Zapisnik
sa 3. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja, održane dana 26. srpnja 2013. godine u vijećnici.
Sjednicu je u 13,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne i konstatirala da istoj prisustvuje 14 od ukupno 15 članova Gradskog vijeća.
Sjednici prisustvuju: Marina Mrkonja, Ivica Barić, Katarina Rendulić, Đuro Mihajlović, Mario Medved, Ivan Bogović, Davor Požega, Marina Katić, Ivanka Magdić, Diana Cindrić, Damir Vuković, Marinko Radočaj, Josip Štefanac i Mihaela Turkalj.
Izostanak je opravdao Zoran Ivšić.
Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju: Željko Rendulić – gradonačelnik, Josip Gračan – zamjenik gradonačelnika, Zdenka Kovačević – pročelnica Ureda grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Gordana Kovačević – ravnateljica Dječjeg vrtića Slunj, Mirjana Puškarić – ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Slunj, Mijo Močilac – predsjednik DVD-a Slunj, Dražen Paulić – direktor tvrtke Stambeni fond d.o.o. Slunj, Dinko Puškarić – direktor tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj i v. direktora Komunalnog društva LIPA d.o.o., Tone Butina – direktor Radio Slunja.
Zapisničar: Ankica Štefanac.
Za aktualni sat upisali su se Damir Vuković i Josip Štefanac pa ih predsjednica poziva da postave pitanja.
Damir Vuković je pozdravio sve prisutne, a potom zatražio da ih gradonačelnik izvjesti kakav je zaključak sa zadnjeg sastanka sa Rastočanima. Drugo, zanima ga zašto se već 2 godine nije sazvao Upravni odbor Turističke zajednice jer turizam je bitna stavka i u strategiji Proljeća je isto tako stavljena kao najbitnija točka. Treće, smatra da ne treba čekati zadnji čas da se osnuje naša slunjska javna ustanova jer ako se to odgodi do proljeća biti će kasno. Također ga zanima otvaranje poljoprivredne zadruge ili aktiviranje ove sadašnje. Još je vezano uz Turističku zajednicu podsjetio kako se i prije razgovaralo o potrebi postavljanja direktora pa je predložio da se s time krene što prije odnosno da se direktor Turističke zajednice odmah postavi kako bi se moglo početi konkretno raditi. Zadnje pitanje je da li će biti reorganizacije gradske uprave i na koji način.
Gradonačelnik je također na početku pozdravio sve nazočne vijećnike te ravnatelje i direktore ustanova. U odgovoru na prvo pitanje koje se odnosilo na događanja vezana uz uvođenje naplate za grupno posjećivanje u Rastoke, rekao je kako se o tome dosta pričalo, pa čak se i po medijima moglo čitati o tome pa ono što ovog trenutka može reći je da taj proces dogovaranja i dalje traje, a zadnje što je stanovnicima Rastoka na neki način prezentirano ili ponuđeno je otprilike da bi Grad Slunj išao u osnivanje vlastite javne ustanove. Svjesni su da bi to koštalo Grad i vjerojatno još opteretilo proračun, međutim smatra da bi lakše kontrolirali događanja dolje, imali bi pravovremeniju informaciju kako se prihoduje, kako se troše ta sredstva, a pretpostavka je da bi se zaposlio još netko sa područja Grada Slunja i bližeg okruženja. Trenutno je situacija takva da je dolje koncesija do 4. mjeseca iduće godine, na to je razdoblje sklopljena, Turistička agencija Mirjana je već nešto snizila cijenu vođenja, 8 kn koje se izdvajaju za troškove koji idu Javnoj ustanovi ostaju, ali ukupna cijena odnosno svojevrsna marža TC Mirjana bi se spustila. O nekakvim dodatnim okolnostima što će se događati vjerojatno će moći reći više negdje krajem 8. ili 9. mjeseca. Na pitanje zašto se Upravni odbor TZ nije sastao 2 godine teško može dati odgovor i vjeruje da to pitanje nije njemu niti upućeno. Ponovio je za osnivanje vlastite javne ustanove da se u tom smjeru ide, a obzirom da se mora gledati koji bi to teret bio za proračun, bitno će biti sada vidjeti koliki će biti ove godine broj posjetitelja i koliko će se od toga prihodovati sredstava, ali želja je svakako i u tom smjeru će se ići da se osnuje vlastita javna ustanova.
Damir Vuković dodaje kako je pod reorganizacijom gradske uprave mislio da bi se ljude povuklo iz Grada, znači da se par kvalitetnijih ljudi koji su već na gradskoj plaći prebaci u Javnu ustanovu tako da ne bi dolazilo do novog zapošljavanja. Slaže se da bi možda tu struka bio problem, ali određeni broj ljudi bi se mogao tako riješiti jer smatra da je gradski aparat malo prevelik u usporedbi sa brojem stanovnika.
Gradonačelnik se složio da bi se gradska uprava mogla na taj način rasteretiti mada vrlo malo iz razloga što su za javnu ustanovu potrebne neke uže specijalnosti, zakonom su propisane 3 osobe koje mora zapošljavati javna ustanova, to je ravnatelj, stručni voditelj i glavni čuvar prirode, a problem je što u gradskoj upravi ne rade ljudi koji imaju takve kvalifikacije, osim možda za ravnatelja. Zaključio je kako je i g. Vuković na tragu onoga o čemu i sam razmišlja, ali ruke su mu dosta vezane jer se traži strogo specijalizacija u jednom dijelu.
Damir Vuković naglašava kako se o tome mora razmišljati jer nam je to najbitnija grana razvoja i to je za dobrobit našeg grada, ulog je velik, ali se također očekuje i dobit.
Gradonačelnik se potpuno složio, ali je i naglasio kako u ovom trenutku ne žele naprosto napraviti pogrešan korak
Damir Vuković je još istaknuo kako vrijeme prolazi i kako je bolje napraviti korak prije i na vrijeme riješiti situaciju. Naime, osnivanje javne ustanove treba potvrditi Županija pa je u tom smislu njegova sugestija da se s tim krene odmah i na vrijeme, da se ne čeka proljeće.
Gradonačelnik odgovara kako će sigurno biti lakše kada se bude imalo više pokazatelja o prihodovanju Javne ustanove ove godine u Rastokama, vidjeti će se koliko će nas koštati ta Javna ustanova, ali ponavlja kako su na tragu tog razmišljanja i vrlo blizu da se ide u tom smjeru kojeg je g. Vuković ovdje iznio, ali neke stvari se i ne mogu dogoditi preko noći. Što se tiče aktiviranje poljoprivredne zadruge zbog kratkoće rokova nije se stiglo do toga, ne zna, možda se smatra da je vrijeme manje od 2 mjeseca od kada je ovdje bilo dovoljno da se riješe svi problemi o kojima se ovdje govori, ali nije jednostavno sve to stigao, ali složio se s tim jer je i nezavisna lista Proljeće u svom programu imala aktiviranje poljoprivredne zadruge, a isto tako je u središtu programa bila orijentacija na razvoj turizma, odnosno baziranje razvoja grada na razvoju turizma. Vezano uz pitanje direktora TZ odgovorio je kako se u Izvješću Turističke zajednice može vidjeti koji su to prihodi i sam je priznao da je prije par dana prvi put vidio koji su to prihodi i oni su iznad onih koje je očekivao, nije ranije bio upoznat s tim, pa ukoliko ova sezona, a za očekivati je da će biti dobra i da će svaka naredna biti sve bolja jer postajemo sve poželjnija destinacija prije svega iz razloga što smo u bližem okruženju Plitvica pa vjeruje da je to realna opcija da zaposlimo direktora TZ. Međutim, dodaje kako isto tako stoji i jedna druga stvar, a to je da smo na području Slunja oskudni sa kadrovima, bilo koje rješenje posebno na rukovodećim pozicijama, ravnatelja, direktora u pravilu traži VSS i 3-5 godina radnog iskustva i da se ovog trenutka želi na području Grada Slunja imenovati direktora TZ, nemamo primjerenu osobu.
Josip Štefanac je podsjetio na pitanje na koji je gradonačelnik ostao dužan, radi se i financijskom izvješću Nature vive koje nije u dnevnom redu. Drugo, zanima ga zašto i Financijsko izvješće Grada za prošlu godinu nije ovdje, ne zna da li je to odrađeno jer ako su sva ova izvješća onda je trebalo biti i to. Također ga zanima, vezano uz bivši Prebold, da li je to imovina Grada i da li ima kakve mogućnosti za otvaranje radnih mjesta.
