Zapisnik
sa 6. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 27. 11. 2013. godine u vijećnici.
Sjednicu je u 13,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne i konstatirala da istoj prisustvuje 14 od ukupno 15 članova Gradskog vijeća.
Sjednici prisustvuju: Marina Mrkonja, Ivica Barić, Katarina Rendulić, Đuro Mihajlović, Mario Medved, Davor Požega, Marina Katić, Ivanka Magdić, Diana Cindrić, Damir Vuković, Marinko Radočaj, Zoran Ivšić, Josip Štefanac i Mihaela Turkalj.
Izostanak je opravdao Ivan Bogović.
Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju: Željko Rendulić – gradonačelnik, Josip Gračan – dogradonačelnik, Zdenka Kovačević – pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Marija Vukošić – voditeljica Odsjeka za proračun i financije, Dragoslava Cindrić – voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti, Ivanka Šebalj – voditeljica Odsjeka za komunalno gospodarstvo, prostorno planiranje, zaštitu okoliša i stanovanje, Nikola Živčić, ravnatelj Knjižnice i čitaonice Slunj te novinari.
Zapisničar: Ankica Štefanac.
Prije utvrđivanja dnevnog reda predsjednica Vijeća Marina Mrkonja pozvala je vijećnike upisane za „Aktualni sat“ da postave pitanja.
Katarina Rendulić pozdravlja sve prisutne i postavlja pitanje koje se odnosi na sanaciju starog koranskog mosta. Iznosi kako građani primjećuju radove na više mjesta pa tako i na starom mostu koji su došli do pola pa se stalo i sada je zanima da li će se nastaviti dalje sa radovima, kada i kako.
Gradonačelnik Željko Rendulić je isto tako sve pozdravio i u odgovoru na ovo pitanje naglasio kako je, nakon što je preuzeo vođenje grada u 6. mjesecu i pohvatao konce, vidio da je za sanaciju mosta kod „Vodene ovce“ sklopljen ugovor sa tvrtkom „Špelić“ na način da je ugovor sklopljen za izmjenu metalnih dijelova za dio od središnjeg upornjaka do „Vodene ovce“ te sanaciju drvenih dijelova za čitav most. Radovi su započeli kako je bilo i planirano nakon što je završila turistička sezona, međutim, kada se otvorio drugi dio mosta vidjelo se da je u tom dijelu isto tako dio metalne konstrukcije previše hrđav, narušene statike i sa projektantima je dogovoreno kako ne bi imalo smisla sada staviti novi drveni dio mosta na staru podlogu jer bi za par godina ponovo došli u situaciju da moramo sanirati tu drugu polovicu mosta i stoga je donio odluku da se obustavi postavljanje drvenog dijela na taj dio mosta, da se u ovoj godini završi dio od upornjaka do „Vodene ovce“ na kojem dijelu se riješio kompletan i metalni i drvene dio, a u proračunu za 2014. godinu planirana su sredstva da se početkom iduće godine ide dalje, da se sklopi ugovor za zamjenu metalnih dijelova na drugom dijelu mosta i da se potom nastavi dio izmjene drvenih dijelova do kraja mosta. Izrazio je vjeru da će do početka iduće turističke sezone taj most u kompletu bio saniran.
Mario Medved je, nakon što je također pozdravio sve, postavio dva pitanja, prvo se odnosi na rasvjetu gdje ga zanima na koji način Grad namjerava štedjeti na rasvjeti jer znamo koliko je to velika stavka, a drugo pitanje se odnosi na postupak razdvajanja tvrtke Komunalac koji se vodi već godinama i još nije gotov pa pita da li će taj postupak biti gotov do kraja ove godine.
Gradonačelnik odgovara kako, po njegovoj osobnoj procjeni, Grad Slunj troši previše na javnu rasvjetu jer se ti iznosi vrte oko 1 mil. kn godišnje samo za električnu energiju za javnu rasvjetu i smatra kako to dugoročno sigurno nije održivo i mora se u tom dijelu ići na određene racionalizacije. Ono što se može već sada napraviti i kojim smjerom će se ići je gašenje pojedinih rasvjetnih tijela i skraćivanje razdoblja kada je rasvjeta uključena jer misli da nema nikakvog razloga da navečer iza 10 ili 11 sati svijetli javna rasvjeta po nekim MO gdje, na žalost, ima jako malo stanovnika. Smatra da je to nešto gdje bi se moglo uštedjeti, a da previše ne boli s tim da naglašava kako i tu moramo biti odmjereni da se ne desi da ne ostavimo bez javne rasvjete pojedine dijelove predugo. Naglašava kako se nigdje javna rasvjeta neće potpuno ugasiti, ali poneka rasvjetna tijela hoće i skratiti će se razdoblje u kojem bi MO i naselja bili osvijetljeni. Isto tako napomeno je kako se dugoročno planira, a to je već i u proračunu za slijedeću godinu ugrađeno, izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju javne rasvjete i vjerojatno uvođenje led rasvjete gdje bi onda te uštede bile značajne. Na pitanje vezano uz razdvajanje tvrtke Komunalac odgovara kako je upravo jučer bila revizorica koja je angažirana da pomogne u tom poslu i donijela je dobre vijesti da je tehnički dio posla završen, napravljen je popis obaveza, popis dugovanja i sve pripremljeno za razdvajanje i sada ostaje odraditi taj pravni dio tj. sklapanje ugovora i još neke odluke koje mora donijeti ovo Vijeće pa je tu i najavio slijedeću sjednicu već negdje početkom prosinca.
Ivica Barić je počeo starom izrekom „Sveta Kata, snijeg na vrata“ pa u tok kontekstu pita u vezi organizacije zimske službe, znači čišćenja snijega, gdje ga zanima da li je natječaj proveden, a što se samog čišćenja, pita na koji način će biti provođena kontrola čišćenja, tko je nadležan za provedbu, kakav je način naplate, da li će to biti po satu te da li postoji nekakav vid suradnje kroz MO na način da se proba malo uključiti i MO, odnosno vijeća MO i same ljude u kontekstu kontrole čišćenja jer tih cesta ima more i jednostavno jedan ili dva čovjeka to sve neće moći iskontrolirati. Drugo pitanje se odnosi na zadnju veliku kišu koja je donijela poplavu u Rastokama pa ga zanima koliki je to potencijalni problem u nekoj bližoj budućnosti, jer postoji s jedne strane ta problematika zaštićenog krajobraza gdje su ograničeni neki radovi koji se dolje mogu izvoditi, a postoji problematika i regulacije vodotoka od lokalnog stanovništva. Vjeruje da zbog te regulacije, odnosno zbog smanjenja protoka vode dolazi do problema u povećanom vodostaju pa ga zanima da li će se što rješavati po tom pitanju, prvenstveno na čišćenju tog vodotoka da se ne bi takva jedna situacija dogodila jer znamo što bi to značilo za sve.
