Zapisnik
sa 5. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 23. 10. 2013. godine u vijećnici.
Sjednicu je u 13,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne i konstatirala da istoj prisustvuje 14 od ukupno 15 članova Gradskog vijeća.
Sjednici prisustvuju: Marina Mrkonja, Ivica Barić, Katarina Rendulić, Đuro Mihajlović, Mario Medved, Davor Požega, Marina Katić, Ivanka Magdić, Diana Cindrić, Damir Vuković, Marinko Radočaj, Zoran Ivšić, Josip Štefanac i Mihaela Turkalj.
Izostanak je opravdao Ivan Bogović.
Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju: Željko Rendulić – gradonačelnik, Zdenka Kovačević – pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Dragan Pavlešić, v. d. direktora tvrtke LIPA d.o.o. Slunj, Mijo Močilac i Alen Holjevac – predstavnici DVD-a Slunj, Marijana Belković – predstavnica Dječjeg vrtića Slunja, Mirjana Puškarić – ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Slunj, Dražen Paulić – direktor Stambenog fonda d.o.o. Slunj, Tone Butina – direktor Radio Slunja d.o.o. i Ivančica Cindrić – predstavnica Turističke zajednice Grada Slunja.
Zapisničar: Ankica Štefanac.
– AKTUALNI SAT –
Za „Aktualni sat“ prijavila su se 4 vijećnika pa ih je predsjednica pozvala da postave pitanja.
Josip Štefanac iznosi da bi možda kao vijećnici trebali dobiti neku analizu o boravku delegacije Castel San Giovannia koja je bila u Slunju, pa je tu pitao koji su to gradovi prijatelji Gradu Slunju i može li ta suradnja koju imamo s drugim gradovima možda biti na neki način konkretna, npr. da imamo prijateljstvo s nekim gradom iz Francuske pa da se kroz tu suradnju obnovi Napoleonov magazin i predlaže da se možda u tom smjeru razmišlja i otvori neka suradnja s njima.
Gradonačelnik odgovara kako nemamo suradnju sa niti jednim gradom iz Francuske, slaže se da je to dobra zamisao i dobra inicijativa i da bi se možda sa ovakvim prijedlogom trebalo ići prema njihovom konzularnom predstavništvu, možda bi se našao interes za ulaganje u magazin, ali smatra da ipak treba ideju malo razraditi. Što se tiče suradnje sa drugim gradovima i općinama predlaže da službe pripreme jedan materijal za slijedeću sjednicu.
Damir Vuković ima tri pitanja, prvo se odnosi na NK Slunj gdje ga zanima kakva je situacija u NK Slunj po pitanju dugova, kakvi su planovi, rad s mladima i koja je vizija gradonačelnika što se tiče razvoja Kluba. Drugo pitanje se odnosi na gradske firme gdje je pitao da li je moguća privatizacija gradskih firmi, tj. Komunalca, Lipe i td. Treće pitanje se odnosi na poljoprivredne zadruge gdje ga zanima kada starta s radom poljoprivredna zadruga te koja je uopće vizija razvoja poljoprivrede.
Gradonačelnik je u vezi pitanja koja se tiču NK Slunj rekao kako ona nisu upućena pravoj osobi odnosno smatra da ta pitanja treba postaviti nekome iz Nogometnog kluba. Dodao je i to kako će Financijsko izvješće Zajednice športskih udruga biti pripremljeno za slijedeću sjednicu kada će se moći povesti i diskusija vezana uz situaciju u NK Slunj. Na pitanje oko privatizacije gradskih tvrtki rekao je kako je jednostavno i moguće privatizirati gradske tvrtke odnosno moguće je da te poslove koje obavljaju gradske tvrtke obavlja i privatnik.
Zdenka Kovačević je dopunila da se može privatizirati sve osim vodoopskrbe i odvodnje, može se ići u koncesiju, ali sama tvrtka kao tvrtka pogotovo u dijelu komunalne infrastrukture ne može biti privatizirana, znači ono što predstavlja imovinu u smislu vodovodne mreže, kanalizacijskih sustava, vodocrpilišta, svi takvi objekti ne mogu biti predmet privatizacije.
Gradonačelnik je nastavio sa odgovorima pa je vezano uz poljoprivrednu zadrugu, a pretpostavlja da je poznato da na našem području djeluje nekoliko poljoprivrednih zadruga, rekao da je obavio razgovor sa gđom. Višnjom Magdić gdje su se načelno dogovorili da će se pojačati malo aktivnosti PZ Terre na način da bi se zaposlila jedna osoba preko programa stručnog usavršavanja, znači osoba koja je završila agronomski fakultet i u tom smislu je trebalo dalje to odraditi, misli da je gđa. Magdić čak i bila na Zavodu za zapošljavanje što je nekakav prvi korak da se zaposli jedna mlada osoba koja nas u ovom trenutku ne bi ništa koštala, ali ne zna dokle se došlo s tim. Ponovio je kako načelni dogovor postoji i misli da je logično da se taj problem pokuša riješiti sa već postojećim subjektom koji djeluje na ovom području, a ukoliko ne bude išlo sa postojećom zadrugom koja je formirana, onda se mora ići sa inicijativom za formiranje druge zadruge.
Marinko Radočaj je podsjetio da se zadnji puta raspravljalo oko prijevoza učenika Srednje škole, pa ga zanima da li je što rađeno po tom pitanju, da li se razgovaralo sa Autoprijevoznikom koji prevozi djecu da ih vozi do Cvitovića.
Diana Cindrić iznosi kako jeprikupila neke informacije, tako po uputama nadležnog Ministarstva udaljenost se mjeri od adrese prebivališta – boravišta do adrese škole, a ne od stanice do stanice, mada u obrascima koje popunjavaju stoji od kolodvora do kolodvora, a provjera adresa dostupna je uz pomoć interaktivne karte na službenim stranicama HAK-a, ali je rekla da to nije dostupno u svakom slučaju. Što se tiče putovanja prema Cvitoviću učenici koji putuju u školu ujutro putuju autobusom od Cvitovića do škole, a nazad, prema informacijama prijevoznika oni stvarno izlaze u Taborištu zbog, kako navodi prijevoznik, nemogućnosti organiziranja prijevoza za tako mali broj učenika na toj relaciji u to doba, radi se o svega 5,6 učenika, a da li se nešto može u tom smislu učiniti, ne zna, vjeruje da bi možda to mogli riješiti prijevoznik i Grad. Smatra da je bitno i to što prijevoznik kaže kako je to ista udaljenost, 5 km, i ista im je cijena do Taborišta i do Cvitovića.
Marinko Radočaj iz ovoga vidi da je to onda nerješiv problem i pita da li može Grad nešto tu napraviti jer Grad također sufinancira taj prijevoz.
Gradonačelnik odgovara kako Grad može intervenirati, ali ne može obećati da će to biti riješeno, intervenirati svakako hoće.
Diana Cindrić pita da li je moguće osloboditi škole obveze plaćanja komunalne naknade, konkretno Osnovnu školu i Srednju školu u Slunju iz razloga što ima saznanja da neke škole u našem bližem okruženju ne plaćaju komunalnu naknadu, nije službena informacija, ali npr. OŠ Rakovica i OŠ Cetingrad i neke škole u Karlovcu ne plaćaju komunalnu naknadu. Predlaže da se izvidi ta mogućnost da i škole na području Grada Slunja ne plaćaju komunalnu naknadu.
Gradonačelnik odgovara kako je čuo za ovu inicijativu, malo je to istraživao i prema informacijama koje ima OŠ Cetingrad ne plaća, ali OŠ Rakovica plaća, ali ne želi ipak ulaziti u te informacije, ne zna da li su točne ili ne. Iz Odsjeka za komunalnu djelatnost je dobio informaciju da je plaćanje komunalne naknade zakonska obveza i ne može se nekoga osloboditi pa ta sredstva ne naplatiti, već moramo, ako nekoga oslobodimo, ta sredstva namiriti iz proračuna na stavku komunalne naknade što je dosta nezgodna varijanta jer to je jedina stavka na kojoj imamo dovoljno novaca. Vjeruje kako svi građani primijete to jer se dosta radi na području Grada Slunja i ako bi išli ovim smjerom, onda bi još jedan dio slobodnih sredstava morali na neki način namijeniti u taj fond komunalne naknade pa si time vezujemo i ta slobodna sredstva. Njegov je prijedlog da se školama pomogne na drugi način, tako se obnova škola može financirati iz komunalne naknade, npr. Srednja škola je podnijela zahtjev za uređenje krovišta na sportskoj dvorani, OŠ ima zahtjev za jedan dio zamjene prozora koji više ne funkcioniraju pa se prostor dodatno hladi i misli da je to jedan bolji način da se ta sredstva vrate školama, tako se radi i tako će se raditi i dalje.