Gradonačelnik odgovara kako Izvješće Javne ustanove još do sada nije pribavljeno i ispričao se zbog toga, biti će za slijedeću sjednicu pripremljeno i vjeruje da će to biti i dobra podloga za raspravu o čemu je govorio g. Vuković da li ići u smjeru osnivanja vlastite javne ustanove. Što se tiče izvješća o izvršenju proračuna Grada za prethodnu godinu odgovorio je da je ono usvojeno na prošlom sazivu Gradskog vijeća. Vezano uz Prebold odgovorio je kako točne podatke ovog trenutka ne može dati, ali će se to pripremiti detaljnije za slijedeću sjednicu jer ga i osobno to zanima. Prema informacijama koje ima Prebold je privatni, ali pripremit će to detaljnije jer nije samo Prebold u pitanju, nekoliko subjekata koji su radili i djelovali na ovom području su interesantni, kao npr. stari hotel Slunjčica, bivša benzinska crpka na Veljunu i dr. i o tome će se u narednom razdoblju pripremiti izvješće i vidjeti što se tu događa. Koliko zna svi su oni privatni, ali to ne znači da Grad Slunj na određeni način ne mora stiskati te privatnike da tamo pokreću svojevrsne poslovne aktivnosti, zna da je dio njih u stečaju (hotel Slunjčica i benzinska pumpa na Veljunu) pa su donekle vezane ruke dok se stečajni postupak ne završi jer se praktički ne može ništa poduzimati, ali za slijedeću sjednicu stvarno vijećnicima treba pripremiti malo cjelovitije izvješće o tim poslovnim subjektima kao bi bili informirani i znali što se događa.
Nakon aktualnog sata predsjednica je predložila dnevni red kakav su vijećnici dobili i o istom otvorila raspravu.
Prijedloga za izmjenama i dopunama dnevnog reda nije bilo pa je predsjednica zaključila raspravu i dala dnevni red na glasovanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je za današnju sjednicu utvrdilo slijedeći
Dnevni red
1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 1. i 2. sjednice Gradskog vijeća
2. Razmatranje Financijskog izvješća Dječjeg vrtića Slunj za 2012. godinu
3. Razmatranje Financijskog izvješća Knjižnice i čitaonice Slunj za 2012. godinu
4. Razmatranje Financijskog izvješća Pučkog otvorenog učilišta Slunj za 2012. godinu
5. Razmatranje Financijskog izvješća Dobrovoljnog vatrogasnog društva Slunja za 2012. godinu
6. Razmatranje Izvješća o radu i Financijskog izvješća Gradskog društva Crvenog križa Slunj za 2012. godinu
7. Razmatranje Financijskog izvješća Zajednice športskih udruga Grada Slunja za 2012. godinu
8. Razmatranje Financijskog izvješća Turističke zajednice Grada Slunja za 2012. godinu
9. Razmatranje Financijskog izvješća tvrtke Radio Slunj d.o.o. za 2012. godinu
10. Razmatranje financijskog izvješća Društva za komunalne djelatnosti Komunalac d.o.o. Slunj
11. Razmatranje Financijskog izvješća KOMUNALNOG DRUŠTVA LIPA d.o.o. za 2012. godinu
12. Razmatranje Financijsko materijalnog poslovanja tvrtke Stambeni fond d.o.o. za 2012. godinu
13. Odluka o dodjeli javnih priznanja
14. Različito
- 1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 1. i 2. sjednice Gradskog vijeća
Zapisnike sa 1. i 2. sjednice Gradskog vijeća vijećnici su dobili uz poziv pa predsjednica Vijeća otvara raspravu.
Ivica Barić nema primjedbi na zapisnike samo je ukazao na grešku u zapisniku sa 1. sjenice gdje je pogrešno upisano ime vijećnika.
Greška je ispravljena u izvorniku zapisnika
Zapisnici sa konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća održane dana 05. 07. 2013. te 2. sjednice održane 07. 09. 2013. godine jednoglasno su usvojeni.
- 2. Razmatranje Financijskog izvješća Dječjeg vrtića Slunj za 2012. godinu
Financijsko izvješće Dječjeg vrtića Slunj za 2012. godinu dostavljeno je vijećnicima uz poziv.
Gradonačelnik se uključio i vezano za sve točke dnevnog reda koje su pred vijećnicima danas, a radi se o financijskim izvješćima gradskih tvrtki i ustanova za 2012. godinu, rekao kako smatra da je bilo logično da ta izvješća usvoji Vijeće u starom sazivu, međutim, zbog samih izbora ili nekih njemu neznanih razloga to se nije dogodilo, ali misli da je dobro da ovaj saziv Vijeća to ima na uvidu, prije svega, iz razloga da se vijećnici upoznaju koje su tvrtke i ustanove u vlasništvu Grada, kako posluju, tko su ravnatelji, pa između ostalog i to da se vidi koliko Grad izdvaja za svoje tvrtke i ustanove
Na poziv predsjednice Vijeća Gordana Kovačević, ravnateljica Dječjeg vrtića nije imala ništa dodatno što se tiče samog financijskog izvješća već je naglasila kako Vrtić, od kada je izgrađen, nema posebnih problema po pitanju financijskog poslovanja i po pitanju upisa djece.
Otvorena rasprava.
Josip Štefanac kaže kako nije stručnjak, ali neke stavke su po njegovom mišljenju prevelike kao npr. stavka električne energije 51.000 kn i oprema za hlađenje 47.000 kn pa traži pojašnjenje.
Gordana Kovačević odgovara kako cijela kuhinja vrtića funkcionira na električnu energiju i to je jedan od većih izdataka, mjesečna rata je oko 4.500 kn. Što se tiče opreme za hlađenje odgovara da se to odnosi na ugradnju kima uređaja u 2 dječja boravka.
Josip Štefanac pita da li ima mogućnosti da se uštedi u tom dijelu odnosno da se smanje ti troškovi.
Gordana Kovačević odgovara kako su poduzeti neki konkretni koraci kao npr. prešli su drugom dobavljaču električne energije koji ne naplaćuje angažiranu snagu koja mjesečno iznosi više od pola iznosa tako da će biti oko 35% manji izdatak za električnu energiju od 1. 7. ove godine, a idu i u tom smjeru da ugrade solarne ćelije jer kuhinja toplu vodu dobiva preko kotlovnice pa bi i na taj način bila ostvarena ušteda, ali to ne ovisi samo o njoj, o tome osnivač odlučuje.
Josip Štefanac predlaže Vijeću da sagleda situaciju u smislu da se to proba smanjiti jer veliki su troškovi i da se vidi da li ima mogućnosti za ugradnju tih kolektora, da li se to isplati. Mišljenja je da bi za sve gradske firme također trebalo vidjeti da li postoji način da se smanji ta potrošnja zamjenom sa nekim ekološki prihvatljivijim načinom grijanja.
Gordana Kovačević je dodala kako ipak imaju problem u radu, odnosno funkcioniranju, a vezano je uglavnom za samu izgradnju zgrade, radi se o tome da djeca nemaju siguran izlazak iz Vrtića u dvorišni prostor, jedini način je da idu preko parkirališta pa smatra da bi bilo dobro u slijedećem periodu napraviti vrata kako bi djeca imala siguran izlazak na dvorište. Drugo, vezano uz sam projekt Vrtića, spomenula je da vrtić nema riješeno pitanje praonice i glačaonice, a ima opremu koju ne može koristiti zbog neprilagođenih uvjeta, pa je zamolila da se izvidi mogućnost da se i to realizira.
Gradonačelnik pita da li se to radi o nužnom izlazu, odnosno o izlazu u slučaju neke opasnosti.
Gordana Kovačević odgovara da ne, radi se o izlasku djece u dvorište, vrtić nema direktan izlaz iz zgrade u dvorište već djeca moraju izići na parkiralište pa okolo u dvorišni prostor i samim time nije zadovoljena potpuna sigurnost djece, ne postoje vrata za direktan izlazak na dvorište.
Predsjednica pita kako je takav projekt uopće mogao proći, da nema sanitarni čvor na katu, do s druge strane ima prevelik parking.
Gordana Kovačević kaže kako su i sami bili šokirani kada su ušli u zgradu i počeli je koristiti jer su tek tada shvatili da na katu gdje su 4 boravka za djecu, gdje radi 8 odraslih osoba ne postoji sanitarni čvor za njih, spremačice moraju odozdo nositi vodu na kat da bi prale taj prostor. Počeli su raditi nešto po tom pitanju, imaju ponudu za projektno rješenje toga dijela što bi koštalo 76.000 kn koje Vrtić ne može sam osigurati.
Gradonačelnik je o problemima koji su rečeni odgovorio da će se o njima razgovarati kada se bude razgovaralo o proračunu za slijedeću godinu, naglasivši da ipak svi skupa moramo biti svjesni činjenice koliko Grad izdvaja za Vrtić, a u materijalima stoji da je to 1,681 mil. kn što prelazi 10% proračunskih prihoda i boji se da teško možemo dalje povećavati izdvajanja, zna da su to djeca i učiniti će se maksimalan napor, ali mora se prije vidjeti kako zatvoriti tu financijsku konstrukciju kada se bude razgovaralo o proračunu.
Gordana Kovačević se složila s tim, ali je naglasila kako svakako treba u tom smislu nešto napraviti.
Damir Vuković je također mišljenja da je ovo jako velika stavka za proračun i slaže se da bi se trebalo ozbiljnije pozabaviti uštedama. Zanima ga tko je zadužen iz Grada za održavanje tog objekta i za rješavanje svih ovih problema koji su navedeni, te koliki je kapacitet vrtića i koliko je vrtić popunjen.
