospodarenja otpadom najbolji rezultati postižu se sinergijom svih sudionika i čimbenika pa tako i ovaj Plan gospodarenja otpadom uključuje suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u rješavanju zajedničkih pitanja gospodarenja otpadom.
2. NAZIVLJE U PLANU
U ovom Planu u uporabi su pojmovi iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sa sljedećim značenjem:
»biološki razgradivi otpad« je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom;
»biootpad« je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda;
3. »biorazgradivi komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad;
»centar za gospodarenje otpadom« je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada;
»gospodarenje otpadom« su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik;
»građevina za gospodarenje otpadom« je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada;
»građevni otpad« je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao;
»inertni otpad« je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama;
»krupni (glomazni) komunalni otpad« je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je naputkom iz članka 29. stavka 11. ovoga Zakona;
»komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva;
»miješani komunalni otpad« je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01;
»najbolje raspoložive tehnike« su najbolje raspoložive tehnike sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša;
»neopasni otpad« je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom III. ovoga Zakona;
»neusklađeno odlagalište« je odlagalište koje ne ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz članka 104. Zakona o održivom gospodarenju otpadom i određeno je odlukom iz članka 26.stavka 6. istog Zakona;
»obrada otpada« su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja;
»odlagalište otpada« je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući:
– interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje,
– odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine),
– iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada
»odvojeno sakupljanje« je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada;
»opasni otpad« je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III. ovoga Zakona;
»oporaba otpada« je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II.ovoga Zakona sadržan je popis postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke oporabe;
»otpad« je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa;
»otpadna ulja« su mineralna ili sintetička ulja za podmazivanje ili industrijska ulja koja su postala neprikladna za uporabu za koju su prvobitno namijenjena, primjerice ulja iz motora s unutarnjim izgaranjem i ulja reduktora, ulja za podmazivanje, ulja za turbine i hidraulička ulja;
»ovlaštenik« je pravna ili fizička osoba – obrtnik kojem je prema ovom Zakonu dana suglasnost za sklapanje ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u vezi gospodarenja posebnom kategorijom otpada;
»ponovna uporaba« je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni;
»postupci gospodarenja otpadom« su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada, energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada;
»priprema za ponovnu uporabu« su postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade;
»problematični otpad« je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada;
»proizvodni otpad« je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača;
»proizvođač otpada« je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada;
»reciklažno dvorište« je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;
»reciklažno dvorište za građevni otpad« je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada;
»recikliranje« je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje;
»sakupljanje otpada« je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu;
»skladištenje otpada« je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana;
»sprječavanje nastanka otpada« su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju:
– količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda,
– štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili
– sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.
»tehnološki procesi gospodarenja otpadom« (u daljnjem tekstu: tehnološki procesi) su određene funkcionalno-tehnološke cjeline gospodarenja otpadom kojima se opisuje materijalni tok otpada, a uključuju prikupljanje, prihvat, skladištenje, prethodno razvrstavanje i razvrstavanje, miješanje otpada, pakiranje, popravak, čišćenje, provjera budućeg proizvoda i u slučaju oporabe ili zbrinjavanja otpada tehnološke procese koje je odredio podnositelj zahtjeva za dozvolu za gospodarenje otpadom sukladno smjernicama;
»vlasnik otpada« je osoba koja je nositelj materijalnih i drugih prava i obveza u vezi otpada;
»zbrinjavanje otpada« je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada.

Kratice:

BAT najbolja raspoloživa tehnologija (Best available technology)
EU Europska unija
FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
IPPC integrirano spriječavanje i kontrola zagađenja (Integrated prevention pollution control)
JLS jedinica lokalne samouprave
KO Komunalni otpad
MZOP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
NN Narodne novine
NPO Neopasni proizvodni otpad
PO Proizvodni otpad
ROO Registar oneščivaća okoliša

3. ANALIZA I OCIJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA
Pod pojmom zaštite okoliša podrazumijeva se zaštita voda i mora, tla i zraka. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije što su osnovni uvjeti zdravog i održivog razvoja. Zaštita okoliša temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13).

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), te Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11).

A) Zakonom o održivom gospodarenju otpadom utvrđuju se mjere za sprječavanje ili smanjenje opasnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada.
Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati:
– javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada,
– odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,
– sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,
– provedbu Plana,
– donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave,
– provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i
– mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

Prema u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini iznosi:
– 75 %, odnosno 567.131 tona do 31. prosinca 2013.
– 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016.
– 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020.

Također sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom otpad koji je određen da se smatra posebnom kategorijom otpada mora se odvajati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu s načinom propisanim propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.
Do 1. siječnja 2015. Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela osigurati odvojeno sakupljanje sljedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika i staklo, električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća i medicinski otpad, a do 1. siječnja 2020. minimalni udio ponovne uporabe i recikliranja papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva iznosit će 50% od mase otpada.

Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području. Jedinica lokalne samouprave koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta.

B) Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj između ostalog predviđa sljedeće aktivnosti:
– postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima u Zagrebu i županijama, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta
– sprječavanje ispuštanja otpada u jezera, rijeke i potoke
– centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta
– kontrolirane prioritetne tokove otpada
– visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti
– angažman domaćih i stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC – BAT tehnologije
– jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorske koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada
– edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura: programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i djelatni pristup.

C) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015. godine.
Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje od 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u RH, i to:
– uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
– sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta
– sanacija „crnih točaka“ – lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom
– razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja
– uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. do 2015. sadrži sljedeće:
– vrste količine i porijeklo otpada za koje treba osigurati gospodarenje
– uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada
– razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za gospodarenje otpadom
– procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom.

Prema Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. do 2015 udio otpada koji je potrebno izdvajati iz komunalnog otpada primarnim izdvajanjem do 2015. iznosi 23%.

Zakonodavni okvir RH

Pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u Republi Hrvatskoj su:.
Osnovni
– Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)
– Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
– Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN23/14)
– Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)
– Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)
– Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02)
– Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09)
– Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13)

Posebne kategorije otpada:
– Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu ( NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13 )
– Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11, 86/13)
– Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11 , 45/12, 86/13)
– Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09 , 45/12, 86/13)
– Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09, 53/12, 86/13, 91/13)
– Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07)
– Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08)
– Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07)
– Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, NN 143/12, 86/13)
– Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)
– Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)
– Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida (NN 70/08)
– Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 105/08)
Ostali propisi važni za gospodarenje otpadom:
– Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)
– Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01)
– Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09)
– Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08)
– Uredba o okolišnoj dozvoli (NN 08/14)

Zakonodavni okvir EU

Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji Vijeća EU-a o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01), koja se temelji na tada važećoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na području gospodarenja otpadom.

Postoje tri ključna europska načela:
– prevencija nastajanja otpada
– izdvojeno skupljanje i ponovna uporaba
– poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.

Direktive EU-a za područje gospodarenja otpadom organizirane su u četiri »grupe« direktiva, ovisno o tome propisuju li:
– okvir gospodarenja otpadom (okvirna direktiva o otpadu i direktiva o opasnom otpadu)
– posebne tokove otpada (direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja, direktiva o otpadu iz industrije u kojoj se koristi titan-dioksid, direktiva o otpadnim vozilima, direktiva o mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, direktiva o baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari, direktiva o zbrinjavanju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila)
– pošiljke otpada, uvoz i izvoz otpada (uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada unutar područja, na području i s područja EU-a)
– građevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalištima, direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja).

Najvažnije europske direktive i aktovi u sektoru gospodarenja otpadom su:
– Direktiva 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.)
– Direktiva 2010/75/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.)
– Direktiva Vijeća 1999/31/EZ o odlaganju otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.)
– Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida i o izmjenama i dopunama Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskoga parlamenta i Vijeća 2006/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ-e) br. 1013/2006 (SL L 140, 5. 6. 2009.)
– Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima kojom se ukida Direktiva 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.)
– Direktiva 2004/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. koja izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 047 18/02/2004.)
– Direktiva 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21. 10. 2000.)
– Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24. 7. 2012.).
– Uredba (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU-e) br. 255/2013 kojom se, u svrhu prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, dopunjuju prilozi I.C, VII. i VIII. Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 79, 21.3.2013.)
– Odluka Komisije 2000/532/EZ koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ koja donosi popis otpada u skladu s člankom 1. točkom (a), Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ koja donosi popis opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4., Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226,6.9.2000.)
– Odluka Komisije 2011/753/EU o uspostavi pravila i metoda izračuna za provjeru poštivanja ciljeva iz članka 11(2) Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 310, 25.11.2011.).
4. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA
Predmet razmatranja ovog Plana o količinama, vrstama i sastavu otpada, odnosi se na područje Grada Slunja.
Procjena količine komunalnog otpada i proizvodnog otpada sličnih svojstava komunalnom otpadu, na razmatranom području, bila je omogućena na temelju podataka kojima raspolaže Grad Slunj i komunalno poduzećeKomunalac d.o.o. Slunj, te iz postojećih statističkih podataka i ankete o količinama otpada provedene u 2012. i 2013. godini.