S ovim odgovorom predsjednica je zaključila „Aktualni sat“ i potom predložila dnevni red za današnju sjednicu dopunjen slijedećim točkama: točka 15. Odluka o pokretanju postupka prijenosa gospodarske cjeline; točka 16. Odluka o izmjeni Odluke o financiranju vatrogastva iz sredstava komunalne naknade, dosadašnja točke 15. postaje točka 17.
Dopunu dnevnog reda predsjednica daje na glasanje.
Dopune dnevnog reda jednoglasno su usvojene.
Drugih prijedloga za izmjenama i dopunama nije bilo pa je Gradsko vijeće za današnju sjednicu jednoglasno utvrdilo slijedeći
Dnevni red
1. Zaključak o usvajanju Zapisnika sa 4. sjednice Gradskog vijeća održane 09. 10. 2013. godine
2. Financijsko izvješće Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
3. Izvještaj o financijsko materijalnom poslovanju DVD-a Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
4. Financijsko izvješće i Izvješće o radu Gradskog društva Crvenog križa Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
5. Izvješće o financijsko materijalnom poslovanju tvrtke Stambeni fond d.o.o. Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
6. Financijsko izvješće o poslovanju tvrtke Radio Slunj d.o.o. u periodu 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
7. Financijsko izvješće Turističke zajednice Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
8. Financijsko izvješće o poslovanju KOMUNALNOG DRUŠTVA LIPA d.o.o. za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
9. Odluka o izmjenama granica naselja Gornje Taborište, Donje Taborište, Gornji Nikšić, Slunj, Zečev Varoš, Gornji Popovac, Lumbardenik, Novo Selo i Podmelnica
10. Odluka o izmjenama granica naselja Glinsko Vrelo, Kutanja i Snos
11. Odluka o načinu organiziranja poslova čišćenja javnih prometnih površina u zimskim uvjetima
12. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca te načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama
13. Odluka o povećanju temeljnog kapitala Društva Komunalac d.o.o. Slunj
14. Odluka o povećanju temeljnog kapitala Komunalnog društva LIPA d.o.o.
15. Odluka o pokretanju postupka prijenosa gospodarske cjeline
16. Odluka o izmjeni Odluke o financiranju vatrogastva iz sredstava komunalne naknade
17. Različito
- Zaključak o usvajanju Zapisnika sa 4. sjednice Gradskog vijeća održane 09. 10. 2013. godine
Zapisnik sa 4. sjednice Gradskog vijeća vijećnici su dobili u materijalima uz poziv, a na samoj je sjednici predsjednica zamolila vijećnike da uzmu u obzir činjenicu da je bio vrlo kratak rok za pripremu ovog materijala zbog čega u zapisniku ima nekoliko tehničkih greški koje su naknadno ispravljene.
Primjedbi na Zapisnik nije bilo pa je predsjednica dala Zapisnik na usvajanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Zapisnik sa 4. sjednice održane dana 09. 10. 2013. godine.
- Financijsko izvješće Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
Financijsko izvješće Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01. 01. do 30. 06. 2013. godine vijećnici su dobili u materijalima.
Na samoj sjednici nije davano dodatno pojašnjenje već je otvorena rasprava.
Josip Štefanac podsjeća kako je prilikom rasprave o financijskom izvješću za prošlu godinu zamijetio veliki trošak za električnu energiju što je slučaj i za ovih pola godine jer je potrošeno 24.700 kn i tada je tražio određena postupanja u smislu nekakve racionalizacije poslovanja odnosno smanjenja tih troškova. Podsjeća također kako je tada ravnateljica rekla da je to teško pa je ponovio svoj upit da li razmišljaju o načinu uštede, da li kroz mogućnosti kupovanja štednih žarulja ili nešto drugo za poduzeti jer to je stvarno velika stavka.
Marijana Belković odgovara kako su u 8. mjesecu prešli na novog opskrbljivača električne energije i vjeruje da će time znatno smanjiti troškove za električnu energiju jer do sada im je jako puno te energije odlazilo na tzv. jalovu energiju gdje se u jednom momentu, a oni ne mogu znati kada, u koje vrijeme, povuče jako puno električne energije, a po tome se obračunava potrošnja i zato je tu došlo do tih velikih troškova, ali vjeruje da će u narednom razdoblju, odnosno već od 8. mjeseca biti značajno smanjenje te stavke za električnu energiju.
Više se nitko nije javio za raspravu pa je ista zaključena, a potom je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine.
- Izvještaj o financijsko materijalnom poslovanju DVD-a Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
Izvještaj o financijsko materijalnom poslovanju DVD-a za razdoblje 01. 01. do 30. 06. 2013. godine također je dostavljen uz poziv, a na samoj sjednici nije se davalo posebno pojašnjenje pa je predsjednica otvorila raspravu.
Za raspravu se javio Mario Medved te pohvalio ovo financijsko izvješće jer je, za razliku od drugih izvješća, stvarno uredno, pregledno, jasno, a svako drugo izvješće ima po neku stranicu koja je stvarno loše napravljena.
Josip Štefanac je pitao u vezi sanacije Vatrogasnog doma, iako to možda nije vezano za izvješće, ali dolje je građa složena već duže vrijeme pa ga samo zanima da li će se ići u to ili ne.
Mijo Močilac odgovara da se do sada po pitanju sanacije Vatrogasnog doma napravilo što se moglo, odnosno saniralo se postojeće stanje, promijenili su krovište, a slijedeće što bi trebalo je dogradnja Vatrogasnog doma, oni su u planu za slijedeće razdoblje stavili izradu dokumentacije da se eventualno mogu javiti za neki od europskih fondova, to im je cilj. Ono što bi još trebalo napraviti je asfaltirati garažu i promijeniti prozore, za što im treba oko 70.000 kn i to je već par godina aktualno, gosp. Smolić im u tom dijelu pomaže i posebno se zalaže da dođu do tih sredstava i to naprave. O dogradnji Vatrogasnog doma će se odlučivati zajedno sa Gradom i ako se prihvati financijski plan za narednu godinu to bi bila onda jedna prva faza što se tiče dokumentacije, a zadnja faza osiguranje sredstava jer to je investicija od oko 1,6 do 2 mil. kn koje jedino mogu povući preko EU fondova.
Ivica Barić se složio sa kolegom Medvedom i dao pohvalu za izvješće koje je pregledno, ali zanimala ga je stavka reprezentacije u kojoj je trošak održavanja godišnje skupštine i moli da im se objasni što se pod tim podrazumijeva.
Mijo Močilac odgovara da se jednom godišnje okupljaju svi vatrogasci i na toj Skupštini se usvajaju sva potrebna izvješća, DVD Slunj ima 172 člana, a na godišnju skupštinu dođe oko 80-tak vatrogasaca, ostali su gosti i prošle godine je otprilike bilo negdje 160 ljudi na skupštini koju oni zbog prostora kojeg nemaju održavaju u Feniksu i to su te cijene koje jesu, a niti jedna lipa se ne troši na klasičnu reprezentaciju.
Ivica Barić smatra da je to u redu, naglašava kako je poslovanje uredno i kako je sve iz Izvještaja jasno i vidljivo.
Za raspravu se nitko više nije javio pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće na usvajanje.
Nakon glasovanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Izvještaj o materijalno financijskom poslovanju DVD-a Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine.
- Financijsko izvješće i Izvješće o radu Gradskog društva Crvenog križa Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
Vijećnicima je uz poziv dano i Financijsko izvješće Gradskog društva Crvenog križa Slunj.
Dodatno obrazloženje na sjednici nije davano već je predsjednica otvorila raspravu.
Josip Štefanac kaže kako je usporedio ovo Izvješće sa Izvješćem o poslovanju za 2012. godinu i uočio kako je gđa. Puškarić, a to je u Izvješću vidljivo, smanjila troškove baš na stavci reprezentacije pa to pohvaljuje i sugerira da i svi drugi probaju racionalizirati svoje poslovanje.
Ivica Barić je uočio da je cifra za prijevoz čak i veća od doprinosa za zdravstveno osiguranje pa traži pojašnjenje i pita na koji broj zaposlenika se to odnosi.