Gradonačelnik je, što se tiče zimske službe i čišćenja snijega, rekao kako bi njegov kratki odgovor mogao biti da smo spremni. Podsjetio je da se u ljetnom razdoblju dosta radilo na uređenju putova po MO, prošao je gredelj, putovi su rašireni, poravnani. Zna da nikad ne može to biti idealno pa nije ni ovaj puta, ali kaže kako se tome teži i misli da je dosta dobro taj posao napravljen. Na zadnjoj sjednici je već rečeno da se prelazi na novi sustav čišćenja snijega na način da bi se to povjerilo obrtima ili poduzećima koja su za to opremljena, tako da je u međuvremenu raspisan natječaj i odabrani su izvođači za pojedine MO koji su grupirani u 4 grupe i vjeruje da će taj dio posla biti korektno i kvalitetno odrađen. Budući da je ovo prvi puta da se tako radi, ugovor je sklopljen na godinu dana da se vidi kako će takav sustav funkcionirati. Naravno, nastavlja gradonačelnik, uvijek kada nešto starta iz početka ne možemo isključiti određene probleme, ali vjeruje da će posao biti odrađen daleko kvalitetnije nego ranije kada nismo imali nikoga zaduženog za određeno naselje ili MO, a sada se zna tko je za što odgovoran i tko što čisti. Što se tiče same kontrole iznosi kako je sustav zamišljen na način da znak za početak čišćenja daje komunalni redar i ne može izvođač kada se sjeti ići čistiti i nabijati troškove, a isto tako ne može niti ne čistiti kada mu se dade znak. Napomenuo je kako imamo 4 izvođača i komunalni redar ih zove kada snijeg bude 10 – 15 cm da se starta sa čišćenjem, a cijena je ugovorena po kilometru, popis cesta sa kilometražom imamo pa kada se određene ceste očiste vrlo lako se može iskontrolirati da li su očišćene ili nisu i u tom dijelu bio je i sastanak sa predsjednicima vijeća mjesnih odbora koji se također moraju uključiti jer komunalni redar sam ne može iskontrolirati je li 150 km cesta očišćeno ili nije i smatra da je tu dosta velika odgovornost na MO, ne samo predsjednika već i vijeća MO i ostalih. Na pitanje vezano uz poplavu u Rastokama odgovara kako je nekoliko čimbenika utjecalo na to da imamo sadašnje stanje u Rastokama, do prošle godine takvih problema u Rastokama nismo imali, jedan je sigurno povišenje razine zaštite, odnosno to što inspekcija zaštite okoliša ne dopušta više stanovnicima Rastoka da samostalno po svojoj volji i po svom nahođenju vrši čišćenje, izmuljivanje, skidanje kruna slapova i dr. načina kako su to oni radili i rješavali taj problem. Osobno ima osjećaj da je to što su oni radili bilo dobro rađeno jer su oni te aktivnosti tako provodili stoljećima i upravo su Rastoke i nakon stoljeća uređivanja toga na nekakav tradicionalni način, ostale sačuvane kao prirodni fenomen. Dodao je kako su u tom dijelu uključene i Hrvatske vode, dosta je velika odgovornost i Hrvatskih voda koje do sada nisu vršile ta čišćenja čekajući nekakvo odobrenje zaštitara, radila se dugo Studija po kojoj bi se radilo to čišćenje i izmuljivanje koje je sada i napravljena, definirano je na koji način će se posao raditi i Hrvatske vode bi trebale u prvoj polovici iduće godine napraviti prvo čišćenje i izmuljivanje Rastoka, a na koji način i kako u ovom trenutku taj odgovor nema, ali vjeruje da će taj problem u tom dijelu čišćenja biti riješen početkom iduće godine, Također smatra da su sigurno na ovakvo stanje utjecali i sami mještani Rastoka koji su, prema jednoj staroj izreci „ vuče vodu na svoj mlin“ svatko po malo vukao vodu na svoj mlin i usput je malo zagradio dio nekih slobodnih prolaza za tu vodu pa sada kada se sve to spojilo, alge rade svoje, krune slapova su se podigle, mještani su zagradili nekakve slobodne prolaze i voda nema kuda, diže se i plavi. Što se tiče samog Grada, vjeruje da većinu zanima uloga Grada u tom dijelu pa i same građane Rastoka, pa je tu naglasio kako je zadovoljan, ne time kako je Grad reagirao, nego kako su reagirale nadležne službe jer uloga Grada je najvećim dijelom tu u domeni zaštite i spašavanja ljudi i imovine, dobro se reagiralo, dignut je DVD i Komunalac, osobno je taj dan bio dolje po onoj kiši pa je iskoristio priliku i zahvalio se ljudima na naporima koje su ulagali da se postave vreće s pijeskom, da se naprave obrambeni zidovi i da ta voda koja je ušla u pojedine mlinice i gospodarske zgrade ne uđe nekome i u kuće. Još je jednom istaknuo kako smatra da je određen dobar posao u tom dijelu, reagiralo se jako dobro. Izrazio je i nadu da takve velike vode više do proljeća neće biti, a u proljeće će Hrvatske vode to čistiti jer Studija je gotova, a vjeruje da će i vodopravna inspekcija očito morati na pojedinim mjestima sugerirati mještanima da neke propuste, koji su bili ranije, oslobode, da se neke ograde smanje, da se pojedine mlinice dovedu u stanje da se propusti mogu otvoriti, da voda ide preko i da ne lomi, kako oni kažu vretena, jer dodaje kako je bila situacija da ljudi neće otvoriti protok koji prolazi kroz mlinice plašeći se da bi im moglo polomiti vretena tako da se do krajnjih granica nije na tome insistiralo, a srećom se nije niti moralo to napraviti.
Josip Štefanac se kratko osvrnuo na datum 16. 11. kada je ovdje održan Dan sjećanja, jedna manifestacija koja je, po njegom mišljenju, obilježena dostojanstveno, gdje su se sjetili naših poginulih branitelja i svih stradalih civila u Domovinskom ratu. Zbog same situacije koja je bila u Vukovaru i Škabrnji, smatra da je dobro naglasiti kako ovdje nije bila održana nikakva politička riječ, niti je bilo nekakvih tenzija prema tome, a prisustvo generala Mladena Markača i svih uzvanika vojnih i civilnih vlasti tome je svakako doprinijelo. Zahvalio se gradonačelniku na potpori i smatra da bi u idućim godinama to trebalo još malo proširiti.
Gradonačelnik je također izrazio svoje zadovoljstvo održanom manifestacijom i zahvalio se na neki način gosp. Štefancu koji je preuzeo na sebe dio pripreme, odnosno koordinaciju sa ratnim zapovjednicima, sa predstavnicima udruga jer je osobno bio više angažiran na pripremi proračuna. Zahvalio se također i ratnim zapovjednicima i predstavnicima udruga i gđi. Dragoslavi koji su uložili puno truda i koji su priredili jednu manifestaciju kakvu ovaj Grad i zaslužuje, a također i Osnovnoj i Srednjoj školi jer bez djece taj ugođaj ne bi bio takav kakav je bio.