4.1. Opis postojećeg stanja sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja otpada
Na području GradaSlunja do 31.12.2013. godine svi poslovi skupljanja, odvoza i odlaganja bili su povjereni gradskom komunalnom poduzeću „Komunalac“ d.o.o. Slunj, a podjelom tvrtke „Komunalac“ d.o.o. od 01.01.2014. godine ove djelatnosti obavlja komunalno društvo „Lipa“ d.o.o.Organizirano skupljeni komunalni i proizvodni neopasni otpad odlaže se na odlagalištu otpada „Pavlovac“.

Obuhvatnost organiziranim skupljanjem i odvozom otpada na području Grada Slunja iznosi 100%.
Tablica 4.2./1 Stanovništvo područja Grada Slunja (popis 2011)
Grad Broj stanovnika Broj domaćinstava
Slunj 5.076 2.028
Izvor: Državni zavod za statistiku – Popis stanovništva 2011.
Otpad se na području grada Slunja odvozi sa 1 autosmećarom i 1 autopodizačem. Na analiziranom području, korisnici odlažu otpad na različite načine i to u posude i kontejnere.

Način skupljanja komunalnog otpada je sljedeći:

Broj posuda za komunalni otpad
Posuda/kontejner Volumen Količina
Posuda (kanta) 120 l 1977
Kontejner 1.100 l 84
Kontejner 5 m3 40

Odvoz komunalnog otpada vrši se iz domaćinstava 1 puta tjedno te odvozi i odlaže na odlagalište “Pavlovac”.
Zeleni otpad sa javnih površina Grada skuplja se i odlaže na odlagalištu “Pavlovac” zajedno sa ostalim komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom.
Prikupljeni i odloženi komunalni i drugi otpad nije prethodno vagan, tako da se količine procjenjuju na principu zapremine vozila koja dovoze otpad, odnosno brojanjem vozila koja dovoze komunalni i drugi otpad.

Otpad se do radnog polja dovozi vozilom za prijevoz otpada (smećar-specijalno namjensko vozilo i autopodizač- vozilo za prijevoz kontejnera). Otpad koji se dovozi na odlagalište razastire se i sabija unajmljenim strojem, te se prekriva inertnim materijalom.

4.2. Količine otpada
Količina ukupnog komunalnog otpada nastala u 2012. godini na analiziranom području procijenjena je na cca 1.493 tone što uključuje miješani komunalni otpad i izdvojeno skupljeni glomazni otpad i otpad s tržnica.
Specifična količina komunalnog otpada koja se stvara po stanovniku iznosi u prosjeku 0,70– 1,0kg/dan. Tijekom 2012. godine na području Grada Slunja je od strane stalnog stanovništva proizvedeno cca 1.467 t komunalnog otpada što znači da je prosječna godišnja količina iznosila 0,79 kg/st./dan.
Specifična količina = 1.467 x 1000 / (5.076 x 365) = 0,79 kg/st./dan
Na području Grada Slunja gotovo da nema neopasnog proizvodnog otpada sličnih svojstava komunalnom otpadu. Procjenjuje se da je u ukupno skupljenom otpadu cca 1 % proizvodni neopasni otpad.

Sustav primarne reciklaže (izdvojenog sakupljanja) na području Grad Slunja nije u cijelosti proveden. Na području Grada Slunja odvojeno se skluplja glomazni otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema i tekstil. U 2012. godini odvojeno je skupljeno 97 tona glomaznog otpada, cca 2 tone otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i oprema te cca 1 tona tekstila.
Obzirom da je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom Grad Slunj dužan na svom području osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, postavit će se odgovarajući broj i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje otpada na javnoj površini i osigurati funkcioniranje jednog reciklažnog dvorišta.
4.2.1. Projekcija količina otpada
Projekcija količina otpada rađena je za razdoblje do 2020. godine. Sav organizirano skupljen otpad s analiziranog područja odvozi se i odlaže na odlagalište “Pavlovac”. Količine otpada koje će se i dalje stvarati na analiziranom području odvozit će se na odlagalište “Pavlovac” sve do realizacije županijskog Centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Babina Gora.
Procjena količina otpada koja će nastajati na području Grada Slunja u predstojećem razdoblju do 2020. godine, rađena je na temelju podataka o:
– obuhvatnosti organiziranim odvozom otpada od stanovništva u naseljima prema podacima iz 2013. godine
– podacima iz popisa stanovništva 2011. godine za Grad Slunj
– procijenjenom prirodnom prirastu stanovništva
– procijenjenom povećanju životnog standarda
U proračunu su korištene sljedeće pretpostavke:
– da se broj stanovnika na razmatranom području neće bitno mijenjati, i da će se do 2020. nastaviti trend stagnacije
– da se na razmatranom području prosječna obuhvatnost organiziranim odvozom otpada ne će mijenjati i bit će gotovo 100 %
– da će specifična količina komunalnog otpada koju dnevno proizvede stalni stanovnik Grada Slunja rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 0,3%
– da će ukupna količina stvorenog komunalnog otpada rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 0,3 %
– da će udio odvojeno sakupljenih komponenti komunalnog otpada (ambalažni otpad, otpadna vozila, e-otpad, otpadne gume vozila, otpadna ulja) iznositi u 2015. godini 23%, a do 1. siječnja 2020. minimalni udio ponovne uporabe i recikliranja papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva iznosit će 50% od mase otpada
U nastavku je tablični prikaz procijenjenog očekivanog kretanja godišnjih količina komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada na području Grada Slunja, do 2020. Godine.
Tablica 3.3/1 Prikaz očekivanog kretanja količina komunalnog i proizvodnog otpada s područja Grada Slunja do 2020. godine
Godina Ukupno stvoreni komunalni otpad Neopasni proizvodni otpad (bez inertnog) Ukupno stvoreni otpad
t/god t/god t/god
2014 1.497 14 1.511
2015 1.502 13 1.515
2016 1.506 13 1.519
2017 1.511 13 1.524
2018 1.516 13 1.529
2019 1.520 13 1.533
2020 1.525 13 1.538
Napomena: kompjutersko zaokruživanje
Tablica 3.3/2 Prikaz očekivanog kretanja količina odvojeno skupljenog komunalnog otpada s područja Grada Slunja do 2020. godine
Godina Ukupno stvoreni KO Biorazgradivi KO (javne površine) Miješani komunalni otpad Glomazni otpad Biorazgradivi KO (kuhinjski i vrtni) Papir/karton Plastika Staklo Metal Ukupno izdvojeno KO Udio odvojeno skupkjenog KO
t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god t/god %
2014 1.497 26 1.467 98 2 1 1 0 0 5 2,1
2015 1.502 26 1.156 99 143 89 60 15 14 320 23,0
2016 1.506 26 1.122 100 161 98 67 16 16 358 25,5
2017 1.511 26 1.084 101 181 109 74 18 19 401 28,3
2018 1.516 26 1.040 102 204 121 83 20 21 449 31,4
2019 1.520 26 991 103 229 135 92 22 25 503 34,8
2020 1.525 27 935 104 258 150 102 25 28 563 38,7
Napomena: kompjutersko zaokruživanje

5. POSTOJEĆE GRAĐEVINE ZA GOSPODARENJE OTPADOM
Odlagalište “Pavlovac”
Za lokaciju Pavlovac Prostornim planom uređenja Grada Slunja (“Glasnik Karlovačke županije” br. 09/2012) planirana je sanacija odlagališta otpada uz nastavak odlaganja do konačnog zatvaranja, odnosno godinu dana nakon izgradnje Centra za gospodarenje otpadom, u skladu sa projektnom dokumentacijom.
Nakon sanacije prostor odlagališta otpada „Pavlovac“ biti će korišten kao lokacija za prikupljanje i pretovar komunalnog i neopasnog otpada, te opasnog otpada (uključivo i uređenje prostora za reciklažno dvorište).
Na lokaciju odlagališta otpada „Pavlovac“, koje se nalazi u šumi, dolazi se postojećim putem dužine cca 300 m. Ukupna površina odlagališta je cca 3,6 ha, a otpad se odlaže sjeverno, zapadno i istočno od postojećeg puta i zauzima površinu od cca 1,3 ha. Otpad se odlaže na nesanitarni način bez uvažavanja osnovnih mjera zaštite okoliša.
Odlagalište nije ograđeno, ali ima čuvarsku službu (jedan zaposlen) koja radi od 7 – 15 sati. Od objekata na odlagalištu je jedino mobilni kontejner.
Otpad koji se dovozi na odlagalište, 2-3 puta godišnje se razastire i sabija unajmljenim strojem. Otpad se dva puta godišnje prekriva inertnim materijalom (zemlja, pijesak).