Mirjana Puškarić odgovara kako Crveni križ ima program „Dnevni boravak“ i „Pomoć u kući“ u kojima je zaposleno 11 ljudi od čega je 8 svaki dan direktno na terenu na području Rakovice i Slunja i ono što je ušlo u tu stavku je 800,00 kn mjesečno što oni dobivaju za prijevoz od korisnika do korisnika, nemaju cipelarinu nego im je to trošak obavljanja tog posla, znači korištenje vlastitog vozila za obilazak korisnika. Premda se to čini puno, ali znajući teren koji oni prolaze koji je često i nepristupačan, sigurno puno više kilometara prođu nego što dobiju naknadu od 800 kn mjesečno.
Drugih pitanja nije bilo pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće na usvajanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Financijsko izvješće i Izvješće o radu Gradskog društva Crvenog križa Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine.
- Izvješće o financijsko materijalnom poslovanju tvrtke Stambeni fond d.o.o. Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
Izvješće o financijsko materijalnom poslovanju tvrtke Stambeni fond d.o.o. Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine vijećnicima je također dano u materijalima pa nije bilo potrebe za dodatnim pojašnjenjima već je predsjednica otvorila raspravu.
Josip Štefanac traži odgovor vezan uz trošak Nadzornog odbora koji je bio planiran u iznosu od 12.000 kn, a ostvaren u iznosu od 10.300 kn.
Dražen Paulić odgovara kako je Nadzorni odbor donio zaključak da će se mjesečno članovima Nadzornog odbora isplaćivati naknada od 300 kn neto i to je ta stavka koja je izvršena za prvih 6 mjeseci, a kako ovom Nadzornom odboru 22. 10. ove godine ističe mandat, nada se da slijedeći Nadzorni odbor takvu odluku neće donositi.
Gradonačelnik je upoznao Vijeće kako ima određenih problema kod gradskih tvrtki jer kada se malo zavirilo u nadzorne odbore vidjelo se da direktori gradskih tvrtki nisu provodili odluke skupština iz proteklih razdoblja, znači tamo negdje čak od 1997. nisu na Trgovačkom sudu provodili te odluke i sada kada se počelo malo razmatrati tko je gdje i u kojem nadzornom odboru vidjelo se da je konkretno u Stambenom fondu Nadzorni odbor još od 1997. godine pa se sada to mora rješavati retroaktivno, a to traje, na Trgovačkom sudu se provode nekakve odluke od 1997. prema ovamo. Ovo spominje čisto da ljudi znaju što se događalo sa nadzornim odborima, sa vođenjem tvrtki i da se to sada mora retroaktivno provesti da se dođe do stanja da može imenovati nove nadzorne odbore ili iste, ali da imamo neko početno stanje.
Marinko Radočaj pita zašto se to nije provodilo od 1997. godine.
Dražen Paulić odgovara da je od 1997. pa na dalje svake 4 godine imenovan novi nadzorni odbor, a zadnji je imenovan 2009. godine sa mandatom do 2013. godine i u Nadzornom odboru su bili Nikola Japunčić, Slavko Matešić i Snježana Pavlešić.
Gradonačelnik ponavlja kako je rekao točnu informaciju da to nije provedeno na Trgovačkom sudu, različita je situacija kod Radio Slunja, kod Stambenog fonda, detalje na pamet ne zna, međutim zna da se sve odluke skupštine moraju provesti na Trgovačkom sudu, a te neke stvari nisu provođene, skupštine su imenovale nove nadzorne odbore, radili su svoje poslove, ali nisu to proveli i da je došla kakva kontrola bilo bi problema i to se sada rješava.
Ivanka Magdić misli da se kod prve registracije kod Trgovačkog suda registrira tvrtka sa upravom, nadzornim odborom i td. a da su kasnije neki imali obvezu, a neki nisu trebali to provoditi. Konkretno je za svoju ustanovu rekla kako je dobila obavijest od Trgovačkog suda, ako se imenuje jedna te ista odgovorna osoba, da nema potrebe svaki puta nakon isteka mandata to registrirati. Osim toga skrenula je pozornost da za to nema sankcija. Ne brani nikoga, ali nije sigurna da se svaki novi nadzorni odbor mora ponovo registrirati kod Trgovačkog suda jer to iziskuje i određene troškove jer se mora ići preko bilježnika i td.
Gradonačelnik odgovara kako jesiguran o čemu govori, nije ovdje riječ o ustanovama, već o tvrtkama koje iza sebe imaju d.o.o., a to je Radio Slunj i Stambeni fond, Komunalac i Lipu rješavaju još od ljetos i tu su stvari već donekle dovedene u red, međutim, kada su se malo počeli baviti i ovim dvjema tvrtkama vidjelo se da taj dio posla nije određen, a ta obaveza postoji kod trgovačkih društava, kod ustanova ne postoji i kod njih stanje potpuno pod kontrolom.
Ivanka Magdić tvrdi da nema sankcija zbog toga.
Gradonačelnik odgovara da nitko niti nije zbog toga sankcioniran, ali mora upoznati vijećnike kakvo je stanje i zašto ne može npr. utjecati na ovih 10.300 kn, a ne može dok se retroaktivno neke svari ne odrade.
Predsjednica je potom zaključila raspravu i dala Izvješće na usvajanje.
Izvješće o financijsko materijalnom poslovanju tvrtke Stambeni fond d.o.o. za razdoblje 01. 01. do 30. 06. 2013. godine Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo.
- Financijsko izvješće o poslovanju tvrtke Radio Slunj d.o.o. u periodu 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
Financijsko izvješće tvrtke Radio Slunj za razdoblje 01. 01. do 30. 06. 2013. godine vijećnicima je dano u materijalima.
Rasprava nije vođena već je predsjednica dala Izvješće na usvajanje.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće o poslovanju tvrtke Radio Slunj d.o.o. u periodu 01. 01. do 30. 06. 2013. godine.
- Financijsko izvješće Turističke zajednice Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
Financijsko izvješće Turističke zajednice Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine dostavljeno je vijećnicima u materijalima.
U raspravu se uključio Ivica Barić koji je uočio kako u planiranju onoga što bi Grad Slunj već trebao imati napravljeno u tom nekom turističkom pogledu, to nije napravljeno pa ga zanima zbog čega, da li je razlog nedostatka financijskih sredstava ili je nešto drugo u pitanju, konkretno dio oko brošura, informativnih plakata, biciklističke staze, suvenira i promo materijal jer sve te stavke su u planu, ali nisu realizirane, pa traži pojašnjenje.
Ivančica Cindrić odgovara kako je za te programske aktivnosti bilo planirano 204.000 ukupno, do 30. 6. je povučeno 10.000 kn, a rebalansom Proračuna je planirano svega 40-tak tisuća kn za sve te aktivnosti i iz tog razloga, na žalost, sve planirane aktivnosti nisu provedene, izrađene su info brošure, ali to je ušlo u slijedeće obračunsko razdoblje, tj. nakon 30. 6. 2013. godine. .
Ivica Barić je kratko to prokomentirao, misli da su ovo dosta bitne stvari u smislu reklame i promocije i na tome se mora raditi i nada se da će biti ubuduće neka sredstva planirana jer tu će biti potrebno odraditi golem posao.
Drugi se nitko nije javio za raspravu pa je predsjednica istu zaključila i dala Financijsko izvješće na usvajanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Financijsko izvješće Turističke zajednice Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine.
- Financijsko izvješće o poslovanju KOMUNALNOG DRUŠTVA LIPA d.o.o. za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine
Financijsko izvješće o poslovanju Komunalnog društva LIPA d.o.o. Slunj za razdoblje 01. 01. do 30. 06. 2013. godine vijećnici su dobili uz poziv i kako nije bilo dodatnih obrazloženja, predsjednica je otvorila raspravu.
Damir Vuković pita za izradu Programa komunalnog otpada, kakav je to program i što u to ulazi, to je 27.000 kn, vjeruje da se moglo to jeftinije napraviti.
Dragan Pavlešić odgovara da se radi o Programu za obračun, evidenciju i naplatu korisnika usluge skupljanja i odvoza komunalnog otpada, nije učestvovao u ovom dogovaranju pa ne može reći detaljnije da li je mogao ili nije mogao biti jeftiniji.
Damir Vuković kaže kako mu nije jasno zašto to tako puno košta jer je i sam program za trgovinu platio 10.000 kn, ako se radi samo o ovome, to bi možda trebalo pogledati za dalje.
