http://www.youtube.com/watch?v=UKcLXt_D8NY
Zapisnik
sa 33. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 20. 09. 2016. godine u vijećnici.
Sjednicu je u 18,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne i konstatirala da istoj prisustvuje 15 članova Gradskog vijeća.
Sjednici prisustvuju: Marina Mrkonja, Katarina Rendulić, Mario Medved, Milka Filipčić, Ivica Barić, Ivan Bogović, Davor Požega, Ivanka Magdić, Diana Cindrić, Ivan Požega, Marinko Radočaj, Zoran Ivšić, Damir Vuković, Mihaela Turkalj i Josip Štefanac.
Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju:Jure Katić, gradonačelnik, Zdenka Kovačević – pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Viktor Smolić – voditelj Odsjeka za razvoj, upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove, Dinko Puškarić – direktor tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj, Nikolina Paulić – direktorica KD LIPA d.o.o. Slunj, Nikola Živčić – ravnatelj Knjižnice i čitaonice Slunj i Nikolina Stanić ispred Turističke agencija Petro Rastoke.
Zapisničar: Ankica Štefanac.
AKTUALNI SAT
Predsjednica poziva vijećnike da postave svoja pitanja.
Marinko Radočaj ima pitanje vezano za Dječji vrtić Slunj, zanima ga koliko Dječji vrtić Slunj može trenutno primiti djece, odnosno koliki je kapacitet i koliko uopće trenutno ima djece u vrtiću. Razlog zašto to pita je što ima dosta djece koja nisu primljena u vrtić, zanima ga zašto ta djeca nisu primljena.
Gradonačelnik odgovara da nije pitao koliki je točan broj djece trenutno u vrtiću, misli negdje preko 100, a kapacitet vrtića je upravo toliki koliko trenutno ima djece i koliko je primljeno. Da li bi se moglo primiti još djece? To je, smatra, sada već stvar za raspravu. Razgovaralo se i sa ravnateljicom i Upravnim vijećem o tome, raspoređena su manje više sva djeca koja su se prijavila, osim jedno ili dvoje djece koje će biti za vrtić tek za 3 ili 4 mjeseca i ne zna što će biti s tom djecom. Grupe su složene i rečeno mu je da nema nekih većih problema. Kaže kako on nije čuo da tako puno ima djece koja nisu primljena u vrtić jer, koliko zna, možda se radi o troje ili četvero djece, ali ta djeca još nisu ni spremna za vrtić jer nemaju godinu, odnosno 3 godine, kada dođe vrijeme vidjet će se što napraviti. Nastavio je kako je netko od roditelja rekao da bi trebalo primiti jednog djelatnika, ali je dodao kako to nije baš tako jednostavno, o tome se mora razgovarati ovdje, vidjeti kakvo je stanje u proračunu, da li će biti mogućnosti da se oformi jedna nova grupa. Prošle godine je Vrtić bio popunjen do kraja, u svaku grupu je stavljeno jedno ili dvoje djece više nego je propisano i bilo je u redu. Dodaje kako je i lani bilo, a vjeruje da će to biti i ove godine, da se prijavi više djece, ali kasnije roditelji odustanu od vrtića, lani su neki odustali u samom startu nakon mjesec ili dva dana roditelji više nisu htjeli plaćati. Vjeruje da će tako biti i ove godine, čini se da nisu svi spremni za ići u vrtić jer ne mogu to ni platiti, a niti ne zadovoljavaju uvjetima ako ide po ovom što je propisano, tako da ne vidi da je tu neko alarmantno stanje.
Marinko Radočaj dodaje kako je razgovarao sa roditeljima jednog djeteta, oboje rade na području Grada Slunja, doselili su se tu, išli su kod ravnateljice pitati koji su uvjeti i koja je dokumentacija potrebna za smještaj djeteta, rečeno im je što je sve potrebno, a posebno ih je zanimalo pitanje boravišta i prebivališta. Podsjetio je kako je Odluku da obadva roditelja moraju biti prijavljena na području našeg grada da bi dijete imalo pravo za smještaj u vrtić donijelo ovdje Gradsko vijeće, a ravnateljica im po tom pitanju odgovorila da je nebitno ako naprave boravište, samo će više plaćati, veću cijenu i to su oni prihvatili i kada su sakupili svu dokumentaciju i donijeli, dijete im nije bilo primljeno upravo zbog toga što nisu oba roditelja imali prebivalište u gradu Slunju. To po njegovom mišljenju nije od ravnateljice bilo u redu, nije smjela takvu grešku napraviti, ne zna što bi rekao na to.
Gradonačelnik vjeruje da ravnateljica sigurno nije išla drugačije nego kako mora, ako je tražila da bude prijavljeno boravište, onda netko nije zadovoljio uvjete, vjeruje da stranka ovaj pita nije u pravu jer netko nije dobro prijavljen, ali o tome će razgovarati sa ravnateljicom.
Marinko Radočaj je dodao kako je razgovarao sa roditeljima i takvu je informaciju dobio, pa ako je taj roditelj nešto krivo rekao, onda je i on krivo rekao.
Gradonačelnik iznosi kako je moguće da je i roditelj u pravu, ali prije će biti da nije jer koliko zna, ravnateljica svaki puta radi onako kako mora i zna da je po zakonu obvezna. Ako su obadvoje prijavljeni i rade tu, djeca su tu, misli da bi bili vjerojatno primljeni, pa vjeruje da je ipak negdje bio nekakav problem.
Marinko Radočaj je rekao kako će ponovo razgovarati s roditeljima, a gradonačelnik dodao kako će i on razgovarati sa ravnateljicom.
Damir Vuković je komentirao kako slunjski sportaši postižu sve veće i veće rezultate, a time su i troškovi klubova sve veći, a kako, po njegovom mišljenju, Grad Slunj, premalo ulaže u slunjski sport, pitao je hoće li se to uskoro promijeniti. Kako dolazi proračun smatra da bi o tome trebalo razgovarati i povećati financijsku potporu športskim klubovima grada Slunja.
Gradonačelnik kaže kako nema ništa protiv ukoliko bude novaca, vjeruje da svi znaju da i on osobno podržava sport, ali smatra da se najprije mora vidjeti kakvo je stanje sa proračunom. Prošle godine je za sport osigurano 240.000 kn, a rebalansom još jedan dio tako da je ukupno skoro 300.000 kuna osigurano u našem proračunu. To su naše mogućnosti, to je ono s čim raspolažemo, kaže gradonačelnik i dodaje “volio bi da imamo 1 mil. kuna, ali znate i sami da toga nema” i nastavlja: ” Vidjet ćemo što će biti u proračunu, ali vrti se to tu negdje jer imamo projekcije za slijedeći proračun i vjerujem da neće tu biti nekih prevelikih odstupanja i nadam se da ćemo pratiti te sportaše na zadovoljstvo i njih i nas. Sigurno je da nećemo moći reći da ćemo im dati još 200.000 kn, to nije izvedivo jer ima opet drugih nameta i obaveza koje moramo pokriti s tim da ćemo rebalansom morati osigurati još novaca za dodatne troškove, Zajednica je nešto riješila, ali trebati će još odobriti dodatnih sredstava za sportaše koji su išli na Svjetsko prvenstvo”.
Damir Vuković kaže kako nije rekao 200.000 kn, iako bi to bilo dovoljno. Smatra da je stvarno umjetnost tih klubova kako uspiju podmiriti sve svoje obveze, a postižu vrhunske rezultate. Misli da svi zajedno trebaju malo razgovarati i skinuti sa nekih stavki, što će za grad biti malo, a za sport puno.