Ivanka Magdić je postavila pitanje. vezano uz nastavak katastarske izmjere za k.o. Kremen, Šljivnjak, Cvijanović brdo jer zna da je, ima već dosta dugo, potpisan sporazum o sufinanciranju, imenovano je Povjerenstvo, pa je zanima gdje je to stalo, jer radi se o k.o. koja nema zemljišne knjige, a pitanje vlasništva je jedno od temeljnih pitanja. Konkretno je zanima da li će se izmjera nastaviti.
Gradonačelnik odgovara da nova izmjera ide dalje i nema govora da se od toga posla odustaje i počinje se sa k.o. Kremen. Složio se da možda ne ide tempom koji je ranije planiran i koji je dogovoren. Poznato mu je da je Državna geodetska uprava odradila svoj posao, odnosno definirala je nekakve rubne granice, a sada dalje je obaveza na Općinskom sudu i gosp. Marasu da se taj dio nastavi.
Po završetku „Aktualnog sata“ predsjednica Vijeća je predložila dnevni red kakav su vijećnici dobili u pozivu i otvorila raspravu.
Prijedloga za izmjenama i dopunama nije bilo pa je predsjednica Vijeća dala predloženi dnevni red na glasanje.
Predsjednica konstatira da je svih 14 vijećnika glasalo za predloženi dnevni red te utvrđuje da je za današnju sjednicu jednoglasno utvrđen ovaj
Dnevni red
1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 5. sjednice Gradskog vijeća
2. Razmatranje financijskog izviješća Knjižnice i čitaonice Slunj za razdoblje 01.01.-30.06.2013. godine
3. Razmatranje Financijskog izviješća Pučkog otvorenog učilišta Slunj za razdoblje 01.01.-30.06. 2013. godine
4. Razmatranje Financijskog izvješća Zajednice športskih udruga Grada Slunja za razdoblje 01.01.-30.06.2013. godine s posebnim osvrtom na rad Nogometnog kluba Slunj
5. Proračun Grada Slunja za 2014. godinu
6. Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Slunja za 2014. godinu
7. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Slunja u 2014. godini
8. Program održavanja komunalne infrastrukture u 2014. godini na području Grada Slunja
9. Odluka o usvajanju Socijalnog programa Grada Slunja za 2014. godinu
10. Program javnih potreba u kulturi u 2014. godini
11. Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja
12. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2014. godini
13. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izmjenama granica naselja Gornje Taborište, Donje Taborište, Gornji Nikšić, Slunj, Zečev Varoš, Gornji Popovac, Lumbardenik, Novo Selo i Podmelnica
14. Odluka o izmjeni Odluke o izmjenama granica naselja Glinsko Vrelo, Kutanja i Snos
15. Zaključak o utvrđivanju prijedloga člana Povjerenstva za dodjelu zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu RH
16. Različito
- Zaključak o usvajanju zapisnika sa 5. sjednice Gradskog vijeća
Zapisnik sa 5. sjednice Gradskog vijeća održane dana 23. 10. 2013. godine vijećnici su dobili uz poziv.
Predsjednica poziva vijećnike da iznesu primjedbe na zapisnik ukoliko ih imaju.
Nitko se nije javio pa predsjednica daje Zapisnik na usvajanje.
Svih 14 vijećnika glasalo je ZA pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Zapisnik sa 5. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 23. 10. 2013. godine.
2. Razmatranje Financijskog izviješća Knjižnice i čitaonice Slunj za razdoblje 01.01.-30.06.2013. godine
Financijsko Izvješće Knjižnice i čitaonice Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine vijećnici su dobili u materijalima.
Nikola Živčić, ravnatelj Knjižnice i čitaonice Slunj nije imao ništa novo za dodati glede Izvješća već se ispričao zbog kašnjenja sa dostavom izvješća zbog nekoliko objektivnih okolnosti koje su se desile, posao jesu odradili, ali ga nisu na vrijeme potkrijepili potrebnim papirima i trudit će se i nastojati ubuduće to na vrijeme pripremiti.
Otvorena rasprava.
Josip Štefanac traži pojašnjenje za stavku koja se odnosi na aktivnosti Slunjske mažoretkinje, osobne i intelektualne usluge 24.000 kn, pita na što se to konkretno odnosi.
Nikola Živčić odgovara da se ta svota dijeli na naknadu za voditeljicu Slunjskih mažoretkinja u iznosu od 15.000 kn, što iznosi mjesečno 1.125 kn neto, voditeljica Sunjskih mažoretkinja Gabrijela Čop ima 4 skupine mažoretkinja i s njima radi 2 puta tjedno, sa svakom grupom, a naknada je 20% smanjena u odnosu na prethodnu godinu. Preostala sredstva su planirana za nabavku opreme za mažoretkinje jer tu je puno problema, broj mažoretkinja se kreće od 40 – 50, one sudjeluju na mnogim manifestacijama u ovom gradu, a odore koje te djevojčice i djevojke nose su u 90% slučajeva starije od njih samih. Dodao je kako je prošle godine rebalansom dano 10.000 kn kojim sredstvima je uplaćena 1. rata za čizme za mažoretkinje i to za samo jednu ekipu, odnosno samo jedan postav mažoretkinja, i ovim tempom bi otprilike za 3 godine mogli kupiti čizme, a odjeću, odnosno sakoe i haljinice bi trebali ove godine do kraja riješiti uz pomoć donacije iz Nizozemske koja je nekih 3.000 Eura, oko 22.500 kn. Još je jednom naglasio kako one jako puno rade, okupljaju nakon nogometaša najveći broj mladih ljudi, odnosno djevojčica, sudjeluju u Danima grada i mnogim manifestacijama.
Drugi se nitko nije javio pa je predsjednica zaključila raspravu i potom dala Financijsko izvješće na glasanje.
Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je „ZA“ glasalo svih 14 vijećnika, odnosno da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Financijskog izvješća Knjižnice i čitaonice Slunj za razdoblje 01. 01 – 30. 06. 2013. godine.
3. Razmatranje financijskog izviješća Pučkog otvorenog učilišta Slunj za razdoblje 01.01.-30.06. 2013. godine
Financijsko izvješće Pučkog otvorenog učilišta Slunj za razdoblje 01. 01. do 30. 06. 2013. godine također je vijećnicima dano u materijalima uz poziv.
U raspravu koju je otvorila predsjednica uključio se Damir Vuković i pohvalio rad gosp. Nikole Živčića, pohvalio ga zbog njegovog nesebičnog rada i zalaganja te dodao kako mu je žao što ovdje nemamo bar tri ili četiri takva Živčića, jer se tada ne bi trebali sigurno sekirati za promidžbu Slunja i za promidžbu turizma.
Nitko se drugi nije uključio pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće na glasanje.
Za Financijsko izvješće glasalo je svih 14 prisutnih vijećnika pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Financijskog izvješća Pučkog otvorenog učilišta Slunj za razdoblje 01. 01. do 30. 06. 2013. godine.
