Zapisnik
sa 2. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja, održane dana 09. srpnja 2013. godine u vijećnici.
Sjednicu je u 13,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne i konstatirala da istoj prisustvuje 14 od ukupno 15 članova Gradskog vijeća.
Sjednici prisustvuju: Marina Mrkonja, Ivica Barić, Katarina Rendulić, Đuro Mihajlović, Mario Medved, Ivan Bogović, Davor Požega, Marina Katić, Ivanka Magdić, Diana Cindrić, Damir Vuković, Zoran Ivšić, Josip Štefanac i Mihaela Turkalj.
Izostanak je opravdao Marinko Radočaj.
Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju: Željko Rendulić – gradonačelnik, Josip Gračan – zamjenik gradonačelnika, Zdenka Kovačević – pročelnica Ureda grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela i predstavnica Radio Slunja.
Zapisničar: Ankica Štefanac.
Prije početka radnog dijela sjednice predsjednica Marina Mrkonja pozvala je prisutne da minutom šutnje odaju počast gosp. Oti Šimekoviću.
Za aktualni sat prijavio se Josip Štefanac pa ga je predsjednica pozvala da postavi pitanja.
Josip Štefanac sve skupa pozdravlja i, budući je proučio akte Grada, tj. Statut i Poslovnik, uvidio je da se prije početka sjednice mogu postaviti pitanja, a njega konkretno zanima odnos Grada i „Nature vive“, a vezano uz sve ove probleme koji su uočeni sa mještanima Rastoka. Jučer je dragovoljno nazočio sastanku ovdje u vijećnici na kome su locirani određeni problemi i zaključak Rastočana da „Natura viva“ ne donosi ono što je bio njen cilj. S obzirom da je ovdje danas kao novi vijećnik, nije dovoljno s tim upoznat pa smatra da bi ovo Vijeće trebalo upoznati sa stanjem malo bolje jer to je jedan od problema koje treba riješiti.
Gradonačelnik je također pozdravio sve vijećnike, pokušat će odgovoriti na ovo pitanje, mada je on ovdje mjesec dana, a sam sustav naplate za grupe u Rastoke je dogovoren, odnosno uveden u proteklom razdoblju, odnosno proljetos. Osobno smatra, prema onome koliko se do sada imao prilike upoznati sa tim problemom, da se ipak propustilo u samoj pripremi primjene jednog ovakvog sustava odraditi onaj dio razgovora, dogovora sa lokalnom zajednicom odnosno da lokalna zajednica nije bila dovoljno uključena u pripremu projekta, ljudi taj projekt ne prihvaćaju kao svoj nego kao nametnut pa predstoji u narednom razdoblju još dosta sastanaka, trebati će komunicirati sa predstavnicima lokalnog stanovništva i neke stvari u tom projektu popraviti. To je ono što sada može reći, znači mora se razgovarati i naći prihvatljivo rješenje, prije svega za lokalnu zajednicu. Dodao je da je trenutno situacija da „Mirjana-Rastoke“ ima sklopljen ugovor o koncesiji pa misli da bi ovu sezonu to trebalo gurati na taj način jer nema odgovor na to kako možemo raskinuti ugovor. Pozvao je gradske službe, odnosno nekoga tko je sudjelovao u samoj pripremi toga u proteklom razdoblju i koji znaju više o tome da se uključe.
Josip Štefanac predlaže da se traži informacija o dosadašnjem poslovanju „Nature vive“ na našem području za slijedeću sjednicu ili bolje rješenje, a to je osnivanje privremenog radnog tijela koje će ispitati taj sav odnos, utvrditi probleme i upoznati sa svim time Gradsko vijeće.
Ivan Bogović je najprije također pozdravio predsjednicu Vijeća, gradonačelnika i zamjenika te sve vijećnike i nazočne predstavnike medija. Na ovo pitanje koje je postavljano sigurno ima nešto reći obzirom da je aktivno sudjelovao u tome kao što su sudjelovali i predstavnici Javne ustanove i stanovnici Rastoka jer to nije projekt koji se dogodio preko noći, to je projekt na kojem se radilo niz godina i koji je posljedica ukazane problematike sa organiziranim grupama posjetitelja. Naglasio je kako je činjenica da organizirane grupe posjetitelja odnosno da agencije koje dovoze grupe u Rastoke naplaćuje lokalitet Rastoka. Prema evidenciji djelatnike Javne ustanove prošle godine je stotinu agencija, među kojima i dosta stranih, dovelo grupe u Rastoke i tu su uslugu naplatite, odnosno naplatite su razgledavanje Rastoka iako nisu imale, sukladno Zakonu o turizmu, ovlaštenog voditelja za Karlovačku županiju, a samim tim ni za lokalitet Rastoka, dakle, ubirali su novac, bili su sretni da na području Slunja ne moraju nikome ništa platiti, da ne moraju na području Rastoka ostaviti niti jednu kunu. Upravo iz tih razloga krenulo se s tom idejom da se proba organizirati sustav posjećivanja i izrađen je Plan upravljanja sa svim akterima koji su bili uključeni u to i svi su se usuglasili da taj problem organiziranoj posjećivanja treba riješiti. Upravo ovaj model koji je uveden pokazao se kao jedan od načina rješavanja, a da li je u samoj provedbi došlo do problema, u ovom trenutku to ne može reći, ali kod pripreme tog modela sudjelovali su i mještani Rastoka i predstavnici Javne ustanove i predstavnici Grada, Iznosi dalje kako se kod raspisivanja natječaja išlo preko Javne ustanove jer Javna ustanova ima mogućnosti izdati više koncesijskih odobrenja, da se javilo 5 ili 10 agencija, sve bi dobile koncesijska odobrenja i svaka bi od njih mogla ravnopravno sudjelovati u organiziranom vođenju grupa, ali, na žalost, dogodilo se to da se javila jedna agencija. Upravo stoga što se javila samo jedna agencija, a u cilju da se izbjegne monopol, ugovor je potpisan na godinu dana i smatra da je to dobro, kroz godinu dana se može uvidjeti koje su prednosti, koji su nedostaci. Iako u samoj realizaciji ima problema i slaže se da treba nastaviti razgovarati, ali isto tako je uvjeren, a to se i jučer potvrdilo da je trebalo nešto poduzeti da nam agencije, pa čak i strane agencije ne uzimaju sredstva tako reći ispod nosa, a mi smo bili promatrači i nakon njih čistili ono što je za njima ostalo. Što se tiče ugostiteljskih objekata koji u Rastokama posluju oni uglavnom nisu imali koristi od organiziranih grupa jer su se one zadržavale otprilike pola sata do sat vremena u prolazu i nastavljali dalje. „Sigurno da će trebati sjesti i razgovarati i naći kvalitetnija rješenja, namjera je bila dobra i novi zakon omogućuje i drugačija rješenja, što se jučer i predstavilo i u tom duhu vjerujem da će sadašnje gradsko vodstvo i predstavnici Javne ustanove i mještani Rastoka naći dobro rješenje koje će zadovoljiti sve“ zaključio je g. Bogović.
Josip Štefanac je još dodao kako je jučer na sastanku utvrđeno da je navodno 23.000 kn plaćeno mjesečno za 5. i 6. mjesec. Prema tim podacima 23.000 kn koje je uplatila valjda Javna ustanova Gradu zaključeno je da je dnevno dolazilo 1 ili 2 autobusa u Rastoke, ako se po putniku plaćalo 8 kn, to se brzo izračunalo, međutim, svjedok je kao i većina koja dolje dolazi da barem 5 – 10 autobusa dolje dolazi. Rekao je da su to bile dobre namjere da se to osnuje i da dio od toga novca ostane i Slunju, to mu je drago, ali smatra da taj dio jedan ostaje prazan prostor gdje jednostavno novac negdje nestaje i čini mu se da netko možda zlorabi to područje i Rastoke.
Gradonačelnik iznosi kako se i sam može složiti u dijelu da iz sustava koji je uveden nije vidljiv taj povrat novca na lokalitet, bar ne transparentno i jasno. Znači, intencija je da se jedan dio novca koji se na taj način ubere vrati na lokalitet, ali trenutno, na žalost, iz ovog sustava to baš nije transparentno i jasno vidljivo i to će se rješavati u narednom razdoblju. Kratko je još upoznao Vijeće da je jučer na sastanku sa Javnom ustanovom bilo prezentirano 5 mogućih rješenja za nastalu situaciju i kako dalje u narednom razdoblju to provoditi pa je sigurno da slijedi dosta sastanaka i razgovora sa mještanima Rastoka da se vidi koje bi za njih rješenje bilo najprihvatljivije, kako se Grad može uključiti, odnosno mora se naći zajednički jezik i mještana i Grada Slunja, a ostaje i pitanje Javne ustanove koja trenutno upravlja tim područjem da li ona ostaje ili možda ići na osnivanje gradske javne ustanove, mada je tu odmah naglasio ograničenje u financijskom dijelu.
Ivan Bogović predlaže, budući da je zakonska obveza sredstva ubrana na lokalitetu reinvestirati u lokalitet da Vijeće traži Javnu ustanovu izvješće o prihodovanim sredstvima, o njihovom trošenju i smatra da bi to onda bilo transparentno, a Gradsko vijeće ima pravo to tražiti.