Gradonačelnik je uputio gosp. Vukovića koji je sada član novog Nadzornog odbora Komunalca, jer ovo je tema za Nadzorni odbor, da postavi ovo pitanje na Nadzornom odboru Komunalca, a može i inicirati da se istraži što se događalo u tom dijelu.
Damir Vuković je odgovorio da će tako i napraviti.
Predsjednica je potom zaključila raspravu i dala Financijsko izvješće na usvajanje.
Nakon glasovanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće o poslovanju Komunalnog društva LIPA d.o.o Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2013. godine.
- Odluka o izmjenama granica naselja Gornje Taborište, Donje Taborište, Gornji Nikšić, Slunj, Zečev Varoš, Gornji Popovac, Lumbardenik, Novo Selo i Podmelnica
Prijedlog odluke o izmjenama granica naselja Gornje Taborište, Donje Taborište, Gornji Nikšić, Slunj, Zečev Varoš, Gornji Popovac, Lumbardenik, Novo Selo i Podmelnica vijećnici su dobili u materijalima zajedno sa pisanim obrazloženjem
U raspravu koju je potom otvorila predsjednica uključio se Damir Vuković sa pitanjem zašto se mijenjaju uopće te granice, da li se tako mora, dali se može desiti da netko izgubi adresu prebivališta zbog toga.
Zdenka Kovačević odgovara kako je u obrazloženju navedeno da se u ove izmjene ide na prijedlog Katastra i u njihovom dopisu se navodi razlog, a taj je da se usklade granice naselja sa granicama nove k.o. Slunj. Istaknula je kako su nama i do sada granice naselja išle granicama katastarskih općina, a sada je granica katastarske općine drugačija od granice naselja i stoga se predlaže da se, radi jednostavnosti evidentiranja, kako naselja tako i područja MO, statističkih popisnih krugova, izvrši ova korekcija, s tim da sama korekcija ne dira naseljene dijelove pa ovo neće imati nikakvih posljedica na promjenu adresa. Tu je još dodala kako su adrese vezane prije svega uz izmjene koje je Katastar imao još za potrebe popisa stanovništva i Policijska postaja traži od svakog tko mijenja osobnu iskaznicu da donese potvrde o kućnom broju što se do sada nije tražilo, bilo je dovoljno da osoba pri promjeni iskaznice izjavi da joj se kućni broj nije mijenjao, znači promjene kućnih brojeva nisu vezane uz ovu odluku, one su posljedica drugih aktivnosti koje su odrađene puno prije.
Kako drugih pitanja nije bilo predsjednica je zaključila raspravu i dala Odluku na glasanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Odluku o izmjenama granica naselja Gornje Taborište, Donje Taborište, Gornji Nikšić, Slunj, Zečev Varoš, Gornji Popovac, Novo Selo i Podmelnica.
10. Odluka o izmjenama granica naselja Glinsko Vrelo, Kutanja i Snos
Dodatno pojašnjenje Odluke o izmjenama granica naselja Glinsko Vrelo, Kutanja i Snos također je na sjednici dala Zdenka Kovačević. Naglasila je kako je, za razliku od prethodne odluke koja nije bila vezana uz promjenu kućnih brojeva, ova odluka baš inicirana promjenom kućnih brojeva. Vidjeli ste u inicijativi koja je priložena kao podloga za ovu odluku da su neki mještani Glinskog Vrela dobili poziv od Policijske postaje da promijene osobne iskaznice jer bi trebali po podacima koje je dostavio Katastar, pripadati drugom naselju, istaknula je pročelnica, a obzirom da je riječ o naselju Glinsko Vrelo i po kućnim brojevima se to vidi da kroz povijest pripadaju naselju Glinsko Vrelo, prihvaćena je njihova inicijativa i u dogovoru sa Katastrom predlaže se izmjena ove Odluke. Zašto je došlo do ovakvih grešaka? Zato što su granice naselja rađene u progonstvu kada nije bilo tih katastarskih podloga nego je Katastar po iskustvu i nekakvim svojim saznanjima koje je ponio sa sobom u progonstvo, definirao granice naselja i dogodile su se promjene upravo u ova tri naselja Kutanja, Glinsko Vrelo i Snos.
Davor Požega pozdravlja ovu Odluku i inicijativu mještana jer bi i sam bio ljut da ga netko preseli u Lađevac, odnosno ako cijeli život živiš u jednom naselju pa odjednom dobiješ potpuno drugo mjesto, to nema logike.
Mihaela Turkalj također podržava ovu odluku jer se radi o tri kuće koje su oduvijek pripadale Glinskom Vrelu.
Drugi se nitko nije javio za raspravu pa je predsjednica istu zaključila i dala Odluku na usvajanje.
Gradsko vijeće je, na prijedlog predsjednice, jednoglasno donijelo Odluku o izmjenama granica naselja Glinsko Vrelo, Kutanja i Snos.
11. Odluka o načinu organiziranja poslova čišćenja javnih prometnih površina u zimskim uvjetima
Prijedlog odluke o načinu organiziranja poslova čišćenja javnih prometnih površina u zimskim uvjetima vijećnici su dobili u materijalima zajedno sa pisanim obrazloženjem.
Dodatna obrazloženja na samoj sjednici dali su gradonačelnik Željko Rendulić i pročelnica JUO Anđelka Jurašin Vuković.
Gradonačelnik je u kratkom uvodu rekao kako smo prošle godine imali dosta tešku situaciju sa snijegom jer su bile ogromne količine oborina, teško se stizalo svuda, građani su bili nezadovoljni jer nisu na vrijeme mogli doći na posao, niti djeca u školu Po njegovom mišljenju dio problema bio je objektivne naravi, a dio je posljedica naprosto slabije organizacije čišćenja posebno po mjesnim odborima. Kako je obaveza grada da čisti javne površine, javne putove, slijedom te obaveze došlo se do mišljenja da taj dio obaveze moramo drugačije organizirati da bi bili efikasniji. U tom dijelu do ove godine nije bilo jasno definirano gdje tko čisti, tko je odgovoran, kada se izlazi na čišćenje, tko čisti koje površine i to se sada ovim prijedlogom nastoji jasno definirati. Obrazloženje same odluke prepustio je pročelnici.
Anđelka Jurašin Vuković je najprije istaknula kako je ovdje predložena jedna nova odluka u kojoj su sadržane i sve odredbe iz Odluke koja je donesena 2005. godine koja je jednom izmijenjena, a budući da bi to sve bilo dosta kompleksno za pratiti, išlo se na potpuno novu odluku. Upoznala je vijećnike kako je do sada bila organizirana zimska služba, naime, centrali dio Slunja, Podmelnica, Novo Selo i dio Gornjeg Taborišta čistio se temeljem sklopljenog ugovora sa tvrtkom Ceste Karlovac koji vrijedi do 01. 02. 2014. godine, a čišćenje ostalih naselja bilo je u nadležnosti mjesnih odbora i tu su se pojavili problemi, mjesnim odborima su bile podijeljene ralice na terenu, međutim problemi su bili jer ljudi ili nisu imali adekvatnu mehanizaciju pa nisu mogli gurati te ralice, a na nekim područjima nije ni bilo ljudi koji bi te ralice koristili i vidjelo se da se to mora organizirati na neki drugi način. Taj novi način je određen u članku 16. – obavljanje poslova čišćenja nerazvrstanih cesta kojim modelom se sada planira provedba posebnog postupka za odabir izvoditelja po određenim područjima grada s tim da bi odgovarajuće akte i natječaj proveo gradonačelnik, a provelo bi se za sada samo za ovu zimsku sezonu 2013./2014. da se vidi jednostavno kako će sve to izgledati i kako će to funkcionirati, koliko će sve to koštati jer uz gradske ulice koje se sad već čiste to je još nekih 155 km ceste, najvećim dijelom makadamskih. Dodala je kako u ovoj odluci nije stavljeno čišćenje nogostupa jer je to regulirano Odlukom o načinu obavljanja komunalnih djelatnosti pa čišćenje nogostupa kod nas provodi Komunalac, a provodit će ga LIPA nakon planiranog preustroja. Spomenula je i to da je u članku 7. predviđeno da se ugovor za čišćenje gradskih ulica sklapa do 30. 4. 2017. godine, to je nešto kraće razdoblje od 4 godine samo iz razloga da nam se ne dogodi kao to sada provedba postupka u sred zimske sezone, do sada nije bilo praznog hoda na način da to nije bilo pokriveno, ali ipak je puno jednostavnije kada nema presinga u smislu hoće li se izabrati izvoditelja ili ne jer javni je natječaj i nikad se ne zna da li će proći iz prve ili će ga trebati ponavljati. Ujedno je zamolila da se uvaži jedna tehnička korekcija u članku 3. točke 1. gdje treba dodati „Novo Selo“ tako da bi točka 1. glasila: „čišćenje javnih prometnih površina (gradskih ulica, trgova, nogostupa, parkirališta, taxi i autobusnih stajališta i sl.) na području gradskog naselja Slunj i prigradskih naselja Rastoke, Podmelnica, Novo Selo i dijela naselja Gornje Taborište (Ulica Nikole Turkalja i Strmac)“
Otvorena rasprava.