Gordana Kovačević je u odgovoru na drugo pitanje iznijela da je prema projektu kapacitet vrtića 120 djece što je u skladu sa novim pedagoškim standardom, u ovom trenutku nemaju 100% popunjene kapacitete, imaju jedan boravak gdje bi se na ovaj broj djece koji sada imaju još 25 djece moglo primiti. Ove pedagoške godine Vrtić je imao 111 djece u redovnom programu i 26 djece u programu predškole, znači ukupno 147, ali program predškole može se provoditi i u popodnevnim satima kada odu djeca iz redovnog programa kući.
Zdenka Kovačević je, na pitanje tko je iz grada odgovoran za Dječji vrtić, odgovorila kako je Dječji vrtić samostalna ustanova, a što se tiče njenog odnosa prema Gradu odgovara Jedinstvenom upravnom odjelu – Odsjeku za društvene djelatnosti. Vrtić pored ravnatelja ima i svoje Upravno vijeće. Što se tiče održavanja objekta iznosi da je Vrtić potpuno samostalan kao i u pogledu financijskog poslovanja što znači da je Dječji vrtić kao ustanova na čelu s ravnateljem i Upravnim vijećem odgovaran za svoje poslovanje pa između ostalog i za održavanje objekta.
Damir Vuković konstatira kako ima problema, ali se za njih još ne zna.
Zdenka kovačević odgovara kako se za sve probleme zna, a gđa. Kovačević htjela je samo s njima upoznati i novo Vijeće.
Damir Vuković smatra da te probleme treba rješavati s čime se složila i Zdenka Kovačević, ali je naglasila da za njihovo rješavanje treba iznaći financijska sredstva.
Više se nitko nije javio za raspravu pa predsjednica Vijeća zaključuje istu i daje Financijsko izvješće Dječjeg vrtića na usvajanje.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01.01.-31.12.2012. godine.
- 3. Razmatranje Financijskog izvješća Knjižnice i čitaonice Slunj za 2012. godinu
Financijsko izvješće Knjižnice i čitaonice Slunj dano je vijećnicima uz poziv.
Gradonačelnik je opravdao izostanak gosp. Živčića koji zbog smrti supruge nije mogao biti na sjednici kao i gđa. Ivančica Cindrić koja je zamolila da ode na sahranu.
Predsjednica je otvorila raspravu uz prijedlog ako bude pitanja vezano uz Izvješće, da će se tražiti odgovori naknadno. .
Josip Štefanac je u svim izvješćima uočio i podatak o plaći ravnatelja, o broju zaposlenih, ali to ovdje nije uočio.
Zdenka Kovačević odgovara da je taj podatak napisan na 1. stranici odnosno rashodi za zaposlene i materijalni troškovi za 2 djelatnika iznose 165.824 kn a u uvodu piše da knjižnica ima 2 zaposlena djelatnika, pomoćnog knjižničara sa koeficijentom 0,85 i ravnatelja sa koeficijentom 1,2 koji je imenovan u studenom prošle godine.
Damir Vuković je pohvalio g. Živčića što se tiče njegovog rada i zalaganja i smatra da bi nam trebalo još takvih ljudi.
Kako se nitko više nije javio za riječ predsjednica je zaključila raspravu i dala Financijsko izvješće Knjižnice i čitaonice Slunj za 2012. godinu na usvajanje.
Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće Knjižnice i čitaonice za 2012. godinu.
- 4. Razmatranje Financijskog izvješća Pučkog otvorenog učilišta Slunj za 2012. godinu
Financijsko izvješće Pučkog otvorenog učilišta Slunj za 2012. godinu također je dano u materijalima.
Rasprava nije vođena pa je predsjednica dala izvješće na glasanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Financijsko izvješće Pučkog otvorenog učilišta Slunj.za 2012. godinu.
- 5. Razmatranje Financijskog izvješća Dobrovoljnog vatrogasnog društva Slunja za 2012. godinu
Financijsko izvješće DVD-a dostavljeno je uz poziv.
Predsjednica daje riječ predsjedniku DVD-a Miji Močilcu.
Mijo Močilac je na početku pozdravio sve prisutne i čestitao na izboru te zaželio uspješnu suradnju kada je DVD u pitanju. Naglasio je kako je Izvješće bilo na Upravnom odboru kao i na Skupštini DVD-a i kao takvo usvojeno. U Izvješću su pokušali odgovoriti na sva pitanja koja su tražena dopisom od strane Grada, pa eventualno ako bude dodatnih pitanja odgovorit će. Ono što je vrlo bitno je to da su u strukturi ukupnih prihoda sredstva Grada učestvovala sa 90% prošle godine, a pojedinih godina to je učešće bilo i 98%. U trošenju sredstava DVD se u cijelosti pridržava uputa koje dostavlja Grad i bez suglasnosti i odobrenja gradonačelnika ne ide u niti jednu aktivnost, a posebno kada su u pitanju investicijska ulaganja. Odnos grada i gradonačelnika prema DVD-u bio je do sada, a nada se i u buduće, na najvišem nivou, DVD nastoji odraditi koliko može i zna, iako nisu sigurni da to potpuno uspijevaju jer svjesni su da se uvijek može više. U samom Izvješću stoji da je ostvaren višak prihoda u iznosu od 10.499,71 kn i to najviše zahvaljujući dobivenim sredstvima Karlovačke županije od 50.000 kn, do prošle godine DVD nije dobivao ta sredstva i pitanje je što će biti ove godine, ali oni na njih računaju i ove godine. U Izvješću su detaljno obrazloženi i prihodi i rashodi, poglavito rashodi gdje su nastala neka prekoračenja u odnosu na plan i u cjelini su zadovoljni što nije došlo do značajnijih prekoračenja jer prihodi su ostvareni gotovo u razini planiranih, a što se aktivnosti tiče prošle godine su se odnosile na 131 protupožarnu intervenciju ili tehničku intervenciju, tu je kontinuirana priprema članstva kroz školovanje, takmičenja mladeži, druženja s ostalim DVD-ima, prijevoz vode, održavanje voznog parka i prošle godine skromna investicijska ulaganja. Na kraju još naglašava i zahvaljuje dosadašnjem gradonačelniku i Gradskom vijeću i nada se da će podrška i suradnja sa novim gradonačelnikom i Gradskim vijećem biti na obostrano zadovoljstvo. Dodao je kako je on predsjednik DVD-a kao volonter i sve to radi za 0,0 lipa.
Za raspravu se nitko nije javio pa je predsjednica dala Izvješće na glasovanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Financijsko izvješće Dobrovoljnog vatrogasnog društva za 2012. godinu.
- 6. Razmatranje Izvješća o radu i Financijskog izvješća Gradskog društva Crvenog križa Slunj za 2012. godinu
Izvješće o radu Gradskog društva Crvenog križa kao i Financijsko izvješće za 2012. godinu dostavljeni su vijećnicima u materijalima pa je predsjednica dala riječ ravnateljici Gradskog društva Crvenog križa.
Mirjana Puškarić kratko je iznijela kako je iz financijskog izvješća vidljivo da je Crveni križ imao prihoda iz različitih izvora te napomenula oko razlike između prihoda i rashoda koja je nastala iz razloga što su krajem 2011. godine doznačena sredstva za doznaku vozila koje je riješeno u 2013. godini. Što se tiče samih aktivnosti samo je kratko iznijela kako Crveni križ provodi jako puno aktivnosti, a detaljnije o njima napisano je u izvješću.
Otvorena rasprava.
Josip Štefanac je u uvodnom dijelu vidio prihode od Grada Slunja i Općine Rakovice te uočio kako Općine Cetingrad nema, a zna da Gradsko društvo Crvenog križa ima aktivnosti na tom prostoru pa ga zanima zašto Cetingrad ne financira te zašto Općina Rakovica daje tako malo (88.000 kn) u odnosu na Slunj koji izdvaja preko 600.000 kn.
Mirjana Puškarić odgovara kako prihod od Općine Cetingrad iznosi 3.000 kn u 2012. godini, a trebao bi iznositi 7.000 kn, znači niti to malo nije realizirano. U tom dijelu i prethodni saziv Vijeća također je imao kritike upućene i Crvenom križu i Općini Cetingrad iako oni svake godine pokušavaju ta sredstva dobiti pa će tako i ove godine biti prilike tražiti da se uvrste u proračun Općine Cetingrad za 2014. godinu i u tom smislu su već i do sada slagali aktivnosti koje su upućivali njihovom Vijeću na razmatranje, a nikada pismenog odgovora nisu dobili, a i tijekom godine imaju sastanke sa načelnikom gdje im se uvijek odgovara kako nemaju novaca. Spomenula je i to kako Crveni križ razmišlja o mogućnosti da se čak sudski to pokuša naplatiti, još nije došlo do toga, ali ne mora značiti da neće to i napraviti. Što se tiče Općine Rakovica najprije je napomenula da kod funkcioniranja Crvenog križa postoji redovna djelatnost koja se financira po postotku od lokalnih samouprava i Općina Rakovica u tom dijelu participira u potpunosti sa 24.900 kn. Što se tiče 613.000 kn Grada Slunja navodi kako se tu radi o Programu kojeg je Grad Slunj sklopio s Ministarstvom socijalne skrbi i pod tom stavkom su sredstva koja Ministarstvo doznačuje Gradu Slunju, a Grad Slunj sredstva doznačuje Crvenom križu koji je provoditelj tog programa i u tom Programu Općina Rakovica učestvuje sa 88.400 kn, a Grad Slunj sa 104.000 kn. To su strogo namjenska sredstva i u tom programu je 11 radnika.