Predsjednica je potom zaključila aktualni sat i predložila da se krene s radnim dijelom sjednice.
Predložila je dnevni red kakav su vijećnici dobili u pozivu dopuni na slijedeći način: dosadašnja točka 1 mijenja se i glasi: Izvješće Mandatnog odbora i polaganje prisege članova Vijeća, točka 1 postaje točka 2, iza točke 2 dodaje se točka 3 koja glasi: Odluka o razrješenju i imenovanju članova Odbora za izbor i imenovanje, točke od 2 – 14 postaju točke od 4 – 16.
Drugih prijedloga za izmjenama i dopunama dnevnog reda nije bilo pa je predsjednica dala na glasove dopunu dnevnog reda.
Gradsko vijeće jednoglasno je prihvatilo iznesene dopune dnevnog reda, a potom i dnevni red u cjelini pa je predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja konstatirala da Gradsko vijeće za današnju sjednicu utvrđuje slijedeći
Dnevni red
1. Izvješće Mandatnog odbora i svečana prisega članova Gradskog vijeća
2. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 39. sjednice Gradskog vijeća
3. Odluka o razrješenju i izboru članova Odbora za izbor i imenovanje
4. Odluka o izboru članova Odbora za Statut i Poslovnik
5. Odluka o izboru članova Odbora za proračun i financije
6. Odluka o izboru Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja
7. Odluka o komunalnom doprinosu
8. Odluka o priključenju na komunalne vodne građevine
9. Odluka o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja
10. Odluka o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja plaće, te drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika iz radnog odnosa
11. Odluka o načinu utvrđivanja naknade za rad gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koji svoju dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa
12. Odluka o stavljanju van snage Odluke o davanju jamstva društvu za komunalne djelatnosti Komunalac d.o.o. Slunj za podmirenje duga prema Ministarstvu financija-Poreznoj upravi
13. Razmatranje zamolbe Idrizi Ismaila za izdavanje tabularne izjave radi uknjižbe prava vlasništva
14. Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Društva o izmjeni Izjave o usklađenju društva za komunalne djelatnosti Komunalac d.o.o. Slunj
15. Informacija o izvršenim promjenama u Skupštinama trgovačkih društava u vlasništvu Grada
16. Različito
- 1. Izvješće Mandatnog odbora i svečana prisega članova Gradskog vijeća
Predsjednica Mandatnog odbora Diana Cindrić, nakon što je pozdravila sve prisutne, podnijela je Izvješće o stavljanju vijećničkog mandata u mirovanje. Potom su, na poziv predsjednice Vijeća, gđa. Ivanka Magdić, gđica. Marina Katić i gđa. Mihaela Turkalj dale svečanu prisegu.
- 2. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 39. sjednice Gradskog vijeća
Zdenka Kovačević, pročelnica Ureda Grada kratko je pojasnila razloge zbog čega ovaj saziv Gradskog vijeća mora usvojiti zapisnik sa zadnje sjednice prošlog saziva, na žalost drugog načina nema, zapisnik se mora prihvatiti odnosno verificirati.
Predsjednica daje Zapisnik na usvajanje.
Zapisnik sa 39. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 27. 03. 2013. godine jednoglasno je usvojen.
(Zaključak se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 3. Odluka o razrješenju i izboru članova Odbora za izbor i imenovanje
U ime vijećnika Kandidacijske liste grupe birača Katarina Rendulić predložila je da se Mirjana Puškarić i Višnja Magdić koje su svoje mandate stavile u mirovanje, razriješe članstva u Odboru za izbor i imenovanje te da se umjesto njih u Odbor izaberu Marina Katić i Mihaela Turkalj.
Predsjednica otvara raspravu
Kako drugih prijedloga nije bilo, predsjednica zaključuje raspravu te daje na glasanje prijedlog da se dužnosti članica Odbora za izbor i imenovanje razriješe Mirjana Puškarić i Višnja Magdić te da se za nove članice Odbora za izbor i imenovanje izaberu Marina Katić i Mihaela Turkalj.
Nakon glasanja predsjednica Vijeća konstatira da je Gradsko vijeće, u skladu sa iznesenim prijedlogom, jednoglasno usvojilo Odluku o razrješenju i izboru članova Odbora za izbor i imenovanje.
(Odluka se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 4. Odluka o izboru članova Odbora za statut i poslovnik
Predsjednica poziva gosp. Ivicu Barića predsjednika Odbora za izbor i imenovanje da iznese prijedlog članova Odbora za statut i poslovnik.
Ivica Barić, predsjednik Odbora za izbor i imenovanje, također najprije pozdravlja sve prisutne, a potom, temeljem članka 30. stavka 2. alineje 2 Poslovnika Gradskog vijeća predlaže da se u Odbor za statut i poslovnik izaberu: Mario Medved za predsjednika, Ivanka Magdić za člana i Marinko Radočaja za člana.
Predsjednica Vijeća poziva ako im drugih prijedloga.
Nakon što je zaključila raspravu predsjednica je dala prijedlog Odbora za izbor i imenovanje, kojim se za predsjednika Odbora za statut i poslovnik predlaže Mario Medved, a za članove Ivanka Magdić i Marinko Radočaj, na glasanje.
Nakon glasanja predsjednica Vijeća konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Odluku o izboru članova Odbora za statut i poslovnik.
(Odluka se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 5. Odluka o izboru članova Odbora za proračun i financije
Ivica Barić je također ispred Odbora za izbor i imenovanju u Odbor za proračun i financije predložio: Đuru Mihajlovića za predsjednika, Josipa Štefanca za člana i Damira Vukovića za člana.
Predsjednica otvara raspravu.
Kako se nitko nije javio predsjednica je zaključila raspravu i dala na glasanje prijedlog Odbora za izbor i imenovanje da se u Odbor za proračun i financije izaberu: Đuro Mihajlović za predsjednika, Josip Štefanac za člana i Damir Vuković za člana.
Nakon glasanja predsjednica Vijeća konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o izboru članova Odbora za proračun i financije.
(Odluka se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 6. Odluka o izboru Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja
Ivica Barić je, temeljem članka 30. stavka 2 Poslovnika Gradskog vijeća, ispred Odbora za izbor i imenovanje, za članove Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja predložio: Marinu Mrkonja za predsjednicu, Željka Rendulića za zamjenika predsjednice, Josipa Štefanca za člana,. Mihaelu Turkalj za člana, Davora Požegu za člana, mons. Milu Pecića za člana i Vladu Butinu za člana.
Predsjednica otvara raspravu i poziva ukoliko ima drugih prijedloga za članove Povjerenstva da se iznesu.
Kako se nitko nije javio predsjednica je zaključila raspravu i dala prijedlog Odbora za izbor i imenovanje na glasanje.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Odluku o izboru Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja.
(Odluka se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 7. Odluka o komunalnom doprinosu
Predsjednica Vijeća poziva gradonačelnika Željka Rendulića kao predlagatelja ove Odluke da obrazloži ovu točku dnevno reda.
Gradonačelnik je najprije iznio kako su se u proteklom izbornom razdoblju sve tada oporbene stranke jasno izrazile, odnosno jasno su dale do znanja svoje mišljenje o Zakonu o legalizaciji za koji smatraju da je u ovim teškim vremenima, u ovim kriznim vremenima to još jedan dodatni teret za naše građane i želja svih tada oporbenih stranaka bila da se bar dio komunalnog doprinosa snizi na nižu razinu i time građanima olakša legalizacija u tom financijskom dijelu, naravno u dijelu u kojem Grad može pomoći. Ovom Odlukom to se i čini, a vjeruje također da će jedna ovakva Odluka, uz to što će olakšati građanima u postupku legalizacije, da će ih i dodatno motivirati da legaliziraju svoje građevine te da će biti i motiv potencijalnim investitorima da dođu na ovo područje, da investiraju jer komunalni doprinos je bio još jedan dodatni i dosta veliki namet. Iako znaju da će jedna ovakva odluka imati i negativni odraz na gradski proračun, odnosno smanjiti će se prihod u tom dijelu što će se morati pokriti sa nekih drugih stavki, procijenili su da je to žrtva koju ovaj grad naprosto mora podnijeti da bi olakšao svojim građanima taj postupak.
Otvorena rasprava.
Ivica Barić je iz prijedloga Odluke uočio kako se radi o 3 zone u kojima se naplaćuje komunalni doprinos i koje se sada ne mijenjaju, pa je zamolio stručne službe da vijećnicima za iduću sjednicu pripreme nekakav materijal u smislu kako je to područje zonirano jer nisu mu jasni ti kriteriji po kojima je zoniranje odrađeno. Zna da je općenito zoniranje rađeno na bazi neke lokacije, na bazi komunalne opremljenosti pa u tom smislu moli konkretnije pojašnjenje kako bi sve to bilo transparentnije.