Josip Štefanac pita, na temelju dosadašnjih iskustava, koliko se trošilo novaca i da li ima kakvih projekcija koliko bi to moglo biti godišnje.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara kako sve ovisi o količini snijega, prošla zima je bila sa iznimnim količinama snijega, može eventualno nekakve podatke dati koliko je utrošeno za ovu sezonu, a što se tiče mjesnih odbora, tu ne zna što nas čeka. Inače u Programu održavanja u dijelu za zimsko održavanje planirano je 700.000 kn.
Damir Vuković pita, kada se sklopi ugovor da li će onaj tko dobije posao dobiti i novce bilo snijega ili ne bilo.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara da ne, kada se sklopi ugovor plaća se samo onoliko koliko se čisti, nekad je sezona da nema puno čišćenja, a nekad je sezona kao ove godine da imamo iznimno velike količine snijega da nam ga sva mehanizacija koja u Slunju postoji nije mogla očistiti.
Damir Vuković pita kako se to onda obračunava.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara kako se do sada prema ugovoru sa Cestama Karlovac to obračunavalo po satu, ali obzirom da sada planiramo ponovo provedbu natječaja, ubuduće će se plaćati prema očišćenom kilometru.
Damir Vuković. pita da li to onda znači, ako se tri puta čisti, tri puta se plaća ta kilometraža
Anđelka Jurašin Vuković odgovara da bi tako trebalo biti, ali je bitno to da se izlazak na teren dogovara sa komunalnim redarom i tako je sada planirano da se ove godine radi i u tom smislu je bio sastanak sa predsjednicima MO i na njih se apeliralo da i oni prate kada izaberemo izvoditelje, da li ima gdje problema. Komunalni redar je taj koji daje zeleno svjetlo i koji kaže kada se ide u čišćenje, znači 10 ili15 cm visina snijega, ovisno o vremenskim prilikama, tada se kreće i tada se prati da se ta dionica očisti. Kaže kako se može dogoditi situacija, ako je veliko područje, da se ujutro očisti, a da navečer ponovo pada snijeg, znači ponovo će trebati čistiti taj kilometar, pa će tu sam nadzor biti jako bitan, odnosno to će se morati dobro pratiti, ne samo komunalni redar nego i ljudi na terenu, posebno predsjednici MO.
Gradonačelnik je ponovio kako se plaća po kilometru, do sada su snimljene kompletno ceste po MO pa kada komunalni redar da znak ljudi koji će dobiti na natječaju izlaze na teren i čiste svaki svoje područje. Područje je podijeljeno u 4 grupe, 4 zato da ne bude premala ta grupacija jer ljudi moraju investirati u ralicu i dr. Za svaku se grupu zna ukupan broj km, izlazi se na poziv komunalnog redara, očisti se i u tom trenutku se zna koliko se očistio, a predsjednici MO bi trebali sugerirati ukoliko neka dionica nije očišćena da bi se u tom slučaju izvoditelju umanjila kilometraža. Problem je ukoliko su strašno velike snježne oborine, moralo bi se izlaziti u više navrata i to bi poskupjelo cijeli taj posao, ističe gradonačelnik, ali i dodaje kako imamo zakonsku obvezu da to čistimo i za očekivati je da ćemo imati porast troškova kada su normalne snježne oborine, međutim, isto tako je za očekivati da će nam troškovi biti nešto manji ukoliko nam se dogode ekstremne situacije kakve su bile prošle godine jer najgore je ako nekome moraš plaćati hitnu intervenciju jer je onda to najskuplje. Vjeruje da ćemo na ovaj način biti i efikasniji i učinkovitiji i da će nas to manje koštati nego nas je koštalo prošle godine kada su bile strašno velike snježne oborine.
Kako se više nitko nije javio za raspravu predsjednica je raspravu zaključila te dala odluku na usvajanje uz dopunu u točci 1. članka 3. kako je to predložila pročelnica.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o načinu organiziranja poslova čišćenja javnih prometnih površina u zimskim uvjetima uz dopunu da se u članku 3. točci 1. doda i „Novo Selo“..
12. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca te načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama
Pored pisanog obrazloženja kojeg su vijećnici dobili u materijalima zajedno sa prijedlogom Odluke, na samoj sjednici dodatno pojašnjenje dali su gradonačelnik Željko Rendulić I pročelnica Anđelka Jurašin Vuković.
Gradonačelnik u kratkom uvodi ističe kako je ova Odluka inicirana od strane građana jer u susretima koji se u ovom gradu održavaju srijedom došlo je nekoliko građana koji su se žalili da ih ometa lavež pasa, to su ljudi koji se uglavnom bave iznajmljivanjem soba turistima. Kako je nekakvo opredjeljenje Grada da se težište razvoja daje na turizam, na davanje turističkih usluga, da li je to smještaj, šetnja, kupanje i td. onda se tim gostima mora osigurati i mir. Napomenuo je kako je nekih problema bilo u Novom naselju, na Ivšić brdu i vjeruje da je ovo ispravna odluka i prvenstveno se odluka mijenja zbog problema sa većim brojem pasa čiji lavež uzrokuje nemir na ljude koji su tu smješteni.
Anđelka Jurašin Vuković nije posebno obrazlagala odluku već je zamolila da se i ovdje uvaži jedna tehnička korekcija i to u članku 1. na kraju gdje piše „iza naziva ulice Trg Zrinskih i Frankopana“ dodaje se „ i naselje Rastoke, dozvoljeno je držati najviše 2 odrasla psa i dvije mačke“ a preostali tekst se briše.
Otvorena rasprava.
Davor Požega se izjasnio da je protiv ovog prijedloga jer misli da je to ograničavanje ljudskih sloboda. Isto tako smatra da imamo odluku koja je dobra ili manje dobra, ali se ne provodi pa kaže kako bi volio dobiti izvješće komunalnog redara koliko je naplatio kazni onima koji nisu poštivali dosadašnje odluke. Po dosadašnjoj odluci smjelo se držati 4 psa i 4 mačke, a osobno zna ljude koji drže i 16 pasa jer ih cijepi pa ne zna možda se netko tužio na tog čovjeka i zanima ga da li je komunalni redar postupio po tome i koliko je kazni napisao tim ljudima. Po njegovom mišljenju najprije bi trebalo provoditi odluke koje postoje, a ne ići sa restrikcijom. Zna da jedan pas , ako se ne drži u redu može raditi više problema nego nečijih 10 koji se drže u redu, a isto vrijedi i za mačke pa je po njegovom mišljenju veći problem neprovođenje postojećih odluka. Ovim načinom se kažnjavaju ljudi, lovci jer u Rastokama ima lovaca koji uzgajaju pse, imaju ih , 5 ili 8, ali ih drže u redu i nema problema nitko s njima i stoga je stava da se ipak o tome treba razmisliti jer puno ljudi se bave lovom, neki vole životinje i žele imati više pasa ili mačaka, pa ne vidi zašto ih u tome ograničavati. Što se tiče uznemiravanja ili ako pas radi probleme, postoji policija i može ih kazniti i komunalni redar i policija za remećenje javnog reda i mira pa je ponovio da treba ići sa provođenjem postojeće odluke, a ne kažnjavati na ovaj način one koji uredno drže svoje pse.
Josip Štefanac kaže kako je i sam lovac i ima psa i mačku, međutim, ako želimo imati određeni status koji jedan grad treba imati, onda neke stvari treba i definirati. Po njemu je neprimjereno da u centru Slunja kod trgovine „Gavranovića“ čovjek drži toliko pasa, osjeti se neugodan miris od njih i vjeruje da ti ljudi ako žele držati pse trebaju ih izmjestiti iz naselja. Također smatra kako ovo nije ugrožavanje ničijih prava niti sloboda, možda prije da je ovo do sada bilo ugrožavanje prava većine građana.
