E-Vijecnica|

 

Zapisnik

sa 21. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 31. 03. 2015. godine u vijećnici.

Sjednicu je u 18 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne i konstatirala da istoj prisustvuje 11 članova Gradskog vijeća.

Sjednici prisustvuju: Marina Mrkonja, Ivica Barić, Katarina Rendulić, Mario Medved, Davor Požega, Ivanka Magdić, Diana Cindrić, Ivan Požega, Damir Vuković, Zoran Ivšić i Josip Štefanac.

Izostanak su opravdali: Ivan Bogović, Marinko Radočaj i Mihaela Turkalj.

Sjednici nije prisutan Đuro Mihajlović.

Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju: Jure Katić – gradonačelnik,   Zdravko Pavlešić – dogradonačelnik, Zdenka Kovačević – pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Marija Vukošić – voditeljica Odsjeka za proračun i financije, Ivanka Šebalj – voditeljica Odsjeka za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i stanovanje i Viktor Smolić – voditelj Odsjeka za razvoj, upravljanje imovinom i imovinsko pravne poslove .

Zapisničar: Ankica Štefanac.

 

AKTUALNI SAT

 

Predsjednica je pozvala upisane vijećnike da postave svoja pitanja.

Zoran Ivšić podsjeća kako je na prošloj sjednici gradonačelnik dao informaciju da se uspostavio kontakt s vlasnicima zemlje u poduzetničkoj zoni pa ga zanima da li se što novo dogodilo i da li ima kakvih planova u skorije vrijeme, jer je to, smatra, za nas životno bitno.

Gradonačelnik potvrđuje da je kontakt uspostavljen sa jednom od vlasnica zemlje, ugovor će biti potpisan i što se tiče te osobne problema više neće biti, taj dio je riješen. Međutim, dodaje, ostaje drugi dio, a taj je da gospoda Flanjak nisu napravili ostavinsku raspravu iza smrti roditelja pa im se ne može   isplatiti zemljište, suglasni jesu da se ide u to, odnosno bili su suglasni, a pošto jednom od suvlasnika ne odgovara da riješi ostavinsku raspravu jer navodno treba riješiti pitanje stana u Zagrebu, a zbog imovine koju ovdje ima, mogao bi tamo imati problema i iz tog razloga je stalo sa time s njihove strane. Vjeruje da će se nastaviti sa zaokruženjem te parcele, tog dijela kako je i planirano, ali kada oni riješe ostavinsku raspravu.

Katarina Rendulić se osvrnula na 3 stvari, prva stvar je opasnosti na gradskim prometnicama, točnije apel za rješavanje problema oko kružnog toka koji se pojavio kod Elektre, skinuti su graničnici na cesti zbog čišćenja snijega i nisu vraćeni natrag pa sudionici prometa krše pravila vožnje i poprečno idu preko kružnog toka. Dodaje kako tamo i prometni znaci izostaju, nisu ispravno postavljeni, posebice onaj kod vojarne pa moli da se sa Hrvatskim cestama, ili onim tko je već nadležan za to, porazgovara i da se riješi taj problem. Također traži i da se riješi problem kod Osnovne škole Slunj, poduzeća Kordun i dvorane Srednje škole Slunj gdje se nekako stihijski   vozi na toj prometnici i na tom parkiralištu, a djeca tamo hodaju svaki dan, auti izviru iz jednog i drugog smjera pa je mišljenja da se i o tome treba porazgovarati i promisliti koje bi bilo najbolje prometno rješenje za regulaciju tog prometa. Osvrnula se i na čišćenje grada, konkretno čišćenje posipa pijeska, primijetila je da već nekoliko dana stoje hrpice pijeska sa strane na gradskim ulicama pa je zanima zašto to nije odmah, ako je već smeteno na jednu hrpicu, i odvezeno nekamo i čija je to dužnost. Na ovaj način se pijesak ponovo rasipa i stvara se dvostruki posao, jer će ga opet trebati skupljati na hrpe, a to je odmah trebalo odvesti. Treća stvar na koju se osvrnula je vandalizam tijekom dana vikenda, konkretno u Ulici kralja Zvonimira i prevrtanje kontejnera, zna da ovo nije jurisdikcija Grada pa čak ni gradskih vijećnika, ali nedjeljom ujutro nailazimo na prevrnute kontejnere i razbijene prometne znakove, kante za smeće, pa se pita gdje je tu propust, čiji je tu propust, je li to propust organa reda ili roditelja, a ovim putem opominje i napominje da bi se o tome ipak trebalo povesti reda.

Gradonačelnik je na prvo pitanje vezano za kružni tok i znakove rekao kako može o tome razgovarati sa g. Štefancem, prolazio je i istina je da se to malo pomjerilo, nije tamo gdje bi trebalo biti, ali vjeruje da će to biti riješeno jer to nije tako strašno, to je jedan manji problem. Što se tiče prometa kod Osnovne škole, dvorane kaže kako je to školski prostor, igralište je školsko, prometnica je uređena da se može prolaziti i misli da Grad ne može puno djelovati na to osim da od policije zatraži da malo češće obiđe taj prostor. Što se tiče posipavanja odnosno čišćenja posipa u Lipi su to napravili tako da su skupili to u hrpice, istina je da to nije odvezeno i osobno im je to napomenuo, ali je problem u tome što već nekoliko dana za redom imaju ukope pa jednostavno to nisu stigli, a sutra im je prvi dan slobodan i vjeruje da će sutra to napraviti. Što se tiče vandalizma kaže kako je i na Vijeću za prevenciju o tome razgovarano, donijeli su i neki zaključak, ali smatra da je policija tu glavna i oni to trebaju pratiti. Bilo je prijedloga da se možda ide na to da se skrati radno vrijeme, a da li bi to bilo rješenje ili ne bi, ne zna. Razgovaralo se i sa gospodinom koji vodi klub mada i on tu ne može nešto posebno napraviti. Policija je dala do znanja da će, ukoliko se to bude ponavljalo, tamo čekati i kažnjavati, mada im nije cilj kažnjavati jer to su mladi ljudi i ne bi bilo za njih dobro da već sa 16 godina u svom dosjeu imaju kaznu. Kaže kako ni sam ne zna kuda sve to vodi jer ta djeca neće slušati ni roditelje, ne boje se ni policije, ali misli da će se neka odluka ipak morati donijeti, odnosno da će Grad zajedno sa policijom nešto morati riješiti, i iako nije nikome u cilju da ih se kažnjava, vjeruje da će se to izgleda ipak morati.

Josip Štefanac se osvrnuo na objavljivanje natječaja od strane DUUDI-a za kupnju zemljišta, zgrada ili objekata koje ne koristi, a koji su na području Grada Slunja pa ga konkretno zanima da li je Grad tražio otkup zgrade bivšeg Ureda za obranu u Školskoj 3 i da li imamo još kakvih mogućnosti za kupnju nekretnina koje bi dobrodošle Gradu i da li je Grad u kontaktima s DUUDI. Drugo pitanje se odnosi na vodovod, zanima ga da li imamo kakve nove informacije o početku radova. Zadnje pitanje se odnosi na sanaciju državne ceste D1, građani se žale jer se na cesti stvaraju lokve kada pada kiša, teško je prolaziti tada nogostupom pa pita može li se po tom pitanju što napraviti.

Gradonačelnik se najprije osvrnuo na zadnje pitanje gdje je rekao kako je u jednom planu sanacija ceste D1, to bi trebala biti jedna veća rekonstrukcija, ne samo kroz centar već u dužini negdje 6 km, od tzv. „Obajdinove okuke“ do „Slapa“ gdje bi se uz rekonstrukciju ceste napravio i nogostup. Prošli tjedan je bio na sastanku sa direktoricom u Karlovcu koja je zadužena za Hrvatske ceste – Ispostavu Karlovac, dogovor načelan imaju, a koliko će on biti ispoštivan, to će se vidjeti, to je obećano, još se čeka, direktorica je poslala županijski plan i u njemu ta rekonstrukcija je i čeka se suglasnost iz Zagreba. Ukoliko se dobije suglasnost ove godine bi se krenulo sa izradom projektne dokumentacije. Dodao je kao vjeruje da će se možda za Uskrs naći s jednom našom Slunjankom koja je tamo dosta    utjecajna i sama mu je rekla da je direktor Škorić obećao da će se ići na taj dio rekonstrukcije. Ako bi se to dogodilo, to bi bilo za nas puno, kaže gradonačelnik, a što se tiče samog prskanja, stanje je sada takvo kakvo je. Drugo, u vezi vodovoda je uvijek govorio kako se nada da će krenuti, a onda uvijek iskoči nešto novo pa zakoči taj projekt, ne zakoči projekt, ali zakoči početak radova, ali nada se da će u ovom mjesecu idućem to ipak krenuti. Trenutno je problem sa referencama koje je ponuđač dao u ponudi pa su tražene nove reference koje zadovoljavaju natječaj (priložena je referenca da su radili na cjevovodu dužem od 20 km, ali sa užom cijevi od one koja se traži u natječaju) Ne zna što im to znači, ali natječaj je takav, sve prolazi kroz sito i rešeto i Hrvatske vode traže da se u narednih 5 dana oni izjasne i vjeruje da će to i napraviti tijekom ovog tjedna pa. ako to bude sve u redu onda bi se išlo na potpisivanje ugovora u Komunalcu i potom izvođenje radova i nada se svaki dan da će se to dogoditi. Dodao je kako direktor u Vodama insistira na tome da se počne što prije raditi kako bi se ove godine prema planu 50% radova trebalo odraditi jer su oni odvojili određena sredstva i po njihovim planovima ta sredstva su osigurana i čekaju početak radova i stavljanje sredstava na raspolaganje Komunalcu, a isto tako je i Grad ovdje  spreman sa svojim dijelom sredstava koja su planirana. Što se tiče natječaja za DUUDI, prepustio je odgovor pročelnici i samo je rekao kako čekamo, ako oni budu imali kakvih natječaja, Grad bi se javio za prostor vojarne, za zgradu bivšeg Ureda za obranu koja je u vrlo lošem stanju, krov prokišnjava, u toj zgradi Grad ima 1/3 vlasništva, ali samo na zemljištu,