Mihaela Turkalj je pozdravila najprije sve prisutne, a potom je iznijela prijedlog koji se tiče poljoprivrednih objekata. U materijalu je spomenuto za sve poljoprivredne objekte koji su vezani uz stambene objekte da se za njih obračunava 20% volumena, a njen je prijedlog da za sve zone, tj. za zonu I,, II. i III, komunalni doprinos iznosi 1 kunu.
Josip Štefanac naglašava kako je ovo jedna od prvih važnih odluka kojom Kandidacijska lista Proljeće i gradonačelnik ispunjavaju dio obećanja kojeg su u predizbornoj kampanji imali i ovo smanjenje sa 22 kn u I zoni na 3 kune, u II zoni na 2 kn i u III zoni na 1 kunu podržava jer smanjenje komunalnog doprinosa bio je i jedan od njihovih ciljeva i to je dobra odluka.
Davor Požega se osvrnuo na prijedlog gđe. Mihaele Turkalj pa pita da li to znači da bi cijena onda bila ista za sve tri zone.
Mihaela Turkalj pojašnjava da bi se to odnosilo samo na poljoprivredne objekte u kojima se događa neka proizvodnja i prerada.
Davor Požega konkretno pita, ako je netko u III. zoni, da li to znači da bi mu komunalni doprinos bio 10 lipa.
Mihaela Turkalj odgovara da ne, svima bi u III. zoni bio komunalni doprinos jednu kunu, odnosno svima bi se to izjednačilo, ako se radi o proizvodnji. U kampanji su se svi bazirali na lokalno tržište, na proizvodnju lokalnih proizvoda i plasman istih za potrebe turizma i lokalnog stanovništva i smatra da bi to bilo dobro rješenje da se pomogne onima koji se bave proizvodnjom.
Davor Požega je po tome zaključio kako je u sadašnjem prijedlogu to 20 lipa u III zoni, a ovim prijedlogom gđe. Turkalj to bilo bila 1 kn, odnosno to bi se povećalo za III zonu.
Mario Medved je razumio da se ovaj prijedlog odnosi na to da se za te poljoprivredne objekte komunalni doprinos u I. zoni smanji sa 3 kn na 1 kn, u II. zoni sa 2. kn na 1 kunu i III. zona ostaje jednu kunu i onda bi se plaćalo 20 lipa, a po prijedlogu koji je u materijali to iznosi 60 lipa u I. zoni, 40 lipa u II. zoni i 20 lipa u III. zoni.
Davor Požega podržava takav prijedlog.
Ivan Bogović iznosi kako su u sklopu aktivnosti koje su radili u predizborno vrijeme, organizirali tribinu na temu legalizacije. Podsjetio je kako su Zakonom o legalizaciji oslobođeni plaćanja obveze komunalnog doprinosa objekti koji su bili u obnovi, odnosno ti objekti smatraju se legalnim. Njihovim zalaganjima, a potvrdu su dobili dopisom od ministrice da je uvrštena u Zakon izmjena da se legalnim objektima smatraju svi objekti koji su sudjelovali u organiziranoj obnovi od 1 – 6 kategorije, bez obzira na stupanj oštećenja. Na tribini je predstavnica Ministarstva upoznala prisutne sa prijedlozima koji će biti ugrađeni u novi zakon i tom prilikom također potvrdila da će se svi objekti koji su bili u organiziranoj obnovi smatrati legalnim. Što se tiče ove Odluke, njegov je prijedlog da se ona dopuni na način da se oslobode plaćanja komunalnog doprinosa i objekti građeni kroz Program stambenog zbrinjavanja, koji nisu trenutno niti u važećem Zakonu o legalizaciji, kao i objekti koje su vlasnici sami obnavljali jer iz nekih razloga (najčešće prebivalište) nisu ostvarili pravo na obnovu, a objekti su pretrpjeli oštećenja.
Zdenka Kovačević konstatira kako i gđa. Turkalj i gosp. Bogović predlažu dopune Odluke pa ih moli da te dopune definiraju u smislu koji članak se mijenja i na koji način.
Josip Štefanac, kada se već predlaže da se mijenja Odluka, moli da se hrvatski branitelji, u smislu ovoga što je gosp. Bogović govorio, također oslobode plaćanja jer ima situacija da nisu dobili niti obnovu, niti stan i sve su sami radili.
Zdenka Kovačević je ponovila kako je Odluka koja je pred vijećnicima konkretna i ako se podnosi zahtjev za izmjenom mora se konkretizirati što se traži da se mijenja, u kojem članku i na koji način.
Gradonačelnik kaže kako mora reagirati na prijedlog gosp. Bogovića, naime, gosp. Bogović je bio gradonačelnik 12 godina u ovom Gradu, a što se tiče Zakona o legalizaciji on je donesen krajem prošle godine, u 11. ili 12. mjesecu i dok je bio na čelu ovog Grada , HDZ je imao apsolutnu većinu u Gradskom vijeću, mogli su to donijeti, ali nisu imali hrabrosti donijeti jednu ovakvu odluku pa misli da ovo što sada predlaže g. Bogović nije fer. Njegovo je mišljenje da je Odluka ispravna, da su je stručne službe dobro pripremile i ne vidi sada razlog da se otvaraju još nekakvi dodatni prostori. Misli da sve ono što je sada ovdje od strane gosp. Bogovića izneseno vodi k tome da se ovakva odluka danas ne donese jer nema konkretan prijedlog već se samo traži proširenje razine prava, a cijelo ovo vrijeme kada je bilo prilika da se to napravi, nije bilo volje da se snizi ta razina financijskih obveza i time olakša građanima legalizacija. Čini mu se da se to komplicira samo da se ona danas ne donese. .
Ivan Bogović odgovara kako je Gradsko vijeće u prošlom sazivu također išlo na smanjivanje komunalnog doprinosa te da nitko ne može tvrditi, da su sada u poziciji, da i sami ne bi predlagali ovakvu ili možda još i kvalitetniju odluku. Ima konkretan prijedlog da dopuni, a taj je da se u članku 12. točci 1. iza postojećeg teksta dopuni slijedeći tekst: „i obiteljski objekti koji su građeni ili obnavljani Programom stambenog zbrinjavanja dodjelom građevinskog materijala i objekti koje su vlasnici obnavljali vlastitim sredstvima“
Josip Štefanac je odustao od svog prijedloga jer članak 13. govori o oslobađanju za hrvatske branitelje.
Gradonačelnik se izjasnio da nije za to da se u Odluku uvrsti prijedlog gosp. Bogovića jer smatra da tome onda nema kraja, da se ide predaleko sa razinama prava.
Ivan Bogović odgovara gradonačelniku da ne mora to prihvatiti, to može biti njegov stav, ali smatra da se ovim člankom oslobađaju oni koji imaju legalne objekte i koji će biti samim zakonom oslobođeni doprinosa, tj. u potvrdi koju će dobiti od nadležnog ministarstva koje je provodilo obnovu piše im da imaju legalan objekt.
Gradonačelnik smatra da nema razloga da oni ne plate onu razinu komunalnog doprinosa koju plaćaju svi naši građani.
Zdenka Kovačević je pojasnila kako se o amandmanima glasa po redoslijedu kako su predloženi i zamolila je gđu. Turkalj da definira svoj prijedlog.
Mihaela Turkalj predlože da se u članku 6. za sve poljoprivredne objekte komunalni doprinos obračunava u iznosu od 1 kn po m³.
Zdenka Kovačević pita da li to onda znači da kod pomoćnih građevina uz stambeni objekt treba maknuti iz teksta staje i sjenike.
Mihaela Turkalj pojašnjava da se misli u ovom prijedlogu kojeg je iznijela na one objekte koji su izdvojeni od stambenih objekata, znači za poljoprivredne objekte koji su odvojeni od stambenih objekata.
Zdenka Kovačević još pita da li misli konkretno na one objekte koji se grade samostalno i koji nemaju karakter pomoćnog objekta, kao poljoprivredno proizvodni objekti, tipa farmi i sl.
Mihaela Turkalj je potvrdila da se upravo na objekte njezin prijedlog odnosi.
Zdenka Kovačević iznosi da bi u tom slučaju stavak 2. dopunio tekstom: „Za sve poljoprivredne objekte koji se grade samostalno komunalni doprinos obračunava se ili iznosi 1 kn po m³.
Mihaela Turkalj iznosi da je ovo bilo vezano uz stambene objekte da se obračunava 20% volumena, ali nije razlučeno što je s onim objektima koji nisu vezani uz stambeni objekt.
Zdenka Kovačević pojašnjava da bi to onda značilo da se mijenja stavak 2.
Ivanka Magdić je mišljenja, a to bi oni i podržali, da je prijedlog da se obračunava samo 20% volumena, ali ne od 3 kn za I zonu, 2 kn za II zonu, nego volumena od 1 kn, znači jedna kuna za sve tri zone.
Mihaela Turkalj je potvrdila da je intencija da za sve poljoprivredne objekte to bude jednako u sve tri zone.
Anđelka Jurašin Vuković pojašnjava da može ići ili volumen ili pojedinačna vrijednost.
Damir Vuković je mišljenja kako su to sada simbolične cijene i vjeruje da nitko ne bi propao da to tako prođe. Smatra da ne treba dalje ići u raspravu već podržava ovako kako je predloženo jer ipak je ovo veliko smanjenje, sa 22 kn na 3 kn i ne zna da li treba ići dalje.