Sanacija odlagališta predviđa sljedeće radove i aktivnosti:
– dezinsekcija i deratizacija odlagališta, izgradnja ograde i servisne ceste oko cijelog odlagališta
– sanacija zapadnog dijela odlagališta i priprema za nastavak odlaganja otpada na sanitarni način (ublažavanje pokosa odlagališta, izravnavanje otpada, planiranje tijela odlagališta, izgradnja obodnih kanala i nasipa)
– nakon što se gornja ploha presloženog postojećeg otpada na zapadnom dijelu odlagališta dobro nabije strojem, pristupa se postavljanju plinodrenažnog sloja, brtvenog sloja koji se sastoji od bentonitnog tepiha (GCL) adekvatnog glini debljine 1m (k = 10-9 m/s), vodonepropusne HDPE-folije (polietilen velike gustoće), geotekstila te drenažnog sloja za procjedne vode, a paralelno se izrađuje sustav za otplinjavanje
– nastavak odlaganja otpada na zapadnom dijelu odlagališta na sanitarni način (odlaganje otpada uz slojevito zbijanje, prekrivanje otpada dnevnim slojem inertnog materijala ili LDPE-folijom) sve do konačnog zatvaranja
– paralelno sa uređenjem zapadnog dijela odlagališta, otpad odložen na sjevernom dijelu odlagališta kao i dio zagađenog tla iskopati i premjestiti na istočni dio odlagališta (očišćeni sjeverni dio odlagališta od otpada ozeleniti)
– sanacija istočnog dijela odlagališta otpada (preslagivanje otpada, izravnavanje odloženog otpada) i zatvaranje za rad ugradnjom završnog pokrovnog sloja (zatvoreni istočni dio odlagališta također ozeleniti)
– monitoring (kontrola).

Tijekom odlaganja otpada na odlagalištu “Pavlovac” potrebno se pridržavati svih mjera propisanih glavnim projektom, a nakon otvaranja ŽCGO, odlagalište zatvoriti prema Planu zatvaranja odlagališta, te provoditi nadzor nad odlagalištem propisan Studijom o utjecaju na okoliš. Prilikom prihvata i otpada potrebno je otpad evidentirati i vagati.
Prilikom odlaganja otpada potrebno je provoditi sva pravila stručnog odlaganja i zbijanja otpada na tijelu odlagališta, obrade procjednih voda, kao i obradu oborinskih voda s perilišta vozila i drugih radnih ploha putem separatora ulja i taložnika.
Potrebno je provoditi i mjere zaštite od požara i eksplozija osiguranjem čuvarske službe i protupožarnog pojasa i dr., te mjere zaštite zraka prskanjem transportnih putova vodom radi smanjenja prašine.
Na sanitarnom odlagalištu ne smije se prihavaćati opasni otpad, a u posude za komunalni otpad se neće smjeti odlagati one komponente koje budu određene gradskom odlukom o komunalnom redu.
Potrebno je provoditi mjere zaštite na radu, kao i mjere zaštite od pojave nesreće.

Po realizaciji županijskog centra za gospodarenje otpadom aktivno odlaganje otpada na odlagalištu “Pavlovac” mora biti prekinuto, a aktivirani podsustavi gospodarenja otpadom koji su predviđeni na rezerviranom prostoru odlagališta. Odlagalište se treba zatvoriti prema Planu zatvaranja.

Ostale građevine za gospodarenje otpadom
Osim odlagališta otpada „Pavlovac“ na području Grada Slunja nema drugih građevina za gospodarenje otpadom.
Prema prostornom Planu uređenja Grada Slunja (“Glasnik Karlovačke županije” br. 09/2012) na lokaciji Pavlovac planirana je izgradnja pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta.
6. LOKACIJE ONEČIŠĆENE OTPADOM
Prema podacima Grada Slunja i komunalnog poduzeća Komunalac d.o.o. Slunj u 2013. godini na području Grada Slunja nisu evidentirane lokacije onečišćene otpadom.
7. MJERE ZA OSTVARIVANJE CILJEVA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM
7.1. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
Gospodarenje otpadom podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po dobrim gospodarskim načelima. Pod istim se podrazumijeva: skupljanje i prijevoz otpada, privremeno skladištenje te materijalna i biološka obrada odvojeno skupljenog otpadnog materijala. S iznimkom nekih specifičnih grupa otpada, poznavanjem količina i tokova otpada uz dobru organizaciju, izgrađene kapacitete građevina za skupljanje, predobradu ili obradu otpada moguće je realizirati efikasan sustav gospodarenja otpadom. Danas je takav sustav u Gradu Slunju slabo uspostavljen, pa je u narednom razdoblju potrebno uložiti dosta rada i financijskih sredstva kako bi se stanje unaprijedilo te uspostavio sustav gospodarenja otpadom kakav je ostvaren u zemljama EU-a i kakav treba realizirati do 2020. godine.
Elementi sustava gospodarenja otpadom u Gradu Slunju planirani su sukladno danas važećim propisima RH koji se odnose na tu djelatnost te smjernicama EU-a. Planirano unapređivanje Gospodarenja otpadom sagledava se kroz dva kriterija:
– zadovoljavanje najviših standarda zaštite okoliša koja nameće postojeća, ali i buduća zakonska regulativa (uključujući uvažavanje direktiva EU-a)
– tehničko-financijsku-ekološku opravdanost investicija imajući u vidu sadašnju cijenu zbrinjavanja otpada kao i buduću cijenu usluga, količine i strukturu otpada.

Slika7./1.- Shematski prikaz planiranog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Grada Slunja
Izbjegavanje

Neizbjegnuti otpad
– manji proizvodni otpad

– proizvod s manje otpada
– uporaba primjerenije ambalaže Vrednovanje otpada
– materijalna reciklaža i ponovna uporaba
– biološka reciklaža i ponovna uporaba
Centar za gospodarenje otpadom
– energetska reciklaža i ponovna uporaba

Kvantitativni ciljevi
Prema zahtjevima, koji proizlaze iz Strategije gospodarenja otpadom RH, na području Grada Slunja neophodno je u narednom razdoblju poduzeti odgovarajuće aktivnosti kako bi se postigli ciljevi iz tablica 7./1. i 7./2.
 
Tablica 7./1.-Kvantitativni ciljevi za količine otpada prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
Ciljevi Udio (mas %)/godina
2005. 2010. 2015. 2020. 2025.
Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada 80 99
Količina odvojeno sakupljenog i recikliranoga komunalnog otpada 6 8 12 18 25
Količina obrađenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30
Količina odloženoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45
Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. 95 85 75 55 35
Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH
Tablica 7./2.- Udio oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
Otpad Rok Udio (mas %)
oporaba recikliranje
Ambalažni otpad 2010. 50 – 60 25 – 45
2015. 65 55 – 60
Otpadna vozila 2015. 85 80
2025. 95 85
e-otpad 4 kg/stan/god. 2015. 70 – 80 50 –80
Otpadne gume vozila 2010. 70 – 80 60 – 70
2015. 90 70
Otpadna ulja 2010. 90 –
Izvor: Strategija gospodarenja otpadom RH
Za što efikasniju i kvalitetniju provedbu primarnog odvajanja potreban je intenzivniji i sveobuhvatan nastavak edukacije i komunikacije s javnošću.

Centar za gospodarenje otpadom
Prema definiciji iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada (u nastavku:CGO)

U CGO-u se odvijaju različite aktivnosti vezane uz obradu otpada:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti u druge svrhe;
– zbrinjavanje ostatnog otpada.

Provedbom ovog Plana u Gradu Slunju planiraju se postići sljedeći ciljevi:
1. Povećanje nadzora toka otpada
2. Mjere izbjegavanja i smanjivanja otpada
3. Unapređivanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
4. Edukacija i komunikacija s javnošću
5. Razvoj sustava odvojenog skupljanja „približavanjem mjestu nastanka, naročito komunalnog otpada“
6. Povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada
7. Unapređenje recikliranja i ponovne oporabe otpada
8. Obrada ostatnog otpada prije konačnog zbrinjavanja
9. Smanjivanje udjela biorazgradivog otpada koji treba odložiti
10. Postupno napuštanje odlaganja neobrađenog otpada (do 2018. godine)
11. Samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom

Provođenjem navedenih aktivnosti i mjera Grad Slunj zadovoljit će dugoročne kvantitativne ciljeve navedene u tabličnim prikazima 7./1.-2.