Gradonačelnik odgovara da je i to za Grad isto puno, kada dođe prijedlog proračuna i kada se vidi gdje sve treba, nigdje se neće moći skinuti, a nema se otkud nametnuti. “Ako imaš dvije kune, a trebaš potrošiti tri, to je jako teško, trošit će se te dvije koje imamo. Mi sigurno gledamo na sport, a da budemo iskreni velika je pomoć i ova dva vozila koja imaju i tu su već smanjili određene troškove, znači i pored toga više smo osigurali u proračunu ove godine nego prošle i pretprošle i svake godine sve više i više osiguravamo jer nas tjeraju na takav trošak. Vidjet ćete, doći na rebalansu, mi smo im obećali, da ćemo nešto napraviti, a tako pratimo manje više sve koji imaju vrhunske rezultate, nećemo ih ostaviti da oni sami to rješavaju, Grad će sigurno stati iza njih. Da sada o tome ne raspravljamo, doći će rebalans proračuna pred vas pa ćemo vidjeti, mislim da će se za sport opet negdje vrtjeti cifra kao i za ovu godinu”, zaključio je gradonačelnik.
Damir Vuković se nada većem iznosu i vjeruje da se, ako se potrudimo, to može izvesti.
Gradonačelnik se isto nada, ali dodaje kako se možemo truditi koliko hoćemo, uvjeti su uvijek skoro isti.
Zoran Ivšić ima pitanje koje se odnosi na kretanje organiziranih grupa koje dolaze u Rastoke, ali bez licenciranih vodiča. Naime oni po pravilnicima i po zakonima i Nature Vive i naše TZ koja se na to poziva ne bi smjeli dolaziti, međutim, ne zna kako i zašto dolaze, kupe ulaznice i onda, koliko čuje, ulaze u tuđa dvorišta i td. Smatra da nisu oni krivi jer ne znaju pravila igre, ne znaju da su tu privatna imanja, pa pita može li se TZ bolje organizirati, možemo li imati licencirane vodiče ako ih već nemaju grupe, odnosno pita kako se to može riješiti jer je to dolje problem.
Gradonačelnik se slaže da to je problem i vjeruje da je to problem koji će potrajati. Kretanje grupa vez vodiča, osobito stranih grupa koje dođu, one nemaju vodiča, puno njih dođe nenajavljeno, pa se s njima šalju kontrolori koji ih ipak vode kroz Rastoke, tako da u stvari niti jedna grupa nije puštena da ide kuda hoće sama. Sve grupe imaju svoje turističke vodiče, ali taj turistički vodič ne može pokriti 50 ljudi, takvi su to turisti, teško je to kontrolirati, nikad nisu svih 50 zajedno, netko je u mlinu, netko kod Ovce, neko kod Marka. Budući da Zakon kaže da moraju imati turističkog vodiča, ići će se u tom pravcu, domaće grupe manje više sve imaju vodiče, preko 90%, ali strane grupe nemaju. Nada se će, ne TZ, nego zakon njih natjerati da moraju imati vodiče, ali moraju biti vodiči iz naše županije. Dodao je kako grupe koje imaju vodiče, imaju popuste i te popuste oni i koriste, a one grupe koje nemaju vodiče za sada s njima idu kontrolori koji im daju obavijesti o tome gdje smiju ići, gdje ne smiju, svatko ima kartu i ucrtan je smjer kretanja, obaviješteni su da ne smiju ulaziti na privatna imanja. Slaže se da je to teško pratiti, osobito su problem Korejci, idu kao muhe bez glave. Naveo je kako je danas razgovarao s odvjetnicom koja zastupa Agenciju Petro, oni navodno imaju licenciranih turističkih vodiča pa će se probati s njima razgovarati, i ne samo s njima, ima tu još licenciranih vodiča i probat će se dogovarati da ih se angažira, osobito za one koji budu dan ranije najavljeni. U Agenciji nemaju plaćenog vodiča već neke ugovore tako da im ne odgovara da npr. čekaju sa svojim vodičem pa ih se pozove ako dođe grupa. Međutim, kaže kako je 50% trenutno u svemu tome riješeno, drugih 50% će se rješavati, samo je godina dana prošla, sve se uhodava pa vjeruje da će se i to uhodati.
Zoran Ivšić razumije da je samo godina dana prošla i da je sve to relativno friško i pita postoji li mogućnost da naši djelatnici iz TZ, barem poneki, to rade.
Gradonačelnik odgovara da ne postoji takva mogućnost, zakon to ne dozvoljava, TZ ne može imati svog vodiča, agencije mogu. “Petro je na dobrom pravcu da ima, on je ugovorio sa jednom agencijom koja ima te vodiče i može ih koristiti, imaju sada na raspolaganju takva 3,4 vodiča. Petro je samo počeo, a oni sada traže da te vodiče malo i zaposle, ali koliko vidim po cijeni oni su dosta skupi, za jedno vođenje grupe traže 50 eura, to je puno, mi smo uvijek zamišljali da je to negdje oko 3 kune po osobi, otprilike oko 150 kn, to bi bilo dosta za vodiča jer to je sat eventualno sat i po, oni pređu Rastoke i idu dalje, 50 eura, bojim se da će slabo naći posla, jedino kada bi grupa htjela ići šetnicom do izvora, oko starog grada i Rastoke, to bi se moglo, ali mi to još nemamo registrirano, šetnica nam nije registrirana i čekamo odobrenje da se registrira, kada se registrira moći će se ponuditi taj dio, onda bi se isplatilo 50 eura za vodiča, ovako je puno”, zaključio je gradonačelnik.
Zoran Ivšić komentira da znači ima planova i vizije što i kako bi to bilo, razumije da su ovo početničke muke jer tek smo godinu dana u tome.
Gradonačelnik dodaje kako ima planova, direktor TZ će pozvati sve vlasnike agencija, a osobito onih koje imaju licence da vide kako usuglasiti taj cjenik, dogovoriti kako bi to išlo i nada se da će se i u tom dijelu oni uspjeti dogovoriti.
Josip Štefanac se osvrnuo na stepenice koje su završene i koje su, po njegovom mišljenju, dobro napravljene, ali predlaže da se završi i dio zida koji nije u kamenu, da se to obloži i da to bude ljepša slika nego sad, a radi se o dijelu zida s desne strane gdje ima cigle i koji dio se davnih godina srušio i nije adekvatno saniran. Drugo, dobio je nekoliko primjedbi od građana o ponašanju strane vojske u gradu, kažu da je bilo u gradu neprimjerenih ponašanja, a nije bilo nigdje vojne policije za vidjet. Građani su dali prijedlog, kada vojnici iziđu u Slunj, da bude prisutna i vojna policija jer ima neprimjerenih ponašanja, jako se napiju, dođu u kafiće i naruče sokove, piće, jelo, a ne plate, nitko im ništa ne može ili neće. Predložio je na kraju da se na ulazu u Rastoke, ulaz br. 1 očisti ona strana, desna obala rijeke Korane koja je jako zarasla u bagrem i drač. Ne zna zašto radnici u javnim radovima nisu dolje upućeni jer to nam je jedan turistički prioritet, naša najjača destinacija i misli da bi se već ovu jesen to trebalo dovesti u bolji red.