Gradonačelnik dodaje da proračun Grada Slunja u ovom slučaju služi za transfer sredstava, Ministarstvo doznačuje Gradu Slunju kao prolazni račun 500.000 kn i Grad ih prebaci Crvenom križu, a što se tiče učešća Grada u ovom Programu koji iznosi 105.000 kn smatra da to nije mali iznos, odnosno da je to dosta veliko opterećenje za Grad.
Josip Štefanac predlaže da se proba to sa Općinom Cetingrad svakako riješiti te traži pojašnjenje za reprezentaciju koja je preko 30.000 kn. Kod ostalih izvješća nije vidio nigdje toliku reprezentaciju, zna da Crveni križ ima aktivnosti, ali moli da se to razjasni.
Mirjana Puškarić odgovara da se sredstva troše na razne akcije Crvenog križa kao npr. gradsko natjecanje prošle godine, međužupanijsko natjecanje, zatim obilježavanje Tjedna Crvenog križa, obilježavanje Svjetskog dana prve pomoći, Dana dobrovoljnih darivaoca krvi, tu je i trošak izleta dnevnog boravka za starije osobe, troškovi održavanja 8 akcija dobrovoljnog darivanja krvi prošle godine gdje se godišnje prikupi 600-700 doza krvi te druge aktivnosti koje se provode,
Damir Vuković traži informaciju za vozilo koje je spomenuto u izvješću, zanima ga o čemu se radi.
Mirjana Puškarić odgovara da se radi o nabavci polovnog terenskog vozila koje je nabavljeno tijekom 2012. godine, a za koje su osigurali sredstva 2011. zahtjevima i donacijama. Kako se njihov rad obavlja uglavnom na terenu, a područje koje pokriva Crveni križ je takvo da ima dijelova gdje je gotovo nemoguće doći i to osobito u zimskim uvjetima to ih je natjeralo na tu investiciju. Ponovila je kako su nabavili polovno vozilo, prikupili su više ponuda i izabrali najpovoljniju.
Na pitanje Damira Vukovića koliko Crveni križ ima vozila gđa. Puškarić odgovorila je da imaju 3 službena vozila, 2 terenska i jedno osobno vozilo.
Pitanja više nije bilo pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće na glasanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Izvješće o radu i Financijsko izvješće Gradskog društva Crvenog križa Slunj za 2012. godinu.
- 7. Razmatranje Financijskog izvješća Zajednice športskih udruga Grada Slunja za 2012. godinu
Financijsko izvješće Zajednice športskih udruga Grada Slunja vijećnici su dobili uz poziv.
Predsjednica konstatira da gosp. Živčić nije ovdje, ali ukoliko bude pitanja i primjedbi uputiti će se Zajednici i zatražit će se odgovori i pojašnjenja.
Otvorena rasprava.
Marinko Radočaj se osvrnuo na Kickboxing klub „Sokol“ koji je dobio 1.818 kn prošle godine, Zdravko Begović je predsjednik tog kluba, pa ga zanima da li taj Klub uopće djeluje na našem području, prema njegovom saznanju ne djeluje pa ako ne djeluje, pita zašto mu se odvajaju sredstva. Traži pisani odgovor za drugu sjednicu
Ivica Barić je i sam sudionik te Zajednice kroz jednu sportsku udrugu i zna da su sredstva jako mala i to svi koji su u Zajednici znaju, međutim, ono što se često među sportašima provlači je ta jedna misao da je dosta velik izdatak na zaposlenika koji vodi financijsko poslovanje Zajednice pa smatra da bi klubovi možda trebali razmisliti o vlastitom angažmanu neke osobe za te poslove kako bi se taj trošak smanjio. Naglasio je kako ovo nije usmjereno protiv nikoga, ali gledajući iz perspektive udruge koja egzistira u toj Zajednici, činjenica je da jedan velik postotak odlazi na to.
Gradonačelnik je za vijećnike koji se ne bave sportom da znaju kako sustav funkcionira pojasnio kako postoji Zajednica športskih udruga i Grad godišnje doznačuje planirana sredstva Zajednici, a unutarnja podjela tih sredstava je na samoj Zajednici i sama Udruga bi trebala razlučiti koliko kome sredstava dati.
Marinko Radočaj pita da li može Grad na neki način utjecati na Zajednicu da promjeni neke stvari.
Gradonačelnik je ponovio da je Zajednica udruga, ona svoje odluke donosi na Skupštini i Grad nema u tom dijelu nekakav posebni utjecaj.
Ivica Barić dodaje da je Zajednica krovna udruga svim udrugama i ima svoju Skupštinu, a svaka športska udruga koja je uključena u ovu Zajednica ima 2 člana u toj Skupštini i otvoreno se raspravlja o donacijama pojedinim klubovima, postoje neki određeni faktori koji su ustanovljeni, ali ne zna po kojim kriterijima, ali takvi su kakvi su, problem je što su sredstva mala i nedostatna svim udrugama za funkcioniranje. Tako je konkretno za sredstva koje dobiva udruga u kojoj je član rekao da su dovoljna samo za članstvo u njihovoj krovnoj organizaciji.
Damir Vuković smatra da bi Grad trebao povećati sredstva i nada se da će to biti tako.
Nakon što je zaključila raspravu predsjednica je dala Izvješće na glasanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Financijsko izvješće Zajednice športskih udruga Grada Slunja.
- 8. Razmatranje Financijskog izvješća Turističke zajednice Grada Slunja za 2012. godinu
Financijsko izvješće Turističke zajednice Grada Slunja za 2013. godinu dano je u materijalima pa predsjednica otvara raspravu.
Ivica Barić pita kako se dogodio toliki raskorak kod planiranog i ostvarenog jer npr. kod Turističko informativnog centra na stavci plaća planirano je 85.000 kn, a ostvareno 220.656 kn. Iako pretpostavlja da se radi o zaposlenicima koji su radili na štandovima, rendžerima, nije mu jasno da to nije planirano na početku godine. Osvrnuo se i na stavku Izložbeni korzo jer je po njegovom mišljenju veliki trošak svega toga, 24.459 kn, a tu su i neke stavke za koje ne zna da li su u ovoj situaciji koja je Gradu uopće potrebne pa bi volio da se o njima prokomentira.
Predsjednica odgovara kako će se pitanja uputiti TZ i zatražiti odgovor za slijedeću sjednicu.
Drugi se nitko nije javio pa predsjednica zaključuje raspravu i daje Izvješće na glasanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Financijsko izvješće Turističke zajednice Grada Slunja za 2012. godinu.
- 9. Razmatranje Financijskog izvješća tvrtke Radio Slunj d.o.o. za 2012. godinu
Financijsko izvješće tvrtke Radio Slunj d.o.o. za 2012. godinu vijećnicima je dano uz poziv, a kako direktor Tone Butina nije imao ništa za dodati, predsjednica je otvorila raspravu.
Damir Vuković se osvrnuo na emitiranje Radio Slunja od 0-24 sata te pitao je li to potrebno jer izdvajanja za Radio Slunj su isto tako velika i zanima ga kolika je slušanost u 24 sata te da li se može skratiti to radno vrijeme i odraditi možda ono što je najbitnije.
Tone Butina odgovara kako sve postaje idu ka tome da programe emitiraju 24 sata pa je tako i Radio Slunj imao tu želju da program emitira 24 sata jer prije 3 godine se radilo od 12 – 19 sati. Što se tiče povećanja troškova smatra da to nije toliko znatno povećanje, ali je za njih jako zanimljivo to da su 24-satnim emitiranjem dobili veliki broj slušatelja i to se pokazalo na terenu u razgovoru s ljudima i same reakcije ljudi s kojima se susreću kada snimaju neke priloge su pozitivne. Dodaje kako nakon 19 sati u Radiu nema nikoga, Grad daje plaću za 3 djelatnika i dalje tako da ti troškovi nisu značajno porasli, ali je učinkovitost dosta veća pa ne vidi razloga da se ide na smanjenje. Što se istraživanja slušanosti tiče rekao je kako je to jako skupo i kako bi u slučaju da nekome i plate da to istraživanje provede, sigurno išlo njima u prilog jer, naravno, ako se nekom plati određeni iznos da to napravi, napraviti će tako da to ide u prilog onome tko je to naručio tako da oni nemaju potrebe za tim jer svakodnevno dobivaju informacije da je slušanost jako porasla pa onda niti ne razmišljaju o skraćenju vremena emitiranja. Dodao je i to kako dobivaju i pozitivne reakcije iz vana jer Radio Slunj mogu slušati preko streaminga, prenose i misu pa je i župnik rekao kako ljudi jedva čekaju nedjelju kako bi slušali prijenos mise.