7.2. Sprečavanje nastanka otpada
Sprečavanje nastajanja otpada je hijerarhijski najvažnija mjera za rješavanje problema otpada. Provođenje mjera izbjegavanja i smanjivanja otpada izravno je povezano i ovisno o stalnoj i sustavnoj edukaciji i komunikaciji s javnošću. Međutim, i edukacija i komunikacija s javnošću, kao i mjere izbjegavanja i smanjivanja, tek sustavnim i dugoročnim djelovanjem omogućuju postizanje ciljeva.
Izbjegavanje i smanjenje otpada u praksi se vrlo teško postiže, ali treba tome težiti. Dio mjera za izbjegavanje i smanjenje otpada iznesene su u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (članak 18).
Kako bi se ostvarili ciljevi smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada treba između ostalog vršiti:
– planiranje kojim se promiče učinkovita uporaba sirovina i resursa,
– promicanje istraživanja i razvoja na području postizanja čistijih tehnologija
– promicanje eko-dizajna
– pružanje informacija o tehnikama sprječavanja nastanka otpada s ciljem jednostavnije primjene najboljih dostupnih tehnika u industriji,
– organiziranje izobrazbe nadležnih tijela u pogledu uključivanja zahtjeva za sprječavanje nastanka otpada prilikom izdavanja dozvola,
– uključivanje mjera za sprječavanje proizvodnje otpada u postrojenjima koja nisu obvezna ishoditi okolišnu dozvolu
– organiziranje kampanja za podizanje svijesti proizvođača i šire javnosti ili određenu kategoriju potrošača,
– organiziranje foruma potrošača/proizvođača ili sektorskih pregovora kako bi se relevantni poslovni ili industrijski sektori potakli na izradu vlastitih planova ili ciljeva sprječavanja nastanka
– promicanje provjerenih sustava za gospodarenje okolišem (EMS-a), uključujući EMAS i ISO 14001,
– ekonomske instrumente za odgovornije ponašanje potrošača prema okolišu u smislu kupnje proizvoda sa što manje ambalaže,
– promicanje znaka zaštite okoliša,
– davanje informacija proizvođačima i trgovcima na malo o sprječavanju nastanka otpada i dostupnosti proizvoda koji u manjoj mjeri utječu na okoliš,
– integraciju kriterija zaštite okoliša i sprječavanja nastanka otpada u postupcima javnih i korporativnih nabava,
– promicanje ponovne uporabe i/ili popravka odgovarajućih isluženih proizvoda ili njihovih komponenata, posebice kroz obrazovne, gospodarske, logističke i druge mjere.

Prevencija nastajanja otpada i mjere za smanjivanje nastajanja otpada se odnose na procese ili mjesta nastajanja otpada u svim područjima djelovanja, a podrazumijevaju odgovarajuće postupke, odnosno promjene u proizvodnim ili uporabnim procesima u svrhu smanjivanja otpada po količini, obujmu i štetnim sastojcima.
Smanjenje količina otpada i opasnih svojstava otpada može se postići na više načina, a najvažniji su:
– sprječavanje nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada
– sprječavanje da se u proizvod za tržište ugrađuju problematični sastojci
– sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište, koji onemogućavaju da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu.

Prioritet svakog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom treba biti sprječavanje nastanka otpada. Suština izbjegavanja nastanka otpada sadržana je u izreci: “Najbolji otpad je onaj, koji uopće ne nastane”. Pod tim se podrazumijeva činjenica da otpad koji se izbjegne ne oštećuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu (oporabu) i/ili zbrinjavanje. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište “povoljnih” vrsta proizvoda, te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, mogu se smanjiti količine i štetnost otpada koji bi trebalo obraditi (oporabiti) i/ili zbrinuti.
Prvi korak u realizaciji koncepta izbjegavanja nastanka otpada je izrada programa s mjerama za izbjegavanje nastanka otpada te načina njegovog provođenja što nije predmet ovog Plana već posebne cjelovite i provedive studije.

Osnovne mjere za izbjegavanje nastajanja otpada mogu se svesti na:
Izbjegavanje otpada u proizvodnji
– razvoj tehnologije koja ne stvara otpad ili otpad smanjuje na najmanju moguću mjeru
– otpad koji se može ponovno koristiti vraćati u vlastitu proizvodnju
– ukoliko je to moguće, otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima
– proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi
– pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom količinom i štetnosti otpada
– proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži, a da se time ne izbjegne konkurentnost
– koliko je to moguće proizvode ne pakirati u ambalažu koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad

Ponašanje potrošača
– što više kupovati proizvode koji se mogu reciklirati
– da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno da pri kupovanju robe preferiraju povratnu ambalažu
– da smanje korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže

Ostalo
– uspostaviti i provoditi novi sustav naplate skupljanja i odvoza otpada po količini i svojstvima, koji uključuje stimuliranje kućanstava/građana za odvojeno skupljanje korisnog i štetnog otpada
– utjecati na pravne osobe u vlasništvu Grada za primjenu mjera za izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada u sklopu svojih djelatnosti
– djelotvorno upravljati materijalima i energijom.

Unutar dvije godine od usvajanja ovog Plana potrebno je:
– izraditi dokumente o primjerenom načinu edukacije stanovništva
– izraditi provedbeni elaborat vezan uz smanjivanje i izbjegavanje nastajanja određenih vrsta otpada

7.3. Edukacija i informiranje javnosti
Za ostvarenje postavljenih razvojnih ciljeva potrebne su bitne promjene u socijalnom, gospodarskom i kulturnom smislu te stavljanje intelektualne, kreativne i djelatne izgradnje pojedinca u žarište interesa. U tom smislu odgoj i obrazovanje za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, mora biti trajni proces koji podrazumijeva stjecanje potrebnih znanja, oblikovanje stavova i ponašanja, te pripremanje za odgovorno donošenje odluka uz razvijanje spremnosti svakog pojedinca za osobno djelovanje. Imajući pritom na umu temeljna ljudska prava – koja uključuju pravo na zdrav okoliš, pravo na informaciju te pravo na sudjelovanje u odlučivanju – ciljevi će biti lakše i brže dosegnuti ako javnost bude informirana i potaknuta na sudjelovanje u pitanjima gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i održivog razvitka. Za učinkovito gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša, u sklopu održivog razvitka, osnovni je preduvjet osobna promjena. Ovim Planom su obuhvaćeni ciljevi, ciljne skupine i predviđene mjere za realizaciju ciljeva.

7.3.1. Ciljevi
– Zajednički cilj – Objedinjavanje mjera stalne i sustavne edukacije te komunikacije vezane uz gospodarenje otpadom na razini Grada Slunja.
– Promidžbeni cilj – Afirmiranje pravilnog postupanja s otpadom i zaštite okoliša kao načina življenja, odnosno stvaranje stava u javnosti o važnosti zaštite okoliša u okviru održivog razvitka te prepoznavanje njenih vrijednosti i uloge pojedinaca i svih društvenih skupina u tom kontekstu.
– Sociološki – Uključivanje i aktivno sudjelovanje uže i šire javnosti, tj. svih relevantnih čimbenika, u ostvarivanju ciljeva gospodarenja otpadom i upravljanja mjerama za okoliš radi postizanja ciljeva održivog razvoja.
– Kratkoročni cilj podrazumijeva osvješćivanje i senzibiliziranje javnosti (različitih društvenih skupina) za probleme otpada i okoliša te njeno motiviranje za sudjelovanje u njihovom rješavanju.
– Dugoročni cilj podrazumijeva osposobljavanje javnosti za sudjelovanje u procesima odlučivanja, da bi ona postala partnerom u rješavanju ključnih problema okoliša.

7.3.2. Ciljne skupine
Komunicirati treba s građanima svih dobnih skupina, ali tako da se prethodno utvrde pojedine ciljne skupine. Isto je potrebno da se svakoj skupini upute one poruke koje su primjerene njenim osobinama i koje će ona razumjeti.
Vodeći računa o navedenom, ciljne skupine strukturirane sa stajališta provedbe plana mogu biti:
• građani Grada Slunja
• mali i veliki proizvođači proizvodnog otpada
• građani koje živi u neposrednoj blizini odlagališta otpada ili neke druge građevine za gospodarenje otpadom koja se tek treba izgraditi
• gospodarstvo
• stručnjaci različitih profila
• znanstvene ustanove
• odgojno-obrazovne ustanove
• sredstva javnog informiranja
• nevladine udruge
• političke stranke
• financijske ustanove
• mogući budući investitori
• osobe koje utječu na stvaranje javnog mišljenja
• i dr.