Gradonačelnik je najprije oko stepenica rekao kako ne zna što napraviti dalje sa stepenicama, mislilo se da su one konačno riješene, ali na kraju, kada su se izgradile, vidjelo se da nije baš sve najbolje, nije, prije nego su započeti radovi, očišćen zid koji je prljav i morat će se vidjeti što napraviti po tom pitanju, a što se desne strane stepenica tiče boji se da se u to sada neće ulaziti jer se ne može raditi bez projekta, bez dozvole i odobrenja, a projekta nema pa će to morati ostati do daljnjeg. Što se tiče strane vojske kaže kako su do danas tu, danas je bila vježba na poligonu, bio je prisutan toj vježbi. Istina je da su prošli vikend bili po gradu, nije čuo za to da nisu htjeli platiti, da su bili neugodni, zna da je bilo kontakata sa našim mladima pa s te strane su i druge informacije kako je lijepo da su tu. I sam je bio u robnoj kući u kafiću gdje kažu da su dobri potrošači, kafići su bili puni svi po cijelom gradu, ali nije osobno čuo da su negdje naručili, a nisu platiti. Kaže kako naša vojna policija nije za njih nadležna i ne zna da li bi vrijedilo da su tu, može oko toga razgovarati sa zapovjednikom poligona, ali koliko to vrijedi, ne zna. “Bio tu jesam, vidio sam ih, puno ih je, da li su se oni tako ponašali, to ne znam, po meni dosta dobro, mada sam čuo par dečki rekli su kako su cure već našle neke dečke i tako da to ide i u drugom pravcu, nije sve crno”, zaključio je gradonačelnik. Što se tiče ulaza u Rastoke odnosno desna strana Korane smatra da to nije tako loše, dosta je toga odrađeno, sve što se primijetilo da treba očistiti je i očišćeno pa ako još ima nekih potreba javni radovi su tu, još uvijek se može nešto napraviti. Ne zna na koji konkretno bagrem i drač se misli.
Josip Štefanac pojašnjava da se konkretno radi o bagremima i draču što sklanja pogled prema koritu rijeke Korane i sklanja pogled prema Rastokama, kada se ulazi iz pravca Karlovca u Rastoke, obala je sva zarasla u visoko trnje, postavljena je i tabla upozorenja na zmije. Kaže kako je staza lijepo uređena, cvijeće je s jedne i druge strane i to ga veseli, međutim, ne vidi se onaj dio koji je atraktivan i ne vidi se sama rijeka. Dodao je kako je lani to bilo lijepo očišćeno, ove godine nije, a Rastoka su nam veliki ili najveći faktor u prihodima turizma i misli da bi trebalo posvetiti više pažnje na to održavanje i čišćenje.
Gradonačelnik odgovara kako taj dio nije u nadležnosti grada, tamo službeno ne smijemo slati naše ljude, to su Hrvatske vode, zadnji puta je čistila Vodoprivreda, to ne smijemo raditi. Namjeravalo se pustiti dečke iz javnih radova, pitalo se za dozvolu, ali nisu to odobrili, ali dodaje, ako bude bilo vremena, poslat će ih na svoju ruku da barem odozgo sasijeku 2, 3 metra ispod ograde. Prošle godine je prosječena isto tako staza prema vodi, za potrebe fotofestivala, isto na našu ruku pa vjeruje da će uputiti dolje radnike iz javnih radova da sasijeku te bagreme, mada je dosta velik zahvat i boji se da nas ne bi tko prijavio jer ono što nije naše, ne smijemo dirati.
Josip Štefanac se vratio na ponašanja vojske gdje je rekao da može konkretno navesti primjer i svjedoke tih događanja, nije mu cilj da bilo što izmišlja, ali smatra da bi bilo lijepo da bude vojna policija prisutna jer sigurno se od tih 500 nađe 5 ili 6 koji nisu baš pod kontrolom, koji su malo više pijani, bilo je, između ostalog, uriniranja na javnom mjestu, donošenje pića sa strane u kafić pa onda naručivanje određenog jela i da se ne plati i dr. Ne smatra da je to neka katastrofa, ali misli da tome treba stati na vrijeme na kraj i da bilo bi lijepo da bude nazočna vojna policija i ne zna zašto ne bi bila i naša vojna policija i ako smo u Hrvatskoj, oni su naši gosti, ne mi njihovi, misli da nema razloga da ne bude naša vojna policija.
Gradonačelnik kaže, što se nas tiče, sigurno će se javiti, razgovarat će o tome sa zamjenikom zapovjednika jer trenutno gore nema zapovjednika, a koliko on tu može utjecati, ne zna. Dodao je kako se danas vojska povlači, neće je više biti, ali doći će drugi i složio se da se ne bi smjeli tako ponašati.
Josip Štefanac dodaje kako je sve to vezano za 4 mil. kn koje oni nama ne daju, ne zna zašto trpimo ovo, ali to su drugi problemi.
Gradonačelnik odgovara kako se ti problemi njih ne tiču, tih koji to rade po gradu i koji se malo opuste, njih to ne interesira. “Mi svakodnevno, a i danas sam razgovarao i kada god razgovaramo odmah se dotičemo tih novaca, bilo kakvih sredstava sa poligona i danas smo se dogovorili da ćemo se naći 30. 9. kod načelnika glavnog stožera, koliko će nam on pomoći, nešto možda i može, ali kada god se sretnem sa Ostovićem i sa bilo kim odmah je tema ta, nemamo nekih posebnih razgovora osim toga. Kada nas prihvate kao lokalnu zajednicu onako kako treba, biti će i oni prihvaćeni. Idemo opet nekako kulturno to prihvatiti, prihvatio sam danas da budem na toj vježbi, pravo da kažem ništa posebno nisam na toj vježbi vidio, nije u redu da ne dođem, a nije ni u redu da dođem jer nisu korektni prema nama. Tu zapovjednik kopnene vojske nije toliko kriv, ali ima mogućnosti djelovati na načelnika Glavnog stožera i na ministra, pa evo ima 30. dogovor sa načelnikom, imamo nekoliko tema, nije samo naknada. Rekli su da bi htjeli nam izići u susret i da bi nam probili nekoliko putova gdje je sporno, mi smo ih vodili pred mjesec, dva dana, bio je g. Tihomir Paulić i na kraju su rekli da su to preveliki zahvati, a danas mi zapovjednik Ostović kaže da to nema veze sa zahvatima, dapače da bi oni bili voljni to napraviti, uglavnom nastavit ćemo razgovore o tome i vidjet ćemo. Navodno je i sa g. Jakopom razgovarano, oni su razgovarali i on je rekao da se radi na tom zakonu, odnosno izmjeni Zakona o čemu je i gđa Zdenka s njima razgovarala, čeka se Vlada da bi se taj zakon uputio Saboru, što će biti u tom zakonu volio bi znati, možda 30. budem malo pametniji. Volio bi vidjeti što piše u tom zakonu, što oni predlažu, sve ide u tom pravcu da pokušamo nešto od njih dobiti. Danas sam razgovarao, sa mnom je bio u vozilu jedan Slovenac, brigadir i pitao sam ga za Ilirsku Bistricu i rekao mi je da odobravaju Ilirskoj Bistrici za taj poligon godišnje 150.000 eura, ali to Slovenija daje, kažem ja da znam i da naši trebaju dati nama, ne treba nitko drugi. To sam Ostoviću odmah rekao, kad sam izišao iz vozila jer sam ga našao na desetak metara, da oni dobivaju 150.000 eura za jedan mali poligon, odobravaju sredstva, a vi se pravite “toše”. Rekao je da ćemo se naći, znači gdje god se sretnemo tema je ta, nikakve druge teme nemamo, ja nemam s njima što drugo razgovarati”, zaključio je gradonačelnik.
Po završetku “Aktualnog sata” predsjednica je prešla na utvrđivanje dnevnog reda te je predložila vijećnicima dnevni red kakav su dobili u pozivu te predložila dopunu na način da točka 8. glasi: Odluka o poništavanju javnog natječaja za odabir izvršitelja veterinarsko-higijeničarskih poslova, a točka 9: Različito.