4. Razmatranje Financijskog izvješća Zajednice športskih udruga Grada Slunja za razdoblje 01.01.-30.06.2013. godine s posebnim osvrtom na rad Nogometnog kluba Slunj
Predsjednica Gradskog vijeća iznosi kako su materijali za ovu točku dostavljeni vijećnicima uz poziv, a prije same sjednice vijećnici su dobili na stol i dodatni materijal koji je u biti odgovor na postavljeno pitanje vijećnika vezano uz rad NK „SLUNJ“.
U raspravi koju je potom otvorila nitko nije učestvovao pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Financijsko izvješće i Izvješće o radu Zajednice športskih udruga za prvih šest mjeseci ove godine na usvajanje.
ZA Financijsko izvješće i Izvješće o radu Zajednice športskih udruga glasovalo je svih 14 vijećnika.
Predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o prihvaćanju Financijskog izvješća Zajednice športskih udruga Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine.
5. Proračun Grada Slunja za 2014. godinu
Proračun Grada Slunja za 2014. godinu sa pisanim obrazloženjem i razvojnim programima vijećnici su dobili uz poziv.
Predsjednica Vijeća pozvala je gradonačelnika da dade uvodno obrazloženje.
Gradonačelnik je odmah na početku istaknuo kako je ovaj proračun u stvari jedan plan koji je, obzirom na uvjete koji su u okruženju, dosta optimističan i kao takav daje određenu širinu i osobno bi bio presretan kada bi sve ovo što je u njemu planirano bilo i izvršeno. Bilo je dosta teško raditi proračun u uvjetima u kojima smo ga radili, kaže gradonačelnik jer sa 1. 7. RH je ušla u EU, nedostajalo je informacija sa viših razina u smislu koja se sredstva sa viših razina mogu očekivati, da li se nacionalna sredstva uopće mogu očekivati, da li su to samo fondovi EU za koje operativni planovi još ni dan danas nisu usvojeni, u fazi su donošenja. Isto tako što se tiče nacionalnih sredstava nije bilo nikakvih vijesti, tek je jučer saznao u Ministarstvu regionalnog razvoja da će ići natječaj za nacionalna sredstva iduće godine pa se možemo nadati u tom dijelu da će se neki naši projekti moći kandidirati za neka nacionalna sredstva. Pobrojao je potom neke važnije projekte koji se planiraju kao npr. ulaganje u turizam gdje vjeruje da se većina slaže da je to grana u kojoj imamo najviše šanse i tome svjedoči i porast noćenja koji se iz godine u godinu povećava pa se tu planira uređenje šetnica i planinarske staze i to dio koji bi išao na Melnicu, gdje očekuje da će se uključiti naše novo poduzeće LIPA i vjeruje da oni mogu odraditi taj posao, zatim se planira odnosno nastavlja sa izradom projektne dokumentacije za šetnicu u Rastokama i za pješački most u Rastokama koji bi trebao doći neposredno ispod Jareba, planira se izrada projektne dokumentacije za sanaciju mosta Sv. Ivana koji je u jako lošem stanju i za koji imamo u stvari preporuku da ga zatvorimo, dovršit će se sanacija drugog dijela mosta na Korani kod „Vodene ovce“, o čemu je već govorio, planirana su dosta velika sredstva Turističkoj zajednici za izradu i postavljanje turističke signalizacije, odnosno raznih obavijesnih tabli jer je uočeno da to fali, info brošura, karti šetnica, promotivnih plakata i td. i u tom dijelu kada bi se sve to izvadilo iz cijelog proračuna planirana su stvarno znatna sredstva. U dijelu koji se odnosi na vodovod vjeruje da nam iduće godine sigurno ide vodovod Dom zdravlja – Fina, to više nije upitno, a ono što je optimistično je planiranje vodovoda za koji je projektna dokumentacija gotova i dobivena je potvrda glavnog projekta, a radi se o vodovodu Taborište – Cerovac – Nikšić – Pavlovac – Blagaj – Veljun, to je veliki zahvat, cifra se kreće oko 12 mil. kn, a u proračunu su planirana inicijalna sredstva. Naglasio je kako taj vodovod pokriva 1/3 teritorija, izrazito atraktivnog područja, prometno otvoreno područje uz D1, uz Koranu, u tom dijelu je uz stanovništvo i farma, restoran Grand, benzinska postaja za koju se nada da će netko tamo nastaviti sa radom i td. Vjeruje da svi naši građani znaju da Pavlovac i Blagaj uopće nemaju vode, Veljun ima lokalni vodovod koji preko ljeta presuši pa pola godine nema vode, a u dijelu Taborišta, Cerovca, Nikšića su jako veliki gubici vode jer je stara mreža pa bi se izgradnjom tog vodovoda riješili i ti problemi. Iako još nemamo zatvorenu financijsku konstrukciju, u kontaktima smo za Hrvatskim vodama i borimo se u tom dijelu, ističe gradonačelnik i dalje navodi kako se planira vlastitim sredstvima izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju cjevovoda od azbesta od Ribarske kuće do Cvitovića koji je isto tako u lošem stanju i gdje su također veliki gubici vode. Na koji način se planira izgradnja vodovoda i kanalizacije u narednim razdobljima preko sredstava EU fondova? Sistem se planira da se projektira cijelo jedno područje znači vodovod i kanalizacija npr. za cijeli Slunj, kandidatura, izvedba cijelog područja i to će trajati nekoliko godina. Stoga se nada da ćemo ovaj dio cjevovoda od azbesta na neki način moći riješiti u narednom razdoblju vlastitim sredstvima i zato ga projektiramo, isto tako radi se projektna dokumentacija za dio spojnog vodovoda Kremen – Gornja Glina i da to bude spremno ako bi nekako iz nekih drugih izvora ranije to uspjeli riješiti. Što se cesta tiče tu je ostao dug od ove godine, Ulica Mrežnička i I. i II. poljski put, od tog projekta se ne odustaje, to ide dalje, lobira se i tu je izvijestio Vijeće kako je prekjučer bio u Ministarstvu regionalnog razvoja i dobio informaciju da bi u 2. mjesecu trebao biti raspisan natječaj na koji ćemo se svakako javiti. Isto tako navodi kako se planira otkup zemljišta za Ulicu knezova blagajskih u dijelu gdje su već izgrađene kuće, a nemaju legalan prilaz i taj dio još nije niti projektiran, niti je otkupljeno zemljište. Također iznosi da se planiraju znatna sredstva, odnosno 350.000 kn za otkup zemljišta u poduzetničkoj zoni, odnosno zoni male privrede kod Elektre jer je to izuzetno povoljna lokacija i ako nešto više i platimo to zemljište, uštedjeti ćemo u drugom dijelu jer je tu struja, voda, kanalizacija.
Nakon što je gradonačelnik dao presjek Proračuna za 2014. godinu predsjednica je pozvala predsjednika Odbora za proračun i financije g. Đuru Mihajlovića da iznese stav Odbora.