Zdenka Kovačević upoznala je vijećnike kako će komunalni doprinos sada, što se tiče prihoda Grada Slunja, sigurno biti simbolika i dogodit će se u određenim situacijama da ćemo imati više troška što se tiče obračuna komunalnog doprinosa nego što ćemo ubrati prihoda za određene objekte, pogotovo za kategoriju pomoćnih objekata i vrlo vjerojatno će se u budućnosti pojaviti problem na koji način realizirati Program gradnje objekata komunalne infrastrukture koje Gradsko vijeće mora donositi godišnje da bi se utvrdila namjena komunalnog doprinosa.
Zoran Ivšić pita koliko je iznosio prihod od komunalnog doprinosa prošle godine u proračunu.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara da je ove godine oko 200.000 kn planirano i negdje toliko i izvršeno, ali za prošlu godinu bi trebala provjeriti, na pamet ne može reći.
Zdenka Kovačević isto nije sigurna, ali misli da je za prošlu godinu to bilo negdje u visini 200.000 kn.
Damir Vuković komentira da je to malo jer se ne gradi ili se malo gradi i da je od toga trećinu platio gosp. Požega za kuglanu,
Zdenka Kovačević pojašnjava kako se komunalni doprinos uplaćuje u trenutku izdavanja rješenja o potvrdi glavnog projekta odnosno građevne dozvole i čini joj se da gosp. Požega to nije platio prošle godine, mada to ne može sto posto tvrditi.
Anđelka Jurašin Vuković je navela nekoliko primjera koliko bi taj doprinos konkretno iznosio da bi vijećnici imali jasniju sliku što to konkretno znači pa je tako, prema ovoj odluci, gruba računica bila da će komunalni doprinos za npr. halu dimenzija 25 X 13 m i visine 6 m, što je obujam od 2250 m kubnih, , ako se plaća po 1 kunu, iznositi je 2250 kn u III. zoni, odnosno 6750 kn u I. zoni. Slaže se sa ovim što je g. Vuković rekao da je sada komunalni doprinos u svim tim troškovima izgradnje jedna po svemu tome mala stavka što ranije nije bilo tako, a svi koji su nešto gradili znaju da se bez 20.000 ili 30.000 kn nije mogao ništa napraviti, pa ni drvarnica. Ponovila je kako se ne može uzimati i volumen i kune, mora se obračunavati ili volumen ili će se reći da se naplaćuje kuna po m³ i to je onda najjednostavniji i najčišći način.
Damir Vuković je ponovio da oko toga ne treba sada stvarati polemiku jer se radi o malim sredstvima.
Zdenka Kovačević predlaže da se poljoprivredni objekti dodaju u stavak 2. i da on glasi:
„ Za pomoćne građevine uz stambeni objekt (garaža, ostava, drvarnica, staja, sjenik i sl) te za samostalne proizvodnje poljoprivredne objekte obračunava se 20% volumena.“ Pitala je još da li inače postoji kakav pomoćni objekt uz farmu.
Mihaela Turkalj odgovorila je da ne, da su farme obično samostalne.
Katarina Rendulić je primijetila jednu vrstu derogacije i kontradiktornosti u nekim stavcima, konkretno članak 6. stavak 3. koji glasi: „Za sve objekte i građevine čiji je investitor Grad, ustanova ili tvrtka u isključivom ili pretežitom vlasništvu Grada komunalni doprinos se obračunava u iznosu od 1kn/m³“ i kontradiktornost u članku 12. točci 2. gdje se oslobađa od plaćanja komunalnog doprinosa za „gradnju objekata komunalne infrastrukture i javne namjene čiji je vlasnik ili investitor Grad Slunj, odnosno pravna osoba u vlasništvu Grada“ pa pita koji članak stoji, ako je Grad investitor, da li plaća komunalni doprinos po kunu ili ne.
Anđelka Jurašin Vuković se slaže da možda izgleda kontradiktorno, ali nije jer ovo je jedini način da se tako nešto moglo sročiti., a radi se o slijedećem: kada se grade objekti i uređaji komunalne infrastrukture oni koji su navedeni u članku 2. Odluke, tj. javne površine, nerazvrstane ceste, groblja, javna rasvjeta, onda je Zakon o komunalnom gospodarstvu rekao da se u tom slučaju za takve građevine komunalni doprinos uopće ne plaća, međutim, ako Grad ili netko u pretežitom vlasništvu Grada ide graditi npr. neke objekte vodne građevine, odvodnju, odlagalište, odnosno objekte javne i društvene namjene onda takvi objekti moraju platiti komunalni doprinos, ali ovom odlukom rečeno je da su oni oslobođeni od plaćanja što znači da se za takve objekte mora obračunati koliko bi oni platiti komunalnog doprinosa, mada ga neće platiti, a Grad će biti u obvezi osigurati ta sredstva u svom proračunu. Konkretno, to je jedan transfer sredstava gdje Grad, ako nekome kaže da za tu i tu građevinu netko mora platiti npr. 1000 kn, Grad tu ustanovi ili tvrtku ako je u gradskom vlasništvu, osloboditi plaćanja, ali u svom proračunu mora iz svojih prihoda osigurati taj iznos sredstava i staviti ih na konto komunalnog doprinosa jer je on namjenski prihod koji se ponovo koristi za gradnju cesta, javne rasvjete i dr.
Ivan Bogović se ponovo uključio i iznio kako nije govorio o cijeni, niti o visini naknade, već samo o onome što smatra da bi bilo korektno prema vlasnicima objekata koji su sami obnavljali i sami gradili da se i njih uvrsti u ovu kategoriju kada je prijedlog da se uvrsti i one čiji objekti su bili u obnovi i stoga se smatraju legalnim.
Gradonačelnik konstatira, ako je dobro shvatio, da bi se to odnosilo na naše građane koji su obnavljali objekte na način da su dobili materijal.
Ivan Bogović odgovara da je to jedna kategorija koja je išla preko Programa stambenog zbrinjavanja dodjelom građevinskog materijala za područja posebne državne skrbi, a druga kategoriju koju predlaže da se uvrsti spadali bi vlasnici objekata koji nisu imali ovdje prebivalište pa nisu ostvarili pravo na obnovu već su vlastitim sredstvima obnavljali objekte.
Gradonačelnik je ponovio kako se time povećava razina prava i pita se gdje je onda kraj. Nije pristalica podržati ovakav prijedlog zato što su mnogi naši građani sami financirali gradnju objekata i nisu čak imali ni pravo na materijal koji se određenim skupinama dodijelio već su tu bili na neki način u lošijoj poziciji, odnosno imamo skupinu građana koja je ostvarila pravo da dobije materijal za obnovi pa ih sada onda još treba nagraditi u odnosu na one koji su vjerojatno ipak teško sami gradili svoje obiteljske objekte. Iz tog razloga nije spreman to podržati, ali prijedlog smatra korektnim.
Ivan Bogović pojašnjava kako se išlo sa upitom prema Ministarstvu pa u nastavku čita odgovor koji glasi:“Glede pak pitanja smatraju li se zgrade koje su pretrpjele različite stupnjeve oštećenja, od I – VI kategorije te su na različite načine obnavljane u sklopu Projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća, tj. kako navodite, vlasnici navedenih zgrada ostvarili su pravo na novčanu potporu za obnovu spomenutih zgrada ili su ih sami obnavljali i dobili povrat uloženih sredstava, zakonito izgrađenim zgradama u smislu odredbi članka 332 Zakona o prostornom uređenju i građenju obavještavamo da zgrade koje su oštećene i ne porušene tijekom rata, neovisno o njihovom stupnju oštećenja, I – VI kategorija i koje su neovisno o načinu na koje je nadležno Ministarstvo odnosno Republika Hrvatska sudjelovala u njihovoj obnovi, primjerice novčanim potporama, povratom uloženih sredstava, obnovom zgrada, otpisom kredita za obnovu zgrada, obnovljene u sklopu Projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih zgrada sukladno Zakonu o obnovi, smatraju se postojećim, tj. zakonito izgrađenim građevinama, zgradama te se na iste ne primjenjuje Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
Gradonačelnik smatra kako je onda u tom slučaju točka br. 1. bila nepotrebna u ovoj Odluci, mada ne znači ništa ako i stoji, ona je neutralna ovdje.
Ivan Bogović kaže kako, upravo zato što ona stoji, predlažu da se onda i ova kategorija stavi jer preko 2000 objekata na području Grada Slunja je sudjelovalo u organiziranoj obnovi i smatraju se legalnima, a ovih o kojima je govorio je možda 5%, zato smatraju da bi bilo korektno da se i tih 5% uvrsti u tu kategoriju.
Zdenka Kovačević je pojasnila kako točka 1 nije neutralna jer ovdje je riječ o objektima koji idu na dislokaciju, takvih nema puno, ali ih ima, ljudi ostvaruju pravo na obnovu međutim, idu na obnovu kuće na drugoj lokaciji i moraju dobiti potvrdu glavnog projekta, to su objekti za koje se utvrđuje komunalni doprinos.