7.3.3. Prijedlog mjera za ostvarivanje postavljenih ciljeva:
– Provoditi sustavnu i trajnu edukaciju po horizontalnoj i vertikalnoj liniji društva, odnosno odgoj/obrazovanje svih društvenih skupina. Pritom je posebno važno sustavno i cjelovito osposobljavati djelatnike lokalne uprave i samouprave i pravnih osoba u vlasništvu Grada Slunja za donošenje razvojnih odluka vezanih uz gospodarenje otpadom, zaštitu okoliša i održivi razvoj te za kvalitetno komuniciranje s javnošću u procesima odlučivanja.
– Razvijati programe izobrazbe za sve ciljne skupine te istraživati najdjelotvornije metode u odgoju i obrazovanju za okoliš i primjenjivati ih.
– Provoditi trajnu komunikaciju s javnošću te u tom smislu cjelovito, točno i pravodobno informirati o stanju okoliša i svim aktivnostima, kao i učincima na području gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i održivog razvoja.
– Provoditi kontinuiranu promidžbu s ciljem smanjivanja nastajanja otpada u proizvodnji i potrošnji te mobilizirati znanje, iskustvote medije za prijenos pouzdanih informacija i ključnih poruka o pitanjima vezanim uz održivi razvoj.
– Osigurati jedinstveno koordinirano i kontinuirano promicanje zaštite okoliša posredstvom uprave Grada Slunja.
– Podržavati praćenje svjetskih i vlastitih iskustava
– Redovito pripremati internetske informacije, letke, knjige, i druge oblike komuniciranja o problemima s otpadom u Gradu Slunju, pri čemu treba biti prisutanaktivni pristup koji polazi od pravovremenog uključivanja građana i drugih proizvođača otpada u rješavanje tih problema.
– Osiguravati sredstva za provedbu predviđenih aktivnosti prema godišnjem planu.

8. OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJEMA OTPADA
U Gradu Slunju nakon izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Karlovačkoj županiji se planira napuštanje odlaganja neobrađenog ostatnog otpada, a u planu je daljnje unapređivanje odvojenog sakupljanja otpada, recikliranja i oporabe pojedinih vrsta otpada kombiniranjem termičke, biološke i mehaničke obrade i odlaganja obrađenog otpada, kako zbog prilagodbe normama EU-a, tako i radi zaštite okoliša i zdravlja ljudi. Planirani cjelovit i održivi sustav gospodarenja otpadom najbolje je dostupno rješenje za sve vrste otpada.

Za određene vrste otpada koriste se različiti postupci sakupljanja ili predobrade i obrade s ciljem potpunog izbjegavanja ili što je moguće većeg smanjenja količina ostatnog otpada. Budući da je u gospodarenje otpadom potrebno uložiti velika financijska sredstva, treba težiti da otpada bude manje po masi i volumenu, te da se zbog ograničene dostupnosti energije i sirovina iz otpada iskoristi sve što je ekonomski isplativo („otpad nije smeće“).

Odvajanje tokova otpada na mjestu nastanka omogućuje da se korištenje najbolje dostupne tehnologije provodi uz prihvatljive troškove.

Najbolje raspoložive tehnologije (NRT ili engl. BAT) u zbrinjavanju krutog komunalnog otpada su one koje postižu najbolje učinke u smanjenju količina otpada koje je potrebno zbrinuti odlaganjem otpada, iskorištavanju energije otpada i odlagališnog plina te smanjenju emisija u zrak. Najčešće se primjenjuju sljedeće tehnologije s pripadajućim objektima:
– mehanička obrada krutog otpada (MO).
– biološka obrada odvojeno skupljenog biorazgradivog (zelenog) otpada s javnih površina te biorazgradivog otpada iz kućanstava

Dakle, cjeloviti sustav gospodarenja otpadom mora biti usklađen s važećim propisima zaštite okoliša, a što uključuje sustave i objekte za izdvojeno skupljanje i predobradu određenih vrsta otpada.

U tabličnom prikazu 8./1 dane su grupe otpada, mogući način sakupljanja, mogući načini obrade i smjernice njihova vrednovanja u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.
Tablica 8./1 Mogući načini sakupljanja i obrade te smjernice za postupanje s pojedinim grupama otpada
VRSTA OTPADA Mjesto/način sakupljanja Mjesto/način obrade Vrednovanje
Komunalni otpad CGO Odvajanje Materijalno
Biološko
Energetsko
Odlaganje
Građevni otpad i otpad od rušenja Odlagalište GO Odvajanje i obrada na odlagalištu GO Ponovna upotreba
RD
Proizvodni i rudarski otpad CGO Odvajanje Materijalno
Biološko
Energetsko
Odlaganje
Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad Ratarstvo Biološko Energetsko
Stočarstvo
Šumsko tlo
Drvnoprerađivačka
Opasni otpad
– gospodarstvo Ovlašteni sakupljač Skladište proizvođača Energetsko
– domaćinstva Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš. sakupljača Recikliranje
Izvoz
Ambalažni otpad
– papirni i kartonski Zeleni otoci Tvornica papira i kartona Recikliranje
RD
Svežnjevi
POOPSS
Gospodarski subjekti
– stakleni Zeleni otoci Tvornica staklene ambalaže Recikliranje
RD
POOPSS
Trgovina
Gospodarski subjekti
– metalni Zeleni otoci Tvornica za obradu metala Recikliranje
RD
Gospod. subjekti
– plastični Zeleni otoci Pogoni za obradu Recikliranje Energetsko
RD
POOPSS
Gospodarski subjekti
Trgovina
– biootpad Bio kante Kompostiranje Upotreba komposta
Kompostana
RD
Otpadna vozila CGO Pogoni za reciklažu Korištenje sekundarne sirovine
RD
POOPSS
Otpadne gume vozila RD Skl. ovlaš. sakupljača Materijalno Energetsko
Ovlašteni sakupljač
Trgovina
Otpadna električna i elektronička oprema RD Predobrada Materijalno Izvoz
Ovlašteni sakupljač
Komunalni mulj Uređaj za pročišćavanje Predobrada Kompostiranje Energetsko

Otpad životinjskog porijekla Rashladni kontejner Toplinska obrada Postupanje prema propisu
Otpadna ulja
– mineralna ulja RD Skl. ovlaš. sakupljača Energetsko
Ovlašteni sakupljač
Benzin. postaje
– jestiva ulja RD Pogon za predobradu Proizvodnja goriva
Ovlašteni sakupljač
Otpadne baterije i akumulatori RD Skl. ovlaš. sakupljača Recikliranje
POOPSS
Trgovina
Postojana organska zagađivala Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš. sakupljača Izvoz

Medicinski otpad-opasni
– inertni Mjesto skupljanja u objektu Odvajanje Materijalna
Biološka
Energetska
Odlaganje
– opasni Skladište proizvođača Odvajanje Energetsko Biološko Kemijsko

Ljekarna Skl. ovlaš. sakupljača
Napomene:
– CGO-centar za gospodarenje otpadom
– GO-građevinski otpad
– POOPSS – poduzeća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama
– RD- reciklažno dvorište
– skl.-privremeno skladište
– trgovina- prodavaonice u kojim je prodana roba od koje nastaje otpad nakon iskorištenja potrebne vrijednosti kupljene robe

8.1. Gospodarernje opasnim otpadom
U opasne vrste (komponente) komunalnog otpada svrstavaju se:
– akumulatori
– baterije
– lijekovi (citotoksici, citostatici)
– ostaci boja i lakova i otapala
– tiskarske boje, fotografske kemikalije
– stara ulja i masti
– sredstva za zaštitu bilja
– fluorescentne cijevi, živine i ostale sijalice koje sadrže otrovne supstance
– kemikalije
– EE otad koji sadrži opasne tvari
– ambalaža koja sadrži opasne tvari
– prazni spremnici pod tlakom (bočice pod pritiskom)

Navedeni opasni otpad koji se stvara u domaćinstvima zahtjeva poseban tretman budući da se ubraja u opasni otpad. S obzirom da u RH još uvijek nije razrađen koncept gospodarenja opasnim otpadom, ova vrsta otpada se skuplja u reciklažnim dvorištima i predaje ovlaštenim obrađivačima na daljnji postupak (obrada ili izvoz). Ovisno o načinu života i standardu, u ukupnim količinama komunalnog otpada opasni otpad sudjeluje u prosjeku soko 1% u mješanom komunalnom otpadu.
Odvojeno skupljanje štetnog otpada od izrazite je važnosti. Da bi skupljanje ove vrste otpada bilo uspješno, mora se uzeti u obzir izgradnja raznih objekata i opreme za prihvat i obradu opasnog otpada.
Najuobičajeniji tip provođenja programa skupljanja opasnog otpada je skupljanje opasnog otpada iz domaćinstva u određene dane u godini posebno opremljenim vozilom. Skupljeni opasni otpad odvozit će se na privremeno skladištenje u za to planirani objekt. Objekt za gospodarenje opasnim otpadom može se izgraditi na lokaciji predviđenoj prostorno-planskom dokumentacijom.

8.2. Gospodarenje posebnim kategorijama otpada
Posebnom kategorijom otpada smatra se biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.
Otpad koji je određen da se smatra posebnom kategorijom otpada mora se odvajati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu s načinom propisanim propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.
Biootpad
Jedinice lokalnih samouprava dužne osigurati odvojeno prikupljanje biootpada s ciljem kompostiranja, digestije ili energetske oporabe biootpada.

Otpadni tekstil i obuća
Skupljanje tekstilnog otpada vrši se zavisno o vrsti i stanju odbačenog materijala:
– odjeća koja još ima svoju uporabnu vrijednost predaje se karitativnim ustanovama
– ostale vrste tekstilnog otpada se:
– skupljaju i preuzimaju direktno kod proizvođača
– otkupljuju u otkupnim stanicama
– odlažu u za to namijenjene kontejnere postavljene na javnim površinama Grada i namjenskim kontejnerima u reciklažnim dvorištima.