Kako nije bilo drugih prijedloga za dopunama i izmjenama predsjednica je dala na usvajanje dopunu dnevnog reda.
Nakon glasanja konstatira da je dopuna dnevnog reda jednoglasno usvojena pa potom daje na glasanje dnevni red u cjelini.
Gradsko vijeće jednoglasno je za današnju sjednicu utvrdilo slijedeći
Dnevni red
- Zaključak o usvajanju zapisnika sa 32. sjednice Gradskog vijeća
- Razmatranje financijskog izviješća Pučkog otvorenog učilišta Slunj za 2015. godinu
- Mišljenje na Nacrt konačnog prijedloga II. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije
- Odluka o usvajanju Procjene i Plana zaštite od požara
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Grada Slunja investitora Komunalac d.o.o. Slunj – Izgradnja kanalizacije „Lalić Gaj“
- Zaključak o prethodnoj suglasnosti na iznos naknade za korištenje grobnog mjesta na Katoličkom groblju Slunj I – Polje F
- Zaključak o pokretanju postupka za izbor i imenovanje ravnatelja Knjižnice i čitaonice Slunj
- Odluka o poništavanju javnog natječaja za odabir izvršitelja veterinarsko-higijeničarskih poslova
- Različito
- Zaključak o usvajanju zapisnika sa 32. sjednice Gradskog vijeća
Zapisnik sa 32. sjednice Gradskog vijeća dostavljen je vijećnicima u materijalima.
Primjedbi na Zapisnik nije bilo i predsjednica daje Zapisnik na usvajanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Zapisnika sa 32. sjednice Gradskog vijeća održane dana 02. 08. 2016. godine.
- Razmatranje financijskog izviješća Pučkog otvorenog učilišta Slunj za 2015. godinu
Financijsko izvješće Pučkog otvorenog učilišta Slunj kao i Izvješće o radu za 2015. godinu vijećnici su dobili uz poziv.
Na sjednici nije davano dodatno pojašnjenje niti je bilo rasprave pa je predsjednica dala Financijsko izvješće i Izvješće o radu na glasanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključka o usvajanju financijskog izvješća i Izvješća o radu Pučkog otvorenog učilišta Slunj za 2015. godinu.
- Mišljenje na Nacrt konačnog prijedloga II. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije
Nacrt konačnog prijedloga II. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije odnosno provedbene odredbe vijećnici su dobili uz poziv pa je predsjednica otvorila raspravu.
Mario Medved se javio te rekao kako je očekivao da će ipak biti najprije neko uvodno obrazloženje svega ovoga jer ovdje ima dosta materijala, vidi da su dosta skraćeni, a ima i zbunjujućih dijelova pa ne može povezati neke stvari. Stoga traži da se ugrubo iznese tijek događaja, posebno po pitanju hidrocentrala, kako bi se kasnije mogao uključiti u raspravu.
Anđelka Jurašin Vuković je najprije naglasila kako se ovdje radi o dokumentu prostornog uređenja koji nije gradske razine, a od predstavničkog tijela, odnosno od Gradskog vijeća se traži da kaže svoje mišljenje. Tijelo koje provodi ovaj Plan je Upravni odjel za prostorno uređenje, a izrađivač plana, prije se zvao Zavod za prostorno uređenje KŽ, sada je Javna ustanova za prostorno uređenje i jedna tvrtka Jurkon iz Zagreba. Sama izrada plana krenula je još 2010. godine, to je jedna vrlo zahtjevna procedura i kada bi je išla pojašnjavati, boji se da bi sve to bilo još više zbunjujuće. Promišljala je što uopće staviti u materijal, a da se stavi najvažniji naglasak na ovo što bi Gradsko vijeće trebalo donijeti odnosno na što bi željeli da Vijeće obrati pozornost. Odluka je Županijske skupštine iz 2010. da se ide u II. izmjene i dopune Prostornog plana KŽ, da bi bio jedan period mirovanja, a onda se 2014. godine tražilo da im se ponovo dostave zahtjeve za izmjene Prostornog plana, a početkom ove godine bila je javna rasprava o tom prijedlogu drugih izmjena i dopuna, javna rasprava je prvi nekakav postupak gdje se stvarno može pročitati i vidjeti što se to mijenja i na što se izmjene odnose. Vijećnicima je u materijalima dan jedan dopis Grada od 27. siječnja kojim su dostavljene primjedbe Grada na taj PP. Ima dosta toga što je stavljeno, međutim, najbitnije je to što su i dalje u Županijskom planu, pored svih insistiranja od strane Grada, ostavljene lokacije mini HE i to prvenstveno one koje su na našem području na rijeci Korani, mala hidroelektrana Puškarić i Primišlje (nizvodno ispod Taborišta). Najspornija stvar u svemu tome je što se, po ovom njihovom PP, kaže da se radi o malim HE koje su započete. Grad smatra da one nisu započete, do sada nije, prema našim saznanjima, predan nikakav zahtjev za bilo kakvu dozvolu, ne može se reći da je to nastavak nekakve izgradnje. Drugo, u odredbama Plana, 8.8.6. piše, a to smatramo da je problem, i za Primišlje i za Puškariće da je dozvoljena visina brane do 4 odnosno 5 metara ako je to u kanjonu. To je za naše područje neprihvatljivo, Grad je uvijek bio stajalište i tako je stavljeno i u naš gradski prostorni plan da mogu male HE, ali na lokacijama starih mlinica, one se mogu adaptirati, ali bez diranja krune slapa ili benta i bez mijenjanja vodnog režima. Konkretno, u ove dvije HE, ne zna se da li bi to na kraju mogle biti tako velike brane ili ne, ali smatra da nije za igrati se s tim i da bi, ako se to na bilo koji način može maknuti iz Županijskog plana, bilo dobro da se makne. Međutim, uz sva nastojanja, ovi zahtjevi Grada do sada nisu uvaženi. Drugo, tražilo se da se iz Županijskog plana makne mogućnost izgradnje HE Barilović i Lučica, koje nisu na našem području, ali se nalaze uzvodno na našoj Korani i bilo kakva gradnja uzvodno na Korani može imati negativnog utjecaja na naše područje. Dodala je kako je baš za potrebe ovog plana rađena Studija utjecaja koja je jednostavno savjetovala i preporučila da nije primjerena gradnja i da nije dobro dozvoliti bilo kakvu gradnju HE ili malih HE na bilo kojim rijekama, u ovom slučaju na rijeci Korani. Studija je isto rekla da bi to trebale biti rekonstrukcije mlinica, bez diranja vodnog režima i bez diranja visine krune slapa. Iz dopisa Grada se može vidjeti da ovo nije samo razmišljanje Slunja, ovo je razmišljanje Grada Karlovca, Javne ustanove Natura viva i svih gradova. Iza tog dopisa stoji odgovor kojeg je grad dobio na našu primjedbi gdje jednostavno kažu da je ta Lučica definirana još uvijek važećom Strategijom i program prostornog uređenja RH kao višenamjenski objekt, oni su tu Lučicu i Barilović nonšalantno rekli to je planovima višeg reda određeno i vi ne možete ništa, a uopće se nisu odredili oko HE Puškarići i Primišlje koji su na našem području i koje nemaju nacionalnog značenja. Ono što je Grad sugerirao je da je u postupku bila izrada nove strategije prostornog razvoja RH, što je isto u materijalima, i opet se ispred Grada tražilo da se Lučica makne iz nacionalnog dokumenta. Sada se pojavio problem što je to dokument koji je trebao doći do Sabora, međutim nije, došao je do Vlade RH pa taj dokument još uvijek nije službeno važeći, ali se ipak iz odgovora koje je Gradu poslalo nadležno ministarstvo vidi da je prihvaćeno da se Lučica makne sa nacionalne razine. Smatra bitnim napomenuti kako su prilikom jednog dogovora kojeg su imali u Ministarstvu gospodarstva, a gdje je bila i predstavnica Ministarstva prostornog uređenja dobili jedno tumačenje kako je nacionalna razina dokumenta u stvari nešto usmjeravajuće, tipa smjernica, a na planovima tipa županijskim je da se onda neke stvari možda mogu definirati drugačije. Podsjetila je i na tribinu koja je bila u Pučkom otvorenom učilištu na kojoj smo se i kao lokalna zajednica i kao građani odredili da ne bi htjeli takve nekakve HE koje bi mogle imati negativnog utjecaja na rijeku Koranu ili na bilo koje naše vodotoke. Dodala je kako je bilo za Vijeće teško napisati bilo kakav prijedlog mišljenja kada stručne službe ne znaju što su razmišljanja i promišljanja vijećnika te naglasila kako je želja i kako se očekuje da i mišljenje vijećnika budu na tragu ovog što je Grad već pisao, tj. da se ipak ide u rekonstrukciju starih mlinica, da se one rekonstruiraju i da nema izgradnje malih HE, najviše radi tog turističkog i gospodarskog aspekta, okrećemo se najviše tom turizmu, odnosno nije samo zaštita okoliša bitna, bitan je i taj gospodarski aspekt kojeg trebamo sačuvati. Na kraju je još naglasila kako joj je u ovom trenutku teško reći koliko će se uvažiti i mišljenje Gradskog vijeća.