Anđelka Jurašin Vuković s obzirom na ovo što je g. Bogović pročitao nameće joj se jedno pitanje, a to da se ovo uopće odnosi na komunalni doprinos, jer po tome svi ti objekti se smatraju postojećim objektima, znači smatraju se legalnim objektima, a za njih onda ne treba obračunavati komunalni doprinos.
Ivan Bogović odgovara da su to legalni objekti za koje se ne pokreće ni postupak i na pitanje Anđelke Jurašin Vuković, čemu onda to uopće pisati odgovara da treba upravo zbog ovoga što je gđa. Kovačević rekla kako ima objekata za koje su u organiziranoj obnovi vlasnici tražili dislokaciju objekta, a da bi dobili pravo građenja na nekoj novoj lokaciji, moraju ishoditi potrebnu dokumentaciju i to bi se odnosilo na taj dio.
Zdenka Kovačević pojašnjava da bi gosp. Bogović htio da se u oslobođenje uvrste oni koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom građevinskog materijala koji nisu tretirani Zakonom o obnovi, nego Zakonom o područjima posebne državne skrbi, a Ivanka Magdić dopunjuje da se radi i o onima koji su imali ratne štete procijenjene a nisu ostvarili pravo na obnovu zbog ne ispunjavanja uvjeta prebivališta, tj. radi se isključivo o ratnim štetama, radi se o tome da se izjednače osobe sa ratnim štetama.
Gradonačelnik kaže kako ne zna da li se tu radi samo o osobama koje su imale ratne štete ili o osobama koje su kasnije po zahtjevima iz različitih razloga ostvarile pravo na materijal za obnovu, nije mu to jasno i pita da li ovaj prijedlog obuhvaća cijelu tu skupinu.
Ivan Bogović je pročitao dio odgovora kojeg su dobili, a glasi: „….za obnovu, gradnju i izgradnju zgrade obavještavamo vas da se obnova člankom 332. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju i građenju odnosi na građevinu koju RH kupi u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne državne skrbi, a ne i na građevinu za čiju je obnovi, nadogradnju, izgradnju RH dodijelila građevinski materijal“ što znači da se tu radi o objektima koji su imali I, II, III kategoriju oštećenja i za nadogradnju su kroz Program stambenog zbrinjavanja dobili građevinski materijal koji su ugrađivali vlastitim sredstvima.
Zdenka Kovačević dodaje kako su tu i one obitelji koji idu na dodjelu građevinskog materijala i izgradnju sasvim novog objekta
Josip Štefanac pita što ako danas ne donesemo odluku u ovom obliku, da li to znači da se onda odgađa.
Davor Požega odgovara da ne, glasa se o amandmanima, pa koji bude prihvaćen taj se ugrađuje u odluku, a onda se glasa o toj izmijenjenoj odluci, tako da se to ne odgađa, odnosno odluka se može danas donijeti.
Josip Štefanac smatra da je namjera gradonačelnika odnosno predlagatelja bila da se tu pokaže jedan korak prema onome što su obećali u predizbornoj kampanju i predlaže da se to dade na glasovanje i da se sve ovo skrati.
Predsjednica Vijeća zaključila je potom raspravu i prije glasovanja o amandmanu gospođe Mihaele Turkalj, pozvala pročelnicu Zdenku Kovačević da pročita tekst amandmana za koji će se glasati.
Zdenka Kovačević, u duhu prijedloga gđe. Turkalj dopunjuje se članak 6. stavak 2 i glasi: “Za pomoćne građevine uz stambeni objekt, garaža (garaža, ostava, spremište, drvarnica, staja, sjenik i sl.), te za samostalne poljoprivredne proizvodne objekte obračunava se 20% volumena.“
Takav amandman predsjednica daje na glasanje.
Gradsko vijeće amandman je jednoglasno usvojilo.
Potom predsjednica daje na glasanje amandman vijećnika Ivana Bogovića.
Nakon glasovanja predsjednica Vijeća konstatira da je za amandman gosp. Bogovića 5 vijećnika glasalo ZA, 4 vijećnika PROTIV i 5 vijećnika je bilo SUZDRŽANA, te je amandman kao takav usvojen.
Potom je predsjednica dala na glasovanje Odluku sa usvojenim amandmanima na glasanje.
Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o komunalnom doprinosu.
(Odluka se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 8. Odluka o priključenju na komunalne vodne građevine
Na poziv predsjednice, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Anđelka Jurašin Vuković u kratkom je uvodu istaknula da je uz Odluku i pisano pojašnjenje o čemu se radi, a radi se o tome da priključenje na komunalne vodne građevine definira Zakon o vodama koji se u međuvremenu promijenio i rekao da vlasnici ili investitori koji priključuju svoje građevine na javne komunalne građevine, tj. na javnu vodoopskrbu ili javnu odvodnju, nemaju više obvezu plaćanja naknade za priključenje građevine. Obzirom da je ova Odluka u odnosu na osnovnu Odluku imala određene izmjene u 2011. godine koje su bile dosta kompleksne, napravljena je potpuno nova odluka kako bi bila preglednija za nove članove Vijeća. Pojasnila je konkretno, kada netko želi priključiti svoju građevinu na javne komunalne građevine mora podnijeti zahtjev isporučitelju vodnih usluga, u našem slučaju Komunalcu, koji u roku od 30 dana treba vidjeti da li postoje uvjeti priključenja ili ne, da svi vlasnici kada se priključuju imaju jedan trošak za priključenje, a to je trošak koji mogu ili sami izvesti uz nadzor isporučitelja ili im to može obaviti Komunalac, a to su radovi od privatnog šahta do šahta javne odvodnje ili javne kanalizacije.
Predsjednica je otvorila raspravu.
Josip Štefanac pita kolika je do sada bila ta cijena i u kojim se to područjima može napraviti, a gdje ne.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara da je bilo više cijena, ali npr. za kuće, zgrade, stanove cijena priključka na vodu bila je 1.000 kn, na javnu odvodnju 1800 kn, a što se tiče poslovnih zgrada npr. do 500 kvadratnih metara naknada za priključenje je bila 3.000 kn, preko 500 kvadrata je bila 4.000 kn, za proizvodne zgrade neovisno o površini, za škole, ustanove za predškolski odgoj, zdravstvene ustanove, objekte socijalnih ustanova, religijske objekte i dr. naknada je iznosila 2.000 kn, za objekte za poljoprivredne djelatnosti ili poljoprivredno zemljište neovisno o površini naknada je iznosila 1.200 kn, zgrade i građevine sportsko rekreacijske namjene 2.000 kn i za neke jednostavne građevine naknada je iznosila 1.000 kn.
Josip Štefanac traži još pojašnjenje, a odnosi se na to da ljudi koji plaćaju potrošnju vode plaćaju i odvodnju, već im je to uračunato.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara da je tome tako ako imaju sustav odvodnje.
Josip Štefanac kaže da plaćaju i oni koji nisu priključeni na gradsku odvodnju.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara da ne plaćaju, ako nema izgrađene javne mreže za odvodnju ne plaćaju to, plaćaju fiksni iznos za vodu i varijabilni iznos za vodu koji, kada se sve zbroji sa tim naknadama, čini cijenu vodne usluge, ali samo za vodu, odvodnju ne bi trebali plaćati.
Josip Štefanac ima konkretan takav primjer, nije ponio uplatnicu, ali odvodnja se plaća prema potrošnji vode, ako se troši 10 kubika vode, plaća se 10 kubika odvodnje, na temelju toga se plaća i odvodnja npr. u Taborištu, a nisu obiteljske kuće priključene na gradsku kanalizaciju, iako postoji ta mogućnost.
Anđelka Jurašin Vuković pojašnjava da se ova naknada za priključenje plaćala samo kad se novoizgrađeni objekt priključuje na vodovod ili kanalizaciju gdje je ima, a ovo o čemu govori g. Štefanac je potrošnja vode, cijena vodne usluge, to su dvije različite stvari, ovo se samo jednom plaćalo, jednokratna naknada, ali kad krene potrošnja onda se plaća cijena vodne usluge. Što se Taborišta tiče zna da dio Taborišta je priključen na kanalizacijski kolektor, međutim, savjetuje da svatko tko smatra da mu nije dobro napravljen izračun i da plaća ono što ne bi trebao plaćati, da ode u Komunalac, a ako ne uspije tamo riješiti onda neka dođe u Grad, jer uglavnom je isporučitelj taj kod koga se treba vidjeti to.