Đuro Mihajlović je ukratko izvještio da se Odbor sastao i razmatrao ovaj prijedlog Proračuna te konstatirao da proračun nudi dosta toga, naročito u razvoju pa se složio sa danim prijedlogom i predlaže Vijeću da se proračun prihvati u tekstu kakav je i ponuđen Gradskom vijeću.
Nakon toga je predsjednica otvorila raspravu.
Josip Štefanac je kao član Odbora za proračun i financije pitao na Odboru ono što ga je zanimalo i to mu je bilo pojašnjeno i bilo mu je drago zbog toga pa je zamolio gđu. Vukošić da i Vijeću pojasni što podrazumijeva stavka prihod od prodaje nefinancijske imovine i rashod za nabavu nefinancijske imovine, jer ovdje je vrlo ambiciozno izraženo da je to 3 mil. za rashode, a prihod je u nekom konstantnom padu.
Marija Vukošić iznosi kako je konkretno gosp. Štefanca zanimalo od kuda ovako velik pad prihoda od prodaje nefinancijske imovine, obzirom da imamo iskazano ostvarenje za 2012. godinu i plan za 2013. godinu pa je navela da je razlog što smo u tim dvjema godinama imali evidenciju, da tako kaže, fiktivnog prihoda, konkretno u 2013. godini rađen je prijenos ulaganja u mlinicu u Rastokama njihovim vlasnicima. Naime, Grad je vodio investiciju rekonstrukcije mlinica u Rastokama kao svoju obzirom da je Ministarstvo kulture osiguralo sredstva, međutim, po završetku rekonstrukcije, mlinica je vraćena na upotrebu vlasnicima, a po svim računovodstvenim propisima za proračun potrebno je prikazati fiktivno prihod i rashod te donacije i tog prijenosa i iz tog razloga u 2013. godini imali smo 1 mil kn prikazanog prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Isto tako 2012. godine smo imali slučaj sa prijenosom zemljišta i građevinskih objekata koje je Grad naslijedio iza pok. Antuna Kasunića koje smo predali Karlovačkoj banci na ime izmirenja njegovog duga kojeg je Grad naslijedio kao njegov zakonski nasljednik, to je pojašnjenje zbog čega dolazi do velikog pada prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Što se tiče 2014. godine istaknula je kako od prihoda od nefinancijske imovine očekujemo 150.000 kn od prodaje građevinskog zemljišta, 45.000 od otkupa stanova sa stanarskim pravom, 300.000 kn od prodaje gradskih stanova, odnosno od prodaje kuća u vlasništvu RH koja se sredstva daju gradovima za ulaganja u komunalnu infrastrukturu, a što se tiče samim rashoda za nabavu nefinancijske imovine oni se za 2014. godinu planiraju u iznosu 3.153.800 kn gdje su najveća sredstva upravo za modernizaciju cesta, 940.000 kn, zatim za očuvanje spomeničke baštine, odnosno ulaganje u Stari grad i mlinice sa iznosom 1.110.000 kn, za kupnju zemljišta za formiranje nove poduzetničke zone 350.000 kn te za ulaganja u Rastoke u iznosu od 411.300 kn.
Mihaela Turkalj je prokomentirala aktivnost vezano uz poticanje razvoja poljoprivrede pa ne zna da li je ovo smiješno ili je za plakati jer se to događa unatrag 5 godina, a vidi i dalje. Mišljenja je da se poljoprivreda i turizam trebaju razvijati zajedno. Uočila je novu stavku koja se odnosi na zaštitu i brendiranje autohtonih proizvoda, vjeruje da se tu radi o zaštiti brašna iz Rastoka, ali ju zanima od kuda će biti to žito na kraju.
Gradonačelnik odgovara kako smo, na žalost, u tom dijelu i ograničeni i druge jedinice lokalne samouprave također tu nisu planirale sredstva za poljoprivredu iz razloga što se poljoprivreda potiče sa državne razine. Drugi je razlog što se očekuju mjere ruralnog razvoja koje su u fazi donošenja pa se mogu u tom dijelu očekivati nekakva sredstva koja bi eventualno naši sugrađani koji imaju volju ulagati u taj dio poljoprivredne proizvodnje, pa i proizvodnje brašna koje bi se brendiralo, mogli koristiti odnosno javiti se na natječaj za korištenje tih sredstava.
Ivanka Magdić nema pitanja, ali budući da je proračun jedan temelj za iduću godinu koristi priliku da pohvali predlagatelja gosp. gradonačelnika, odnosno prijedlog ovog proračuna. Zašto? Iako su bili izbori i došlo je do promjene vlasti, ovim proračunom se nastavljaju svi oni projekti koji su zacrtani od 2010. godine na ovamo, znači svi oni su uvršteni u proračun i planira se njihov nastavak, što je njima pokazatelj da je i sadašnja novoizabrana gradska vlast imala u vidu ono što je u ovom trenutku građanima najpotrebnije i što bi se realno moglo isfinancirati u određenom kratkom razdoblju. Isto tako smatra da je proračun optimističan zbog toga što nisu bitno smanjeni ni prihodovna ni rashodovna strana unatoč krizi i recesiji u odnosu na rebalans za 2013. godinu iako su svi zasipani smjernicama sa nivoa države da se ide sa planiranjem manjih prihoda i iskreno se nada da će se ovaj proračun izvršiti u što većem iznosu sredstava i projekata onako kako je i planirano i u tom slučaju misli da zaista nitko neće imati razloga biti nezadovoljan. Želi gradonačelniku uspjeh u rješavanju ovakvog proračuna i projekata, s tim da ipak mora reći zbog građana, jer ovo se snima, da je naš proračun mali, jadni smo jer Grad Slunj svojih 70% sredstava troši na održavanje, svega 18-20 % sredstava, uz ona koja se planiraju povlačiti iz državnih i ostalih institucija, ostaje za razvoj. Ponovila je kako će Hrvatska demokratska zajednica podržati ovaj proračun i zaželjeti uspjeh u njegovom ostvarenju.
Gradonačelnik se zahvalio gđi. Magdić i drago mu je da ima podršku HDZ-a. pa je naglasio, kada su ovdje dolazili, dolazili su kao nekakva nezavisna opcija i čitavo vrijeme pokušava biti gradonačelnik svih građana pa i svih političkih opcija u ovom gradu. Kaže da je normalno da se dio projekata koji je bio ranije zacrtan nastavi, ne misli da svijet počinje s njim jer ovo što je rečeno su realne potrebe naših građana i na njemu je da bude uporan dalje na lobiranju, obilaženju viših instanci u idućem razdoblju da se to realizira. Drago mu je da ima podršku jer će se onda manje morati trošiti ovdje, a više lobirajući na višim instancama za ove projekte, biti će mu vjerojatno lakše, a onda i svima nama bolje. Ako gledate i neke ozbiljne politike u nekim ozbiljnim državama, počnimo od onih najvećih, SAD, onda dođe nova politička garnitura i ne ide se u potpuni zaokret, znači možemo malo lijevo ili malo desno, ali mora biti nekakav jasan smjer, ovdje ima nekih novih projekata, dano je nešto više težište razvoju turizma, ali naravno da nastavljamo sve projekte koji su nužni za naše građane i koji su bili ranije zacrtani, zaključio je gradonačelnik.