Građevni otpad
Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne obrade koristiti za građenje građevine zbog čijeg građenja je nastao.
Budući da je ovakvu vrstu otpada uglavnom isplativije reciklirati, a gotovo se sve u građevnom otpadu može reciklirati, cijena recikliranja je obično značajnije manja od cijene njegovog odlaganja.
Trajno odlaganje neiskoristivog dijela prerade građevinskog otpada uvijek može naći korisnu primjenu, kao npr.: oblikovanje i izravnavanje terena i cestovnih ili privremenih prometnica na odlagalištima komunalnog otpada i sl., nasipi za zaštitu od buke, sanacija šljunčara i dr.
Posjednik građevnog otpada koji nastaje tijekom gradnje ili uklanjanja građevine, odnosno tijekom izvođenja radova gradnje, rekonstrukcije ili održavanja, dužan je gospodariti tim otpadom na način propisan Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom.

Ambalaža i ambalažni otpad
Vrste ambalažnog otpada definirane su Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 15 i obuhvaćaju: ambalažu od papira i kartona, ambalažu od plastike, staklenu ambalažu i ambalažu izrađenu od drugih materijala.
Gospodarenje ambalažnim otpadom uređeno je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. Pravilnik propisuje mjere i aktivnosti za odvojeno skupljanje ambalažnog otpada prema vrsti ambalaže, uporabu, te zbrinjavanje ambalažnog otpada iz naknada proizvođača i uvoznika za proizvode koji se stavljaju u promet.

Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema
Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema ili EE otpad su sva otpadna električna i elektronička oprema koja uključuje sklopove i sastavne dijelove koji nastaju u gospodarstvu, industriji, obrtu i sl. te sva otpadna električna i elektronička oprema koja nastaje u kućanstvima ili u proizvodnim i/ili uslužnim djelatnostima kad je po vrsti i količini slična EE otpadu iz kućanstava. EE otpad se svrstava u količinski najbrže rastuću kategoriju otpada, a predstavljaju je otpadni kućanski aparati, računala, telefoni, mobiteli i drugo. Prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada EE otpad se može naći pod ključnim brojem 16 02 i 20 01.
Gospodarenje otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom uređeno je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom kojim se propisuju mjere i aktivnosti za odvojeno skupljanje EE otpada radi njegove obrade i uporabe.

Otpadna vozila
Otpadno vozilo je vozilo koje radi oštećenja, dotrajalosti ili drugih uzroka, posjednik
odbacuje, namjerava ili ga mora odbaciti. Kategorije otpadnih vozila su definirane Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima, a vrste otpada koje se mogu pronaći prilikom odbacivanja vozila su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 16 01.
Gospodarenje otpadnim vozilima je propisano Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima kojim se propisuju mjere i aktivnosti za skupljanje otpadnih vozila radi njegove obrade i uporabe.

Otpadne baterije i akumulatori
Gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima kojim je definiran sustav skupljanja, obrade i recikliranja te kontrolirane uporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon njihove obrade.Vrste otpadnih baterija i akumulatora su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 16 06.

Otpadne gume
Gospodarenje otpadnim gumama propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim
gumama, prema kojem je cilj gospodarenja otpadnim gumama njihova uporaba, pri čemu recikliranje ima prednost u odnosu na korištenje u energetske svrhe.

 
Otpadna ulja
Otpadno ulje je svako otpadno mazivo i otpadno jestivo ulje, klasificirano pod ključnim brojevima 12 01, 13 i 20 01 Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, a postupanje definirano Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima.
Posjednik otpadnih ulja različitih kategorija, ako je to tehnički izvedivo, ne smije ih miješati međusobno i ne smije ih miješati s drugim vrstama otpada ili tvarima, ako to miješanje sprječava i/ili onemogućuje njihovu obradu. Ako je regeneracija otpadnog ulja tehnički izvediva i ekonomski opravdana na teritoriju Republike Hrvatske zabranjen je izvoz tog otpadnog ulja radi obrade spaljivanjem ili suspaljivanjem.

Otpad iz industrije titan dioksida
Gospodarenje otpadom iz industrije titan-dioksida propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida, prema kojem Posjednik ove kategorije otpada mora osigurati odvojeno skladištenje i predaju ovlaštenom skupljaču radi daljnje obrade, uporabe i zbrinjavanja.
Primjena titan-dioksida je najčešća u automobilskoj industriji (npr. politure za automobile), kozmetičkoj industriji (primjer; bjelila u pastama za zube), prehrambenoj industriji (npr. bojila za hranu), itd.

Otpad koji sadrži poliklorirane bifenile (PCB) i poliklorirane terfenile (PCT)
PCB i PCT su toksični organski aromatski sintetički spojevi koji se najčešće koriste kao dielektrici u zatvorenim sustavima unutar transformatora i kondenzatora i koji su klasificirani kao opasni otpad pod ključnim brojevima 16 01 09, 16 i 01 10 Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada.
Gospodarenje otpada koji sadrži poliklorirane bifenile i poliklorirane terfenile propisano je Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima, čiji je cilj evidentiranje navedene kategorije otpada, te njegovo konačno zbrinjavanje.

Otpad koji sadrži azbest
Otpad koji sadrži azbest je otpadni sirovi azbest i svaka tvar ili predmet koji sadrži azbest i azbestna vlakna, azbestna prašina nastala emisijom azbesta u zrak kod obrade azbesta ili tvari, materijala i proizvoda koji sadrže azbest koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Vrste otpada koji sadrže azbest su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 17 06 i obuhvaćaju npr. izolacijske materijale koje sadrže azbest, građevinske materijale koje sadrže azbest, itd. Zbrinjavanje otpada koji sadrži azbest koji je nastao tijekom izvođenja radova gradnje, rekonstrukcije, održavanja ili uklanjanja građevine ili dijela građevine obavlja se na posebno izgrađenim plohama odlagališta i neusklađenih odlagališta – kazetama za zbrinjavanje azbesta.
Gospodarenje otpadom koji sadrži azbest propisano je Pravilnikom o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest i Naputkom o postupanju s otpadom koji sadrži azbest, a njihov je cilj utvrđivanje mjera u svrhu sprečavanja i smanjenja onečišćenja azbestom radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša.

Otpadni mulj
Vrste otpadnog mulja su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 19. U tu kategoriju spadaju: stabilizirani muljevi, ostaci na sitima i grabljama, otpad iz pjeskolova, muljevi od obrade komunalnih otpadnih voda i sl. Gospodarenje otpadnim muljem propisano je Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi

Medicinski otpad
Vrste medicinskog otpada su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 18 i obuhvaćaju: dijelove ljudskog tijela i organa, citotoksike i citostatike, itd. Gospodarenje medicinskim otpadom propisano je Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom

8.3. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada
Prikupljanje miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.
Prikupljanje miješanog komunalnog otpada na području Grada Slunja provodi se sukladno Odluci o komunalnim djelatnostima i načinu njihova obavljanja na području Grada Slunja (“Glasnik Karlovačke županije” 37/07, 5/12, 30/12 i 57/13). Na području Grada Slunja organiziranim skupljanjem i odlaganjem komunalnog i napasnog otpada obuhvaćeni su svi proizvođači otpada (100%). Naplata usluga gospodarenja miješanim komunalnim otpadom obavlja se za domaćinstva po broju članova kućanstva, a za gospodarstvo po volumenu.
Ovim planom predviđa se napuštanje odlaganja neobrađenog ostatnog otpada (2018.godine) na odlagalištu „Pavlovac“ i odlaganja obrađenog otpada u Centru za gospodarenje otpadom. Planira se daljnje unapređivanje odvojenog sakupljanja otpada, recikliranja i oporabe pojedinih vrsta otpada kombiniranjem biološke i mehaničke obrade, kako zbog prilagodbe normama EU-a, tako i radi zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Biorazgradiv otpad iz domaćinstva na području Grada Slunja trenutno se skuplja zajedno s ostatnim miješanim komunalnim otpadom i bit će tretiran u objektima budućeg Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije.
Kompostiranje mogu obavljati i sami građani ako imaju vrtove. Kako bi se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša provodio plan smanjenja nastanka komunalnog otpada, odnosno, kako bi se iz komunalnog otpada izdvojio dio biorazgradivog otpada iz kuhinja i vrtova potrebno je započeti s programom edukacije vezane na kompostiranje. U sklopu programa treba educirati stanovništvo kroz radionice i tematska predavanja o važnosti odvajanja i kompostiranja otpada, educirati stanovništvo pisanim materijalima i predavanjima o postupcima kompostiranja otpada u vlastitom vrtu. One koji smanje količinu biootpada kompostiranjem u vlastitom vrtu treba stimulirati smanjenjem važeće naknade za usluge gospodarenja miješanim komunalnim otpadom. U Gradu Slunju za razvoj sustava kompostiranja u vlastitim vrtovima postoje dobri preduvjeti.
Kućanstvima u obiteljskim kućama i poljoprivrednim kućanstvima bi se po potrebi podijelili komposteri u kojima bi se odlagao kuhinjski i sličan biootpad. Proizvedeni kompost bi koristili stanovnici koji su ga proizveli, a eventualni višak bi se mogao, bez naknade i uz prethodnu analizu komposta predati komunalnim poduzećima koja se bave održavanjem javnih zelenih površina.