Josip Štefanac kaže da je kuća izgrađena 1975. godine i tada nije bilo kanalizacije, kuća ima građevinsku dozvolu i sve, ima septičku jamu, ona ima sada mogućnost nakon izgradnje kolektora da se priključi na javnu odvodnju. Ne može sada to točno tvrditi, ali čini mu se da se odvodnja također obračunava i to prema potrošnji vode za taj objekt na toj i toj adresi, zato ne zna da li ponovo treba plaćati priključak, ako faktički to već plaća.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara da neće sada platiti priključak, priključak se plaća jedanput kada se objekt priključuje na kanalizaciju, a ako je objekt priključen na kanalizaciju, uz cijenu vode mora plaćati odvodnju, kanalizaciju. Znači ako je priključen treba plaćati, ako nije priključen, a ima uvjete priključenja, mora se priključiti na javni odvodni sustav, ističe pročelnica, jer čemu onda sva izgradnja, ako se ima mogućnosti priključenja, a ne priključuje se. U konkretnom slučaju treba vidjeti o čemu se radi, ako je priključen mora plaćati, ako nije priključen, a ima uvjete, mora se priključiti, ako se ne može priključiti ima septičku jamu i dužan je plaćati za crpljenje septičke jame 390 kn neto po cisterni, to su te mogućnosti pa treba konkretno vidjeti u kojoj kategoriji se taj konkretno objekt nalazi.
Damir Vuković pita da li su do sada prikupljena sredstva išla na račun isporučitelja.
Anđelka Jurašin Vuković odgovara da nisu, sredstva su išla na račun Grada i ta su se sredstva strogo namjenski koristila za izgradnju vodovoda ili za izgradnju kanalizacije.
Ivica Barić smatra da je to nešto što je Zakonom o vodama implementirano te da se to mora u nekom roku uskladiti.
Anđelka Jurašin Vuković je dopunila da su izmjenama Zakona o vodama koje su stupila na snagu u svibnju, ukinute te naknade i da je propisano da se u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona moraju uskladiti naše odluke koje reguliraju ta pitanja. Iako je rok 11. mjesec intencija je da to što prije dođe na Vijeće iz razloga da se ne opterećuju ljudi nekim obavezama za koje se već sada zna da se neće morati plaćati.
Josip Štefanac kaže kako mu ipak to nije jasno pa ga je pozvala gđa. Jurašin Vuković da poslije sjednice vide o čemu se konkretno radi.
Gradonačelnik kaže kako je tu sve jasno, ljudi se u biti oslobađaju plaćanja naknade za priključenje na vodovodnu mrežu i na kanalizaciju, znači, bitno je to što nema više plaćanja priključka, a odluka se temelji na Zakonu o vodama.
Predsjednica Vijeća zaključila je potom raspravu i dala na glasanje Odluku o priključenju na komunalne vodne građevine.
Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o priključenju na komunalne vodne građevine.
(Odluka se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 9. Odluka o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja
Obzirom da je prijedlog Odluke u materijalima, predsjednica otvara raspravu.
Davor Požega iznosi prijedlog da se u Stožer izabere i predsjednica Vijeća, do sada je tako bilo i ne bi bilo loše da tako i ostane.
Zdenka Kovačević odgovara da nije tako bilo, odnosno da je gosp. Požega eventualno mogao biti član Stožera ispred Veterinarske stanice, a ne kao predsjednik Gradskog vijeća.
Anđelka Jurašin Vuković potvrđuje da je g. Požega pozivan kada god je to trebalo, odnosno ovisno o situaciji na terenu, pozivane su i sve druge službe koje su bitne za tu tematiku i te probleme i naravno predsjednik Gradsko vijeća, ali formalno kao član nije bio.
Davor Požega prihvatio je obrazloženje i nije insistirao dalje na izmjeni.
Drugi se nitko nije javio pa je predsjednica zaključila raspravu i dala prijedlog na glasanje.
Završetkom glasanja predsjednica je konstatirala da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo
Odluku o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja.
(Odluka se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 10. Odluka o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja plaće, te drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika iz radnog odnosa
Na poziv predsjednice Vijeća, gradonačelnik je obrazložio prijedlog da se povisi naknada za zamjenika gradonačelnika, naime, do sada je Grad imao 2 zamjenika, jedan je bio volonter, jedan je profesionalno obnašao svoju dužnost, a kako gospodin Gračanu nije zaposlen, prijedlog je da se povisi naknada.
Josip Štefanac predlaže, budući da smo do sada imali jednog profesionalca dogradonačelnika i jednog volontera, a sada imamo samo jednog zamjenika, da se gosp. Gračanu dade plaća kao da profesionalno obnaša dužnost.
Gradonačelnik odgovara da je tu stvar procjene, naprosto smatraju da ovom Gradu ne trebaju dogradonačelnici profesionalci i to je i u ranijim razdobljima često isticao i sada je takvog stava. Gosp. Gračan suglasan je da svoju dužnost obnaša kao volonter pa nije ulazio dublje u to već je spomenuo da je tu i pitanje sredstava u proračunu.
Damir Vuković je govorio o tome da se već u kampanji znalo koja je plaća dogradonačelnika volontera, kolika je plaća dogradonačelnika i gradonačelnika profesionalca, ovo ide na štetu proračuna, tj. smanjuje se proračun, a oni su bili protiv ikakvog diranja proračuna i uzimanja više nego što je namijenjeno. Zna da je situacija specifična jer gosp. Gračan može birati hoće li biti profesionalac ili volonter i iako to nije prevelika stavka, ali za usporedbu je rekao kako je za vrijeme prošle vlasti gosp. Bogović ukinuo limenu glazbu za 12.000 kn koje se nije moglo naći u proračunu i to mu je žao. Izjasnio se da nije protiv toga, samo uspoređuje i podržat će ako će svi biti za.
Ivan Bogović je, što se tiče prošlog saziva Gradskog vijeća i gradske uprave, potvrdio da je točno da smo imali 2 zamjenika gradonačelnika, jedan ispred pripadnika nacionalne manjine, a drugi je bio volonter sa naknadom od 2.000 kn neto. Što se tiče Puhačkog orkestra upoznao je vijećnike da je proveden postupak natječaja, a obzirom da je raspušteno Vijeće, odnosno da je bilo predizborno vrijeme, nije potpisao ugovor sa voditeljem Puhačkog orkestra iako su sredstva u proračunu za to planirana tako da će gradonačelnik odlučiti o tome kada će potpisati taj ugovor, da li će ga potpisati i kako će to dalje funkcionirati. Buudući su se probe održavale u DVD-u, DVD je dopisom obavijestio da se proble ne održavaju redovito, orkestar je spao na svega 9 glazbenika pa je bilo nužno poduzeti određene korake da se to rekonstruira i da se postavi na jednu zdravu osnovu i vjeruje da će on nastaviti dalje sa radom.
Damir Vuković je također vjeruje u to i zalaže se za to jer tu se radi o djeci, o ulaganju o djecu, ulaganju u mladost, ali kako to danas nije tema, o tome će drugom prilikom.
Zorana Ivšića zanima kolika bi uopće bila ta razlika u naknadi
Gradonačelnik naglašava kako imamo situaciju da u biti snižavamo sada tu razinu financijskog opterećenja Grada jer imamo jednog zamjenika volontera upravo iz tih razloga što se htjelo smanjiti opterećenje proračuna, a to su govorili i u predizbornoj kampanji i obzirom da g. Gračan inače nije zaposlen prijedlog je da mu se ta naknada poveća sa 2.000 na 3.400 kn. Misli da nije korektno sada kada se ide sa smanjenjem opterećenja proračuna prozivati ih zbog ovoga jer ima takav osjećaj.
Damir Vuković odgovara gradonačelniku da to nije prozivanje nego je to njihov zacrtani pravac u ovoj krizi.
Gradonačelnik odgovara kako istovremeno traže proširenje prava, npr. za limenu glazbu pa je odmah tu i dodao kako još nije imao priliku o tome do sada s nikim razgovarati jer naprosto nitko nije došao.
Damir Vuković napominje kako je samo htio usporediti da se radi o 12.000 kn, a ovdje će biti možda petnaestak tisuća kuna, samo je to stavio kao usporedbu
Ivan Bogović se složio sa gradonačelnikom da se ukupna masa sredstava za plaće umanjuje te dodao kako u ovom sazivu nije zakonska obveza imati zamjenika gradonačelnika iz reda nacionalne manjine i uistinu se taj iznos smanjuje i oni će podržati prijedlog povećanja naknade za zamjenika.
Predsjednica je potom zaključilia raspravu i dala prijedlog na glasanje.
Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 13 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo Odluku o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja plaća te drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika iz radnog odnosa.
(Odluka se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 11. Odluka o načinu utvrđivanja naknade za rad gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koji svoju dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa
Predsjednica je u vezi ove točke istaknula kako je ona vezana uz prethodnu točku i nije pozivala za dodatno pojašnjenje već je otvorila raspravu.
U raspravu se nitko nije uključio pa predsjednica istu zaključuje i daje Odluku na glasanje.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće, sa 13 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo Odluku o načinu utvrđivanja naknade za rad gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koji svoju dužnost obnašaju iz radnog odnosa.
(Odluka se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 12. Odluka o stavljanju van snage Odluke o davanju jamstva društvu za komunalne djelatnosti Komunalac d.o.o. Slunj za podmirenje duga prema Ministarstvu financija-Poreznoj upravi
Odluku o stavljanju van snage Odluke o davanju jamstva društvu za komunalne djelatnosti Komunalac d.o.o. Slunj za podmirenje duga prema Ministarstvu financija – Poreznoj upravi vijećnici su dobili u materijalima pa je gradonačelnik samo kratko iznio da je ovdje sve jasno, Komunalac je dobio jamstvo koje mu u konačnici nije trebalo jer su na drugi način riješili problem pa je prijedlog da se Odluka stavi van snage.