Davor Požega je, na tragu diskusije gđe. Magdić s kojom se potpuno slaže, isto tako rekao kako je ovaj proračun na tragu i onih HDZ-ovih prijašnjih proračuna. Žao mu je što nema više novaca za investicije i kaže kako bi više volio da se probalo negdje više uštedjeti pa onda i malo više dati u investicije jer bi samo tako mogli više razvijati naš grad. Isto tako mu je žao što možda nema više novaca za stipendije učenicima i studentima, žao mu je što možda nema malo više novaca za sport jer imamo npr. jedan fantastičan klub „Tigar“, otvorena je kuglana i imamo puno mladih kuglaša, ne bi ulagao u sportaše starije dobi, ali u mlađe da, tu možda malo fali, ali jasno mu je zašto i jasno mu je da se moramo pokriti toliko koliko imamo.
Gradonačelnik kaže kako mora malo reagirati jer ovo ipak nije HDZ-ov proračun, ima bitnih razlika, ima nekih novih projekata i naravno da se nastavljaju svi oni projekti, jer veći dio projekata, bez obzira tko vodio ovaj grad, ima u cilju razvoj, prosperitet i boljitak ovih građana i to je normalno. Određenih dopuna ima i one su vidljive naročito u dijelu turističke infrastrukture i nekih novih projekata u dijelu vodovoda. Isto tako kaže kako se racionaliziralo tamo gdje se moglo i koliko se moglo i misli da se to vidi u ovom dijelu i zato se moglo na neki način pokriti veći dio ovih projekata jer se uštedjelo, a bilo je i negativnih reakcija na tu štednju pa i konstatacija da je škrt, a da bismo preživjeli i pomalo se razvijali smatra da i mora biti malo škrt. Još je jednom ponovi kako ima razlika jer ovo je jedan novi pristup i idu neki novi projekti.
Davor Požega se još kratko uključio i zamolio da ga se krivo ne shvati jerhtio je reći da su možda neki očekivali neki bitan zaokret u politici nove vlasti, možda su očekivali veće promjene i da će se ići nekim novim smjerom pa je i sam to na neki način očekivao, a sada vidi da nije tako pa poziva gradonačelnika da ovo shvati kao kompliment i da se ne vrijeđa zbog toga.
Damir Vuković se nadovezao na ove komentare i rekao kako mu je žao što u HDZ- ovih 20 godina nije bar donekle bio optimističan proračun, jer tada je bilo više novaca, tada su imali vlas i u državi i županiji i gradu pa mu je žao što se onda nije više ulagalo u budućnost i upravo zbog toga mnogi od njih su se uključili u politiku jer se nisu s tim slagali, a sada je tako kako je, novaca nema, ali se ipak nešto radi.
Ivanka Magdić replicira gosp. Vukoviću, zaprepaštena je, kaže, ovom konstatacijom gosp. Vukovića, ali ne želi koristiti izraz kojim bi opisala kako ona doživljava ovu diskusiju. Razmatrali su proračun i izrazili svoje oduševljenje njime, pošteni su i bez obzira što su sada oporba, pohvaljuje gradonačelnika što nije radio zaokrete, što nije krenuo s onim da svijet počinje s njim, što radi u interesu građana jer se to vidi u ovom proračunu i što je nastavio s projektima koji su unatrag nekoliko godina započeti i samo se nastavlja njihova provedba. Što se tiče projekata koji su zadnjih 20 godina rađeni, a ima ih puno i realizirani su, na žalost, činjenica je da se oni brzo zaborave što je i normalno i što je u našoj prirodi, a muči nas samo ono što nas još čeka i to je u ljudskoj prirodi pa je na kraju zamolila za malo korektnosti.
Damir Vuković smatra da nije ništa loše mislio samo mu je žao, u vrijeme kada je bilo više sredstava i kada se moglo više izlobirati, da se nije više i napravilo, odnosno njegovo je mišljenje da se tada nije dao maksimum.
Predsjednica Vijeća, u želji da malo spusti ove tenzije, konstatira da je očito da sve strane smatraju da je proračun dobar i da ga kao takvog podržavaju pa ne vidi razloga zašto negativno sada nastavljati i ako nema više pitanja i komentara predlaže da se zaključi rasprava i da Gradsko vijeće glasa o predloženom Proračuna.
Više se nitko nije javio pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Proračun na glasanje.
U trenutku izglasavanja Proračuna prisutno je svih 14 vijećnika.
ZA Proračun glasalo je 14 vijećnika pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Proračun Grada Slunja za 2014. godinu.
6. Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Slunja za 2014. godinu
Odluku o izvršavanju Proračuna Grada Slunja za 2014. godinu vijećnici su dobili uz poziv.
Na poziv predsjednice, predsjednik Odbora za proračun i financije Đuro Mihajlović iznio je stav Odbora odnosno predložio je Gradskom vijeću da Odluku prihvati u prezentiranom tekstu.
Potom je predsjednica otvorila raspravu.
Josip Štefanac je vezano uz članak 28. točku 7. koja govori o tome da ukoliko proračunski korisnik ne dostavi ili ne dostavi u roku financijsko ili bilo koje drugo izvješće na koje je obavezan zakonom, podzakonskim aktom ili ovom odlukom, obustavit će mu se doznaka sredstava pa ga konkretno zanima da li su svi koji su ovdje u proračunu izvršavali ove obaveze do sada.
Gradonačelnik odgovara kako se uglavnom toga pridržavaju svi, ove godine ima problema sa udrugom „Most“ koja još nije dostavila izvješće o trošenju proračunskih sredstava koja su im doznačena za aktivnosti za Dane grada Slunja, ali očekuje da će oni to dostaviti jer su sredstva dobili.
Za raspravu se nitko više nije javio pa je ista zaključena, a potom je predsjednica dala Odluka na glasanje.
Glasalo je svih 14 vijećnika ZA pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o izvršavanju Proračuna Grada Slunja za 2014. godinu.
7. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Slunja u 2014. godini
Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Slunja u 2014. godini vijećnicima je dan u materijalima za sjednicu Gradskog vijeća zajedno sa pisanim pojašnjenjem.
Na samoj sjednici nije davano dodatno obrazloženje već je predsjednica otvorila raspravu.
Za riječ se nije nitko javio pa je rasprava zaključena, a potom je predsjednica dala Program na glasanje.
ZA Program je glasalo svih 14 vijećnika pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Slunja u 2014. godini.
8. Program održavanja komunalne infrastrukture u 2014. godini na području Grada Slunja
Program održavanja komunalne infrastrukture u 2014. godini na području Grada Slunja također su vijećnici dobili uz poziv zajedno sa pisanim pojašnjenjem.
Otvorena rasprava.