Mario Medved je komentirao da je i sam znao ovo što je rečeno, ali je želio da to čuju i ostale kolege, ukoliko to nisu stigli proučiti ili nisu u toku jer je to dosta komplicirano. Puno je pitanja, ali prva stvar je da se slaže u potpunosti sa ovim što je ispred Grada pisano, pogotovo u dijelu hidroelektrana. Zanima ga, nakon svih javnih rasprava, nakon Studije utjecaja na okoliš, nakon mišljenja svih subjekata koji su tu bitni, znači gradova, općina, zašto Županija i dalje to forsira. Zvuči mu to samo kao pogodovanje malim ili većim privatnicima koji će zarađivati na tim projektima, siguran je da Grad Slunj za izgradnju tih HE nema novaca, a čisto sumnja da i druge općine imaju osim možda Općina Barilović, oni možda malo bolje stoje. Ovim putem želi samo apelirati na gradonačelnika da sa svojim stranačkim vezama utječe na ovakve odluke jer ovo je čista politika, ovo je odluka politike, ovo nije odluka nekog Maradina ili nekog iz KŽ pogotovo od nekog tko radi u ovom Odjelu. “Apeliram na gradonačelnika da povuče sve moguće veze da se ne napravi trajna šteta na našem području, ovo je potencijalna šteta koja se više ne može vratiti na staro, ako se sada ovo napravi, to je to onda za vijeke vjekova, u potpunosti će biti uništen taj vodni režim, vode će se na nekim dijelovima dići, negdje će se spustiti, kupališni turizam možemo vjerojatno zaboraviti u jednom dijelu, ribolovni i da ne pričam puno je toga” zaključio je g. Medved.
Damir Vuković se također slaže sa Gradom da se ustraje u tome, smatra da nam nitko ne može nametnuti nešto, ako mi ne želimo. Ne zna tko baš to forsira i na tome insistira, nije mu to jasno. Pitao je da li će sada glasati o tome, odnosno da podržavaju mišljenje Grada.
Predsjednica dopušta da se čuju mišljenja pa će se iz toga onda izvući zaključci.
Damir Vuković smatra da su svi za to da izgradnja malih HE ne dolazi u obzir.
Anđelka Jurašin Vuković se ispričala što nema konkretnog prijedloga što bi mogla biti odluka Vijeća jer svatko ima nekakvo svoje razmišljanje, jedino što se može predložiti da Gradsko vijeće podrži Grad u onom što je Grad već u prvom dopisu pisao da se briše mogućnost gradnje malih HE Primišlje i Puškarići te Lučica i Barilović.
Josip Štefanac želi malo proširiti temu, čitao je sve ovo, to je dosta kompleksna problematika, a malo je bilo vremena da se o tome čovjek i ovlaš upozna, a kamoli da bude pristup neki objektivniji. Podržava u principu ono što je ispred Grada poslano, a to je da se traži da se izmjesti kamenolom u Broćancu i da se u tom bude uporan jer to je ekološka prijetnja rijeci Slunjčici, podržava stav Grada i za Lučicu i male hidroelektrane. Ono što mu se dopalo je to da se razmišlja, u slučaju gradnje plinovoda, da se jedan krak odvaja i za Slunj. Primijetio je po pitanju otpada da se spominje Babina gora pa je tu podsjetio kako smo zadnji puta dobili informaciju da se od toga odustalo, a u ovoj Studiji mu se čini kao da se ide dalje, nije baš tu na čisto je li se odustalo, nije se odustalo. Pored već rečenog svakako je za to da se ponovi zahtjev za kamenolom i za plinovod, odnosno smatra da bi u tim prioritetima Grada i Gradonačelnika prema Županiji trebalo i to svakako biti.
Zoran Ivšić je odustao od rasprave jer se g. Štefanac dotaknuo plinovoda.
Mario Medved je pitao koliko dugo još traje koncesija za kamenolom u Broćancu.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara da traje do 2021. ili 2022. godine. Za kamenolom se pisalo već davno prije za Županijski plan i Plan Općine Rakovica jer je na njihovom području i uvijek se dobio isti odgovor da dok god ima važeću koncesiju, dok ima sve dozvole, tu se jednostavno ne može ništa, odnosno ne može se ništa dok ne istekne taj rok na koji ima pravo obavljati djelatnosti. Što se tiče plinovoda, to su pisali iz razloga, ako se bude ucrtavao u Županijski plan da se ucrta pravac koji je korigiran i tu ne vidi problem jer je to sve dano da riješi naš gradski plan.
Josip Štefanac je dodao, bez obzira što se ne prihvaća za kamenolom dok traje koncesija, da ipak postoje neka druga rješenja, a to je da se može proširiti nadzor rada kamenoloma, postoje neki uvjeti za ograničavanje, ali ih treba iskoristiti.