U raspravu koju je otvorila predsjednica nitko se nije uključio pa je ona zaključena, a potom je predsjednica dala Odluku na glasanje.
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo Odluko o davanju jamstva društvu za komunalne djelatnosti Komunalac d.o.o. Slunj za podmirenje duga prema Ministarstvu financija-Poreznoj upravi.
(Odluka se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 13. Razmatranje zamolbe Idrizi Ismaila za izdavanje tabularne izjave radi uknjižbe prava vlasništva
Predsjednica konstatira kako je u materijalima koji su pripremljeni za ovu točku sve detaljno pojašnjeno pa otvara raspravu.
Obzirom da se radi o sudskom sporu koji je vođen u proteklom razdoblju gradonačelnik je pozvao gospođu Zdenku Kovačević da pojasni o čemu se konkretno radi.
Zdenka Kovačević iznosi kako je bit svega u činjenici što je spor vođen oko pitanja vlasništva za k.č. po staroj zemljišnoj knjizi, tj. za k.o. Slunj i gosp. Idrizi je dobio i prvostupanjski i drugostupanjski spor, međutim, ne može realizirati tu presudu koja je u njegovu korist iz razloga što je u međuvremenu stupila na snagu nova katastarska izmjera za k.o.Slunj 1, i ta je čestica dobila novi broj, nova je površina te parcele, a da bi mogao realizirati presudu potrebno je da mu Gradsko vijeće, ako prihvati prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu, izda tabularnu ispravu, odnosno donese zaključak da mu se priznaje pravo vlasništva. Naglasila je također, ako Gradsko vijeće tako odluči da ćemo onda kao posljedicu takve jedne odluke morati povući reviziju koja je podnesena Vrhovnom sudu jer je Grad uložio reviziju osporavajući prvostupanjsko i drugostupanjsku presudu.
Predsjednica otvara raspravu.
Mario Medved pita da li to znači da se Grad ne slaže s tim.
Zdenka Kovačević odgovara da je Grad osporavao pravni temelj za utvrđivanje prava vlasništva odnosno za priznavanje prava vlasništva, presuda se osporava iz razloga što se sud nije pozvao na propise kojima tužitelju priznaje pravo građenja jer smatra da je trebalo pravo građenja biti od strane tuženoga nekim aktom priznato, niti jedan akt bivše Općine Slunj sud u tijeku sudskog postupka nije našao, kao niti akt Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva iz kojeg bi proizlazilo da se gosp. Idriziju dopustilo pravo građenja na toj parceli.
Predsjednica Vijeća pita da li se zna podatak koliko je do sada Grad taj spor koštao.
Zdenka Kovačević odgovara da ovog trenutka ne zna, treba računati.
Mario Medved pita pročelnicu da li zna u konačnici da li Grad može dobiti tu presudu.
Zdenka Kovačević odgovara da ne, ne može znati kakva bi bila odluka Vrhovnog suda.
Damir Vuković iznosi mišljenje kako to ne treba dalje odugovlačiti jer ako je Sud to tako odlučio i predlaže da se to podrži i da se prizna pravo vlasništva.
Ivica Barić je mišljenja da bi u konačnici, nepodržavanje ovog prijedloga, značilo reviziju, a taj će postupak onda trajati.
Davor Požega je razumio da to sada na Ustavnom sudu na rješavanju pa mu je Zdenka Kovačević odgovorila da je ovaj predmet na reviziji na Vrhovnom sudu RH, a revizija je izvanredni pravni lijek. Gospodin Idrizi, ako Gradsko vijeće ne prihvati dati Tabularnu izjavu može, pozivajući se na presudu Županijskog suda koja je pravomoćna, u ovršnom postupku tražiti priznanje vlasništva. Ono što je njemu osnovni prijepor, odnosno osnovni razlog zašto on ne može realizirati tu presudu Županijskog suda je nova katastarska izmjera.
Davor Požega je mišljenja, kada je postupak revizije već u tijeku, da bi možda bilo mudro pričekati ishod tog postupka, jer su se i novci već uložili u taj postupak.
Damir Vuković smatra da je to riješeno, gosp. Idrizi je to dobio i sada Grad ako hoće komplicirati, može, pa bi se on mogao žaliti i to bi išlo u nedogled.
Zdenka Kovačević odgovara da ne, Grad je uložio reviziju koja je izvanredni pravni lijek, što znači da je Grad izgubio na prvostupanjskom sudu i na drugostupanjskom sudu, odnosno Županijski sud je potvrdio tu presudu, ona je pravomoćna i izvršna, Grad je iskoristio izvanredno pravno sredstvo koje po zakonu može, a to je revizija koja se ulaže Vrhovnom sudu, to je izvanredni pravni lijek, gospodin Idrizi, ako Gradsko vijeće ne donese odluku može isto tako u ovršnom postupku, pozivajući se na pravomoćnu presudu Županijskog suda tražiti njenu provedbu, odnosno upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Ponavlja ono da je njemu osnovna zapreka ta nova izmjera koja je izmijenila broj k.č. i površinu i odnosu na onu koja njemu stoji u presudi.
Damir Vuković smatra da ne bi trebali ovdje ići protiv čovjeka, misli da treba to podržati i da čovjek radi.
Davor Požega pita što ako Gradsko vijeće to prihvati, a revizija presudi u korist Grada.
Zdenka Kovačević odgovara kako revizija samo znači vraćanje predmeta na ponovni postupak drugostupanjskom ili prvostupanjskom sudu.
Damir Vuković kaže da to onda znači još par godina čekanja i vjeruje da bi se g. Idrizi već uknjižio da nije bilo nove izmjere pa ponavlja svoje mišljnje da to treba podržati i ne ići u daljnje dubioze.
Josip Štefanac pita koja je vrijednost te nekretnine, nije to nigdje uočio, možda aproksimativno.
Zdenka Kovačević odgovara da je za reviziju utvrđeno da je vrijednost spora 50.000 kn, dodavši da je to čista aproksimacija, nekakva procjena punomoćnika i tužitelja i tuženika jer predmet spora je zemljište.
Davor Požega je mišljenja da Grad ne bi pokretao reviziju da nije siguran da je sud pogriješio.
Zdenka Kovačević odgovaraa kako nitko ne može biti siguran, možemo misliti da postoje osnove za osporavanje sudske presude i iz tog razloga je i uložena revizija, a na koji će način Vrhovni sud donijeti odluku, odnosno da li će prihvatiti tu reviziju ili neće, u ovom trenutku ne može reći.
Ivan Bogović iznosi kako je činjenica, ukoliko se danas prizna pravo vlasništva, zahtjev za revizijom se povlači.
Zdenka Kovačević to potvrđuje jer onda nema osnove s jedne strane da se tužitelju prizna vlasništvo, tj. prihvate se prvostupanjska i drugostupanjska presuda a da se s druge strane i dalje insistira na reviziji, to bi bilo kontradiktorno. Ako se prizna pravo vlasništva automatski znači da se odustaje od revizije.
Ivanka Magdić pita zašto se predlaže donošenje ovakve odluke danas. Smatra da oni ovdje štite interese grada, a ne gosp. Idrizija.
Zdenka Kovačević odgovara da je gosp. Idrizi podnio zahtjev, a o zahtjevu može odlučiti jedino i isključivo Gradsko vijeće.
Ivanka Magdić pita da li je prijedlog da Gradsko vijeće donese pozitivnu odluku.
Zdenka Kovačević odgovara da je prijedlog da se prihvati odnosno donese zaključak kojim se gosp. Idriziju priznaje pravo vlasništva za tu k.č..
Gradonačelnik ponavlja kako imamo prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu, u kojoj je Grad izgubio i jednu i drugu pa se može postaviti i pitanje koliko je to koštalo ovaj Grad i što se može događati ukoliko Grad i dalje bude vodio sporove pa ih u konačnici izgubio. Taj spor je naslijeđen, dokumentacija je u prilogu pa predlaže da Vijeće donese odluke temeljem te dokumentacije. Kaže kako mu je žao što ovdje nisu izraženi troškovi koliko je to sve koštalo i ne zna koji su bili argumenti grada svojevremeno kada je pokrenuo reviziju, temeljem čega je pokrenuo reviziju, koje je bilo uporište odnosno temeljem čega se vjerovalo da se taj spor može dobiti.
Davor Požega kaže kako je proučilo sav materijal, i presude i reviziju i po njegovom mišljenju ima uporište za reviziju, tim više što je sud 2 puta pogriješio i to je i odvjetnički ured sugerirao da ima mogućnosti na reviziji dobiti taj spor na kraju. Smatra da bi takav interes Grada trebao biti pa će tako i glasati.