Zdenka Kovačević je upoznala Vijeće kako je Grad za zgradu u Školskoj 3 imao sa DUUDI ugovor o zakupu koji je istekao prošle godine, a tijekom trajanja ugovora podnesen je od strane Grada novi zahtjev za korištenjem tog prostora, aneks ugovora nije došao, ali redovno stižu računi za zakup i Grad ih uredno podmiruje. Od 2012. godine Grad ima i zahtjev za darovanje ili prodaju te iste zgrade. Što se tiče tog objekta kontaktiralo se nakon zadnjeg problema sa curenjem krova, ali je problem što taj objekt država odnosno DUUDI nije legalizirao tako da stoji da je to izgrađeno zemljište. Grad je, uglavnom, svu dokumentaciju koju su od nas tražili dostavio. Što se ostalih nekretnina tiče Grad ima još zahtjeva u DUUDI-u koji su u različitoj fazi rješavanja, tu je objekt Pučkog otvorenog učilišta Slunj gdje je država suvlasnik 1/3, stanje je takvo da smo dobili od njih odgovor dok se ne riješi pitanje pravnog sljedništva da se tu odluka neće donijeti, zatraženo je od njih i da ustupi Gradu nekretninu na kojoj sada imamo pravo korištenja (sadašnje parkiralište kraj „Centra“ da se ta nekretnina prenese u vlasništvo Grada, tu je i zahtjev za ambulantu Veljunu gdje se prostor sada koristi za potrebe MO Veljun i Vijeća srpske nacionalne manjine, zahtjev za staru hidrocentralu i u projektu 200 kandidiran je prostor o kojem je gradonačelnik govorio. Napomenula je kako su svi oni u nekoj fazi rješavanja, ali još nisu, na žalost, došli do prodaje.

Po završetku „Aktualnog sata“ predsjednica je prešla na utvrđivanje dnevnog te predložila dnevni red kojeg su vijećnici dobili u pozivu.

Prijedloga za izmjenama i dopunama dnevnog reda nije bilo pa predsjednica daje dnevni red na glasanje.

Predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće za 21. sjednicu jednoglasno utvrdilo slijedeći

 

Dnevni red

 

  1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 20. sjednice Gradskog vijeća
  2. Odluka o prihvaćanju Izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Slunja za razdoblje 01.01.-31.12. 2014. godine 
  3. Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja Proračuna Grada Slunja za 2014. godinu
  4. Odluka o prihvaćanju izviješća o izvršenoj preraspodjeli sredstava za razdoblje 01.07.-31.12.2014. godine 
  5. Izviješće o izvršenju Programa održavanja objekata komunalne infrastrukture u 2014. godini
  6. Izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2014. godini  
  7. Odluka o izmjeni  Programa javnih potreba u športu Grada Slunja za 2015. godinu
  8. Odluka o ustupanju na upravljanje javne turističke infrastrukture u naselju Rastoke Turističkoj zajednici Grada Slunja   
  9. Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Grada Slunja za 2015. godinu 
  10. Odluka o izradi Strategije razvitka Grada Slunja 2015.-2021.
  11. Različito

 

 

  1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 20. sjednice Gradskog vijeća

Zapisnik sa 20. sjednice Gradskog vijeća vijećnicima je dan uz poziv pa je predsjednica otvorila raspravu.

Na zapisnik nije bilo primjedbi i predsjednica zaključuje raspravu te daje Zapisnik na glasanje.

Glasalo je svih 11 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Zapisnika sa 20. sjednice Gradskog vijeća održane dana 06. 03. 2015. godine.

 

 2. Odluka o prihvaćanju Izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Slunja za razdoblje 01.01.-31.12. 2014. godine 

Odluka o prihvaćanju Izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 31. 12. 2014. godine vijećnicima je dana u materijalima.

Prije same sjednice sastao se Odbor za proračun i financije pa je predsjednica dala riječ predsjednici Odbora za proračun i financije da iznese stav Odbora.

Predsjednica Odbora, Ivanka Magdić je, ispred Odbora za proračun i financije rekla kako je neposredno prije same sjednice Vijeća održana sjednica Odbora za proračun i financije, gdje je Odbor razmotrio prijedlog ove Odluke, na predloženo Izvješće Odbor nije imao primjedbi i predlaže da se ono i prihvati u cijelosti onako kako je i predloženo.

Nakon toga je predsjednica otvorila raspravu.

U raspravu se uključio vijećnik Josip Štefanac koji je rekao kako je u Izvješću vidio da je ostalo 2 mil. kn viška koja se mogu utrošiti nenamjenski pa traži pojašnjenje gđe Vukošić posebno u dijelu da li je to baš tako da se sredstva mogu trošiti nenamjenski ili je to malo drugačije.

Marija Vukošić, voditeljica Odsjeka za proračun i financije, dala je pojašnjenje da će se o tih 2 mil. kn raspraviti na slijedećoj točki, odnosno u Odluci o raspodjeli rezultata. Ukupni rezultat poslovanja je 4,148.000 kn zaokruženo, od čega nekih 2.600.000 nemaju striktno zakonski definiranu namjenu što znači da možemo s njima slobodno raspolagati, međutim, podsjetila je da smo kod donošenja Proračuna za 2015. godinu već planirali nekih 2 mil. kn od viškova prihoda, što namjenskih, što nenamjenskih tako da ćemo kod slijedećeg rebalansa proračuna za 2015. godinu ubaciti i iznos od 2.148.000 kn, znači nisu to sve sredstva koja nemaju zakonski definirane namjene jer je dio već planiran proračunom za 2015. godinu.

Drugi se nitko nije javio za raspravu pa je predsjednica istu zaključila i potom dala ovu točku na glasanje.

Glasalo je svih 11 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 10 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo Odluku o prihvaćanju Izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 31. 12. 2014. godine.

 

3. Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja Proračuna Grada Slunja za 2014. godinu

Tekst odluke o raspodjeli rezultata vijećnici su dobili uz poziv.

Stav Odbora za proračun i financije koji je također raspravio i ovu Odluku iznijela je predsjednica Odbora Ivanka Magdić gdje je rekla kako je gđa Vukošić navela da je višak prihoda poslovanja iz prethodne godine ostvaren u ukupnom iznosu od 4.341.549,88 kn i sada se sukladno zakonskim propisima predlaže njegova raspodjela na način kako je opisano u ovoj odluci. Mišljenja je, budući da su vijećnici dobili materijali i da su oni bili dostupni i na internetu, da nema potrebe to čitati, već je samo naglasila da je od tog viška namjenskih sredstava 1.094.000 kn, a 2.600.000 se raspodjeljuje također sukladno propisima odnosno izvorima od kojih su pojedini viškovi ostvareni sukladno ovoj odluci te u ime Odbora predložila da Gradsko vijeće donose ovu Odluku.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je ista zaključena i nakon toga je predsjednica dala Odluku na glasanje.

U trenutku glasanja bilo je svih 11 članova u vijećnici pa je predsjednica konstatirala da je svih 11 vijećnika glasalo ZA Odluku, odnosno da je Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja Proračuna Grada Slunja za 2014. godinu donesena jednoglasno.

 

 4. Odluka o prihvaćanju izviješća o izvršenoj preraspodjeli sredstava za razdoblje 01.07.-31.12.2014. godine 

Izvješće Gradonačelnika o izvršenoj preraspodjeli sredstava za razdoblje 01.07.-31.12. 2014. godine vijećnicima je dano uz poziv.

Rasprave ni bilo pa je predsjednica dala izvješće na glasanje.

Glasalo je svih 11 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Odluku o prihvaćanju Izvješća o izvršenoj preraspodjeli sredstava za razdoblje 01.07.-31.12. 2014. godine.

 

 5. Izviješće o izvršenju Programa održavanja objekata komunalne infrastrukture u 2014. godini

Izvješće o izvršenju programa održavanja objekata komunalne infrastrukture u 2014. godini vijećnici su dobili u materijalima, a na samoj sjednici pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Anđelka Jurašin Vuković zamolila je vijećnike da uvaže tehničku pogrešku u tekstu Programa gdje u točki IV. alineji 3. umjesto „mosta Sv. Ivana“ treba stajati tekst „starog mosta na rijeci Korani“.

Nitko se nije uključio u raspravu pa je predsjednica Vijeća, uz iznesenu izmjenu, dala Program na usvajanje.

Glasali su svi vijećnici prisutni na današnjoj sjednici i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Odluku o usvajanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja objekata komunalne infrastrukture u 2014. godini.

 

 6. Izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2014. godini  

Izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2014. godini također je vijećnicima dano uz poziv.

Rasprava nije vođena pa je predsjednica dala Izvješće na usvajanje.

Glasalo je svih 11 vijećnika pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Odluku o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2014. godini.

 

 7. Odluka o izmjeni  Programa javnih potreba u športu Grada Slunja za 2015. godinu

Odluku o izmjeni Programa javnih potreba u športu Grada Slunja za 2015. godinu vijećnici su dobili u materijalima.

Gradsko vijeće nije provodilo raspravu pa je predsjednica prijedlog dala na glasanje.