Gradonačelnik je uočio da je stavka knjigovodstvene usluge godišnje 9600 kn, a kod Turističke zajednice je to manje od 4900, ne zna tko te usluge za Radio Slunj radi, ali ima primjedbi da nisu niti zbrojili prihode pa je u tom smislu zatražio da ih se upozori da izvješće ide na Gradsko vijeće i da mu posvete malo više pažnje, a uputio je i direktora Radio Slunja da vidi sa gđom. Cindrić kako to ona uspije sa 4.900 jer iako nije velika ušteda, ne vidi zašto ne razgovarati o tome.
Tone Butina je odgovorio da je tako dogovoreno, ali se to može i promijeniti.
U Raspravu se više nitko nije uključio pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće na usvajanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Financijsko izvješće tvrtke Radio Slunj d.o.o. za 2012. godinu.
- 10. Razmatranje financijskog izvješća Društva za komunalne djelatnosti Komunalac d.o.o. Slunj
Financijsko izvješće Društva za komunalne djelatnosti Komunalac d.o.o. Slunj vijećnici su dobili uz poziv, a na samoj sjednici nekoliko uvodnih napomena dao je direktor Dinko Puškarić.
Dinko Puškarić je izvijestio Gradsko vijeće da je 4. 1. 2012. godine postao direktor tvrtke Komunalac d.o.o. i zatekao je vrlo tešku financijsku situaciju, ukupne kratkoročne obveze bile su preko 2 mil kn, a od toga su samo obaveze prema dobavljačima bile veće od 1,5 mil. kn dok su ukupna potraživanja bila nešto više od 1,2 mil. kn. tj. nedostajalo je preko 700.000 kn i bilo je vrlo teško u takvim uvjetima raditi jer su svakodnevno imali pozive od vjerovnika koji su prijetili ovrhama i svim ostalim dozvoljenim sredstvima. Trudili su se, nastavili su sa razgovorima i plaćali koliko su mogli i uspjeli su održati tvrtku tako da nije došlo do blokade u niti jednom trenutku tijekom poslovanja 2012. godine, ali su na kraju godine morali donijeti Program financijskog reprogramiranja dugovanja prema dobavljačima, odnosno dogovorili su reprogram dugovanja sa dobavljačima i saldo dugovanja do sastavljanja izvješća bio je 268.234 kn, morali su potpisati reprograme dugovanja tako da su uspjeli završiti godinu sa obavezama koje su na razini 1,6 mil. kuna odnosno manje su nego su bile 2011. godine. Ponovio je kako se cijelo vrijeme radi u teškim uvjetima, nastoje preživjeti, a ukoliko bude pitanja nastojat će na njih odgovoriti.
Otvorena rasprava.
Marinko Radočaj pita na što se odnosi stavka PBZ American koja iznosi 18.375 kn.
Dinko Puškarić odgovara da ovog trenutka ne zna točno, ali vjeruje da je to greškom dospjelo ovdje jer inače s tom karticom znaju kupovati opremu na rate, tako da vjeruje da ta stavka nije trebalo biti za reprogram
Josip Štefanac pita u vezi sredstava predviđenih i u 2011. i u 2012. godini za sanaciju cjevovoda od azbesta, zanima ga koliko takvog vodovoda ima, što znači ta sanacija. Drugo, 86.000 kn za materijal na što se to odnosi i traži pojašnjenje za novčane kazne iz 2010. godine u iznosu od 33.000 i 2012. u iznosu od 101.000 kn, o čemu se tu radi i da li je netko odgovoran za to.
Dinko Puškarić odgovara da su sredstva od 12.500 kn uložena u projektnu dokumentaciju koja treba služiti sa sanaciju mreže od azbesta, to je plaćeno projektantu da naprave dokumentaciju koja bi bila podloga za neku buduću rekonstrukciju kada dođu do novaca
Josip Štefanac pita koliko ima tog vodovoda i gdje je to konkretno, u kojem dijelu.
Dinko Puškarić odgovara da su na području Grada 3 azbestno cementna cjevovoda ukupne dužine je 2,5 km, dio od Ribarske kuće do prepumpne stanice Cvitović, A. Šenoe i još jedan dio koji se veže na ulicu A. Šenoe.
Josip Štefanac je upozorio i Vijeće i vijećnike da je azbest kancerogeni materijal te predložio da se to hitno zamjeni, da se to odredi kao prioritet, to je njegova zamolba. Vjeruje da sredstava ima jer je vidio u prihodima Grada da ima nekih 3 mil. kn viška i smatra da su se takve neke stvari po pitanju infrastrukture mogle odraditi.
Dinko Puškarić je dalje odgovorio kako su sredstava za novčane kazne u 2012. godini u iznosu od 101.000 kn godini radi plaćanja novčanih kazni za privredne prijestupe koji su se dogodili u 2010. i 2011. godini, pojedinačno se radi o kaznama od 10.200 kn, 5.000, 57.000 kn 28.000 kn, konkretno kazna od 10200 je bila od 2010. godine kada je inspekcija na poslovima sa posebnim uvjetima rada našla djelatnike da rade bez izvršenog liječničkog pregleda i kaznili su za to firmu u tom iznosu, 5.000 kn je kazna nakon inspekcijskog nalaza gdje su 2011. godine našli da firma nije donijela opće uvjete poslovanja za djelatnosti koje radi, konkretno se radilo o općim uvjetima korištenja javne usluge isporuke vode, 57.000 kn je kazna iz 2011. ali je plaćena 2012. godine a odnosilo se na više nepravilnosti, glavna je bila otkaz radniku Draganu Pavlešiću koji je radio kao direktor u firmi do 3. mjeseca 2011. imao je ugovor sklopljen ne kao direktor, ne menadžerski ugovor već ugovor o radu kao bilo koji drugi radnik, a način otkaza koji je bio nije se odradilo prema Pravilniku, nije dobio pisani otkaz ugovora o radu, osim toga našle su se još neke nepravilnosti kod dostava lista obračuna plaće jer firma je dužna u roku od 15 dana od isplate plaće dostaviti radnicima obračunske liste, one nisu bile dostavljene radnicima, nije bio donesen raspored godišnjih odmora pa je i za taj dio firma kažnjena, odnosno u tih 57.000 kn je više tih kazni. Dalje, kazna. od 34.000 kn je kazna iz 2011. godine za odlagalište otpada Pavlovac gdje je inspekcija utvrdila da je odložena određena količina otpada bez popratne dokumentacije.
Damir Vuković pita da li je tko odgovarao za te kazne.
Dinko Puškarić kaže kako on može reći tko je te uvjete trebao donijeti, odnosno kazna od 10.200 je bilo za vrijeme g. Pavlešića 2010. godine i on ne zna da li je netko zbog toga odgovarao jer je došao početkom 2012. godine, prošle godine je bila kazna za nepostojanje općih uvjeta korištenja javnih usluga koja je iz 2011. godine, a u to je vrijeme v. direktora bio gosp. Ružman koji isto tako nije znao da su ti uvjeti trebali biti doneseni za vrijeme prijašnje uprave dok to inspektor nije naložio i on je samo po svojoj funkciji jer je bio na mjestu v. direktora platio kaznu i privatno. Za odlagalište otpada Pavlovac odgovorna osoba je g. Danijel Požega i on je u tom slučaju dobio kaznu od 10.000 kn kao odgovorna osoba, a kaznu je platila i firma u iznosu od 34.000 kn.
Josip Štefanac pita zbog čega je kazna za Pavlovac, neke kazne su bile zbog nepoštivanja zakonskih obveza, ali za Pavlovac nije rečeno zbog čega je kazna.
Dinko Puškarić odgovara kako je bio potpisan ugovor između firme Irina-Patrik d.o.o. iz Čakovca i Komunalca o zaprimanju određene količine građevinskog otpada (građevinski otpad za vrijeme obnove na Veljunu, odnosno rušenja starih kuća koje su se obnavljale), ne zna sve detalje, ali je inspekcija na nečiju dojavu da se vozi nekakav drugi otpad izvršila uvid, vršena je i kriminalistička istraga, ali nije pronađen nikakav opasni otpad.
Josip Štefanac se dalje osvrnuo na stavku ostali troškovi, najam cisterne 100.000 kn, plan ostvaren 91.000 kn, pretpostavlja da je to cisterna za odvoz fekalija pa ga zanima da li imaju projekciju koliko ima toga godišnje jer najam od 100.000 kn je velik, zanima ga kako to uopće ide
Dinko Puškarić odgovara kako su zbog problema i nezadovoljstva koje je vladalo na poligonu, odnosno Zapovjedništvo VP nije bilo zadovoljno sa načinom rada kooperanta „Mirna dolina“ pa je Komunalac bio prisiljen poduzeti druge mjere tako da su raskinuli ugovor. Pošto je g. Panić vršio odvoz fekalija sa poligona od 2008. godine, prema podacima koje su imali u firmi npr. u 2010. godini izvezeno je sa poligona 470, a za 2011. 700 cisterni, pa su se na osnovu tih podataka, kao i na osnovu činjenice da na području Grada postoji mali broj kanalizacijske mreže i da ljudi to rade u raznim oblicima, a g. Panić nije uopće najavljivao odvoz i pražnjenje jama od građana, odlučili da bi najbolje rješenje bilo da firma sama nabavi cisternu i vrši odvoz fekalija. Cisternu su imali u najmu dok nisu proveli postupak javne nabave, sada su i to proveli tako da je cisterna u njihovom vlasništvu.