Gradonačelnik se također uključio te prvo naglasio kako ovo što je od strane grada pisano nije samo naše mišljenje. Kada je tu bila rasprava rekao je g. Maradinu i cijeloj ekipi kako mu nije jasno, ako nešto tražimo, i lokalna uprava na tome insistira, Vijeće donosi odluku, tiče se našeg terena, a oni to ne prihvaćaju. G. Maradin mu je počeo objašnjavati da je tu opet vrh odozgo to planirao pa mu je odgovorio da mu nije jasno da mu netko drugi u njegovoj kući može određivati pravila. Oni, kao tobože, malo razgovaraju, ali opet gone po svoje. Misli da, što se tiče naših primjedbi i ovog što je navedeno, to tako treba biti i nada se da drugačije neće biti. Iznio je također primjer jedne mlinice na Mrežnici koja se preuređuje i pravi se jedna mini HE gdje je rečeno da se te mlinice mogu urediti ako se ne bi diralo krunu slapa, na način da se pokupi voda koja ide prema mlinici i da se to može koristiti i takva HE se može napraviti. Međutim, oni su ušli s novim zidom do pola Mrežnice da bi prikupili vodu jer je nemaju dovoljno, mada ima drugih načina prikupljanja vode, malo skupljih i ne dira se kruna slapa, u ovom slučaju se dira. Oni su, navodno, dobili odobrenje za gradnju i oni dalje rade odnosno kada se jednom počne raditi, to je gotovo. Poslali su upit i Gradu u smislu da li je Grad zainteresiran za drugu mlinicu, odnosno za kupnju tog zemljišta s druge strane, Grad nije bio za to zainteresirani i na kraju se tu pojavljuje netko tko bi to kupio i vjerojatno bi s druge strane došao do druge polovice, vjerojatno bi tražio isto tako odobrenje da zidom dođe do pola Mrežnice tako da bi tu nestalo vode na tom slapu. Upravo zbog toga je Grad protiv toga i zato je takva primjedba data jer, iako npr. mlinice kod Barića, Salopeka ili Skukana imaju dosta vode, boji se da nitko neće to napraviti kako treba, kada dobiju odobrenje sigurno će ući u vodu pod opravdanjem da vrše samo rekonstrukciju tog slapa jer su gotovo svi oni pomalo oštećeni. Što se tiče Babine gore kaže kako se ne odustaje od toga, predviđa se da se ona izgradi, ali u manjem obliku jer ovaj oblik, kako je to bilo predviđeno, ne bi bio isplativ i održiv. Odlagalište u Rijeci koje je pri kraju ispada preskupo. Vezano uz kamenolom kaže kako ćemo svoje mišljenje sigurno dati, i na vrijeme ćemo se javiti kada bude u pitanju produženje koncesije, jer sada se ne može ništa dok koncesija traje, uglavnom će se to pratiti i biti uključeni ako bi bilo uopće produženje koncesije. Što se tiče plinovoda očekuje se da će neka trasa ići prema Rakovici, navodno hoće pa se bi onda jedan krak išao prema nama, pa se traži da to bude u planu.
Josip Štefanac kaže kako ga zanima, kada je gradonačelnik spomenuo tu vertikalu, da li to ide od JLS prema državi ili od države prema dolje.
Gradonačelnik odgovara kako nešto ide gore, nešto ide dolje, a nešto između.
Josip Štefanac se još osvrnuo na primjedbu oko povećanja građevinske zone, gradnja uz ceste što smatra da su razumni prijedlozi i što bi koristilo nama za razvoj grada i za gradnju ulica, odnosno kuća uz ulice, pa u principu to i podržava, a to nije prihvaćeno pa ga zato i zanima od kuda to ide.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara kako to nisu prihvatili jer smatraju da to nije predmet II. Izmjena i dopuna, to nije bilo u Odluci i automatski to odbacuju iako je dosta važna stvar. “Kada budemo mijenjali svoj Prostorni plan onda ćemo se morati za te stvari boriti jer oni nemaju tih problema, a mi imamo, naš teren je specifičan i to je bilo borbe i prije kada smo radili prošli plan, a tako da će biti i u buduće”, istaknula je gđa Jurašin Vuković.
Gradonačelnik je, kada je već započeta tema prostornog plana, nagovijestio da bi iduće godine, ako bude novaca u proračunu, predvidjeli nešto sredstava za izradu izmjene prostornog plana.
Predsjednica pita na koji način bi Gradsko vijeće to izglasalo, naime, od svega ovog što smo čuli najviše nas je zaboljela ta gradnja malih HE i da zapravo želimo da se iz Prostornog plana KŽ briše mogućnost građenja malih HE Primišlje, Puškarići i Barilović, a ostaviti samo HE Furjan te da se u Prostorni plan ne uvrštava HE Lučica. Ukoliko bi to bio nekakav zaključak i neko naše mišljenje i ako je Gradsko vijeće za takvo mišljenje da onda stručne službe to tako slože i naprave koncept.
Josip Štefanac pita što će biti s ovim što se govorilo o kamenolomu.
Gradonačelnik odgovara kako kamenolom nije uopće predmet ovih izmjena i dopuna, a
Anđelka Jurašin Vuković smatra da je bolje dati mišljenje na ovo na što se može i što je predmet izmjena i dopuna Plana.
Nakon provedene rasprave predsjednica je, uvažavajući stajalište Gradonačelnika u vezi ovih izmjena, dala na glasanje prijedlog Mišljenje na Nacrt.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je glasalo svih 15 vijećnika i da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo zaključak kojim Mišljenje na Nacrt konačnog prijedloga II. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije treba obuhvatiti slijedeće:
- traži se da se iz Nacrta konačnog prijedloga II. izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije briše mogućnost građenja malih HE do 5 MW i to MHE Primišlje, MHE Puškarići i MHE Barilović (ostaviti samo MHE Furjan na rijeci Furjašnici);
- traži se da se Prostornim planom Karlovačke županije ne predviđa izgradnja HE Lučica.
- Odluka o usvajanju Procjene i Plana zaštite od požara
Tekst Procjene ugroženosti od požara i Plana zaštite od požara zajedno sa prijedlogom Odluke o usvajanju Procjene i Plana vijećnici su dobili u materijalima.
U raspravu koju je otvorila predsjednica nitko se nije uključio pa je predsjednica istu zatvorila i potom dala Odluku o usvajanju Procjene ugroženosti od požara i Plan zaštite od požara grada Slunja na usvajanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Odluku o donošenju Procjene ugroženosti od požara i Plana zaštite od požara grada Slunja.
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Grada Slunja investitora Komunalac d.o.o. Slunj – Izgradnja kanalizacije „Lalić Gaj“
Članovima Gradskog vijeća je u materijalima za sjednicu dostavljen i kratki opis projekta sa procjenom troškova projekta, a naknadno su na klupama dobili materijal sa ispravljenim vrijednostima ulaganja.
Dodatno pojašnjenje dao je, na poziv predsjednice, Viktor Smolić, voditelj Odsjeka za razvoj, upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove JUO. Rekao je kako se ovdje radi o dodatnoj dokumentaciji koja se mora priložiti na javljanje na natječaj na mjeru 7.2.1. koju očekujemo već duže vremena. Radi se o odluci koja u sebi sadrži prijedlog samog projekta u ovom slučaju “Odvodnja naselja Lalić Gaj”. Projekt je pripreman u suradnji sa konzultantima Uljanik d.o.o. dosta brzo se moralo reagirati tako da je zajedno s njima pripremljen prvi prijedlog, međutim, tu je napravljena jedna greška jer su zaboravili uzeti u obzir uvjete natječaja, govori se o općim troškovima pripreme projekta, uvjet 10% pripremljene vrijednosti, maksimalno 20.000 eura, a radi se o iznosima koji se mogu tražiti unaprijed, znači da novce imamo unaprijed. Dopunjen je dio vezan za upravljanje projektom znači konzultantske usluge i dio vezan za stručni nadzor, te dvije stvari su korigirane, radi se o tablicama, 3.8. gdje se ukupna vrijednost projekta vidi i nastavno na nju tablica 5.2. znači izmjene su u te dvije tablice. Dodao je kako se to moralo jako brzo pripremiti i usput podsjetio kako smo bili svjedoci javljanja na mjeru 7.1.1. za izradu strateškog plana razvoja Grada Slunja gdje na žalost nismo prošli jer nismo imali dovoljan broj bodova. Rekli su da imamo prema popisu stanovništva 5.076 stanovnika i da smo imali manje, imali bi više bodova i bili bi nam prihvatili, međutim, nije stvar u tome nego se radi o vremenu prijave projekta, radi se doslovno o sekundama, vidjeli smo listu, vidjeli smo vrijeme prijave, dostave, tako se formirala rang lista, tko je prije predao taj je dobio.