Glasalo je svih 11 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o izmjeni Programa javnih potreba u športu Grada Slunja za 2015. godinu.

 

 8. Odluka o ustupanju na upravljanje javne turističke infrastrukture u naselju Rastoke Turističkoj zajednici Grada Slunja   

Tekst Odluke o ustupanju na upravljanje javne turističke infrastrukture u naselju Rastoke Turističkoj zajednici Grada Slunja vijećnici su dobili u materijalima.

Predsjednica je pozvala gradonačelnika da pojasni ovu odluku

Gradonačelnik je u uvodu naglasio kako se radi na tome da se Turistička zajednica aktivira i u tom smjeru je već za petak sazvana sjednica Turističkoj vijeća na kojoj će se donijeti, nada se, odluka o imenovanju direktora odnosno da će Turističko vijeće između dva kandidata koja su se javila na natječaj izabrati direktora Turističkog ureda. Stoga se sada ide u tom smjeru da se ova turistička infrastruktura dade Turističkoj zajednici na upravljanje, da oni vode o tome računa, ne samo Rastoke nego cijela turistička infrastruktura se daje Turističkoj zajednici na raspolaganje, znači turističke staze koje su već sada označene, bit će tu nešto i nordijskih staza, biti će i planinarska staza, odnosno putovi šume i vode jer ne dozvoljavaju da bude naziv planinarska staza i td. Nada se da ćemo od petka imati direktora TZ i da bi on,  zajedno sa nama svima i sa Turističkim vijećem omogućio da se taj turizam kod nas malo pokrene. Izvijestio je također Vijeće da je jučer imao sastanak sa stanovnicima Rastoka, manje-više svi su bili tu, načelno su suglasni s tim, malo se boje kako će to izgledati, boje se da ne bi izgledalo kao prošli put, ali rečeno im je da će se sredstva koja se prihoduju od turizma ići u turizam, neće imati veze sa Gradom, odnosno sve će se vratiti natrag u turizam. Također je dao informaciju da je od Ministarstva došlo rješenje za javnu ustanovu da je ne možemo registrirati kao svoju javnu ustanovu već se sve to mora vratiti na Javnu ustanovu KŽ koja će, vjeruje, odobriti neku ispostavu ovdje. Gradonačelnik smatra da je sada najvažnije da se krenulo u jačanje turističke zajednice i nada se da će to poslije Uskrsa i zaživjeti to sve dalje.

Predsjednica je potom otvorila raspravu.

Ivica Barić ima 2 pitanja, prvo se odnosi na ovu odluku za koju osobno smatra da je dosta paušalno pripremljena pogotovo ako se uzmu u obzir neke prijašnje odluke koje se tiču ustupanja ili prodaje zemljišta, a koje su bile malo bolje pripremljene. Ne zna zašto vijećnici nisu dobili u materijalima katastarske planove ovih k.č. na koje se odnosi ta turistička infrastruktura jer tu se spominju javno prometne površine, kao npr u . članku 3. stoji da javnu turističku infrastrukturu u naselju Rastoke čine javne prometne površine slijedećih oznaka: k.č. br. 59, 1679 i dr. On iz toga može samo isčitati taj opisni dio, odnosno kao vijećnik nema pojma gdje se te katastarske čestice nalaze i što to JLS daje na upravljanje Turističkoj zajednici, koje su to javno prometne površine, da li su to ulice, da li su to parkirališta, da li su to šetnice, da li su to objekti, budući TIC. Vezano uz informaciju koju je gradonačelnik dao o javnoj ustanovi na kojoj mu je i zahvalio, rekao je kako nakon silne galame oko te ustanove i njenog osnivanja, smatra da ovo može biti dobra packa i da se napokon može reći da te stvari nije tako jednostavno osnovati što je, smatra, dobro jer te stvari nose i određene odgovornosti i određene financijske obveze. Mišljenja je da i ova odluka nosi svoje obveze i neke posljedice takvog davanja na upravljanje infrastrukture za koje se još niti ne zna što to znači i koje će biti posljedice toga. Vijećnici nisu dobili taj plan na uvid i on ne planira po internetu tražiti koje su to katastarske čestice.

Damir Vuković je rekao kako mu je jedan dio pitanja g. Barić oduzeo, slaže se s tim, ali se ne slaže što se tiče Javne ustanove. Smatra, kada su oni to predlagali i insistirali da se potegne pitanje osnivanja javne ustanove, da je tada g. Rendulić, bivši gradonačelnik imao hrabrosti to pokrenuti, sada bi već znali na čemu smo, da li se može ili ne može, ali i ovo je dobro da smo to pitanje sada riješili. Drugo, zanimalo ga je, ako se može znati, tko su kandidati za direktora TZ te hoće li, sada kada se obim poslova povećava, biti zapošljavanja i koje struke.

Gradonačelnik odgovara da će zapošljavanja vjerojatno biti, a koliko to će se vidjeti i pretpostavlja da će to biti turističkog smjera. Također je dao informaciju da su se na natječaj javila dva kandidata, Dragan Smrzlić i Nevenka Cindrić. Vratio se i na javnu ustanovu gdje je rekao kako je bio  u Županiji Karlovačkoj koja nam je odobrila da možemo tražiti osnivanje svoje javne ustanove, u Ministarstvu su se dvoumili, jedni su bili za, jedni protiv da se to nama dozvoli, odnosni ni u Ministarstvu nisu do kraja načisto s tim da li to odobriti ili ne. Naime, pred godinu dvije dana se to moglo i Rakovica je tada osnovala svoju Javnu ustanovu, a sada se Zakon malo promijenio i zaključili su tako kako su zaključili, ne daju odobrenje direktno nama jer smatraju da u Županiji ne mogu biti 2 javne ustanove, ali daju mogućnost da možemo razgovarati sa Županijom da nam oni daju nekakav vid ispostave ovdje u Slunju. Gradonačelnik kaže kako drugačije nismo ni mogli, ne može se drugačije doći do informacije ako se ne zatraži mišljenje, sada su svoje mišljenje izrazili i ono je takvo kavo je, a čekalo se više od 2 mjeseca.

Mario Medved se nadovezao na kolegu Barića, tražio je na Internet stranicama Katastra ove čestice, ali podaci nisu ažurirani pa i on kao i g. Barić ne zna o kojim česticama se priča i smatra da bi bilo jako dobro da su te karte bile priložene tako da je i njegovo mišljenje da je ova točka jako loše sastavljena i neozbiljna, odnosno nije kompletna.

Predsjednica je pitala mogu li znati o kojim se konkretno česticama radi pa je pročelnica donijela karte

Gradonačelnik je odgovorioda se napravilo onako kako se smatralo da bi trebalo biti, ali nema ništa protiv da se te karte sada dadu na uvid.

Predsjednica je komentirala kako su Rastoke delikatno područje pa kao vijećnici ne žele dovoditi u pitanje nečiji prostor, nečije područje.

Gradonačelnik odgovara da su ovo sve gradske čestice, ništa nije privatno, sve je vlasništvo Grada Slunja, šetnice, ceste, u privatno se ne dira, ne ometa se nikoga u njihovom radu i oni su se jučer oko toga suglasili, nije bilo nekog velikog otpora s njihove strane.

Damir Vuković smatra da je to ipak sve malo kritično jer Rastoke su Rastoke, uvijek se oko toga vrti, a sada će TZ upravljati svim tim prostorima i ona će odlučivati kome će dati u najam mjesto npr. za štand što znači da Grad neće s tim imati ništa.

Gradonačelnik odgovara kako će, što se tiče najma i kioska, o tome Grad i dalje odlučivati.

Damir Vuković kaže gradonačelniku da je rekao da će proračun TZ biti odvojen od proračuna Grada pa je Gradonačelnik pojasnio kako će oni imati svoje prihode, imaju svoj žiro račun i prihode koji budu imali neće biti vezani uz proračun, sva sredstva koja prihoduju dolje od ulaza ili nečeg drugog ide njima na žiro račun.

Damir Vuković pita što je sa prihodom od najma kioska, mjesta za štand, da li to ide njima ili Gradu.

Gradonačelnik odgovara da je to i dalje prihod Grada.

Ivica Barić se osvrnuo i na informaciju koju je gradonačelnik rekao da se sastao sa stanovnicima Rastoka što misli da je pohvalno da održava taj kontakt s ljudima oko stvari kojih se njih tiče, ali ga je upozorio da su vijećnici legalni predstavnici građana i kao takvi donose odluke, a ne stanovnici Rastoka. Legalne odluke donose se na Vijeću i zato trebaju biti malo bolje pripremljene, dostavljene vijećnicima na vrijeme, da vijećnici znaju o čemu ovdje pričaju.

Predsjednica je pitala g. Štefanca da li se slaže da pročelnica prije pojasni na kartama koje su to k.č. pa će mu potom dati riječ s čim se g. Štefanac složio.

Zdenka Kovačević se najprije ispričala jer su Rastoke u biti rascjepkane na 4 karte, ali vjeruje da će ju moći pratiti, a potom je pokazivala na kartama gdje su te k.č. koje su u odluci navedene, to su prometnice po Rastokama, na žalost te prometnice svaki most cijepa pa ih zato ima puno.

Ivica Barić pita pod koji dio u članku 2. Pravilnika o javnoj turističkoj infrastrukturi gdje je navedeno što se smatra javnom turističkom infrastrukturom to spada.