Josip Štefanac čita iz izvješća podatke da je broj kvarova u 2012. godini 151, da je ukupno zahvaćeno 916.500 kubika, a isporučeno 250.956, da je gubitak vode je 665.563 kubika pa pita direktora da li ima odgovor na ova pitanja.
Dinko Puškarić odgovara kako Komunalac raspolaže sa 170 km vodovodne mreže, a uglavnom se radi o mreži koja je stara i dotrajala što stvara velike probleme kod održavanja i kod pronalaska kvarova. Što se tiče gubitaka vode koji su 2012. godine 72,65 % i oni jesu veliki, ali su 2010. godine bili i veći, bili su 76,%, da bi u 2011. godini oni bili nešto manji, ali bez obzira na te pomake taj problem gubitka vode je konstantan već duže vremena. Nije im problem kada se kvar dogodi i voda se pojavi na površini ili im netko dojavi, jer to se brzo popravi, međutim, najveći im je problem upravo zbog terena jer na nekim terenima voda ne izlazi na površinu, imali su kvar kod autobusne stanice gdje voda uopće nije izišla na površinu. Ove godine su nabavili uređaj i pomoću njega su locirali kvar pa su to popravili, ali prijašnjih godina nisu imali te uvjete, nisu imali opremu i nije se moglo ništa napraviti u tom djelu, već su morali samo gledati i jednostavno procijeniti da li kopati ili ne. Kako sada ipak imaju malo bolje uvjete probat će ih iskoristiti. Posebno se osvrnuo na cjevovod u dijelu D1¸ Dom zdravlja – Fina gdje je najveći promjer cjevovoda od 300 mm i gdje imaju i najviše gubitaka vode jer su tu cijevi od lijevanog željeza dužine 5 m koje su spajane olovnim brtvama, položene su u trupu D1 i zbog vibracija i velikog prometa koji je svakodnevan pogotovo u ljetnom periodu te brtve olabave i tu su veliki gubici vode. Što se tiče te dionice vjeruje da će se taj problem ove godine riješiti jer imaju i obećanje iz Hrvatskih voda da će taj cjevovod ući u njihov rebalans pa bi tako tijekom 8. mjeseca trebala biti osigurana sredstva potrebna za rekonstrukciju toga dijela, znači čekaju samo odobrenje od Hrvatskih voda.
Josip Štefanac je pohvalio Izvješće Komunalca jer mu je najjasnije napisano i transparentno je, sve se može vidjeti što je bilo 2010., 2011. i zahvalio je direktoru jer je bio iskren i naglasio koji su njihovi problemi. Međutim, smatra da je ovdje Grad, obzirom da se 3 litre vode crpi, a 2 litre gubi, taj koji mora poduzeti sve mjere da se riješi ta situacija koja je danas, a koju smo naslijedili još prije ili od Domovinskog rata. Po njegovom mišljenju Grad treba poduzeti sve za izgradnju novog vodovoda, vjeruje da i Komunalac takvo rješenje nudi za budućnost jer ovakvo stanje je sigurno neodrživo.
Damir Vuković se složio sa g. Štefancom da bi sve trebalo detaljno razmotriti i svako bi trebao ponuditi svoj prijedlog rješenja. Kaže kako sada ispada da se g. Puškarića malo rešeta, ali na toj je funkciji pa moraju. Osvrnuo se i on na gubitke pa je iz podataka vidio da je gubitak 2010. godine bio 767.000, 2011. godine 368.000 što je pokazatelj da to ipak ide na bolje. Konkretno ga zanima kada će krenuti realizacija cjevovoda od Doma zdravlja do Fine jer su i ove godine svjedoci kako je bilo puno zastoja u turističkoj sezoni zbog popravaka i zalaže se da se to hitno riješi. Pitao je i za g. Pavlešića da li je to sada riješeno, da li je sud gotov i kolika će biti odšteta.
Dinko Puškarić je na zadnje pitanje odgovorio kako nije tada bio u firmi, ali ipak zna kako je dogovor bio da g. Pavlešić s jedne strane povuče tužbu, a firma bi ga vratila natrag na radno mjesto gdje sada radi kao referent za razvoj.
Ivica Barić u vezi gubitaka vode pita direktora da li ima podatke gdje se taj gubitak vode najviše događa, odnosno koja su to najkritičnija mjesta.
Dinko Puškarić je odgovorio kako su podijelili vodovodnu mrežu na dionice pa je tako za dionisu Crpna stanica Lađevac – Furjan rekao da je u 2012. godini bilo 9 kvarova, na dionici Korana – Mali Vuković – Kremen bila su 2 kvara jer je novi cjevovod, na dionici Korana – Cvitović – Čardak bio je 21 kvar, što je manje u odnosu na 2011. kada su bila 32 kvara, a razlog smanjenja je zamjena 200 m cjevovoda što se odmah odrazilo na broj kvarova, pretpostavlja da ne može biti drugi uzrok jer tu je bila velika frekvencija kvarova, malte ne od spojnice do spojnice su bili kvarovi. Istaknuo je kako je najgora situacija sada na dionici Taborište – Nikšić gdje su 2011. godine imali 63 kvara, a u 2012. 77 kvarova, znači tu se situacija pogoršava tako da će u tom jednom dijelu trebati pristupiti nekom dugoročnijem rješenju čim to bude moguće.
Ivica Barić pita direktora da li su njihovi prijedlozi da se ide u rekonstrukciju tih najkritičnijih dijelova, da li su oni u njihovim planovima utvrđeni kao prioriteti ili imamu neke druge planove.
Dinko Puškarić je najprije nešto rekao o načinu financiranja vodovodne mreža na području Grada, pa je upoznao vijećnike kako su nakon rata na ovamo Hrvatske vode učestvovale u našim projektima sa 80%, a od prošle godine sufinanciraju sa 70% s tim da se ove godine ulaskom u EU mijenja i način rada i način financiranja komunalnih poduzeća, ide se na okrupnjavanje komunalnih poduzeća i pravit će se plan gdje će se za pojedina komunalna poduzeća uzeti ukupne potrebe komunalnih poduzeća u vodi i odvodnji pa oni to vide kao nekakav plan za kompletno rješenje problema svih dionica i probat će se sve to gurnuti u fondove EU. Drugo, od 1.7. ove godine Hrvatske vode neće posebno i pojedinačno izdvajati novce za komunalna poduzeća, plan je takav da bi se ponovo povuklo 70% sredstava iz fondova, a 30% sredstava bi se povuklo od strane Hrvatskih voda i od strane lokalne samouprave, tako da se nada da će u tom nekom dijelu uspjeti te projekte progurati. Vjeruje da će već idući tjedan biti objavljen natječaj za prijavu komunalaca gdje će oni poslati svoje projekte na vrijeme i ukoliko uđu u taj odabrani krug onda bi u roku od 3 – 5 godina riješili kompletan problem vodoopskrbe i odvodnje na području Grada, ali dok to ne zaživi problema će biti i dalje jer je rekonstrukcija vodovodne mreže jako skupa tako da nisu u mogućnosti napraviti takve korake sami.
Ivica Barić je zatražio pojašnjenje u vezi naplate na grobljima gdje je u izvješću analiza prihoda i troškova pa ga konkretno zanima npr. za groblje Slunj gdje stoji podatak prihod 94.601,76 kn, a s desne strane stoji da je naplaćeno 81.133,71 kn, nije mu jasno je li iznos od 81.133,71 kn to što je naplaćeno od 94.601,76 ili su to troškovi.
Dinko Puškarić je odgovorio kako misli da se tu radi o naplati od korisnika
Ivica Barić je iznio svoju primjedbi u vezi uplatnica koje se izdaju za cijelu godinu i sa rokom uplate za cijelu godinu i misli da to nije dobar način niti za Komunalac i njihovo knjigovodstvo i bilance jer se to ne prati cijele godine pa onda imaju potraživanja i predlaže da se stavi nekakav rok uplate jer poslije tog roka se može ići na naplatu, ovrhu ili opomene, utuživanje i dr.
Dinko Puškarić je pojasnio kako je to bilo iznimno samo prošle godine jer su čekali odluku Trgovačkog suda o razdvajanju firmi.