Damir Vuković pita za stručni nadzor, otkud je nastao.
Viktor Smolić odgovara da je to procjena, stručni nadzor se uvijek procjenjuje otprilike 2, – 2,5% procijenjene vrijednosti radova, a stručni nadzor je stavka koja će nastati tek na kraju projekta, tada se ta usluga izvršava i tad se ona plaća. Prema uvjetima natječaja imamo pravo vratiti prvo plaćene troškove, a to su konzultantske usluge, pripreme projekta, izrada projektne dokumentacije, svih elaborata i td. to su nastali troškovi za koje imamo pravo povrata i možemo odmah taj novac dobiti.
Damir Vuković kaže kako će onda taj trošak tek doći na naplatu, on postoji već u tom projektu i po njegovom mišljenju taj stručni nadzor puno košta, upravljanje projektom 60.000 i stručni nadzor 115.000 kn, pita što on nadzire i smatra da je to previše.
Viktor Smolić odgovara da će stručni nadzor doći kasnije, ovo je procjena, a tek kada se provede postupak nabave vidjeti će se točne vrijednosti.
Mario Medved je uočio da natječaj traje mjesec dana pa ga zanima koliko imamo spremne dokumentacije, ako se otvori još koji natječaj, koliko imamo projekata.
Viktor Smolić kaže kako cijela Hrvatska dugo čeka program ruralnog razvoja, pogotovo mjeru 7. jer su super mogućnosti za naše krajeve da se realiziraju projekti. Ovo je jedan od tih natječaja, mjera 7.2.1. gdje se komunalno društvo može javiti, samo ono se može javiti na natječaj za odvodnju, opskrbu, pročišćavanje i td. “Mi imamo dalje u pripremi za slijedeće natječaje, pitanje je sada samo vremena kada će se to opet otvoriti, dugo čekamo, loša su iskustva, pitanje je hoće li ove godine biti, ali imamo spremno još nekoliko projekata. Na mjeru 7.4. imamo projekt Put u bajku, to smo prije pripremali u suradnji sa Ministarstvom regionalnog razvoja, imamo sve potrebne dozvole, studiju izvodivosti za taj projekt, imamo projekt modernizacije Ulice Mrežničke, to je na mjeri 7.2.2. čekamo isto tako otvaranje natječaja, dosta smo spremni i za prijavu na taj natječaj i imamo dječji vrtić” istaknuo je g. Smolić.
Gradonačelnik je još dopunio, kada se govori da imamo projekte, u stvari se misli da imamo građevinske dozvole, da smo spremni za natječaj, a uvjete natječaja znamo tek kada se natječaj otvori i tu se uvijek traži nešto novo tako da se ne možemo prijaviti odmah i ne možemo reći da smo spremni odmah slijedeći dan. Uglavnom smo spremni što se tiče projekata i dijela sufinanciranja jer su proračunom planirana sredstva, a same uvjete saznamo tek kad je natječaj objavljen.
Kako se više nitko nije uključio predsjednica je zaključila raspravu i dala Odluku o davanju suglasnosti tvrtki Komunalac d.o.o. Slunj na glasanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Odluku o davanju suglasnosti tvrtki Komunalac d.o.o. Slunj za provedbu ulaganja i prijavu na natječaj Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020., Mjera 07, Podmjera 7.2. Tip operacije 7.2.1. Ulaganje u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda” za investiciju “Odvodnja naselja Lalić gaj”.
- Zaključak o prethodnoj suglasnosti na iznos naknade za korištenje grobnog mjesta na Katoličkom groblju Slunj I –Polje F
U materijalima za sjednicu vijećnici su dobili zahtjev tvrtke LIPA d.o.o. za davanje prethodne suglasnosti na iznos naknade za korištenje grobnog mjesta na novom polju F na Katoličkom groblju Slunj I, a neposredno pred sjednicu i elaborat – izrada cjenika korištenja grobnog mjesta izrađenog od ovlaštenog sudskog vještaka pa je predsjednica pozvala direktoricu Nikolinu Paulić da dade dodatno pojašnjenje.
Nikolina Paulić je upoznala Gradsko vijeće kako je Komunalno društvo LIPA, u suradnji sa Gradom, izgradilo novo polje na groblju Slunju, Polje F, a u izgradnju se išlo zbog nedostatka ukopnih mjesta na groblju Slunj. Izvedeni su radovi od strane Hrvatskih cesta na pripremanju polja, LIPA je dodatno izradila kranceve. Traže suglasnost na naknadu za korištenje zemljišta pošto je stara suglasnost iz 2001. godine, a odnosila se na izgradnju polja D koje je popunjeno, a naknade su tada bile slijedeće: za jednostruko grobno mjesto 210 kn, za dvostruko grobno mjesto 280 kuna. Budući da su sada uložena velika sredstva u izgradnju novog grobnog polja, a uređenje zahtjeva još sredstava jer je za sada uređeno samo polje I, postoji i polje II. Na polju F 1. ima 40 ukupnih mjesta, a toliko će imati i 2. polje i tu će trebati urediti cijeli okoliš, tu je izgradnja centralnog križa koje bi spajalo groblja na groblju Slunj. Za potrebu određivanja naknade angažirali su sudskog vještaka jer po zakonu ne mogu sami utvrditi cijenu. Sudski vještak je napravio elaborat i tim elaboratom je dobivena cijena od 800 kn po m2. Mišljenja su, pošto Grad Slunj i dalje kroz proračun ulaže dio financijskih sredstava za uređenje groblja, da je ta cijena od 800 kn, iako je ona navedena u elaborati kao najmanja cijena kojom se postiže neka dobit, ipak prevelika pa je njihov prijedloga da to bude 600,00 kn i tako je i tražena suglasnost na iznos od 600,00 kn. Iz te cijene uređivalo bi se daljnje groblje, nova grobna polja. Dodala je kako trenutačno na polju D nema slobodnih ukopnih mjesta, sve što je slobodno je taj prvi red koji je napravljen u polju F i planiraju radove nastaviti dalje.
Ivica Barić je uočio kako u elaboratu piše u tablici da je za jednostruko grobno mjesto duljina 2,55, a širina 1,15 a u materijalima LIPE je širina 1,50, pretpostavlja da je greška.
Nikolina Paulić odgovara da su dimenzije u tablicama koje je LIPA dala ispravne, te su dimenzije zakonom propisane, to nije nešto što oni sami donose, znači jednostruko grobno mjesto je 1,50 širine i 2,50 svi su dužine.
Ivica Barić je još dodao kako piše u elaboratu da su podaci o troškovima gradnje polja F dobiveni od LIPE i Grada Slunja pa pita s kakvom je cijenom LIPA išla u tu kalkulaciju, redovnom ili je tu još nešto.
Nikolina Paulić odgovara da što se tiče Polja F u izračun toga je stavljeno uređenje groblja, odnosi se na izradu grobnog polja, tu su dva računa od Cesta Karlovac, jedan od 74.000 kn, drugi od 25.000, a odnosili su se samo na izradu radova potpornog zida i niveliranje terena pošto je teren bio neravan, u to je ukalkulirano postavljanje ograde oko groblja Slunj, zelene ograde živih živica i zelene ograde kao paneli, uključeno je uređenje mrtvačnice, odnosno sve ono što pripada groblju, sve je ušlo u izračun, a elaborat je napravljen da iskaže cijenu koja bi bila najminimalnija da se opravdaju ti troškovi i oni koji će nastati.