Zdenka Kovačević odgovara da to spada pod šetnice, svima njima šeću turisti u ovom trenutku. Dodala je kao je zbog toga stavljena i odredba u jednom članku da se ne smije ugrožavati niti na koji način korištenje tih istih površina u druge svrhe za koje se one koriste. Znači, ističe pročelnica, mi imamo tu situaciju da se te prometnice koje su u ovom trenutku prometnice, koriste isto tako i za kretanje turista te nastavlja kako ista situacija ostaje i dalje, jedino što će regulaciju turističkog posjećivanja obavljati Turistička zajednica u smislu da na neki način uredi kretanje, prije svega kretanje grupa, ali ni na koji način se ne smije onemogućiti korištenje tih istih površina i za druge svrhe odnosno za promet.

Ivica Barić kaže kako mu to nije jasno, ne zna zašto se to nije definiralo konkretno koja je to turistička infrastruktura dolje, da li su to parkirališta, da li je to taj TIC, zašto se nije odlukom to tako definiralo nego se išlo na to da se cijele katastarske čestice definiraju kao turistička infrastruktura. On ne smatra da su to šetnice i da to uopće spada u javnu turističku infrastrukturu na ovaj način na koji pročelnica to prezentira već to smatra javnom prometnom infrastrukturom koja podliježe Zakonu o cestama, a ne o ovom Pravilniku o javnoj turističkoj infrastrukturi.

Zdenka Kovačević pojašnjava kakoPravilnik o javnoj turističkoj infrastrukturi između ostalog kaže da se javnom turističkom infrastrukturom smatraju šetnice uz rijeku ili jezera, kroz šumu, šetnice uz more pa ona ne vidi zašto ove površine ne bi bile šetnice uz rijeku jer one to stvarno jesu.

Ivica Barić odgovara da je njemu šetnica šetnica i za njega čak ni dio gdje je informativni centar nije šetnica već jedan dio prometnice koja služi za prilaz obiteljskoj kući, a šetnicom smatra dio od te obiteljske kuće dalje gdje je zabranjeno, odnosno nemoguće dalje prometovanje vozila, a ne smatra ni šetnicom dio od „lipe“ preko mosta i taj cijeli dio koji je spomenula pročelnica već sve to smatra javnom prometnom površinom, prometnicom.

Zdenka Kovačević odgovara kako onda ne zna što vijećnik misli da ovi turisti koji se kreću tim površinama rade, ako ne šeću te dodaje kako moramo priznati da, neovisno o tome kako to definirali, imamo sada dvostruki promet, imamo i promet turista znači i šetnicu i imamo isto tako i promet vozila. Po njenom mišljenju to jesu šetnice pa kako ih nazivali, one to jesu i kao takve bi ih trebalo još dodatno urediti.

Ivica Barić iznosi primjer Cvitovića gdje se ljudi bave iznajmljivanjem soba i turisti se u Cvitoviću šeću po ulici, jedinoj kroz Cvitović, tj. županijskoj cesti pa pita hoćemo li tražiti od Županijskih cesta da to proglase šetnicom, javnom turističkom infrastrukturom. Po njegovom mišljenju možda bi valjalo dolje regulirati promet, uvesti jednosmjeran promet, ako je taj problem. On ovu odluke ne smatra uopće legalnom odlukom i za takvu odluku u ovakvoj formi nije. Zna da će biti napadnut da osporava neke turističke namjere Grada Slunja, ali neovisno da li se radi o Rastokama ili bilo kojem drugom mjestu, misli da ovo nije dobra odluka, nije jasno definirano.

Josip Štefanac se dijelom složio sa kritikama kolega da im je trebalo dati na uvid katastarske planove obzirom da je bilo 2013. negativnih iskustava u Rastokama i obzirom na važnost tog projekta, a npr. dobivali su katastarske planove za nekakve poljske putove, pa smatra da je trebalo i za ovo. Podsjetio je na 2013. godinu kada je Natura Viva odnosno Javna ustanova KŽ prihodovala u Rastokama oko 176.000 kn, stanje je tada dolje bilo vrlo konfuzno i stoga se Vijeće borilo da osnuje svoju JU i da ta ustanova daje prihod Gradu Slunju. S druge strane iznio je podatak da je županija Karlovačka u kapitalnim ulaganjima u 2014. godini dala 80.000 kn za razvoj grada Slunja, dakle vidi se tu već velika razlika, a obzirom na sve ostale mogućnosti koje će danas sutra biti tu, nada se da će se tu prihodovati dobri novci. Jasno mu je da je bitno za Županiju da zadrže za sebe taj dio javne ustanove jer nigdje drugdje ne ostvaruju prihod osim od Zaštićenog krajolika „Slunjčica“. Što se toče onoga što je g. Barić govorio o šetnicama, da li su to šetnice ili nisu, u to se ne želi upuštati, samo je želio javnosti dati ove informacije koliko je Javna ustanova prihodovala sredstava i koliko je Županija dala sredstava za razvoj Slunju.

Mario Medved se također ne slaže da su to šetnice, možda jednim dijelom i jesu jer ljudi hodaju po cesti, po prometnici, s tim se slaže, ali smatra da to ne možemo nazvati šetnicama, to su prometnice. Iako se šeće npr. hodnikom, kaže g. Medved, to ipak nije šetnica, to je hodnik i dalje, znači po njemu je to stvar termina. Naglasio je kako nisu protiv ovakvih odluka, to rade u interesu grada, jer ako je ovakva odluka protuzakonita, oni je neće donijeti na ovom Vijeću. Sramotno je da dižu ruke za ovako nešto i misli da se tu moraju svi složiti. Nije protiv toga da se sav kapital grada iskoristi najbolje moguće i da netko zarađuje od toga, nisu tu samo da opstruiraju odluke, ali razmišljaju svojom glavom i pokušavaju korigirati neke stvari upravo u interesu grada i građana. Za to je da se dade Turističkoj zajednici sve što se može, da se to iskoristi i da se zarade novci, ali stavljati rampe na nekakve prometnice, ograničavati nekakvu slobodu kretanja, za to nije i smatra da se ovime zadire u neke druge i ustavne odredbe i zakone i da zato treba  malo razmisliti o ovome.

Zdenka Kovačević kaže kako ne zna od kuda je vijećnik došao do stavljanja rampe jer nitko nije rekao da će se rampa staviti.

Mario Medved odgovara da je samo karikirao.

Davor Požega smatra da ova odluka u stvari ne mijenja bit te ulice, nije bitno je li to šetnica ili prometnica, bitno je to što njome šeću turisti, a hoće li se zvati šetnica ili prometnica, to je najmanje bitno. Također smatra da ovom odlukom to ne dajemo nikome, niti išta ikome poklanjamo, daje se Turističkoj zajednici čiji je osnivač Grad i čiji je vlasnik Grad, to nikud ne ide, to ostaje tamo gdje je i sada, znači nikome se ne uzima nešto pa daje nekom drugom, ne uzima se Rastočanima pa daje nekom drugom. Mislim da ovom odlukom nećemo promijeniti bit te ulice, turisti tamo šeću i šetati će donijeli mi ovu odluku ili ne, kaže g. Požega i dodaje kako je sada kada je išao na Vijeće vidio jedan autobus dolje i ljude gdje šeću, a nitko im ne naplaćuje tu šetnju, oni ostave smeće i odu, a ovom odlukom bi se trebalo postići da oni plate to što šeću. Zna da je TZ neprofitna organizacija i da ona kao takva sva sredstva koja prihoduje dolje mora uložiti na tom lokalitetu, u Rastoke i oni će imati najveću dobit od toga, neće imati Cvitovčani, ni Popovčani iako bi volio da se i tamo nešto uloži. .

Mario Medved se ne slaže s tim, pročitao je članak 2. Pravilnika da se shvati bit toga, a koji glasi: „Javno turističkom infrastrukturom u smislu ovog Pravilnika smatra se javna infrastruktura koja na području turističke destinacije izravno ili neizravno utječe na razvoj turizma i turističke ponude (u daljem tekstu: infrastruktura) kao što je: garaže i parkirališta s organiziranom naplatom, kongresni centri, dvorane, klizališta, ski podrška, igrališta, zabavni parkovi, kupališta i prirodna kupališta, kupališna podrška, šetnice uz rijeke ili jezera kroz šumu, šetnice uz more, biciklističke, jahačke, planinarske, vinske, maslinarske i slične staze, izletišta, športsko rekreacijski centri.“ Naglasio je kako znači u Pravilniku negdje ne piše prometnice i smatra da je to ono što je bitno u svemu, tu nema prometnica, odnosno nema niti jednog članka na koji bi se mogli osloniti i donijeti ovakvu odluku, to je ono što pokušavaju reći. Jako je bitno je li to šetnica, je li to prometnica, ako je to prometnica, a on smatram da je, onda se ova odluka ne može donijeti baš zbog Pravilnika.

Davor Požega odgovara kako nije pročitao taj članak kojeg vijećnik spominje, a budući da ga je sada pročitao, njemu je iz toga razvidno da je to šetnica uz rijeku. Druga stvar, koliko zna, svaka naša odluka ide na Ured državne uprave i oni ocjenjuju zakonitost naših odluka tako da smatra da se ne treba brinuti je li to nešto zakonito ili protuzakonito, a uz to u gradu postoji pravna služba koja također može sugerirati je li to u skladu ili nije jer on to ne mora znati, nije pravnik.

Ivica Barić kaže kako misli da su otišli daleko odnosno u sasvim krivom smjeru, ovdje se ne razgovara o tome što je dobro za turistički razvoj grada Slunja i što hoćemo, što bi htjeli i kako bi htjeli da neke stvari idu jer je ovdje bitno što možemo, a ovdje je jedno veliko pitanje da li se ovo može napraviti. Osvrnuo se na dio izlaganja g. Požege o tome da je TZ opet pod vlasništvom Grada itd. odnosno da je to opet naše, slaže se, ali smatra da se daju jedne ovlasti TZ za koje ne znamo da li ih možemo dati, osobno ne smatra da možemo u ovakvom obliku takve ovlasti dati TZ proglašavanjem ovog turističkom infrastrukturom, to je za njega kao neki dekret. To mu je sve nedovoljno pojašnjeno, a da li možemo nešto provesti što bi htjeli i kako bi bilo kada bi bilo, to je, smatra, jedna druga stvar, možda za jednu drugu temu i zato poziva da se drže same odluke.