Damir Vuković se još vratio na vodovod gdje je rekao kako sada znaju da su problemi na dionici Dom zdravlja – Fina zbog vibracija, ali pita zbog čega Taborište – Nikšić ima tako učestale kvarove, da li zbog pritiska jer tamo nema takvih vibracija
Dinko Puškarić je ponovio kako na dionici Dom zdravlja – Fina cijevi ne pucaju, rijetko se desi da cijev pukne, već olovne brtve koje spajaju te cijevi zbog vibracija puštaju vodu, znači svaki spoj, svaka brtva pušta vodu, negdje više, negdje manje. Na dionici Taborište –Nikšić problem je jer se radi o starom cjevovodu koji je rađen od strane samih građana, radnim akcijama tako da to nije dobro niti odrađeno, to je jedan dio problema koji povećava broj kvarova, prošle su godine ugradili i regulatore tlaka, a problema ima i zbog konfiguracije terena jer ne mogu svagdje staviti regulator tlaka. Naglasio je kako je ipak najveći problem starost cjevovoda i nekvalitetna ugradnja i tu je jedino rješenje da se taj cjevovod potpuno zamjeni čim se iznađu sredstva.
Damir Vuković traži da im se objasni koje su mogućnosti da se sanira kanalizacija u Rastokama i zašto se događa da ona izbija kada su veće kiše. Zanima ga kako bi se to moglo riješiti i koliko bi to koštalo jer bez obzira što je to novogradnja vidimo što se događa.
Dinko Puškarić odgovara da su dobili projekt i sredstva za rješenje problema kolektora B1 u Rastokama, Grad je platio prošle godine i materijal koji je nabavljen tako da bi oni to u vlastitoj režiji trebali napraviti tijekom ljeta, međutim, zbog financijske situacije u kojoj jesu i zbog obaveza, sada momentalno nisu u mogućnosti to riješiti, ali će svakako tijekom 8. mjeseca ili u 9. mjesecu to napraviti jer se to mora riješiti.
Mihaelu Turkalj zanima projektna dokumentacija vodovoda Slunj – Veljun i pita da li je ona izrađena u cijelosti.
Dinko Puškarić odgovara kako je projektna dokumentacija vodovoda Slunj – Veljun na ishođenju potvrde Glavnog projekta, očekuje da će g. Žgela prije nego ode na godišnji dostaviti potvrdu Glavnog projekta što im vrijedi kao građevinska dozvola pa bi imali taj dio spreman kako bi ga krajem godine predložili Hrvatskim vodama da ga uvrste u svoj plan i u plan za fondove EU, znači biti će spremni ako bude sredstava da se to radi.
Gradonačelnik je u nastavku prokomentirao i rasprave i izvješće, Tako u vezi kazni za koje je g. Štefanac opravdano postavio pitanje rekao kako se po njegovom mišljenju ipak neke stvari tu moraju razlučiti, postoje kazne koje se toleriraju jer je normalno da se dogode nekakvi propusti u svakom većem sustavu, npr. ako se na vrijeme ne pošalje radnik na zdravstveni pregled ili ako na vrijeme ne obnovi potvrdu o osposobljenosti za rad na siguran način, to je propust službi koji se može tolerirati, međutim, ovdje su ipak plaćane nekakve kazne zbog malo ozbiljnijih propusta kao što je otkaz g. Pavlešiću jer je razlog kazne nepridržavanja propisane procedure pa smatra da tu postoji direktna odgovornost odgovorne osobe, tj. direktora koji je tada bio i misli da je to dosta velika kazna, a veća je i time što se moralo zaposleniku vratiti zaostale plaće pa je time dosta značajna šteta prouzročena firmi. Drugo je sklapanje štetnog ugovora po firmu, sklopljen je ugovor da se doveze nekakav otpad na odlagalište u Pavlovac, vjeruje mimo Zakona o otpadu dok je uslijedila kazna, a tu štetu treba povezati i sa iznosom 90.457 jer je ugovor očito sklopljen s nekom polufantomskom firmom i on kao takav nije naplaćen pa je tu dvostruka štete, jedna koja je prouzročena time što je protupravno sklopljen ugovor o dovozu smeća, a druga što to nije kasnije ni naplaćeno jer firma je propala i njegovo je mišljenje da u tom dijelu postoji odgovornost svakako direktora ili predsjednika uprave te da je još netko u toj firmi odgovoran i da ga je kasnije trebalo sankcionirati po pravilniku o radu tvrtke Komunalac, ali to nije napravljeno. Iznio je kako je ipak malo bolje sada upoznat sa tim problemom jer je član Skupštine. Što se tiče svih ovih diskusija u Komunalcu i o komunalnim problemima rekao je kako je to jedan sklop komunalnih problema koje u ovom sazivu moraju zagristi i da je šteta što se ranije nije ozbiljnije pristupilo ovom problemu jer podatak da 73% vode odlazi u zemlju znači da to nije tako jednostavno riješiti pa je na komentar g. Štefanca da Grad da novce rekao kako bi to koštalo vjerojatno 6,7 proračuna Grada Slunja da bi se saniralo. Dodao je kako je sreća što te sanacije ne financiraju samo JLS nego su do sada Hrvatske vode to sufinancirale, a Grad je učestvovao sa 10 ili 20%, i nada se da će i ubuduće kada to bude išlo preko fondova EU naši projekti doći u obzir. Upoznao je Vijeće da ima nešto pripremljenih projekata te da je razgovarao sa jednim od direktora Hrvatskih voda gdje je dobio informaciju ako su projekti pripremljeni do nivoa izvedbenog projekta to bi trebalo ići. S druge strane naglasio je kako imamo i gubitak Komunalca, ne želi sada sve probleme Komunalca navoditi, ali smatra da možda i sadašnji direktor griješi što nije danas malo ozbiljnije obrazložio odnosno istaknuo probleme s kojima se Komunalac susreće, dio je i poslovna tajna, ali između ostalog tu postoji i kadrovska neekipiranost i td. Također je rekao kako smo do kraja godine u obavezi razdvojiti tu tvrtku po Zakonu o vodama, znači vodovod i odvodnja kao zasebnu tvrtku, a dio koji se odnosi na održavanje javnih površina, održavanje groblja, odvoz komunalnog otpada i dr. u drugu tvrtku i u tom procesu vjeruje da će se riješiti dio problema Komunalca, ali što se tiče financijskog dijela, to je dosta teško breme i nije siguran da i Grad neće morati sa nekakvim sredstvima tu uskočiti Komunalcu, boji se da bez toga neće ići. Što se tiče kazni i propusta koji su se dogodili od strane pravnih osoba, od bilo koga, naglasio je kako se, što se njega tiče, ubuduće neće moći dogoditi da ne budu sankcioniran netko za propuste koje napravi zato jer je neko direktor ili je visoko rangiran u poduzeću, morat će svi odgovarati za propuste.
Josip Štefanac podražava gradonačelnika u tim namjerama, ali se vratio na dionicu vodovoda od Doma zdravlja do Fine gdje smatra da to treba ići u hitnu sanaciju jer tu je i naviše gubitka vode, a sredstva za tu sanaciju mogu se naći u onih 3 mil. viška. Pored velikog gubitka vode tu je i zatvaranje prometa usred turističke sezone, obično četvrtkom i obično je 7 mjesec što je građanima u Slunju vrlo prepoznatljivo i dosadno pa podržava da se to sanira i da je sam nešto drugo u Gradu, a ne samo vijećnik, on bi taj cjevovod odmah isčupao, zamijenio ga i to platio.
Gradonačelnik je odgovorio g. Štefancu da, na žalost, stvari nisu tako jednostavne, vjeruje da g. Štefanac diskutira u dobroj namjeri i sigurno bi i on tako da su u obrnutim pozicijama, ali od 3 mil koje su naslijedili, 2,5 mil su sredstva komunalne naknade koja se ne mogu koristiti za te namjene, ta su sredstva strogo namjenska i mogu se koristiti za nasipavanje putova, održavanje komunalne infrastrukture, održavanje javnih površina, uličnu rasvjetu i drugačije trošenje bilo bi protuzakonito, tako da nije baš lako biti ni u ulozi gradonačelnika.
Josip Štefanac odgovara da bi to možda upravo trebala biti tema Gradskog vijeća da Gradsko vijeće predloži izmjenu određenih odluka u smislu da se financijska sredstva, gdje postoji višak, mogu preusmjeriti U Ustavu je vidio da se dozvoljavala lokalnoj samoupravi da mijenja određene odluke i premda nije proučio zakon i nije nekakav stručnjak, ali tu i tamo nešto pogleda i ono što mu se sviđa zapamti, a ono što mu se ne sviđa, ne ili ne želi istaknuti, ali vjeruje da Gradsko vijeće tu odluku može promijeniti na način da se ti novci upotrijebe za opće dobro.
Zdenka Kovačević je odgovorila g. Štefancu kako joj se jako sviđa ta ideja da mijenjamo zakonske propise, ali ovo nije odluka Gradskog vijeća već je Zakonom o komunalnom gospodarstvu definirano u koje se svrhe sredstva komunalne naknade mogu koristiti, znači, to nije stvar odluke Gradskog vijeća nego je stvar zakonske odredbe i tu promjene na žalost nema.