Josip Štefanac pita na što se konkretno odnosi stavka održavanje javnih površina i unapređenje javnih sanitarnih usluga za koju je namijenjeno 80.000 kn.
Ivanka Šebalj odgovara da se uglavnom tu radi na održavanju javnih WC-a, a gradonačelnik je dodao kako se uz most Sv. Ivana radi montažni javni WC-a jer čvrsti objekt se tamo ne može raditi, a ovaj je novac namijenjen za uređenje okoliša oko tog montažnog objekta koji će biti postavljen ove godine, ali će se okoliš uređivati iduće godine.
Damir Vuković je uočio da je naknada za kemijske WC-e 30.000 kn što je po njemu puno pa je predložio da Grad ili Komunalac kupi te kemijske WC-a jer vjeruje da to ne bi bilo tako skupo i mogli bi ih onda i iznajmljivati dalje i ostvariti neki prihod i od toga.
Gradonačelnik smatra da je prijedlog u redu, ali bi to trebalo raspraviti u Komunalcu i vidjeti koliko bi to financijski iznosilo.
Ivica Barić se isto slaže da je prijedlog u redu, ali ne zna što bi to značilo u smislu servisiranja jer postoje specijalizirani kamioni za pražnjenje.
Damir Vuković ne vidi tu problem jer imamo svoju cisternu i pumpa može vući i iz toga, smatra da ta cisterna može i taj dio ispumpati.
Josip Štefanac se osvrnuo na stavku održavanje i uređenje kupališta koja je predviđena u iznosu od 28.000 kn pa pita da li imamo tu kakav projekt za uređenje tog kupališta jer imamo konstantan problem na tom gradskom kupalištu, a to je da nemamo javni WC, a nemamo ni rampe za invalide za ulazak u vodu.
Ivanka Šebalj odgovara da se ova stavka odnosi samo na održavanje, a ne baš za neku gradnju.
Josip Štefanac pita da li se pod uređenjem ne bi moglo podvesti uređenje staze za invalide za ulazak u vodu.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara da bi možda jednim dijelom to i moglo, a iznos od 28.000 kn je ostao zato što se planiralo i ove godine da bi napravili jedan zidić na ploči kao podupor za zemlju koja je stalo obrušava, ali to još nije riješeno. Po njenom mišljenju ima određenih aktivnosti koje se tiču kupališta i koje bi mogle proći kroz program održavanja, tipa nekih sanacija, ali nekakvi kapitalni projekti ne mogu proći kroz ovaj Program. .
Josip Štefanac predlaže da se u nekom budućem planu uređenja kupališta predvidi izgradnja rampe za invalide i da se što prije postavi WC i još neki drugi sadržaji. Još je dodao kako su kabine koje su postavljene lani za presvlačenje neadekvatne i postavljene na loša mjesta pa sugerira da se i to u nekim planovima uzme u obzir.
Drugi se nitko nije više javio za riječ pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Program na glasanje.
ZA Program je glasalo svih 14 vijećnika pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Program održavanja komunalne infrastrukture u 2014. godini na području Grada Slunja.
9. Odluka o usvajanju Socijalnog programa Grada Slunja za 2014. godinu
Socijalni program Grada Slunja za 2014. godinu dan je članovima uz poziv zajedno sa pisanim obrazloženjem.
Dodatno obrazloženje na sjednici nije davano već je predsjednica otvorila raspravu.
Diana Cindrić je uočila da pod točkom III Socijalnog programa nema pomoći za trošak maturalnog putovanja učenicima Srednje škole Slunj pa pita da li je to greškom izostavljeno ili se ta pomoć uopće ne planira.
Dragoslava Cindrić odgovara kako nije bilo takvog zahtjeva i zato to nije uvršteno te dodala kako je prijašnjih godina ponekad to bilo, ali zadnjih par godina ne.
Diana Cindrić predlaže, ako se može još ovo mijenjati, da se uvrste i učenici Srednje škole Slunj koji zadovoljavaju kriterije.
Dragoslava Cindrić je zamolila da im se dostavi podatak koliko bi to učenika bilo jer npr. Osnovna škola je dala podatke točno koliko je to učenika i koja je cijena pa je na osnovi toga izračunato koliko za tu stavku treba novaca, a tako bi trebala i Srednja škola.
Diana Cindrić odgovara da je Srednja škola upravo u tijeku potpisivanja ugovora sa agencijom koju su odabrali i oni učenici koji su se izjasnili da će ići, potpisali su ugovore, a oni koji si to ne mogu priuštiti, nisu potpisali takve ugovore, pa će ih kontaktirati, a inače je sam trošak putovanja oko 1.700,00 kn.
Gradonačelnik kaže kako ima nekih saznanja da se radi o dva učenika pa je prihvatio prijedlog da se to uvrsti, a rebalansom će se namiriti potrebna sredstva jer radi se o djeci pa treba naći načina da se to riješi u njihovu korist. Zamolio je da se uputi dopis jer bez obzira što mu je to već negdje rečeno, ali ako nema pisanog traga, to se zaboravi, a kada se napiše onda to ide službama i to se riješi.
Dragoslava Cindrić je predložila, obzirom da je to već i hitno zbog odgovora prema agenciji s kojom se sklapa ugovor, da se danas u Socijalni program unese i to da pravo ostvaruju i učenici Srednje škole Slunj sa cifrom kako je to u Programu predviđeno, a da se onda rebalansom to namiri jer „škola u prirodi“ ide tek u 9. mjesecu pa u tom dijelu ima prostora.
Zdenka Kovačević je samo dodala da u tom slučaju u cijelom tekstu točke III treba dopuniti tekst „ i Srednje škole Slunj“ , odnosno svugdje gdje se spominje maturalno putovanje Osnovne škole Slunj dodati i „Srednje škole Slunj“.
U raspravu se više nitko nije javio pa je predsjednica istu zaključila i dala je na glasanje Socijalni program Grada Slunja za 2014. godinu sa slijedećom dopunom: Točka III.3 i cijeli tekst točke III.3. koji govori o maturalnom putovanju učenika dopunjuje se na način da se iza riječi „Osnovne škola Slunj“ dodaju riječi „i Srednje Škole Slunj“ u odgovarajućem padežu.
Svih 14 vijećnika glasalo je ZA pa je predsjednica konstatirala da je Odluka o usvajanju Socijalnog programa Grada Slunja za 2014. godinu usvojena jednoglasno.
10. Program javnih potreba u kulturi u 2014. godini
Program javnih potreba u kulturi u 2014. godini također je dan vijećnicima uz poziv.
Na sjednici nije vođena rasprava pa je predsjednica dala Program na usvajanje.
Glasalo je svih 14 članova Gradskog vijeća i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Program javnih potreba u kulturi u 2014. godini.
11. Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja
Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja vijećnicima je dana u materijalima.
Na sjednici nije davano dodatno pojašnjenje već je otvorena rasprava.
U raspravu se nitko nije uključio pa je predsjednica zaključila istu i dala Analizu na glasanje.
Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je svih 14 vijećnika glasalo ZA odnosno da je Gradsko vijeće jednoglasno prihvatilo Analizu stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja.
12. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2014. godini
Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2014. godini također su vijećnici dobili u materijalima uz poziv za sjednicu.
Rasprava nije vođena.
Predsjednica je dala Smjernice na glasanje i nakon glasanja konstatirala da je svih 14 vijećnika glasalo ZA, odnosno da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2014. godini.
13. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izmjenama granica naselja Gornje Taborište, Donje Taborište, Gornji Nikšić, Slunj, Zečev Varoš, Gornji Popovac, Lumbardenik, Novo Selo i Podmelnica
Tekst Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o izmjenama granica naselja Gornje Taborište, Donje Taborište, Gornji Nikšić, Slunj, Zečev Varoš, Gornji Popovac, Lumbardenik, Novo Selo i Podmelnica zajedno sa obrazloženjem članovi Gradskog vijeća dobili su uz poziv.
Zdenka Kovačević je kratko dodatno još pojasnila kako je ta Odluka donesena na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća nakon čega je Odluka dostavljena na provedbu u Katastar da bi nakon toga od Katastra bili upozoreni da neka naselja nisu obuhvaćena donesenom Odlukom odnosno da bi trebalo izmijeniti i granice naselja Slunjčica, Podmelnica i Novo Selo, tako da se ovom Odlukom dopunjuju ta tri naselja. Ujedno se predlaže da se automatski izmijeni i naziv Odluke pa da se u naslovu Odluke navedu i ta tri naselja.
Pitanja nije bilo niti je vođena rasprava pa je predsjednica dala Odluku na glasanje.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika i da su svi glasali ZA Odluku te je Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izmjenama granica naselja Gornje Taborište, Donje Taborište, Gornji Nikšić, Slunj, Zečev Varoš, Gornji Popovac, Lumbardenik, Novo Selo i Podmelnica jednoglasno usvojena.
14. Odluka o izmjeni Odluke o izmjenama granica naselja Glinsko Vrelo, Kutanja i Snos
Odluka o izmjeni Odluke o izmjenama granica naselja Glinsko Vrelo, Kutanja i Snos također je vijećnicima, uz pisano obrazloženje, dana u materijalima.
Na samoj sjednici pročelnica Zdenka Kovačević također je dodatno pojasnila ovu Odluku naglasivši da je Katastar tražio i upozorio, odnosno insistirali su da se pobroje sve parcele kojima idu granice naselja, znači nije samo grafika ta koja će biti vodilja za promjenu granice naselja nego i tekst, što se tiče same grafike tu promjene u odnosu na prošlu sjednicu nema, ali su Odlukom pobrojene sve k.č. i zato se mijenjaju točka 2. i 3. u Odluci.
Josip Štefanac pita da li je to isto za onu grupu građana koja je podnijela zahtjev za promjenu granica.
Zdenka Kovačević potvrđuje da je sve isto samo što treba dopuniti sa popisom k.č. kojima ide i granica naselja i iz priložene grafike se vidi da je to identično.
Pitanja više nije bilo pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Odluku na usvajanje.
Svih 14 vijećnika nazočnih na sjednici glasalo je ZA pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o izmjeni Odluke o izmjenama granica naselja Glinsko Vrelo, Kutanja i Snos.
15. Zaključak o utvrđivanju prijedloga člana Povjerenstva za dodjelu zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu RH
Prijedlog da se za člana Povjerenstva za dodjelu zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu RH imenuje Irena Mateša vijećnici su dobili uz poziv, uz pisano pojašnjenje.
Gradsko vijeće nije provodilo raspravu po ovoj točci pa je predsjednica ovaj prijedlog dala na glasanje.
Prijedlog je podržalo svih 14 vijećnika pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o utvrđivanju prijedloga člana Povjerenstva za dodjelu zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu RH.
16. Različito
Davor Požega se osvrnuo na odgovor kojeg su dobili u materijalima i to odgovor na vijećničko pitanje koja on u stvari nije niti postavio već je samo napomenuo u raspravi pa se osjeća pozvanim da to malo prokomentira. Iz odgovora vidi da komunalni redar do sada nije naplatio niti jednu kaznu, spominje da nema saznanja da netko drži 16 pasa ili 8 pasa, što ga niti ne čudi i dalje, poziva njega, ako ima takvih saznanja, da to prijavi komunalnom redaru. Kaže kako je osobno oduševljen odgovorom jer iz toga vidi da komunalni redar prati naše sjednice pa kaže kako bi volio da on sjedi tu jer često imamo slučaj da se na sjednicama proziva komunalni redar, ima pitanja za njega, npr. gosp. Radočaj je imao pitanja za njega oko živica, ne zna je li to riješeno jer komunalni redar nije dostavio odgovor na to pitanje. Vratio se još na Odluku koju je na zadnjoj sjednici donijelo Gradsko vijeće pa ga zanima, ako do sada nije bilo kršenja te Odluke, čemu se donosila nova Odluka, pogotovo ako se zna da prijašnja nikada nije prekršena, to je pitanje za gradonačelnika i komunalnog redara. U odgovoru se navode sredstva koja su utrošena i vidi se da se znatna sredstva za to troše i taj problem stoji, ali iz odgovora se vidi da izmjena Odluke nije to što će riješiti ovaj problem, već je komunalni redar taj koji bi to trebao riješiti.
Gradonačelnik odgovara kako Gradsko vijeće može biti sigurno da će on insistirati na provođenju Odluke koju je ono donijelo.
Davor Požega još dodaje kako je upravo i sam htio reći koliko je ovo trivijalna stvar i začuđen je da mu je komunalni redar ponudio odgovor na pitanje na koje nije tražio odgovor, to mu se jednostavno nametnulo u raspravi i dodaje kako bi volio da i drugi puta tako promptno reagira.
Marinko Radočaj se također slaže da bi bilo dobro da komunalni redar sjedi na sjednici jer postavljaju se puno puta pitanja gradonačelniku u vezi toga, a vjeruje da bi na neka direktno mogao komunalni redar odgovoriti kada se radi o njegovom radu i postupanju.
Zdenka Kovačević odgovora kako u Poslovniku nije predviđeno da pojedini djelatnici sudjeluju na sjednicama Gradskog vijeća već samo pročelnice, gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika, a po pojedinim pitanjima i temama se uključuju predlagatelji, odnosno voditelji odsjeka, a komunalni redar bi mogao prisustvovati kada su točke vezane uz njegov rad.
Anđelka Jurašin Vuković je samo dodala kako je zatraženo na prošloj sjednici da komunalni redar kaže koliko je kazni naplatio i da je stoga to njemu proslijeđeno i zato je taj odgovor u materijalima.
S točkom „Različito“ iscrpljen je dnevni red pa je predsjednica zaključila sjednicu u 14,20 sati.
ZAPISNIK SASTAVILA PREDSJEDNICA
Ankica Štefanac, vr. GRADSKOG VIJEĆA
Marina Mrkonja, vr.