Gradonačelniku se ovo čini kao da bi htjeli imati nešto, a na kraju bi htjeli to isto i zakočiti. On smatra da ovo je šetnica, ona je prometnica, ali i šetnica uz rijeku i neće sigurno na silu ništa biti rađeno, tražiti će se mišljenje Ministarstva i po ovom pitanju. Grad želi prihodovati neka sredstva jer dolje turisti dolaze, a Grad za njima samo čisti, nikakve druge koristi nema, a na drugi način ne možemo ubrati neki prihod osim dati našoj TZ da to radi, a ovim načinom bi oni bili ovlašteni da mogu taj dio koristiti. Gradonačelnik naglašava kako moramo to napraviti bez obzira na sve, nešto moramo napraviti u Rastokama da možemo prihodovati određena sredstva i osobno smatra da ovo jesu šetnice. Već je razgovarao  u Ministarstvu te rekao kako se i oni se slažu s tim. Ponovio je kako Turistička zajednica nije profitabilna organizacija i profit koji ostvari mora uložiti u taj dio. Potvrdio je kako je Javna ustanova ostvarila prihod 180.000 kn pretprošle godine, prošle godine nije ostvarila ništa jer nije bila dolje, a ovo godine namjeravamo biti dolje i naplatiti ulaz osobito grupama koji dolaze autobusima jer to možemo upravo preko TZ, Grad ne može to napraviti, ali TZ može ako im se dadu ovlasti za to. Smatra da po Zakonu TZ to može raditi, u Zakonu piše koja je to turistička infrastruktura i stoga se to njima želi dati da mogu dolje raditi, da se mogu uključiti jer u protivnom ćemo opet propustiti i ovu godinu. Također smatra da bi bilo bolje da se o tome raspravljalo još pred par mjeseci, ali smatra da još ni sada nije kasno.

Ivica Barić smatra da se opet vraćamo na to što bi mi htjeli, a što mi možemo. Shvaća   gradonačelnika da bi on to htio i zna da bi to bilo jako lijepo, međutim,  naglašava kako svi znamo da su Rastoke specifične i da ih kao takve ne možemo jednostavno proglasiti nekim rezervatom kojeg ćemo zatvoriti i jednostavno naplaćivati ulaz. Bilo bi idealno da je takva situacija, ali nije. Ne zna da li će sada netko, kada bude išao sa svojim osobnim autom npr. „Lipe“ ometati ga u smislu da će ga netko zaustavljati i htjeti naplatiti ulaznicu, u redu u smislu kontroliranja dijela grupne posjete, ali misli da to nećemo riješiti na ovaj način i misli da ovo Vijeće za ovakve stvari nije nadležno i ponavlja da je to jedna nelegalna odluka.

Gradonačelnik odgovara kako je Vijeće najodgovornije tijelo u Gradu, a ovo su gradske prometnice i gradske šetnice i Vijeće može donijeti tu odluku i zato se ona i predlaže jer nitko drugi više nama ništa ne nameće, nema više javne ustanove koja će iz Karlovca ovdje nametnuti da prihod ide njima. Morat će se s njima razgovarati o nekom vidu plaćanja ako njihovi ljudi budu tu morali biti, ali oni neće više vršiti naplatu nego mi sami, od sada ćemo mi biti ti koji će voditi računa o svemu tome, oni će biti za Zaštićeni krajobraz, ali za ovaj drugi dio ćemo biti mi, kaže gradonačelnik i dodaje kako će se s njima kontaktirati i dogovarati o tome da li će oni nama dati te ovlasti da mi to radimo dalje sami bez njih. Gradonačelnik smatra da je ovo nešto što mi moramo napraviti,  moramo TZ uključiti u Rastokama, grupe dolaze i prolaze tako i tako, prave nam smeće i od njih nemamo nikakve koristi, WC moramo otključati već danas i to ćemo napraviti, a WC svaki dan netko mora počistiti, a nikome ne naplatimo ništa, koševi dolje su puni svaki dan i svaki dan se prazne, ne opterećujemo Rastočane ni nikoga drugog, znači firma to radi. Po ovome će TZ biti ta koja će reći tko će čistiti te Rastoke, da li će to biti LIPA, nada se da hoće, oni će taj dio imati preko sebe, neće više grad o tome morati razmišljati tako da je TZ ta kojoj Grad daje ovlaštenje, Grad ima te ovlasti, nema nikog drugog nego njih, a Vijeće je to koje može donijeti odluku.

Mario Medved kaže kako smo sada definirali neke stvari oko toga što bi htjeli, što možemo, što je šetnica, što je cesta, put pa ima još jedno pitanje vezano za ovu točku, a to je da pod k.č. 1682 i 1706,   u vlasničkom listu se nalazi više čestica u čestici pa mu taj dio nije jasan, npr. pod brojem 1682 su 3 čestice, to su most, ulica i ulica u Rastokama. Pita zna li se za to da su to 3 čestice, a ne jedna, odnosno traži pojašnjenje toga.

Zdenka Kovačević odgovara da to nisu 3 čestice već jedna čestica i zato je jedna oznaka, s tim da Katastar kada upisuje kulturu, upisuje kulturu odnosno način korištenja, pa je park jedan način korištenja, ulica je drugi način korištenja, most je treći način korištenja, ali je jedna jedinstvena k.č. ili 1682 ili 1706, znači različiti su samo oblici korištenja.

Diana Cindrić se složila da se kod donošenja odluka treba ići oprezno, međutim, ona vjeruje u službe ovog Grada koje rade svoj posao i pretpostavlja da je tajnica koja je po struci pravnica sigurno to sve proučila detaljno pa je preteškim riječima nazvala ovo što su neki vijećnici rekli da se ovime na neki način nameće donošenje nelegalnih odluka. Ona je na internetu pogledala to, čestice jesu ucrtane i smatra da je stvar u tome što je nastupilo proljeće, što već sada ima turista jako puno, već je gužva i to treba rješavati. Ako gleda i prošla vremena smatra da su Rastoke uistinu prije šetnica nego prometnica, a isto tako kroz Rastoke   se ne treba prolaziti autom, može se mimoići i proći mostom okolo. Ponovila je kako vjeruje u pravnu službu, konkretno u tajnicu koja je i sročila ovu odluku, a ako dođe do nekih grešaka smatra da i za to postoje nadležne službe koje onda neće uvažiti eventualnu ovu odluku.

Ivica Barić pita tko je gruntovno vlasnik ovih čestica, odnosno da nije vlasnik ovih čestica RH.

Zdenka Kovačević odgovara da nije vlasnik RH, to su gradske prometnice i sada je jasno po Zakonu o cestama tko je vlasnik kojih nekretnina te dodala da je z.k. izvatku vidljivo da je sve to zemljišno knjižno vlasništvo Grada Slunja.

Ivica Barić odgovara pročelnici da nije to gledao jer to nema pripremljeno u materijalu i ne može to vidjeti nigdje

Zdenka Kovačević kaže kako se može vidjeti u e- zemljišnoj knjizi, u k.o. Slunj1. na što je Ivica Barić rekao da je to jednostavno moralo biti u materijalima.

Zdenka Kovačević jeodgovorila g. Bariću da mora i vjerovati u neke stvari, između ostalog i u to, ako se pozove na k.o. Slunj1 i na zk ul. 34 na brojeve k.č. da su one u vlasništvu Grada, jer neće nitko predlagati da se raspolaže nekretninama koje su vlasništvo države ili u vlasništvu neke privatne osobe

Ivica Barić odgovara gđi Kovačević da neće sada ovdje više o tome, ali naglašava kako ona mora znati da u materijalima vijećnicima moraju biti svi dostupni materijali koje je moguće dati i priložiti i da se oni ovdje ne dobacuju koje je koja čestica. Gđa Kovačević je donijela te postere, veliki katastarski plan, a to je mogla isprintati ili nacrtati rukom na što se to odnosi, isto kao što rađeno već kod nekih odluka kada je to bilo lijepo složeno i katastarski razrađeno na više stranica pa ne želi sada više pričati o tome što bi trebali vjerovati, ali mogu pričati o tome što se treba pripremiti za Vijeće.

Zdenka Kovačević je samo dodala da tu nema vjerovanja ili nevjerovanja, činjenica je samo to da je upisan Grad u zemljišnu knjigu.

Ivica Barić traži da se takvi materijali za ubuduće prilože uz ovakve odluke, ništa više, ništa manje i misli da je to u redu, ne smatra da ovo mora tražiti po internetu i misli da ne traži previše.

Katarina Rendulić kaže kako se nije do sada uključivala u ovu raspravu ali smatra i izriče zabrinutost u legalnost ove Odluke. Stoga upućuje pitanje gđi Kovačević i svima da se prisjetimo 2013. godine i trakavice sa Javnom ustanovom KŽ, sa stanovnicima Rastoka, kada je puno vijećnika   prisustvovalo bezbroj sastanaka gdje se jednostavno nije mogao naći zajednički jezik, bio je problem te naplate, da se prisjeti 2014. godine u kojoj uopće nije bila ostvarena ta naplata u Rastokama, pa je zanima od kada je moguća ovakva Odluka i zašto se 2014. godine nije nešto poduzelo u ovom pogledu, zašto to tada nije riješeno, ako je to već tada bilo moguće.