Davor Požega pita tko je do sada kažnjen ako je imao više od 4 psa i predlaže da to pitamo komunalnog redara i smatra, ako i smanjimo broj pasa, oni koji su ih držali više, držat će ih i dalje jer ih nitko zbog toga nije nikada kaznio pa je po njemu najveći problem neprovođenje odluka.
Gradonačelnik odgovara kako je zatražio od komunalnog redara da intervenira u nekoliko slučajeva gdje su bile pritužbe na lavež pasa, konkretno od iznajmljivača soba, komunalni redar mu je rekao da je problem broj pasa, 4 psa je puno i lako izazovu lavež , a po odluci ne može ništa poduzeti jer je toliko pasa dopušteno držati. Razumije i lovce i zna da lovac mora imati 2 psa i to je u redu, a oni koji se žele baviti uzgajanjem životinja, mogu se baviti izvan užeg naselja. Opredjeljenje je da želimo biti nekakvo turističko naselje i tu postoji opće suglasje svih vijećnika i svih političkih faktora u ovom gradu i ova Odluka je u tom smjeru, kaže gradonačelnik i vjeruje da se danas ovdje prvi puta neće glasati stranački već u smislu nekakvih drugih sklonosti, o tome će odlučiti Gradsko vijeće, a ovo je prijedlog gradonačelnika i gradskih službi.
Predsjednica Vijeća se izjasnila da podržava ovu Odluku jer smatra da treba postojati prostor za držanje životinja, a u gradskim naseljima ne vidi da je to moguće i izrazito je teško funkcionirati u naseljenom području gdje su psi konstantno prisutni. Razumije ljubav prema životinjama, ali smatra da se ipak prvenstveno moramo okrenuti ljudima.
Zoran Ivšić kaže kako je isto imati 4 psa ili 2 psa jer ako jedan počne lajati to je lančana reakcija i vjeruje da će doći vrijeme da će ljudi koji žele držati psa, držat će ga u kući pa neka laje koliko hoće, neće uznemiravati druge. I sam je imao psa, radio mu je probleme pa ga sada više nema.
Davor Požega dodaje kako se pse može kontrolirati jer su označeni čipom, ali mačke je nemoguće kontrolirati, komunalni redar može u dvorištu zateći 10 mačaka, vlasnik može reći da to nisu njegove i to se ne može dokazati pa je u tom dijelu ukazao na neprovedivost odluke, što je još dodatni problem uz već izneseno.
Diana Cindrić iznosi kako pojedinci udomljuju životinje koje im netko donese jer sami ne mogu životinju odbaciti pa predlaže da se razmisli o tome da Grad inicira sterilizaciju pasa i mačaka kako bi se smanjio njihov broj na način da se to možda u nekom razdoblju pod povoljnijim uvjetima napravi. Inače se izjasnila protiv ove odluke.
Davor Požega je podržao da je ovo možda dobra inicijativa, zna da je Grad Karlovac sufinancirao sterilizaciju pasa i mačaka, vjeruje da bi to moglo smanjiti populaciju pasa i mačaka ili neželjenih pasa i mačaka.
Josip Štefanac pita da li može Grad sada dati nekakav okvirni odgovor da li bi mogao participirati u toj sterilizaciji.
Gradonačelnik odgovara ako bi imali okvirne cijene i nekakav procijenjen broj mačaka i pasa, vidjelo bi se koliki bi to financijski trošak bio, a u ovom trenutku teško može dati odgovor na to pitanje, može se dogoditi da bi to bio znatniji trošak.
Davor Požega je informirao Vijeće koje su cijene sterilizacije u ambulanti u kojoj radi pa je cijena za sterilizaciju mačke 375 kn, a psa od 500 do 800 kn, ovisno o težini psa. Vjeruje da bi ljude motiviralo i sufinanciranje od 50% .
Diana Cindrić za primjer iznosi Zagreb gdje je čula da je bila akcija koja je trajala mjesec dana i za vrijeme te akcije cijena je bila manje 100 kn.
Davor Požega pretpostavlja da je cijena bila tolika jer je vjerojatno sufinancirana od strane grada, cijena teško može biti tako mala jer radi se o operaciji gdje rade 2 čovjeka, treba sat do sat i po da se to obavi, a tu je i trošak opće anestezije i dr.
Ivica Barić ne vidi ovdje ništa sporno, život u gradu nosi svoje loše i dobre strane, za ljude koji drže ljubimce Grad nije mjesto za to i misli da je ovo sasvim jasno i normalno i mora postojati neka restrikcija u tom smislu, a i mora se onda to i provoditi. Pozdravlja i inicijativu o sterilizaciji i načelno je za to, ali smatra da najprije treba napraviti model i vidjeti koliko to košta.
Damir Vuković se slaže da nije problem da li netko ima 2 ili više pasa već je problem što ima ovdje ljudi koji uzgajaju pse i zbog toga se to radi pa je za to da komunalni redar odradi svoj posao i napravi tu što treba. Isto tako zna da malo tko u gradu ima više od 2 psa pa zbog toga ne vidi razloga za mijenjanje odluke.
Zoran Ivšić smatra da je najveći problem u načinu držanja tih ljubimaca, a ne koliko ih ima, vlasnik zaveže psa i ne pušta ga 2 mjeseca, ne vodi ga u šetnju i ne daje mu ono što mu pripada i naravno da dobije nervoznu životinju i to je po njegovom mišljenju problem. On bi zabranio držati pse, a ako netko želi neka ga drži u kući, a ne pod prozorom susjedu jer ima i toga.
Ivanka Magdić, iako nema ništa protiv, mišljenja je da ovakav prijedlog neće ničemu doprinijeti jer i postojeća odluka ograničava taj broj, ali se ne provodi. Smatra kako treba imati na umu da je ovdje prisutan i lovni turizam i treba uzeti u obzir činjenicu da masa ljudi drži svoje kućne ljubimce u redu, pa vjeruje da se niti s ovim neće onih nekoliko pojedinaca zbog kojih se ovo pokušava napraviti, dovesti u red. Osobno nema nikakvog interesa, nema ni psa ni mačke, a ako ima drži ih u Kremenu gdje ima za to uvjete. Dodaje kako u ulici gdje živi svi imaju pse, oni nikome ne smetaju ako se drže u redu, a za mačke kaže kako je to nemoguće kontrolirati. Slaže se sa g. Požegom da ova odluka nema svrhe i ovog trenutka neće moći za nju glasati.
Josip Štefanac komentira kako ovo ispada važnija točka od financijskih izvješća koja smo imali, što je možda i dobro. Podsjetio je kako se prije u gradu držalo i prasce i kokoši, a sada se možda još negdje drže kokoši, znači da ipak taj status grada određuje na neki način što se može u gradu imati, a pogotovo se treba i ova smjernica uzeti u obzir, a to je turizam i zato podržava ovo i vjeruje da je to dobro i da ćemo time ipak na neki način regulirati sve.
Diana Cindrić dodaje, ako ćemo o statusu grada i ako se o tome govori, da bi onda trebalo utvrditi i mjesta gdje se kućni ljubimci mogu izvesti, kupati i sl, a na samo zabrane pa predlaže da se možda u tom smjeru isto razmisli i nešto poduzme.
Damir Vuković kaže kako mu je smiješno da je u Rastokama zabranjeno držati patke.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara kako nije zabranjeno držati patke i nikada nije niti bilo, to je izuzetak u Odluci o držanju domaćih životinja gdje je rečeno da se iznimno u Rastokama mogu držati patke jer su one u funkciji turizma. Vjeruje kako će se uskoro pred Vijećem naći i ta Odluka o držanju domaćih životinja jer nije primjereno da se u tim urbanim dijelovima gdje ljudi iznajmljuju sobe drže prasci i kokoši, a dosadašnja naša odluka je u tom dijelu dosta liberalna. Nema ništa protiv ako netko želi držati neka drži, ali neka se izmjesti iz urbanog područja.
Gradonačelnik kaže kako se ne može oteti dojmu da je dio ovih diskusija populistički jer nitko ga ne može uvjeriti da je isto imati 2 psa ili 4 psa, 2 psa su u pravilu i manje svadljiva jer su 2, misli da je to velika razlika. Isto tako je mišljenja da su lovcima dovoljna 2 psa i da sve što prelazi tu brojku spada već u uzgoj životinja, a uzgoj životinja je čak i nehuman u ovom gradskom okruženju.