8.4. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalanog otpada
Odvojeno skupljanje otpadnih materijala kao što su papir, metal, staklo i plastika te krupni (glomazni) komunalani otpad utemeljuje se kao dinamički sustav, koji se stalno može i treba prilagođavati lokalnim i globalnim uvjetima. Dogradnja sustava skupljanja navedenih vrsta komunalnog otpada u Gradu Slunju je vrlo odgovoran i uvijek aktualan zadatak. Kod toga treba težiti da sustavi odvojenog prikupljanja, ekološki (održivi ekotoksikološki ekvivalent) i gospodarski (društveno odgovorni trošak) budu optimalizirani. Sustavi odvojenog prikupljanja moraju biti tržišno povoljni. Opravdano je odvojeno prikupljati otpad za koji je poznat konačni način reciklaže odnosno oporabe.

Grad Slunj izvršavat će obvezu odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:
– funkcioniranje jednog reciklažnog dvorišta,
– postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje otpadnog papira, metala, stakla i plastike na javnim površinama,
– uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.
U nastavku ukratko o mjestima i načinu sakupljanja određenih vrsta otpadnih materijala.

8.4.1. Reciklažni otoci i pojedinačni kontejneri-posude
Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na određenim lokacijama na javnim površinama Grada Slunja. Tako postavljene posude/kontejneri za sakupljanje otpadnog papira, ambalažnog stakla, plastične, metalne ambalaže na jednoj lokaciji čine “reciklažni otok”.
Lokacije reciklažnih otoka trebaju udovoljavati kriterijima: da maksimalna udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smještaj otoka bude oko 200 m, te da jednom reciklažnom otoku treba gravitirati najmanje 500 stanovnika. Kako je gustoća u većem broju naselja na analiziranom području uglavnom različita od navedene, uvažavajući slobodne površine, prometnice i zelene površine koje su na površinama Grada Slunja više ili manje prisutne, primijenit će se i drugi važeći kriteriji.
Iznimka za postavljanje pojedinačnih kontejnera moguća je ukoliko na određenom prostoru postoji neki veći proizvođač određene vrste otpada (restorani, kafići, uredske prostorije s većim brojem zaposlenih i sl.).
Ovim Planom predviđa se postavljanje reciklažnih otoka i pojedinačnih kontejnera za skupljanje papira, plastike, staklene ambalaže i metalne ambalaže.

8.4.2. Posude za odvojeno skupljeni otpad u kućanstvima
Dodatno se planira urbanim i ruralnim kućanstvima Grada podijeliti vrečice i/ili kante za odvojeno sakupljanje papira, plastike i stakla. Na taj način bi se u 2020. godini moglo dodatno sakupiti (procjena) još oko 15,8 kg/stan/god papira, stakla i plastike. Kartonska ambalaža u urbanom području sakupljala bi se metodom svežnjeva.
Za naprijed izneseno treba napraviti detaljnu analizu mogućnosti, a tek tada prići postepenoj realizaciji dodatnog sustava za odvojeno skupljanje.

8.4.3. Reciklažno dvorište
Reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima sukladno odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom.
Postupanje i radne procedure u reciklažnim dvorištima moraju biti usklađene sa Zakonom održivom gospodarenju otpadom, Pravilnikom o gospodarenju otpadom i Pravilnicima o postupanju s posebnim vrstama otpada.

Organizirano skupljanje određenih vrsta otpada u reciklažnim dvorištima obavlja se u skladu s propisima, te na taj način dolazi do unapređenja kvalitete usluge i smanjivanja troškova. Prednosti odvojenog sakupljanja u RD-ima:
– građani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, besplatno odložiti glomazni otpad i ostale vrste otpada koje se primaju
– povećavaju se prikupljene količine otpada u reciklažnim dvorištima, čime se smanjuju prosječni troškovi
– napušta se razbacivanje glomaznog otpada po javnim gradskim površinama
– provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada i time efikasnije recikliranje i oporaba (auto-gume, metali, rashladni uređaji, e-otpad, i drugo)
– omogućuje se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu.

Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je zaprimati problematični otpad, otpadni papir, otpadni metal, otpadno staklo, otpadnu plastiku, otpadni tekstil, krupni (glomazni) otpad, jestiva ulja i masti, boje, deterdžente, lijekove, baterije i akumulatore te električnu i elektroničku opremu.

8.4.4. Skupljanje glomaznog otpada iz domaćinstva
Glomazni otpad se može principijelno podijeliti na glomazni otpad sa značajnijim udjelom metala te na ostali nemetalni glomazni otpad.
Pod glomaznim otpadom s pretežno metalnim sastavom podrazumijevaju se odbačena bijela tehnika (hladnjaci, ledenice, perilice, sušilice rublja, grijalice, bojleri i sl.), dijelovi automobila i dr. Svi oni sadrže značajne količine metala.
Glomazni otpad pretežno nemetalnog sastava (namještaj, tepisi, drvni i plastični otpad i otpadna ambalaža, inertni otpad od manjih rekonstrukcija i sl.) sakuplja se na isti način kao onaj pretežno metalnog sastava.
Glomazni otpad se predobrađuje sortiranjem i odvajanjem zatečenih posebnih vrsta otpada (automobilske gume, električni i elektronski otpad i dr.) u skladu s pravilnicima za postupanje s posebnim vrstama otpada. Sortirani glomazni otpad se zatim rastavlja ili usitnjava, dodatno podvrgava magnetskoj separaciji, separaciji pomoću vrtložnih struja ili na drugi način te se pakira ili kompaktira radi uštede u transportu do krajnjeg obrađivača.
Skupljanje i obrada ove vrste otpada smanjuje potrebe za odlagališnim prostorom ili obradom u Centru za 10-tak %.
Skupljanje glomaznog otpada na području Grada Slunja obavljat će se:
– u reciklažnom dvorištu
– pomoću prijevoznih zatvorenihrolo kontejnera većeg volumena (5m3 ili više) na određenim punktovima Grada (javnim površinama) po unaprijed objavljenom vremenskom rasporedu za svako sabirno mjesto.

Na jednom sabirnom mjestu sustav prikupljanja glomaznog otpada zadržava se 3-7 dana. Ovaj sustav sakupljanja treba nadopuniti nedostajućom opremom za razvrstavanje otpadnih materijala na samom sabirnom mjestu. Predobrada skupljenog glomaznog otpada planira se obavljati na prostoru reciklažnog dvorišta kad bude u funkciji.
9. PLANIRANI OBJEKTI I OPREMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM
Pretovarna stanica
Nakon sanacije prostor odlagališta otpada „Pavlovac“ biti će korišten kao lokacija za prikupljanje i pretovar komunalnog i neopasnog otpada (pretovarna stanica).
Pretovarna ili transfer stanica (TS) je objekt u koji relativno mala vozila dovoze komunalni otpad, gdje se on pretovaruje u veće kontejnere ili u veća vozila i vozi se do drugoga objekta (Centra) na daljnju obradui konačno zbrinjavanje ostatnog otpada. Ovaj objekt će se izgraditi prijepuštanja u rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Razlog za izgradnju pretovarne stanice je ekonomske naravi– ako je Centar daleko od mjesta skupljanja, ekonomičnije je prevoziti otpad do većih vozila za odvoz, nego voziti otpad direktno vozilima koja sama skupljaju otpad u naseljima.
Tehnički podaci o pretovarnoj stanici ne mogu se definirati do izbora i saznanja o tehničkim karakteristikama poluprikolica kojima će se vršiti prijevoz otpada do Županijskog centra.

Reciklažno dvorište
Na osnovu navedenog u točci 8.4. na području Grada Slunja planira se izgradnja reciklažnog dvorišta na lokaciji odlagališta otpada „Pavlovac“ ili na nekoj drugoj lokaciji na području Grada Slunja koju će odrediti Jedinstveni upravni odjel Grada Slunja. U reciklažnom dvorištu se skuplja otpad definiran Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/14). Prostor predviđen za smještaj reciklažnog dvorišta i oprema reciklažnog dvorišta odredit će se prilikom izrade projektne dokumentacije.