Zdenka Kovačević odgovara gđi Rendulić da pita krivu osobu, ona nije gradonačelnik i ne određuje odnosno ne predlaže politiku Grada.

Katarina Rendulić dalje pita je li sugerirala ikad tako nešto, odnosno ovakvo rješenje problema naplate.

Zdenka Kovačević odgovara kako nije pitanje samo naplate odnosno rješavanje problema naplate, ovo je kompleksnije pitanje i nije se ovo do sada predlagalo. Ako se danas ova odluka donese, onda ćemo mi biti prvi grad koji će ovakvu kompleksu cjelinu dati na upravljanje TZ, vrlo je malo turističke infrastrukture dano na upravljanje TZ, a ono što je dano, a što je uspjela vidjeti su uglavnom objekti, znači u ovom smo pioniri, zaključila je gđa Kovačević.

Katarina Rendulić konstatira kako je upravo iz tog razloga ta njihova zabrinutost pa je zatražila stanku.

Gradonačelnik odgovara da se nije htio uključivati odmah kada je došao u 7. mjesecu iako je znao, a to je i rekao za Dan grada, da nije u turizmu dobro, umjesto da idemo naprijed, išli smo korak natrag, da s Javnom ustanovom nije riješeno, da su Rastočani kivni na sve i bio je svjestan toga da je to tada bilo nemoguće provesti pa se počelo sa pripremama i pripremao se od tada do sada cijelo vrijeme, ne samo ovdje već svagdje gdje se pojavi, dogovara se i razgovara se i ne sjedi se prekriženih ruku. Upravo je htio da se to pokrene sada prije sezone, da se s tim ide i dan nam i ova godina ne prođe bez prihoda. Kaže kako se i sam bojao upravo iz razloga što je to vrlo kompleksno, toliko tih raznih zakonskih akata ima, ne zna se gdje te sve čekaju sa kojekakvim kaznama i zato se ranije u to nije upuštao, ali sada se upušta u to i već je bio nekoliko puta u Ministarstvu sa pravnicama, razgovarao i dogovarao i idemo u tom pravcu.

Katarina Rendulić se obratila i gradonačelniku i tajnici riječima:“ ukoliko ovo bude rješenje, ukoliko ste vi našli tzv. ne rupu u zakonu, nego crno na bijelo u Zakonu koje će riješit naš problem u Rastokama, ja vama čestitam, ali obzirom da ja sumnjam u to da je to legalno moguće, ja ne želim biti odgovorna kao gradska vijećnica i neću podržati ovu odluku i to vam već sada kažem“.

Gradonačelnik je odgovorio vijećnici da kao gradonačelnik nije još nigdje pročitao da je netko kaznio Vijeće. „Možete raditi što hoćete, slobodno možete glasati kako želite, ali ja vam govorim što je gradonačelnik htio, na koji način“ rekao je gradonačelnik i dodao kako je istina da je to sve u povojima, ali da s nečim moramo krenuti pa i pod cijenu da bude i odgovoran i da plati kaznu. Još je jednom naglasio da će, prije nego što bude sve sjelo, još se informirati, a na vijećnicima je da donesu odluke kakve  donesu, on kao gradonačelnik mora nešto napraviti u vezi tih Rastoka. Vidi da su svi (misli na vijećnike s liste grupe birača) za to da se nešto napravi, ali su i pomalo protiv toga pa mu nije jasan njihov nastup, ali pozvao ih je da glasaju kako žele iako smatra da svi trebaju imati odgovornosti malo u smislu da idemo prema tom pravcu i da se taj turizam malo pokrene.

Zdenka Kovačević je još dodala kako ova Odluka nije čarobni štapić i ovo nije čarobno rješenje, ona neće riješiti sve probleme, ali ovo je jedan pokušaj da se osigura način za uvođenje reda,

Mario Medved se nadovezao na riječi da smo mi pioniri i da smo prvi u tome pa misli da postoji jako dobar razlog što je to tako, a to je Pravilnik o javnoj turističkoj infrastrukturi, članak .2.

Predsjednica Vijeća odobrila je, na zahtjev vijećnika Ivice Barića, stanku od 10 min.

Nakon stanke nastavljena je rasprava.

Diana Cindrić pita što se događa ako ova odluka ne bude usvojena, je li to kaos kao što je bio do sada.

Zdenka Kovačević odgovara da u tom slučaju stanje ostaje kakvo je bilo i do sada.

Ivica Barić smatra da bi možda najsretnije rješenje bilo da se odgodi   ova odluku za iduću sjednicu, da se ona bolje pripremi te da se eventualno zatraži pismeno očitovanje neke relevantne institucije. Podsjeća da smo prošle godine dobili očitovanje od Ministarstva turizma u svezi naplate u Rastokama, a to je bilo dosta negativno očitovanje u smislu naplate i reguliranja te naplate u samim Rastokama. Misli da odgodom ništa ne gubimo, do tada će vjerojatno direktor biti već postavljen, a gđa Kovačević se vjerojatno već konzultirala s ovakvim institucijama pa ne vidi razloga zašto ne bi dobili i pismeno očitovanje ili mišljenje o tome, nešto što će potvrditi jeli ovo ima smisla donositi ili ne.

Zdenka Kovačević odgovara da je gradonačelnik bio već u Ministarstvu turizma, a što se tiče mišljenja iz prošle godine, to mišljenje je dala inspekcija zaštite prirode i okoliša vezano uz aktivnosti njihove javne ustanove, ovlasti same javne ustanove i njihove inspekcije pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

Gradonačelnik seizjasnio nije za toda se odgađa donošenje ove odluke jer moramo od nekuda početi i moramo s nečim početi, a kada će biti slijedeća sjednica teško je reći. Smatra da smo to trebali donijeti još jučer, a ne sutra, a po ovom prijedlogu ne bi to donijeli slijedećih mjesec i po dana jer jedno kratko vrijeme njega neće biti ovdje, a nakon toga se kreće s pripremanjem rebalansa proračuna. Upravo iz razloga da ne kasnimo, jer evo Uskrs već prolazi, a dolje se ne možemo pojaviti bez nekih konkretnih rješenje, nije za to da se odgađa ova odluka.

Predsjednica je pojasnila kako je dnevni red kao takav već izglasan tako da se ne može to skinuti, osim ako predlagatelj odustane, a kako gradonačelnik nema namjeru odustati, o odluci će se glasati.

Zoran Ivšić je dao kratak komentar, ovo što su govorili i g. Barić i gradonačelnik, ima tu argumenata i s jedne i s druge strane, ali i on smatra da to baš nije sve dobro pojašnjeno po ko zna koji put, pa ga samo zanima, ako ćemo to sve prenijeti TZ, a tamo dolazi nova direktorica ili direktor, a to su ljudi koji su friški u tom poslu, da li će se oni moći nositi s tim, kakvi su uopće kapaciteti te ekipe, kako će oni uopće nositi takav projekt na leđima. Smatra da su to ozbiljne stvari, ovim im se daje velika odgovornost, daje im se sve na raspolaganje, pa jednostavno ne zna što bi mislio o tome, Zna da treba nešto pokrenuti, slaže se s gradonačelnikom da se treba pokrenuti što prije, da je to trebala biti možda tema i prijašnje sjednice. Pita, ako se izglasa prijedlog g. Barića da se to odgodi, što nam to nosi, da li je to jako negativno, da li puno onda kasnimo.

Damir Vuković je konstatirao da se ovo odnosi samo na 2015. godinu samo i vjeruje da će se vidjeti kako to funkcionira, to je pilot projekt, to se sada ne daje na 20 godina, niti se daje nekoj privatnoj osobi pa ne vidi u čemu je tu problem da se to ne usvoji, to mu nije jasno.

Gradonačelnik je na pitanje da li će taj direktor moći to nositi odgovorio da nije u tome samo direktor, TZ ima Turističko vijeće koje broji 9 članova i koje je iznad direktora, tu je i Skupština TZ koja broji 15 članova i svi pomažu direktoru i daju smjernice što raditi. Dodaje kako je svaki kandidat za direktora napravio plan po kojim će raditi, a u petak će se znati taj njihov plan i znati će se na koji način dalje. Kaže kako je g. Vuković Damir dobro uočio to je sada za ovu godinu, za slijedeću godinu vjerojatno će se donositi drugačija odluka, odnosno vidjet će se kako će biti ove godine, što će se napraviti da se zna kako ići iduće godine i zato je da se u to ide i ponavlja da je Grad taj i Vijeće je to koje odlučuje o svemu što se u gradu događa. Nitko drugi nama neće ništa naređivati nego mi sami i ukoliko sami nećemo to rješavati ode sezona, zaključio je gradonačelnik.

Mario Medved se osvrnuo na riječi gradonačelnika da je Uskrs blizu i je blizu pa smatra da ćemo se morati složiti u jednoj stvari, a to da je za ovu godinu turistička sezona u ovom smislu propala jer danas je 31. 3. a nemamo direktora, nemamo model, način naplate u Rastokama, nemamo ideju i srljamo na 31. 3. i boji se da nema tu sada spasa previše. Novi direktor kada dođe, dok on pohvata malo te stvari proći će 2,3 mjeseca, možda prije ako je nekakvih super moći jer to je velika kompleksna cjelina, nije to baš tako jednostavno tako da smatra da se moramo pomiriti i ne moramo srljati s tom odlukom jer sezona je propala, ne priprema se sezona u 4. mjesecu, to je svima jasno.