Ivica Barić, bez obzira što je navedeno u ovim materijalima da točka 3. i 4. nisu predmet, kaže kako se ipak mora referirati na to jer ova nekakva cjelokupna cijena jednog grobnog mjesta bi bila na kraju sa PDV za jednostruko grobno mjesto 7.281,76 kn, za dvostruko 9.722,50 kn.
Damir Vukovi pita od kuda mu ta cifra pa mu je predsjednica odgovorila da to piše u materijalima.
Nikolina Paulić je dodala kako su, radi lakšeg pregleda, stavili da se razumije što su usluge i tu je navedeno da za cijenu izrade grobnog mjesta već imaju suglasnost, a ovime traže suglasnost za korištenje grobnog mjesta i rezervacija. Stavili su to da se vidi koliko će u konačnici građanina koštati jedno grobno mjesto, elaborat je pokazao cijenu kakvu je pokazao od 800 kn minimalnu, a njihov je prijedlog 600 kn jer Grad i dalje ulaže.
Ivica Barić je još pitao da li je cijena izrade kranca jednaka odnosno da li istu cijenu primjenjuju na sva groblja i da li ih isto košta izrada kranca na uređenom groblju polja F ili npr. na groblju Cvitović.
Nikolina Paulić odgovara da ih isto košta, ali dodaje kako ovdje nije pitanje izrade kranca nego postotak ulaganja sredstava u jedno groblje. Grad Slunj je ove godine i prošle uložio znatna sredstva na groblje Slunj i traži se suglasnost za naknadu zemljišta samo na prodaju grobova na polju F, ne na polju C, D, ni na groblju Lađevac, ni na groblju Cvitović, traži se specifično za kupnju novog grobnog mjesta na polju F jer su velika sredstva uložena na to polje. Dodala je kako sada isto to rade na groblju Lađevac, pravi se novo grobno polje i isto se ulažu sredstva koja do sada nisu ulagana i morati će se napraviti procjena troškova koliko će to koštati.
Ivica Barić smatra da nije ista cijena na jednom uređenom Polju F, moderno uređenom gdje je i pristup drugačiji. Po njegovom mišljenju nisu realni troškovi izgradnje na tom dijelu i na nekom drugom groblju, ali to nije predmet ovoga, mada isto tako utječe na ovu cjelokupnu cijenu koja je u vrhu. Uspoređujući tu cijenu sa nekim drugim jedinicama smatra da je to dosta velika cijena i nije baš sklon podržati nešto tako iako zna da su veliki i troškovi, ali smatra da su to stvarno velike cijene.
Nikolina Paulić je odgovorila kako oni nisu mogli utjecati na izradu elaborata, ako se traži da netko procjeni koliko nešto vrijedi, ne može se utjecati na njegov izračun. Kaže kako je cijena i njih iznenadila, nisu to očekivali, nisu znali da zemljište na groblju Slunj vrijedi 60 kn po m2 bez ičega, to je podatak Porezne uprave. Naglasila je kako je elaborat pokazao tu cijenu koju je pokazao, a oni traže suglasnost na 600 kuna, to je njihov prijedlog, a ove cijene su na nivou grada Karlovca i njihovog groblja Jamadol.
Ivica Barić je na to dodao “da, i nekih puno razvijenijih mjesta”.
Budući da se više nitko nije javio za riječ, predsjednica je zaključila raspravu i dala na glasanje prijedlog Zaključka o davanju prethodne suglasnosti za iznos naknade za korištenje grobnog mjesta na katoličkom groblju Slunj – Polje F.
Glasalo je svih 15 vijećnika pa je predsjednica, nakon glasanja, konstatirala da je Zaključak o davanju prethodne suglasnosti izglasan za 13 glasova ZA i 2 glasa SUZDRŽANA.
- Zaključak o pokretanju postupka za izbor i imenovanje ravnatelja Knjižnice i čitaonice Slunj
Tekst Zaključka o pokretanju postupka za izbor i imenovanje ravnatelja Knjižnice i čitaonice Slunj vijećnicima je dan u materijalima.
Rasprava nije vođena već je predsjednica dala Zaključak na usvajanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Zaključak o pokretanju postupka za izbor i imenovanje ravnatelja Knjižnice i čitaonice Slunj.
- Odluka o poništavanju javnog natječaja za odabir izvršitelja veterinarsko-higijeničarskih poslova
Prijedlog odluke vijećnici su dobili neposredno pred sjednicu.
Rasprave nije bilo pa je predsjednica dala Odluku na usvajanje.
Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Odluku o poništavanju javnog natječaja za odabir izvršitelja veterinarsko-higijeničarskih poslova.
- Različito
Ivica Barić se osvrnuo na projekt koji je trenutno u fazi provođenja – izmjena azbestnog cjevovoda prema Cvitoviću, izvođač je Aquaterm, naveo je kako su se ljudi žalili kako je na glavnoj županijskoj cesti Slunj – Cetingrad jama, koju su iskopali, stajala tamo 2 mjeseca, a asfaltirana je tek nakon protesta ljudi. Njihovo je objašnjenje bilo da se to treba slijegati, a on ne zna što se to treba slijegati, pijesak? Činilo mu se da će to puno brže obaviti, ali se produžilo pa ga zanima do kada je taj rok i što općenito misli gradonačelnik o tome.
Gradonačelnik kaže kako je rok 31, 12. ali ne samo za to već i za kanalizaciju kao i vodovod prema Veljunu. Dodao je kako imaju svakog utorka nadzor i projektantski i investitorski, rečeno im je da trebaju postaviti još 3 hidranta i da bi to onda bilo pri kraju. Nakon toga će biti punjenje, odnosno tlačenje cjevovoda i dok ne dobiju čistu vodu ne mogu to pustiti u pogon. Nada se da će to biti uskoro, bilo je tu nekih propusta i malo nemara, malo se jesu jedno vrijeme otegnuli. Kaže kako se i g. Lukač žalio da su mu napravili šaht na njegovom što mu je osporio, ali šaht neće biti onakav kakav je sada, biti će u visini sa asfaltnom tako da neće biti problema. Dodao je kako moraju sanirati asfalt gdje god je oštećen. Vjeruje, kada dobiju suglasnost od Zavoda za javno zdravstvo da će to sve brzo biti gotovo, znači cjevovod je prokopan, sve su riješili, nešto još malo imaju dovršiti oko šahta i sami spojevi nisu još gotovi. Spomenuo je i kanalizaciju Lalić Gaj gdje je izvoditelj naišao na tvrd teren pa su sada pojačali malo izvođači pikamere, sada su dva i nadaju se da će sve ići po planu iako je jako duboko u 14, DP , 6 metara, pa su išli po 2 metra dnevno. Znači do 31. 12. sve bi bilo gotovo i cjevovod Veljun tako da bi sa Hrvatskim vodama ovi ugovori bili gotovi. Dao je i informaciju za pročistač, gdje je rekao kako su trebali ovdje doći za dokumentaciju za natječaj, lokacijska dozvola je za pročistač pripremljena, radi se o malo drugačijom javnoj nabavi pa će trebati pomoć i vjeruje dok se šalju ljudi ovdje da to znači da taj projekt počinje. Rekao je u Hrvatskim vodama da imamo posla do 31, 12., a od 1.1. treba složiti novi ugovor i tu naglasio kako nas Hrvatske vode dosta dobro prate.
Završetkom točke “Različito” predsjednica Vijeća zaključila je rad sjednice u 19,35 sati.
IZVOD SASTAVILA PREDSJEDNICA
GRADSKOG VIJEĆA
Ankica Štefanac, vr. Marina Mrkonja, vr.