Mihaela Turkalj smatra, ako se misli na uzgoj, da bi onda trebalo donijeti odluku gdje bi se po prostornom planu uklopile te uzgajivačnice, koliko bi to bilo metara od grada jer one ne mogu biti u gradu, a u odluci to nije nigdje navedeno.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara kako to niti nije predmet ove odluke jer Prostorni plan već ima definirano što je moguće u gradskom području, a što je moguće izvan gradskog područja, tako da su za neke veće farme, poljoprivredne sklopove i komplekse utvrđeni uvjeti, a to je npr. da moraju biti 300 m udaljeni od građevinskog područja i dr. odnosno to je već definirano pa bi i uzgajanje pasa bilo negdje u rangu neke farme ili takve neke vrste proizvodnje. Ovom odlukom želi se urediti taj način držanja pasa i mačaka na užem području Grada jer za sela i dalje ostaje odredba da se tamo može držati pasa i mačaka koliko se želi, nije ograničen broj.
Ivanka Magdić kaže kako ju je gradonačelnik malo izazvao ustvrdivši da je protivljenje ovoj odluci na neki način populizam, pa mu je odgovorila da doista veze s tim nema, jer problem grada Slunja, i to odgovorno tvrdi, nije držanje 2 ili 4 psa nego je problem između držanja 10 pasa i 1 ili 2 psa jer takve situacije postoje. Smatra da ova odluka neće riješiti bit problema i da ne bi trebalo ići na daljnje ograničavanje i da se slobodno može dozvoliti držanje do 4 psa, ali da treba onda utjerati u red i način tog držanja, znači nema veze sa populizmom nego sa činjenicama na terenu.
Ivica Barić je oko tih donošenja odluka i oko toga koliko to ima smisla, koliko nema smisla, rekao kako cijela država počiva na zakonima, oni se ne provode i to se vidi, ali to ne znači da se oni ne trebaju donijeti, zakoni trebaju biti doneseni i neke obveze i toga se moramo držati i ne vidi što je ovdje sporno.
Davor Požega kaže kako moramo promijeniti stav i pita tko nam je do sada branio provesti postojeću odluku.
Predsjednica iznosi kako smatra da je dovoljno rečeno i da Gradsko vijeće može iznijeti svoj stav po ovoj točci glasanjem pa je zaključila raspravu i dala Odluku na glasanje.
Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 9 glasova ZA, 4 glasa PROTIV i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca te načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama.
13. Odluka o povećanju temeljnog kapitala Društva Komunalac d.o.o. Slunj
Odluku o povećanju temeljnog kapitala Društva Komunalac d.o.o. Slunj vijećnici su dobili u materijalima.
Predsjednica podsjeća vijećnike da je o ovome već bio riječi na prošloj sjednici u sklopu rasprave o rebalansu proračuna za 2013. godine pa otvara raspravu.
Rasprava nije vođena pa je predsjednica dala Odluku na usvajanje.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 13 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo Odluku o povećanju temeljnog kapitala Društva Komunalac d.o.o. Slunj.
14. Odluka o povećanju temeljnog kapitala Komunalnog društva LIPA d.o.o.
Odluku o povećanju temeljnog kapitala Komunalnog društva LIPA d.o.o. Slunj vijećnici su dobili u materijalima.
Rasprava nije vođena pa je predsjednica dala Odluku na usvajanje.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 13 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo Odluku o povećanju temeljnog kapitala KOMUNALNOG DRUŠTVA LIPA d.o.o. Slunj.
15. Odluka o pokretanju postupka prijenosa gospodarske cjeline
Prijedlog odluke o pokretanju postupka prijenosa gospodarske cjeline vijećnici su dobili neposredno pred početak sjednice.
Gradonačelnik je ukratko podsjetio vijećnike sa obavezom razdvajanja tvrtke Komunalac na dio vodovoda i odvodnje i drugi dio koji se odnosi na održavanje javnih gradskih površina, groblja i odvoženjem komunalnog otpada i ovo je korak za provođenje tog postupka razdvajanja.
U raspravu koju je potom otvorila predsjednica Vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica istu zaključila i dala Odluku na usvajanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Odluku o pokretanju postupka prijenosa gospodarske cjeline.
16. Odluka o izmjeni Odluke o financiranju vatrogastva iz sredstava komunalne naknade
Odluka o izmjeni Odluke o financiranju vatrogastva iz sredstava komunalne naknade dana je vijećnicima prije sjednice pa je Zdenka Kovačević na samoj sjednici upoznala vijećnike zbog čega se Odluka mijenja. Naglasila je kako Zakon o vatrogastvu dopušta mogućnost da se sredstva komunalne naknade koriste i za financiranje vatrogastva, tako Grad za redovnu djelatnost i za kapitalno opremanje DVD-a daje sredstva koja su u proračunu koji je usvojen na prošloj sjednici smanjena za 1.000 kn i zbog toga se predlaže da se s tim sredstvima uskladi i ova Odluka.
Josip Štefanac pita kako se ne može naći rješenje za sanaciju vodovoda Dom zdravlja – Fina, nije protiv ove Odluke, samo mu nije jasno da se i ono ne može tako riješiti jer i to je vrlo bitno.
Zdenka Kovačević odgovara kako postoje različiti zakonski propisi koji definiraju namjenu sredstava. Tako je Zakon o komunalnom gospodarstvu definirao pravo Grada da uvede komunalnu naknadu i definirane su i namjene tih sredstava, temelji Zakon donesen je 1995. godine poslije čega je mijenjan u niz navrata, dok je Zakon o vatrogastvu donesen 2004. godine rekao, kao specijalni Zakon, da se sredstva komunalne naknade mogu koristiti i za potrebe vatrogastva. Na žalost djelatnost vodoopskrbe i odvodnje je izuzeta kao djelatnost komunalnog gospodarstva, sada u cijelosti zadnjim izmjenama i dopunama te donošenjem Zakona o vodama, te su djelatnosti uređene posebnim propisima i ne mogu se niti iz sredstava komunalne naknade niti komunalnog doprinosa financirati. Na žalost je to tako, mi imamo niz specijalnih propisa koji definiraju namjere određenih gradskih prihoda koje mi pri donošenju proračuna i pri planiranju sredstava moramo poštivati, neovisno o tome što je naš prioritet ili što bi bila potreba, zaključila je pročelnica.
Za raspravu se nitko više nije javio pa je predsjednica istu zaključila i dala Odluku na glasanje.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o izmjeni Odluke o financiranju vatrogastva iz sredstava komunalne naknade.
17. Različito
Ivanka Magdić je upoznala Gradsko vijeće sa najnovijom informacijom odnosno problemima koji su se pojavili u provođenju djelatnosti Doma zdravlja Slunj. Naime, prije 3 dana Dom zdravlja dobio je ugovore od HZZO za specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu – radiologiju prema kojim ugovorima su sredstva svedena na jednu trećinu u odnosu na dosadašnje izvršenje te djelatnosti, a još je veći problem u svemu što je samo priznat inženjer medicinske radiologije u popis zdravstvenih radnika, a ne i specijalista radiologije bez kojeg se ta djelatnost u velikom dijelu, osim snimanja, uopće ne može izvršavati. Do sada je Dom zdravlja imao 4 specijalista radiologa po ugovoru o poslovnoj suradnji, koji su čak bili po uskoj subspecijalizaciji, npr. jedan za UZV dojke, drugi za karotide i dr. Reagirala je odmah i dobila odgovor da je to odluka Upravnog vijeća HZZO iako se Dom zdravlja uredno javio na natječaj raspisan još u travnju, potkrijepili su sve hrpom dokumentacije i dokazima o opremi. Također je informirala Vijeća da se upravo danas montira još jedna rentgenska cijev nabavljena preko decentraliziranih sredstava jer im je Županija odobrila 150.000 kn za tu svrhu, proveli su natječaj i tvrtka Simens to ugrađuje, svaka nova rentgenska cijev znači i manje zračenja. Ovo govori iz straha da ne bi ostali bez te djelatnosti jer jedan od odgovora je bio da Dom zdravlja ima specijaliste koji rade u privatnim ustanovama, naime, dr. Josip Hat i dr. Dalibor Gruić bili su specijalisti u Vinogradskoj bolnici i u međuvremenu su prešli u Medikol, ali preostala 2 specijalista, dr. Tomislav Krpan radi u Vinogradskoj, a dr. Hrvoje Mates u Karlovcu i odgovor je pravne savjetnice za drugu dvojicu specijalista da ne mogu biti niti iz javnog sektora. Najavila je da će sve to pismeno poslati na HZZO samo da se ne ostane bez te djelatnosti koju je Dom zdravlja stvarno razvijao i koja je dignuta do te razine da dolaze pacijenti izvan područja naše Županije, npr. prošlu subotu je bio pacijent iz Osijeka. Ne želi stvarati paniku, ali želi informirati Vijeće o tome što se događa, jer prvi puta otkad vodi Dom zdravlja nije se susrela sa većim problemom da dolazi u pitanje djelatnost, da bi se ona smanjivala ili ograničavanja, a borba o proširenju koja će sada biti za otvaranje pedijatrije, to je uobičajeno i u tome se uspije, ili reforma Hitne i td. ali ovu i situaciju da ovakvi ugovori stignu u listopadu, nisu imali. Po tome ispada da, ne samo da više ne bi mogli obavljati tu djelatnost, već bi bili dužni HZZO novac za 3 mjeseca za ono što je već izvršeno. Najprije je pomislila da je riječ o pogreški, ali nije, to je odluka Upravnog vijeća i nitko od onih koji su joj bili dostupni nije joj mogao odgovoriti kako se ta odluka može promijeniti. O ovome će u petak informirati i Upravno vijeće Doma zdravlja, ugovore neće potpisati jer oni gase djelatnosti, a zamolila je i gradonačelnika, ako bude bilo potrebno da se uključi, uključit će i župana da se poduzme sve kako se ne bi desilo da ostanemo bez te djelatnosti.