Josip Štefanac odgovara kako ne može biti zadovoljan tim odgovorom, ali ako to tako predlaže da se drugačije radi, da se mijenja cijev po cijev koje su dugačke po 5 m i to bi se završilo za 5 dana, a vjeruje da bi cijevi mogli kupiti iz tih sredstava.
Zdenka Kovačević odgovorila je g. Štefancu kako se sredstva komunalne naknade uopće ne mogu koristiti za vodoopskrbu i odvodnju, nikako pa ni ovako kako je to sada predložio g. Štefanac.
Nitko više od vijećnika nije se javio za raspravu pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Financijsko izvješće na glasovanje.
Završetkom glasovanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće Društva za komunalne djelatnosti Komunalac d.o.o. Slunj za 2012. godinu.
- 11. Razmatranje financijskog izvješća KOMUNALNOG DRUŠTVA LIPA d.o.o. za 2012. godinu
Financijsko izvješće Komunalnog društva LIPA d.o.o. Slunj za 2012. godinu dostavljeno je vijećnicima uz poziv.
U kratkom uvodu, a na poziv predsjednice Vijeća, gosp. Dinko Puškarić, v.d. direktora komunalnog društva LIPA d.o.o. samo je istaknuo kako društvo u prošloj godini nije radilo, ono je samo osnovano, a troškovi koji jesu nastali su iz potrebe plaćanja izrade štambilja i taksi, dok nikakvih drugih aktivnosti nije bilo.
U raspravu se uključio Damir Vuković sa pitanjem što se vodi pod kratkotrajnom imovinom od 50.000 kn na što je Dinko Puškarić odgovorio da je temeljni ulog.
Drugi se nitko nije javio za raspravu pa je predsjednica raspravu zaključila i dala izvješće na usvajanje.
Završetkom glasovanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće KOMUNALNOG DRUŠTVA LIPA d.o.o. Slunj za 2012. godinu.
- 12. Razmatranje financijsko materijalnog poslovanja tvrtke Stambeni fond d.o.o. za 2012. godinu
Izvješće o financijsko materijalnom poslovanju tvrtke Stambeni fond d.o.o. za 2012. godinu dostavljeno je uz poziv.
Na samoj je sjednici direktor fonda Dražen Paulić upoznao članove Vijeća da se Stambeni fond financira od prihoda od zakupnine poslovnog prostora i prihoda od upravljanja stambenim zgradama, to su 2 načina financiranja, a sve ostalo je napisano. Pojasnio je i trošak dnevnica koji je toliki iz razloga što djelatnica koja radi u Stambenom fondu putuje iz Karlovca. Naglasio je i to kako Stambeni fond posluje pozitivno sa dobiti te da nikome nisu dužni.
Otvorena rasprava.
Damir Vuković je iz materijala vidio da je ostvarena dobit 1.829 kn pa je njegovo mišljenje da sve što Fond dobije i zaradi ode na troškove za plaće, a to bi, po njegovom mišljenju, trebala biti profitabilna firma, koja bi trebala doprinositi, a ne samo rješavati pitanje 2 zaposlenika
Dražen Paulić odgovara kako je ove godine Fond imao troškove ulaganja na teret zakupnine u vrijednosti od 83.000 kn, prošle godine je to bilo i više, znači dio sredstava od zakupnine ulaže se u obnovu tog poslovnog prostora jer je on u vrlo lošem stanju i sredstva su upravo izričito namijenjena za to.
Marinko Radočaj pita za stavku ostala prava zaposlenika i darovi za djecu koja iznosi 9.145 kn
Dražen Paulić odgovara da je to ostvareno 2011. godine, a 2012. godine je 7.400 kn, stavka je tolika jer je petero djece.
Nakon što je zaključila raspravu po ovoj točki predsjednica je dala na glasanje Izvješće Stambenog fonda.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Izvješće o financijsko materijalnom poslovanju tvrtke Stambeni fond d.o.o. Slunj za 2012. godinu.
- 13. Odluka o dodjeli javnih priznanja
Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja predložilo je Gradskom vijeću Odluku o dodjeli javnih priznanja Grada Slunja koju su vijećnici dobili neposredno pred početak sjednice.
Stoga je predsjednica Gradskog vijeća pozvala gradonačelnika da obrazloži prijedlog povjerenstva.
Gradonačelnik je izvijestio Gradsko vijeće kako je, kao i svake godine, bio raspisan natječaj i u propisanom roku pristigla su 2 prijedloga, prvi prijedlog od g. Dalibora Sabljaka, koji je predložio g. Josipa Bogovića koji je u razdoblju od 2 mjeseca trenirao seniore NK Slunj, a drugi prijedlog je dao Kuglački klub „Korana“ za g. Jovu Smoljanovića. Na samoj sjednici Povjerenstvo je smatralo da se prijedlog da gosp. Josipu Bogoviću bude dodijeljeno javno priznanje ne uvaži jer je dvomjesečni angažman premalo da bi se za to dodijelilo javno priznanje, a drugi prijedlog da se g. Smoljanović nagradi Povjerenstvo je prihvatilo. Na sjednici su također izneseni i drugi prijedlozi, tako je jedan od prijedloga bio za g. Vladu Butinu koji je, obzirom da je i sam član Povjerenstva, zamolio da se ne ide s tim prijedlogom jer mu kao članu Povjerenstva ne bi bilo zgodno da bude nominiran pa je Povjerenstvo od toga prijedloga odustalo. O drugim kandidatima je napisano u obrazloženju pa to nije posebno komentirao. .
Damir Vuković vjeruje kako ovi predloženi kandidati nisu prije bili nagrađivani, ali ga zanima da li mogu biti svake godine nagrađeni za neke zasluge
Zdenka Kovačević odgovara kako Odlukom o kriterijima i načinu dodjele javnih priznanja nije propisano da netko tko je dobitnik javnog priznanja jedne godine ne može dobiti priznanje i iduće godine jer ocjenjuje je nečiji rad, doprinos razvoju, prepoznatljivost rada i do sada su neke osobe višekratno dobile javna priznanja, znači ocjena je Povjerenstva i Gradskog vijeća dali će nekom dodijeliti javno priznanje ponovo ili ne, ali se onda javno priznanje ne dodjeljuje za istu stvar.
Na pitanje Damira Vukovića da li je od predloženih kandidata netko već dobio priznanje Zdenka Kovačević je odgovorila da nije.
Damir Vuković je vezano uz prijedlog da se priznanje dodijeli g. Josipu Bogoviću rekao kako nije to predloženo samo zato što je on radio 2 mjeseca nego zato što je došlo do povijesnog uspjeha NK Slunja jer je NK ušao u šesnaestinu finala Kupa, Hajduk je došao u Slunj i to je bila velika promocija i cijelog Slunja i sporta, znači sve to nema veze s tim što je on bio samo 2 mjeseca, bitno je to što je postignut dobar rezultat i iako se složio da je tu bilo i drugih angažiranih pojedinaca, smatra da je on ipak bio jedan od bitnijih.
Gradonačelnik odgovara kako je Povjerenstvo smatralo da je to ipak prekratak period da bi se to vrednovalo kao nešto za što bi se trebalo dati priznanje Grada Slunja, ipak je to 2 mjeseca, a ostali ovdje predloženi su ljudi koji su ovdje u Gradu pola životnog vijeka proveli radeći i rješavajući nekakve probleme na području Grada Slunja, a kod ovog dijela za životno djelo i cijeli svoj životni vijek tako da i osobno smatra da g. Bogović ima i vremena i prostora za dokazivanje, pa će onda možda i Povjerenstvo i ovo Vijeća donositi drugačiju odluku, naravno ne isključuje mogućnost da i Vijeće na samoj sjednici podrži prijedlog g. Dalibora Sabljaka i da g. Bogović dobije priznanje.
Zdenka Kovačević je ispravila gradonačelnika jer Gradsko vijeće ne može mijenjati odluku Povjerenstva, može je samo prihvatiti ili ne prihvatiti, ali je ne može mijenjati.
Gradonačelnik se zahvalio na pojašnjenje.
Damir Vuković se izjasnio kako nema ništa protiv kandidata, svi su oni to zaslužili, ali je i komentirao kako je ipak bio kratak rok predaje prijedloga.
Zdenka Kovačević je pojasnila kako je došlo do toga iz razloga što je Odlukom propisano da se priznanja dodjeljuju povodom Dana Grada, duže se nije moglo ostaviti otvoreno, a inače je praksa da se pozivi objavljuju puno prije, prošle godine je bio objavljen u svibnju, a tako će biti i naredne godine tako da će biti mogućnosti da ti rokovi za dostavu prijedloga budu duži.
Više nitko nije uzeo učešće u raspravi pa je predsjednica istu zaključila i dala Odluku o dodjeli javnih priznanja na glasanje.
Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o dodjeli javnih priznanja.
- 14. Različito
Pod točkom „Različito“ nitko se nije javio pa je predsjednica konstatirala da je dnevni red sjednice iscrpljen te je zaključila 3. sjednicu Gradskog vijeća u 15,00 sati.
ZAPISNIK SASTAVILA PREDSJEDNICA GV
Ankica Štefanac, vr. Marina Mrkonja, vr.