Kompostana za odvojeno sakupljanje biorazgradivog otpada s javnih površina Grada
Objekt za obradu biorazgradivog otpada – kompostane u planskom razdoblju predviđen je za obradu biorazgradivog otpada-zelenog otpada sakupljenog s javnih površina naselja, vrtova i okućnica domaćinstva.U cilju racionalizacije ulaganja i troškova rada za obradu tog otpada na području Grada u prvoj fazi realizacije planira se kompostiranje u hrpama (windrow), a kad se ukaže potreba prijeći će se na na bioteaktorsko kompostiranje. U prvoj fazi planirano je sljedeće:
– asfaltirani radni plato,
– Oprema: usitnjivač, okretač hrpa (namjenski ili kombinirani stroj prilagođen za manipuliranje s hrpama), sito i druga pomoćna i laboratorijska oprema.
Objekt za reciklažu građevnog otpada
Obzirom na procijenjenu količina takvog otpada koji se prosječno stvara po stanovniku RH od 568 t/stan/god – u 2012. godini, a sakupljene količine su skoro 10 puta manje (izvor: izvještaj FZOEU), za Grad Slunj smatra se dovoljnim mobilno postrojenje, srednjeg do malog kapaciteta. Objekt za obradu građevnog otpada planira se izgraditi u sklopu reciklažnog dvorišta na lokaciji Pavlovac ili nekoj drugoj lokaciji koju će odrediti Jedinstveni upravni odjel Grada Slunja.

 
9.1. Planirana oprema za gospodarenje otpadom
Planirana oprema odnosi se na opremu potrebnu za uspostavu sustava odvojenog sakupljanja komunalnog otpada.

Tablica 9.2./1 Planirana oprema za gospodarenje otpadom na području Grada Slunja do 2020. godine
Oprema Količina (kom)
Reciklažni (zeleni) otoci 12
Izdvojeno skupljanje – kante u objektima 2.028

10. POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU ODREDBI PLANA
Pregled važnijih provedbenih dokumenata na razini RH, Karlovačke županjie i Grada Slunja
– Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)
– Strategija održivog razvitka RH (NN 30/08)
– Strategija gospodarenja otpadom RH (NN 130/05)
– Program mjera za postupanje s otpadom u RH u 2004. (MZOPUG)
– Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07, 26/10, 31/11)
– Plan gospodarenja otpadom Karlovacke županije (Glasnik Karlovačke županije 4/08)

11. IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE SANACIJE
11.1. Izvori financiranja
Provedba mjera za uspješnu uspostavu sustava gospodarenja otpadom Grada Slunja zahtijeva utvrđivanje izvora financiranja. Isti se u ovom planu trebaju uzeti u obzir samo kao okvirni budući da se izvori financiranja ne mogu unaprijed definirati. Iz tog razloga u ovom Planu iznijet će se mogući izvori financiranja planiranih zahvata koji imaju za cilj unapređenje sustava gospodarenja otpadom na području Grada Slunja.
Izvori financiranja mogu biti, uz vlastita sredstva, dostupni iz međunarodnih i javnih fondova, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te komercijalnog kapitala, koncesija, javno – privatnih partnerstva, itd;

Javni izvori

Prema Nacionalnoj strategiji gospodarenja otpadom, sredstva za ulaganja u gospodarenje otpadom bit će dostupna iz državnog proračuna, županijskih proračuna te gradskih i općinskih proračuna, a sve u zavisnosti od veličine i važnosti samih zahvata za unapređivanje gospodarenja otpadom.
Za potrebe gospodarenja otpadom Grada Slunja, dio financijskih sredstva je načelno osiguran iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Osigurana sredstva se najvećim dijelom odnose na sufinanciranje projekata sanacije i zatvaranja odlagališta „Pavlovac.
Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR)

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) ustanovila je dva programa kreditiranja, pogodna za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, tj. program za obnovu i razvoj komunalne infrastrukture i program za sufinanciranje ekoloških projekata. Krediti su u hrvatskim kunama, uz klauzulu u stranoj valuti.
Sredstva se mogu dobiti s rokom dospijeća od 10 do15 godina s određenim počekom. Kamatna stopa oko 5%. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) može financirati do oko 75% proračunske vrijednosti investicije;

Strukturni fondovi EU

Strukturni fondovi EU su u službi kohezijske politike EU. Cilj ove politike, koja iznosi preko trećine proračuna EU, je ostvarivanje gospodarske i društvene kohezije odnosno ujednačen razvoj unutar EU. Iz ovih se fondova financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Ovi su fondovi na raspolaganju zemljama članicama Europske unije koje imaju potrebe za dodatnim EU ulaganjima u ujednačen i održiv gospodarski i društveni razvoj.
Sredstva EU predstavljaju osnovu za financiranje Planiranog sustava gospodarenja otpadom.Iz fondova EUmoguće je osigurati do dio potrebnih sredstava za kapitalne troškove, u prvom redu za financiranje odvojenog skupljanja otpada, pretovarnih stanica i Centara za gospodarenje otpadom, te za konačno zatvaranje službenih odlagališta;
Ostali izvori
Izvori financiranja mogu biti i prihodi od oporabljenog otpada, naknade za odlaganje inertnog otpada, namjenske naknade koju bi plaćali proizvođači otpada – domaćinstva i privredni subjektite ostali slični prihodi. Visina troškova-prihoda kojim se opterećuju proizvođači otpada se moguodreditiodmah nakon izrade tehničke dokumentacije za pojedine zahvatešto će rezultirati osiguravanjem potrebnih vlastitih sredstava kao učešća koji Grad treba osigurati bez obzira koji način financiranja odabrao.

11.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana
Visina potrebnih financijskih sredstva za provođenje aktivnosti vezanih uz gospodarenje otpadom na području Grada Slunja prikazana su u tablici u nastavku.

Tablica 11.2./1- Procjena potrebnih ulaganja u predviđenu opremu i objekate u razdoblju od 2014. do 2020. godine

Objekti/oprema Ukupno
kn 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Objekt za građevinski otpad 3.520.000 0 0 0 0 0 1.760.000 1.760.000
Reciklažni otoci 120.000 60.000 60.000 0 0 0 0 0
Reciklažno dvorište 1.800.000 0 900.000 900.000 0 0 0 0
Kompostana 4.450.000 0 0 0 0 2.225.000 2.225.000
Izdvojeno skupljanje i organizirano skupljanje kom. otpada (kante, kontejneri) 900.000 500.000 300.000 100.000 0 0 0 0
Pretovarna stanica 4.160.000 0 0 0 2.080.000 2.080.000 0 0
Sanacije i zatvaranje službenih odl. 14.800.000 2.960.000 2.960.000 2.960.000 2.960.000 2.960.000 0 0
Ukupno kn 29.750.000 3.520.000 4.220.000 3.960.000 5.040.000 5.040.000 3.985.000 4.010.000

12. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA

12.1. Terminski plan realizacije aktivnosti predviđenih ovim Planom
Tablica 11.1./1 Terminski plan realizacije aktivnosti predviđenih ovim Planom
Aktivnost Godina
2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Objekt za građevni otpad × ×
Reciklažni otoci × ×
Reciklažno dvorište × ×
Kompostana × ×
Izdvojeno skupljanje i organizirano skupljanje kom. otpada (kante, kontejneri) × × ×
Pretovarna stanica × ×
Sanacija i zatvaranje odlagališta “Pavlovac” × × × × ×
Edukacija × × × × × × ×
Izrada projektne dokumentacije × × × × ×

12.2. Izvršenje plana
Ovim Planom reguliran je postojeći sustav zbrinjavanja otpada u Grad Slunju. Svakim poboljšanjem sustava potrebno je prilagoditi i ovaj Plan u smislu funkcionalnog rada sustava.
Grad Slunj dužan je na svom području osigurati:
– javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada,
– odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,
– sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu o održivom gospodarenju otpadom te uklanjanje tako odbačenog otpada,
– provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i
– mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.
Grad Slunj dužan je sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.
Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada mogu obavljati:
– trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem drži većinski dio dionica, odnosno udjela,
– javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,
– pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji.

Grad Slunj dužan je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio.

Nadzor nad provedbom ovog Plana i Zakona o održivom gospodarenju otpadom na području Grada Slunja provodi inspekcija zaštite okoliša i zadužene i ovlaštene gradske i županijske službe. U provedbi inspekcijskog nadzora inspektori zaštite okoliša nadziru ispunjavanje propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz područja gospodarenja otpadom, vođenje očevidnika i drugih evidencija o postupanju s otpadom, ispunjavanje uvjeta, način rada i provedbu mjera za zatvaranje i sanaciju građevina za zbrinjavanje otpada, provedbu mjera gospodarenja otpadom utvrđenih procjenom utjecaja na okoliš i druge elemente sustava, u skladu s ovlastima utvrđenima Zakonom.

Za tumačenje ovog Plana nadležan je gradonačelnik Grada Slunja.
Plan gospodarenja otpadom Grada Slunja donosi se za razdoblje od šest godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi. Izmjene i dopune ovog Plana vrše se na način propisan za njegovo donošenje.