Zdenka Kovačević iznosi kako u reviziji koja je sastavni dio materijala stoji, između ostalog, da je na temelju provedenog dokaznog postupka i utvrđenih činjenica drugostupanjski sud, pa tako i prvostupanjski pogrešno zaključio i primijenio materijalni propis kada je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja, odnosno da III tuženik navodi da drugostupanjski pa niti prvostupanjski sud ne navodi materijalni propis i zakonsku odredbu temeljem koje smatra osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja, odnosno drugostupanjski sud odbija žalbeni navod II tuženika kao neosnovanim da se na navodi materijalni propis, a iz prvostupanjske presude vidljivo je da sud uopće ne navodi materijalni propis temeljem kojega smatra osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja i dalje stoji „Da bi tužitelj na društvenom vlasništvu mogao steći pravo vlasništva i to građenjem na tuđemu mora imati odobrenje od nadležnog tijela što ovdje nije slučaj.“ Prijepor je da li je gosp. Idrizi sam ili po svojim prednicima jer dosta dugo se ovdje nalazi, u određenom trenutku od nadležnih tijela bivše Skupštine općine Slunj dobio određeni akt temeljem kojeg je on stekao pravo gradnje određenih objekata na zemljištu koje je tada bilo u društvenom vlasništvu ili nije, gosp. Idrizi takvog dokumenta nema, da li ga je imao pa izgubio, niti on, niti njegovi prednici nisu to uspjeli dokazati, a Sud je dao vjeru svjedocima koji se navode, njihovim izjavama po određenim radnjama koje su tada nadležna tijela Skupštine općine provodila, sud je smatrao da je to dovoljno indirektan dokaz da je ipak on, odnosno njegovi prednici dobili određeno pravo gradnje, odnosno dozvolu da poduzme određene zahvate na zemljištu.
Damir Vuković smatra da je ovdje bitno koliko je Grad utrošio na prvom, na drugom sudskom postupku i koliko bi grad sada koštala još ta revizija.
Davor Požega smatra, ako je do sada toliko potrošeno, da treba onda ići do kraja jer radi se o zemljištu na lokaciji u centru grada što je vjerojatno vrednije, ne zna sada koliko, ali sigurno je vrednije.
Zoran Ivšić kaže kako nije upoznat s predmetom, ali ga zanima konkretno da li postoji nekakva informacija da li se to uopće isplati gradu da ide u takve neke dubioze, znači koliko ta neka nekretnina važna za Grad u smislu da za nju postoji neka projekcija u prostornom planu koja je važna za grad pa da se onda isplati još desetke tisuća kuna kojih nemamo u to uložiti. Ovo nije pitanje nikome konkretno već samo njegovo razmišljanje.
Mario Medved pita, njemu se očito s tom izmjerom smanjilo zemljište, tko je u tom slučaju profitirao, očito je netko dobio onda veće zemljište.
Josip Štefanac pita kako je uopće to moguće, postoje stari zapis katastarski i gruntovni i sada je provedeno nešto u novoj izmjeri što je dovelo do nestanka ili stvaranja nove čestice.
Zdenka Kovačević pojašnjava kako je gosp. Idrizi tražio utvrđivanje prava vlasništva na k.č. 37k k.o. Slunj koja je u staroj zemljišnoj knjizi bila upisana kao vlasništvo Grada Slunja, kao pravnog slijednika bivše Skupštine općine i negdje od 1998. vodi se spor, tužbeni zahtjev je dostavljao gosp. Idrizi i njegovi punomoćnici, dobio je prvostupanjski spor, dobio je drugostupanjski spor i sva ta događanja vezana za katastarsku izmjeru vodila su se neovisno o tom sudskom sporu, znači taj sudski spor je jedna stvar, a nova katastarska izmjera je nešto sasvim drugo. Svaka k.č. u postupku nove izmjere dobije novi broj jer su nova pravila, odnosno katastar kreće od sasvim drugog područja za određivanje k.č. brojeva pa može doći i do promjene površine, a gospodinu Idriziju se upravo dogodilo to da k.č. 37k više nema taj broj nego je to k.č. 68 koja ima izmijenjenu površinu, ali kada se napravi preklop stare izmjere i nove izmjere vidi se da je to isto područje, znači radi se o jednom lokalitetu, jednoj adresi koja se nije izmijenila, o jednom stambenom objektu koji je izgrađen na određenoj k.č. i tu nije došlo do promjene, ali je došlo do promjene u opisnom dijelu.
Damir Vuković smatra da je bitno u svemu znati kada je dosta, ako je 2 puta izgubljen spor, ne vidi potrebu da se ide na treći spor.
Davor Požega je mišljenja da se gradska imovina ne treba dijeli šakom i kapom.
Damir Vuković odgovara da to ne može biti dijeljenje šakom i kapom ako se dva puta izgubi spor u kojem sud odlučuje u korist gosp. Idrizija.
Diana Cindrić konstatira da postoji još jedan pravni lijek i smatra da ga treba iskoristiti.
Gradonačelnik se ponovo uključio naglasivši kako imamo taj sudski spor kojeg ovaj grad vodi 14 godina, na žalost nisu se zbrojili troškovi koliko taj spor košta ovaj grad i nastavljamo suđenje sa vrlo malom, pretpostavlja, vjerojatnosti da Grad taj spor dobije. Nije pravnik, a ovaj prijedlog je došao na sugestiju pravnika pa ukoliko Gradsko vijeće smatra da treba ići na još jednu stepenicu, to će poštivati jer radi se o gradskoj imovini, ali naglašava kako trebaju svi imati na umu da će nas to još dodatno koštati i vremena i novaca.
Ivica Barić iznosi kako po nekim saznanjima i iskustvima zna da u takvim postupcima gdje nisu točno utvrđene činjenice, izjave svjedoka su uglavnom nešto što presuđuje, tako misli da su u korist gosp. Idrizija izjave svjedoka presudile.
Više se nitko nije javio za riječ pa je predsjednica zaključila raspravu i dala na glasanje prijedlog da se gosp. Idrizi Ismailu prizna pravo vlasništva na k.č. 68 k.o. Slunj 1.
Nakon glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 8 glasova ZA i 6 glasova SUZDRŽANIH donijelo Zaključak o priznavanju prava vlasništva Idrizi Ismailu na k.o. 68 k.o. Slunj1.
(Zaključak se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 14. Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Društva o izmjeni Izjave o usklađenju društva za komunalne djelatnosti Komunalac d.o.o. Slunj
Gradonačelnik je kratko obrazložio da se ovom Odlukom na neki način određuju organi upravljanja društva Komunalac koji je u vlasništvu Grada Slunja. Vjeruje da je svima poznato da je Komunalac u dosta teškoj poziciji, tu su naslijeđena dugovanja, u tekućem poslovanju isto tako ima problema, došli su u dosta nezgodnom trenutku, u dosta teškoj situaciji za to poduzeće, a preuzimajući Grad, preuzimaju i odgovornost za poduzeće Komunalac. Po njegovom mišljenju bili su malo nelogično ustrojeni organi društva, Zakon o trgovačkim društvima predviđa da trgovačko društvo ima skupštinu društva, nadzorni odbor i upravu, postoje i rješenja kakva su do sada bila u Komunalcu tj. da društvo ima samo skupštinu i upravu, a da nema nadzornog odbora. Obzirom da nekako osobno preuzima najveću odgovornost za to poduzeće, što ga ne raduje posebno, ali mu je kao gradonačelniku to obaveza, predlaže da se malo drugačije ustroji taj rukovodeći dio u poduzeću pa da od sada Komunalac ima i Skupštinu i Nadzorni odbor koji će nadzirati poslovanje društva, prije svega financijsko poslovanje i Upravu društva i to je bit ove odluke. Ponovio je kako je situacija dosta složena i njemu osobno je interes, da i prije nego što dokumenti dođu na skupštinu, sve to iskontrolira još jedna instanca, nadzorni odbor i to je i logično ustrojstvo za jednu firmu
prema Zakonu o trgovačkim društvima.
U otvorenoj raspravi nitko se nije uključio pa predsjednica zaključuje istu i daje Zaključak o davanju suglasnosti na glasanje.
Završetkom glasanja predsjednika konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Društva o izmjeni Izjave o usklađenju društva za komunalne djelatnosti Komunalac d.o.o. Slunj.
(Zaključak se prilaže uz ovaj zapisnik i čini njegov sastavni dio).
- 15. Informacija o izvršenim promjenama u Skupštinama trgovačkih društava u vlasništvu Grada
Informaciju su vijećnici dobili uz poziv pa je predsjednica samo istaknula da se o njoj ne raspravlja, niti glasa već se samo prima na znanje.
Gradonačelnik je dodao kako su izborni rezultati doveli do promjene, dosadašnji gradonačelnik je svoj mandat stavio na raspolaganje pa je logično da novi gradonačelnik bude član skupštine društva, znači umjesto bivšeg je sadašnji gradonačelnik. Tu je i promjena u Skupštini Radio Slunja i komunalnom društvu Lipa d.o.o. koja je formirana i još nije u potpunosti zaživjela.
- 16. Različito
Pod ovom točkom nitko se nije javio pa je predsjednica zaključila da je dnevni red sjednice iscrpljen te zaključila 2. sjednicu Gradskog vijeća u 14,45 sati.
ZAPISNIK SASTAVILA PREDSJEDNICA
GRADSKOG VIJEĆA
Ankica Štefanac, vr. Marina Mrkonja, vr.