Ivicu Barića još zanima, u smislu upravljanja turističkom infrastrukturom, u vezi onih raznih obveza održavanja prometnica (čišćenje, metenje i dr.) koje su obveze TZ u tom smislu, tko će to plaćati, odnosno nisu mu jasni ti odnosi pa traži pojašnjenje.

Gradonačelnik odgovara da upravo to i daju TZ na upravljanje jer će TZ voditi računa o tome da li je to dolje počišćeno ili nije, tko je čistio ili nije, odnosno tko god to bude čistio, TZ će voditi računa o tome, neće više Grad, i nije to samo čišćenje, općenito sve što se događa na tom području o tome će voditi brigu TZ. Vezano za raspravu g. Medveda rekao je kako ne vjeruje da je sezona gotova, nada se da nije, odnosno 100% je uvjeren da sezona nije propala jer tu nije samo direktor TZ, već su tu ljudi koji su u turizmu već dugo godina, od Flanjka, Holjevca, tu je i Feniks, Pino, ukupno 9 ljudi je u Turističkom vijeću i oni su ti koji vode računa kompletno o turizmu i zato ne vjeruje da je sezona propala.

Kako se više nitko nije javio za riječ predsjednica je zaključila raspravu i dala Odluku na glasanje.

Nakon glasanja predsjednica konstatira da je glasalo svih 11 vijećnika i da je Gradsko vijeće sa 7 glasova ZA i 4 glasa PROTIV usvojilo Odluku o ustupanju na upravljanje javne turističke infrastrukture u naselju Rastoke Turističkoj zajednici Grada Slunja.

 

 9. Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Grada Slunja za 2015. godinu 

Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Grada Slunja za 2015. godinu vijećnici su također dobili u materijalima pa je predsjednica otvorila raspravu.

U raspravu se nitko nije uključio i predsjednica istu zatvara te daje Provedbeni plan na usvajanje.

Glasalo je svih 11 članova i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Grada Slunja za 2015. godinu.

 

 10. Odluka o izradi Strategije razvitka Grada Slunja 2015.-2021.

Tekst Odluke o izradi Strategije razvitka Grada Slunja 2015. – 2021. godina vijećnicima je dan uz poziv.

Otvorena rasprava.

Mario Medved je iznio kako je izrada Strategije započela prošle godine, znači da već netko vrijeme traje pa ga čudi da je ovakva odluka došla tek sada, očekivao je da je to već u nekoj fazi na pola puta ili pri kraju jer vrijeme teče i fondovi prolaze pa traži obrazloženje.

Viktor Smolić odgovara, vezano za samu Odluku o izradi Strategije, da se ona mora donijeti iz razloga što je predviđena prijava na Program ruralnog razvoja, na mjeru 7.1.1. a kao jedan od obaveznih dokumenata, je i ta odluka koja se mora priložiti, ako se namjeravamo javiti na taj natječaj, a to nam je cilj jer je tu mogućnost sufinanciranja izrade Strategije u 100%tnom iznosu. Sa izradom Strategije počelo se prošle godine, Strategija je vrlo važan dokument kojim se određuju pravci razvoja svih nas, svi zajednički sudjelujemo u njenoj izradi, svi sektori daju najbolja moguća rješenja u analizi problema i stanja cjelokupnog na našem području, ističe g. Smolić i dodaje kako ona, ne samo što sagledava postojeće stanje kakvo je i donosi nekakve ciljeve koji će doprinijeti rješavanju tih problema, nego veže isto tako izvore financiranja svih tih problema i utvrđuje na koji ćemo način te probleme moći riješiti i kroz koje raspoložive sustave financiranja. Taj raspoloživ sustav financiranja prošle godine je bio samo u povojima, a to se odnosi na izradu razvojnih operativnih programa, nacionalnih koji su usklađeni sa strategijom razvoja EU, Strategijom 2020 koja se dalje onda spušta na razinu država, regija i mikroregija sve do JLS. U tom trenutku naša država još nije imala jasan cilj, odnosno jasne strateške smjernice nego je sve još bilo samo u povojima i izloženo nekakvim izmjenama i promjenama. Na kraju prošle godine država je donijela odnosno Vlada je usvojila nekoliko tih strateških operativnih programa temeljem kojih je određen jasan  smjer i mogućnosti financiranja kroz raspoložive i buduće potencijalne izvore financiranja. Taj dio se, kaže g. Smolić, podudara sa ovom namjerom, odnosno s namjerom kandidiranja na natječaj ispred Ministarstva poljoprivrede, mjera 7.1.1. Programa ruralnog razvoja. Ima informaciju kako će se javiti isto tako mnogi gradovi i općine jer je mjera potrebna odnosno potrebno je imati strateške pravce. Isto tako napomenuo je kako i Zakon o regionalnom razvoju nalaže jednu obvezu za izradu strategije razvoja, ali za gradove i općine veće od 10.000 stanovnika, pa iako Slunj nema tu obvezu po tom zakonu, ali ima jedan jasan cilj, a to je da želimo znati što nam je cilj, kuda ćemo se kretati u narednom periodu. Dodao je kako imamo konzultanticu koja ima jako dobre reference i ona je isto tako savjetovala da pričekamo jer se već tada znalo da će ići ova mjera pa se sada i predlaže ova Odluka.

Josip Štefanac se osvrnuo na članak 2. i  pitao da li tu članovi Vijeća mogu doći u obzir ili ne i, ako ne, zašto ne, da li se uopće planiralo da oni budu u tome. Također ga zanima tko su članovi radne skupine jer vidi da je gradonačelnik ovlašten za taj dio.

Viktor Smolić odgovara da će ta faza doći kako se budu trebale osnivati radne skupine, radne skupine će biti zadužene za detaljniju razradu i imat će i dosta obaveza prilikom analize svakog područja za koje će i biti osnovana kao npr. za područje poduzetništva, društvenih djelatnosti i td. Dodaje kako će se sami termini usput rješavati, ne zna sada kako će se zvati pojedina skupina, one su kao takve zadane po nekoj općeprihvaćenoj metodologiji, ali bitno će biti okupiti što širi krug ljudi koji će moći donijeti najkvalitetnije odluke i dati doprinos u samom analiziranju stanja, traženju rješenja, a koji će se zacrtati kasnije u strategiji razvoja.

Josip Štefanac pita, ako konkretno netko od vijećnika ima želju da se uključi, da li može biti član.

Gradonačelnik odgovara da će biti uključen svatko tko god želi, sada samo treba krenuti u to, konzultantica će dati smjernice kuda i koga treba uključiti u to

Mario Medved konstatira da je ovo odluka o izradi Strategije razvoja, a kada se strategija napravi Gradsko vijeće je to koje ju na kraju usvaja.

Gradonačelnik to potvrđuje jer ova odluka je potrebna da u to možemo krenuti.

Viktor Smolić je pozvao da se uključe i članovi Vijeća i svi koji mogu dati doprinos, Gradsko vijeće je to koje će na kraju usvojiti Strategiju, ali ovo je prilika da se sudjeluje u izradi.

Mario Medved je izrazio nadu da će i oni iz Proljeća biti uključeni jer sada se ne održava nekakav kontakt s njima. Nije, kaže, da se previše nameću, ali misli da je to jako bitno za Grad pa bi volio da ipak budu u tijeku, kako se bude radilo, čisto da znaju o čemu se radi, a ne da dobiju 3 dana prije sjednice hrpu materijala.

Katarina Rendulić se vratila na konzultanticu, pretpostavlja da je to gospođa Bojana iz  LAG-a Frankopan, a kako je upoznata sa situacijom od pretprošle godine, smatra da bi se svakako trebali držati nje kao konzultantice jer je izuzetno iskusna u tome svemu. Zanima ju također trošak konzultantice, koliko točno taj trošak iznosi.

Viktor Smolić je odgovorio kako do sada nismo realizirati taj ugovor koji smo imali s njima, nisu ispostavili niti račun za prvu situaciju jer nisu bili u mogućnosti to napraviti tako da do sada nismo imali nikakvog troška. Međutim, kada se krene na izradu naše strategije, kada bude išla prijava na mjeru 7.1.1. ići će se na postupak bagatelne nabave, a procjena je da bi izrada te strategije koštala oko 50-tak tisuća kuna.

Zoran Ivšić postavlja pitanje gđi Kovačević koja je dugogodišnja djelatnica Grada, zanima ga da li su se te strategije pisale kroz povijest do sada ili je ovo prva pisana strategija Grada Slunja

Zdenka Kovačević odgovara da nije ovo prva strategija, imali smo Program ukupnog razvoja Grada Slunja koji je usvojen negdje 2004. ili 2005. godine, zatim Mjere razvoja koje su usvojene godinu nakon toga, godine 2006. išla je Strategiju gospodarskog razvoja 2007.- 2012. godina, što znači da su se strateški dokument Grada donosili i u prethodnim razdobljima

Zoran Ivšić je izrazio nadu da ovaj dokument neće polučiti rezultate kao prijašnji dokumenti.

Zdenka Kovačević je još dodala kako je kod strategije bitno to koliko smo konkretni odnosno koliko se možemo sažeti u određeno plansko razdoblje. Svi strateški dokumenti koje su se do sada donosili bili su jako ambiciozni, ali kada bi se pogledalo u njih vidjelo bi se da se dosta toga napravilo, ali kada se sažme sve što je u njima bilo planirano, a što je od toga napravljeno, onda je napravljano malo, a napravljeno je malo zato što su želje bile velike. Smatra da u tome treba biti malo realan i shvatiti da je ovo razdoblje strateškog planiranja 2015. – 2021 kratko, to je 6 godina koje jako  brzo prođu pa bi bilo bolje planirati manje, ali realno.

Zoran Ivšić smatra da je dobro da se do kraja došlo do tog zaključka pa iako je sada malo kasno, nada se da će to ipak ispasti dobro.