Marinko Radočaj pita gradonačelnika do kuda se došlo sa nasipavanjem cesta i putova i što je još ostalo.
Gradonačelnik odgovara da se krenulo sa južnog dijela, rješavao se redom Furjan, Lađevac, Popovac, Nikšić, Taborište, Cvitović, Kremen i još je ostao Veljun, tamo je ljetos nešto rješavano kada su i Županijske ceste nešto radile, ali posao nije ni približno odrađen, ostao je veći dio Veljuna, Blagaj i Primišlje, a nije siguran da li je do kraja gotov i Kremen, zna da je naloženo da to ide, a da li je ostala neka cesta ili treba nešto sitnije odraditi, u ovom trenutku nije siguran.
Đuro Mihajlović se izjasnio kako nije zadovoljan dobivenim odgovorom na pitanje oko troškova zimskog čišćenja, smatra da to treba podrobnije dati jer nije siguran da će netko raditi 2 tjedna sa strojem po deset i više sati za samo 7.000 kn, možda griješi, ali zna koliko je rađeno, koliko je traženo i teško to može koštati svega 7.000 kn, odnosno nevjerojatno mu je da kombinirka radi 10 sati za 700 kn, a tako po ovom ispada.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara kako su ovo cifre po računima, a radilo se o izvanrednom čišćenju, kada se vidjelo da se ne može sa postojećom mehanizacijom stići tražene su i dobivene ponude od 3 navedena obrta i koliko se sjeća cijena kombinirke po satu je bila 200 kn plus PDV,
Đuro Mihajlović kaže, ako je to istina, da ih onda treba ponovo angažirati jer po tome ispada sat 70 kn, ako je 7.000 kn za 10 dana
Anđelka Jurašin Vuković je ponovila da je to prema ponudi koju je gosp. Stipetić dao, s tim da su cijene bile identične od svih ponuditelja.
Đuro Mihajlović zna da je prva faktura gosp. Stipetića iznosila preko 40.000 kn, ne zna da li je ona prihvaćena ili nije i u to ne ulazi, ali mu ovo izgleda nerealno.
Gradonačelnik se uključio i izrazio žaljenje što se zbog zauzetosti nije uspio s tim baviti, nije to stigao jer u pripremi je proračun za iduću godinu, imao je niz sastanaka sa različitim interesnim skupinama, sa građanima, tako da je stalno angažiran, od ujutro do na večer, ali složio se da vijećničko pitanje gosp. Mihajlovića zaslužuje jedan jasniji i podrobniji odgovor odnosno da se za slijedeću sjednicu pripremi informacija koja će sadržavati kompletne troškove čišćenja snijega. Dodao je kako tu nema tajni i kako vijećnici zaslužuju to da imaju kompletan pregled oko čišćenja snijega prošle godine koja je bila iznimno teška, bili su veći troškovi i tada će se vidjeti da li su svi troškovi logični, da li se moglo negdje više uštedjeti, da li se trošilo gdje se nije trebalo. Po njegovom mišljenju troškovi su bili veći iz razloga neorganiziranosti, što je potpuno jasno, možda se svi neće s tim složiti pa će se zato i pripremit za slijedeću sjednicu Gradskog vijeća odgovor koji će biti jasniji svim vijećnicima, a i javnost zaslužuje taj odgovor kako se i koliko trošilo.
Anđelka Jurašin Vuković je još dodala kako je možda došlo do nerazumijevanja jer je pitanje gosp. Mihajlovića bilo tko je bio angažiran osim Komunalca i Cesta Karlovac. Kaže kako nije bio problem napisati koliko je to plaćeno Komunalcu, koliko Cestama, pa niti razraditi cijelu 2013. godinu, veći je problem što se nije moglo reći točno koja je to dionica jer radilo se na terenu i komunalni redar je to pratio, a što je gosp. Stipetič napravio, to mu je i plaćeno.
Gradonačelnik je ponovio kako će se za slijedeću sjednicu jedno kompletno izvješće pripremiti.
Damir Vuković je pitao kada se misli završiti taj posao sa uređenjem putova u Veljunu, Blagaju i Primišlju, da li prije snijega.
Gradonačelnik ogovara da bi to moralo biti gotovo prije snijega, vjeruje da će se i u 11. mjesecu moći raditi. Pojasnio je kako održavanje javnih cesta rade Ceste Karlovac s kojim Grad ima višegodišnji ugovor i misli da oni to dosta kvalitetno rade, slaže se da smo ušli malo u cajknot i zbog izbora i promjene koja se dogodila pa se u taj posao ušlo ozbiljnije tek u 8. mjesecu, ozbiljno se radi 9. i 10. mjesec i vjeruje da ćemo to stići. Slaže se da to treba sve ranije započeti i iduće godine će se početi već u 4. mjesecu, to je ogroman teren, 150 km nerazvrstanih cesta, mimo onih koje su kategorizirane kao županijske ili državne, znači ogromno područje i ogromni troškovi.
Marinko Radočaj pita gradonačelnika oko krpanja ceste u Cvitoviću jer ono što su Ceste Karlovac napravile, nije napravljeno kako treba, očišćena je rupa i netko je stavio betona u to i onda samo hladni asfalt pa pita da li se to nije moglo izrezati kao kod Vatrogasnog doma u Cvitoviću gdje je izrezan komad i onda asfaltirano.
Gradonačelnik odgovara da je i sam to vidio i slaže se s ovim što je rekao gosp. Radočaj pa je i pitao o čemu se radi i odgovorili su mu da to nije završen posao, to je samo priprema jer im je ostalo materijala kojeg su stavili u te rupe koje su tako smanjili, a doći na red i frezanje i potpuno uređenje tog dijela. Isto tako mu je rečeno da je dio prema Turkaljima i dolje negdje kod Bogovića završen, ali taj dio nije uspio vidjeti.
Marinko Radočaj odgovara kako nije niti jedan dio od toga napravljen na što je gradonačelnik dodao da možda nije dobro razumio.
Diana Cindrić se zahvalila na odgovoru, ali je zabrinjava dužina čekanja suglasnosti na Statut od strane osnivača što traje više od godine dana pa ne zna da li nešto nije u redu kada ta suglasnost nije već dobivena.
Gradonačelniku setakođer nameće pitanje, obzirom koliko to sve dugo traje, da li ćemo to uopće dobiti pa je rekao da će se to provjeriti u Županiji i osobnim odlaskom ako treba da znamo o čemu se radi.
Diana Cindrić je još dodala da je to trebala biti čista formalnost budući je dobivena suglasnost za sam program.
Po završetku ove točke dnevnog reda predsjednica je zaključila sjednicu u 14,45 sati.
ZAPISNIK SASTAVILA PREDSJEDNICA
Ankica Štefanac, vr. GRADSKOG VIJEĆA
Marina Mrkonja, vr.
