MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU
IZRAVNA PLAĆANJA 2015.-2020. „ZELENA PLAĆANJA“
INFORMACIJA O SAVJETOVANJU S JAVNOŠĆU EUROPSKE KOMISIJE
„Javno savjetovanje o iskustvima iz prve godine primjene obveza „ekologizacije“ u okviru programa izravnih plaćanja (ZPP)“
Nakon prve godine provedbe sustava “zelenih plaćanja”, a s ciljem njegovog pojednostavljenja, Europska komisija u suradnji s državama članicama EU radi na analizi uspostavljenih mehanizama te na pronalaženju eventualnih mogućnosti kako bi se „zelena plaćanja“pojednostavila ili unaprijedila[1].
Pozivamo sve zainteresirane poljoprivrednike, stručnjake Savjetodavne službe, provedbenih tijela u poljoprivredi (Agencija za plaćanja, Hrvatska poljoprivredna agencija), Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te ostale stručnjake i pojedince koji se bave pitanjima poljoprivredne proizvodnje i veze između poljoprivrede i zaštite okoliša, kao i nevladine organizacije, pripadnike sveučilišne zajednice i ostalu zainteresiranu javnost na uključenje u javno savjetovanje Europske Komisije o “zelenim plaćanjima”[2]!
Komentare i prijedloge možete dati putem upitnika koji se nalazi na slijedećoj web adresi: http://ec.europa.eu/agriculture/consultations/greening/2015_hr.htm.
Ukratko o “zelenim plaćanjima”
Poljoprivrednici koji ostvaruju prava na plaćanja u okviru Programa osnovnog plaćanja dužni su od 2015. godine pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš na površinama za koje ostvaruju izravna plaćanja[3].
Time ostvaruju dodatni godišnji iznos po hektaru uz osnovno plaćanje, tzv. „ZELENO PLAĆANJE”, čiji iznos ovisi o iznosu osnovnog prava na plaćanja (otprilike 70% iznosa osnovnog plaćanja).
Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš su:
- raznolikost usjeva = pravilo 2 ili 3 kulture,
- ekološki značajne površine (EZP) na oranicama = 5% oranica važnih za okoliš,
- čuvanje trajnih travnjaka i pašnjaka = zaštićeni Natura 2000 travnjaci + očuvanje nacionalnog omjera travnjaka i ostalih poljoprivrednih površina.
Navedene obveze nastavljaju se i dalje tijekom sadašnjeg Programskog razdoblja EU (2014.-2020.).
Prema podacima Agencije za plaćanja temeljem jedinstvenih zahtjeva za 2015.g, ukupno 97.330 poljoprivrednih gospodarstava zatražilo je izravna plaćanja (s ukupnom poljoprivrednom površinom od otprilike 1.020.000 ha, od čega oranice predstavljaju 808.000 ha).
Kad je riječ o uvjetima za ostvarenje zelenih plaćanja, otprilike 12.620 korisnika (koji obrađuju više od 10 ha oranica) mora voditi računa o raznolikosti usjeva, od kojih nešto manje od 9.000 treba imati „ekološki značajne površine“ s obzirom da obrađuju više od 15 ha oranica (s jednogodišnjim kulturama)[4].
Nadalje, u registru obrađenih poljoprivrednih čestica (ARKODu) registrirano je 60.000 ha okolišno-osjetljivih trajnih travnjaka i pašnjaka na posebnim područjima unutar Natura 2000 područja, koje poljoprivrednici ne smiju prenamijeniti u druge poljoprivredne svrhe (kao npr. u oranicu ili trajni nasad). Nacionalni referentni omjer travnjaka i ostalih poljoprivrednih površina iznosi 12,76%.
[1] kratko priopćenje za medije Europske komisije na: http://ec.europa.eu/agriculture/newsroom/245_en.htm
[2] „zelena plaćanja“ = „ekologizacija“ ili „greening“
[3] osim poljoprivrednika koji spadaju u kategoriju „mali poljoprivrednici“ (godišnja izravna plaćanja do 5.000 kn)
[4] s ukupnom površinom oranica od otprilike 560.000 ha