Zdenka Kovačević vjeruje da će vijećnici vidjeti, kada prijedlog strategije dođe pred njih i ako budu sudjelovali u nekoj od radnih skupina ili partnerskom vijeću, kako je vrlo teško reći da nam nešto ne treba ili da nam to ne treba sada u ovom trenutku, odnosno da to ne možemo jer nam nije prioritet.

Zoran Ivšić odgovara kako sve to razumije, ali smatra da je davno prije to trebalo  bolje odrađivati pa nam ne bi bilo ovako kako je danas.

Mario Medved smatra da je, općenito gledajući, jako bitno da bude sve napisano, znači što više to bolje jer se imamo na kraju na što referirati.

Viktor Smolić dopunjuje kako će se kroz strategiju odrediti prioriteti opisno i ciljevi te da je važno za nas, za JLS da npr. da se u razdoblju do 3 godine utvrde prioriteti, odnosno da se projekti koje se predviđaju strategijom usklade sa proračunom grada tako da se onda može pratiti što se ucrtalo i da se vidi pratimo li onda taj razvoj ili ne ili rješavamo neke druge stvari. Zato smatra da je jako bitno da se dobro razmisli što ćemo i kako ćemo, kakve imamo mogućnosti za rješavanje nekih projekata, problema i td. Dodao je kako ovdje nisu samo projekti Grada, odnosno JLS, nego su i projekti privatnih tvrtki, OPG-a i td., a takvi neki projekti se neće vjerojatno moći odmah imenovati, odnosno reći konkretno to je taj projekt i on će se morati realizirati, već će biti bitno da u opisnom dijelu bude zacrtan cilj, a onda će se reći da taj i taj projekt doprinosi ostvarenju tog cilja.

Zoran Ivšić se još jednom uključio i pitao g. Smolića, budući da je Slunj davno izgubio kritičnu masu ljudi, da su potencijali sve manji i manji, da li im može neformalno reći da li imamo 2 ili 3 primarna cilja i koji bi to ciljevi otprilike bili, odnosno kuda se okreće strategija.

Viktor Smolić je rekao kako su do sada u strateškim dokumentima glavni ciljevi bili razvoj turizma, ekološki čista industrija i poljoprivreda, pogotovo poljoprivreda u funkciji razvoja turizma.

Predsjednica Vijeća zaključila je raspravu po ovoj točki i dala Odluku na glasanje.

Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o izradi Strategije razvitka Grada Slunja 2015. – 2021.

 

 11. Različito

Predsjednica je dala riječ gradonačelniku da pojasni o čemu se radi jer su vijećnici neposredno pred sjednicu dobili materijal.

Gradonačelnik iznosi da je došao prijedlog, upućen od Ministarstva unutarnjih poslova svim gradovima u RH putem Udruge gradova o novim registarskim oznakama o kojem bi se gradonačelnici trebali izjasniti do 7. 4. u smislu da li se slažu s njihovim prijedlogom. Prema tom prijedlogu Grad Slunj bi dobio svoju registarsku tablicu kao i svi gradovi, odnosno svih 128 gradova u Hrvatskoj, a registarska oznaka Slunja bila bi „SU“. Tu je pojasnio kako ne može biti druga oznaka, odnosno niti SL, niti SNJ, ostaje samo SU. Stoga se možemo samo izjasniti u smislu da li ostajemo pri odluci da to bude kao i do sada KA ili ćemo biti za prijedlog da dobijemo svoju tablicu s oznakom SU, zaključio je gradonačelnik.

Josip Štefanac smatra kako je ova, unatoč svemu, ipak povijesna odluka na njima, jer, bez obzira na sve, imamo šansu da dobijemo svoju oznaku pa bila ona sada ovakva ili onakva.

Zoran Ivšić je za to da se napravi neka objava na stranicama Grada koja će trajati 3 dana i gdje će građani moći dati svoje mišljenje jer izbor imaju, da li će to ostati KA ili ćemo uzeti novu oznaku SU.

Gradonačelnik poziva da do 7. 4. svi mogu i njemu osobno reći svoj stav, tko je za, tko nije jer drugih prijedloga osim rečenog, nema.

Zoran Ivšić dodaje kako bi odmah digao ruku da je prijedlog SL, ovako mu je ovo bez veze.

Gradonačelnik se složio sa g. Štefancem da smo jedva dočekali da imamo svoju tablicu jer to se prvi puta dogodilo pa je za to neka bude i SU, radije je za to nego da bude KA. Jasno mu je da sada ne mogu donijeti odluku, ali mogu razmisliti o tome i javiti do 7. 4. Tu je naglasio kako se onda javlja i jedan drugi problem, a to je da se općine koje gravitiraju nama, Rakovica i Cetingrad, mogu izjašnjavati kako žele, mogu ostati i KA ili preuzeti našu tablicu.

Mario Medved također smatra da smo stvarno ograničeni u ovom, sužen je izbor na 2 slova koja su ostala, a po njemu bi bilo zanimljivo kada bi moglo ostati samo slovo „S“.

Gradonačelnik odgovara kako moraju biti 2 slova, moraju biti 2 slova, a Katarina Rendulić je naglasila kako je slovo „ nj“ inače dvoslov i trebalo bi se tretirati kao jedno slovo, iako ima 2 znaka, tako da su oni u krivu i smatra da bi trebali prihvatiti „NJ“.

Damir Vuković pita da li mogu neslužbeno glasati samo da se vidi koliko je za, na što je predsjednica odgovorila da nema neslužbenog glasanja.

Ivica Barić podržava ideju da se to stavi na Internet, nekakav upitnik na stranice Grada i na Facebooku, čisto da ljudi to vide, a Zoran Ivšić dodaje kako može i Radio Slunj napraviti u tom smislu neku anketu među građanima.

Gradonačelnik je podržao oba prijedloga, a Anđelka Jurašin Vuković dopunila kako se svakako treba napisati da nema drugog izbora, da npr. „SN“ne može jer je Sveta Nedjelja i dr.

Josip Štefanac ne vidi čemu toliko rasprave, „SU“ je za njega najlogičnije rješenje jer drugog nema i smatra da je najbitnije to što su nam dali da možemo imati svoju oznaku

Ivanka Magdić želi ipak ovo pojasniti budući da sjednicu Gradskog vijeća prate slušatelji Radio Slunja pa je iznijela kako je poslan dopis e-mailom od MUP-a, Uprave za upravne i inspekcijske poslove sa datumom 24. 3. 2015. godine koji je stigao ovdje prije 2, 3 dana i kojim se traži izjašnjavanje do 7. travnja 2015. godine, ako je ovo obvezujući rok. Ovo je za nas, kaže, povijesna prilika jer željeli smo svoje tablice koliko zna od „Oluje“, a sada je nezgodno to što nam se ne sviđa taj prijedlog. I ona je za to da se i građani u roku par dana izjasne, a oni će kao vijećnici morati reći svoje mišljenje gradonačelniku. Budući da nema puno slova u nazivu mjesta pa ostaje samo „SU“ jer je sve drugo zauzeto ili ostaje i dalje „KA“. Smatra da to nije toliko ne bitno, njoj osobno je bitno jer do sada uopće nismo imali mogućnosti na to utjecati, a sada moramo u 10 dana reći što mislimo

Zdenka Kovačević je još dopunila kako se mora voditi računa i o tome da se ovdje prvi puta otvara mogućnost za sve gradove da kao JLS dobivaju svoje registarske oznake, prvi puta do sada i Slunj ima mogućnost dobiti svoju registarsku oznaku. Složila se da kratak naziv grada daje malo mogućnosti, da je „SL“ već od ranije zauzet, ima ga grad Slatina pa imaju onda i pravo prvenstva, „NJ“ je kompleksno slovo, što u konačnici znači 3 slova pa to opet ne može, znači puno izbora nema pa ona smatra da nam ostaje samo, a to će vijećnici i građani reći, ili ne želimo  registarsku oznaku grada pa ćemo imati reg. oznaku „KA“ ili želimo registarsku oznaku pa će to biti „SU“ kako je i predloženo.

Mario Medved dodaje kako se obično za reg oznaku vežu nameti koji se plaćaju kod registracije, zna da je bilo velikih razlika u cijeni pa je npr.  renta car najviše koristio oznaku Daruvara, pa ga zanima da li bi naša registracija u tom slučaju bila jeftinija ili skuplja.

Zdenka Kovačević odgovara kako, koliko zna, ta registracija ne ovisi i nije bila registracija vezana uz reg oznaku, tvrtku je Renta car tamo prijavio zbog povoljnosti područja posebne državne skrbi, a istovremeno je bila i sreća što je taj grad imao i svoju registarsku oznaku, a prihod od registracije ne ide gradu, ide županiji, tako da smatra da se tu puno neće promijeniti imao grad reg oznaku ili ne, ostat će isto, osim ako se neki propisi u međuvremenu ne bi izmijenili.

Mario Medved predlaže da se i to razmotri odnosno da se i o tome zatraži informacija

Zdenka Kovačević dodaje kako je ovo stvar MUP-a, a MUP ne određuje porezne namete i davanja, on samo određuje registraciju, a sve ostalo se njega ne tiče, to je stvar porezne politike.

 

Završetkom točke „Različito“ iscrpljen je dnevni red sjednice pa je predsjednica zaključila njen rad u 20,10 sati.

 

ZAPISNIK SASTAVILA                                                                                                                                                                          PREDSJEDNICA

Ankica Štefanac, vr.                                                                                                                                                                       GRADSKOG VIJEĆA

 

                                                                                                                                                                                                    Marina Mrkonja, vr.

 

Close Search Window