18. sjednica Gradskog vijeća

29. prosinca 2014.| E-Vijecnica| Grad Slunj

Zapisnik

sa 18. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 29. 12. 2014. godine u vijećnici.

Sjednicu je u 13,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne i konstatirala da istoj prisustvuje 14 članova Gradskog vijeća.

Sjednici prisustvuju: Marina Mrkonja, Ivica Barić, Katarina Rendulić, Đuro Mihajlović, Mario Medved, Ivan Bogović, Davor Požega, Ivanka Magdić, Diana Cindrić, Ivan Požega, Marinko Radočaj, Zoran Ivšić, Damir Vuković i Josip Štefanac.

Sjednici nije prisutna Mihaela Turkalj.

Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju:Jure Katić, gradonačelnik, Zdravko Pavlešić – zamjenik gradonačelnika, Zdenka Kovačević – pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Dragoslava Cindrić – voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti, Ivanka Šebalj – voditeljica Odsjeka za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i stanovanje, Sandra Jerković – samostalni upravni referent za imovinsko pravne poslove te novinarka Radio Slunja.

Zapisničar: Ankica Štefanac.

AKTUALNI SAT

Za „Aktualni sat“ prijavila su se 4 vijećnika pa ih je predsjednica redom pozvala da postave svoja pitanja.

Josip Štefanac nema pitanja već je iskoristio priliku i svima čestitao Božić, imendane i zaželio svaki boljitak u 2015. godini. Drugo, da ne prođe nezamijećeno, osvrnuo se na izložbu fotografija koja je otvorena na Badnjak u izlogu Privredne banke, g. Tona Butina to radi u jednom, da tako kaže, privatnom aranžmanu, izložba je stvarno dobra i posjećena, ljudi se zadržavaju unatoč tome što je hladno. Njegovo je mišljenje da takvih događaja nama treba više pa sugerira da se na neki način i kroz 5. točku koja je danas na dnevnom redu, malo to više poprati kroz neku financijsku pomoć takvim ljudima koji se bave tim nekim društvenim radom.

Đuro Mihajlović pita za vodovod Veljun – Slunj, kakva je trenutna situacija oko tog projekta. Drugo zanima ga na koji način je vršen izbor biračkih odbora te zašto je mjesna zajednica Primišlje izgubila prostor koji su imali u osnovnoj školi u Primišlju, da li je to istina i što se događa s tim.

Gradonačelnik je, u vezi vodovoda Slunj – Veljun, rekao da je taj vodovod ušao u završnu fazu, natječaj je raspisan i otvoren je do 30. 01. 2015. godine, raspisan je prije 4,5 dana, o tom tko se javio znat će se tek poslije 30. 01. ali misli da naših izvođača tu neće biti jer niti jedan ne zadovoljava te uvjete. Što se tiče biračkih odbora nema o tome saznanja, nije bio uključen u to jer je to Izborno povjerenstvo određivalo. Vezano uz prostor za rad MO Primišlje rekao je da je bio tamo, da je MO imao svoju prostoriju u školi, to je prostor škole, a da li je škola njima uskratila korištenje prostora ili nije, ne zna, to treba pitati g. Cvitkovića. Kaže da je moguće da im je to uskraćeno jer su oni tražili da se uskrati korištenje gospodinu koji je tamo dobio prostor.

Marina Mrkonja kaže kako je u Školskom oboru OŠ Slunj pa zna o čemu se radi, naime, gospodinu je bio ustupljen prostor, a ugovor mu istječe u 1. mjesecu i nije ponovno produžen. Po saznanju koje ima gospodin je prešao u prostorije MO Primišlje bez ičije dozvole, a sada koji su koraci i koja je daljnja procedura to treba vidjeti, ali je činjenica da gospodin više nema pravo na korištenje tog prostora i da je samoinicijativno ušao u prostor koji je koristio MO.

Đuro Mihajlović dodaje da je čuo da je ravnatelj OŠ dozvolio da tamo uđe.

Gradonačelnik odgovara da se radilo o drugom prostoru, nije prostor kojeg je koristio MO.

Marina Mrkonja je ponovila da je gospodin ušao u prostor MO bez ičijeg znanja, njemu je bila određena jedna prostorija koju može koristiti, međutim, on se okoristio i drugom.

Đuro Mihajlović podsjeća na pitanje vezano za biračke odbore, ne zna na koji način se to biralo jer iz tih mjesnih zajednica nitko nije bio u biračkim odborima što je čudno, to se do sada nije događalo, bilo je uvijek 1, 2 ili 3 čovjeka. Na ovim izborima u Veljunu je bio predsjednik MO Veljun koji ima ključ od prostora, vjerojatno daje drva pa je postavljen, a koliko je čuo s područja Primišlja na tom biračkom odboru baš nitko nije bio, ne zna da je to stvar samo povjerenstva, da li se to odvijalo kao i ranije da se prijavljivalo i misli da nije odrađeno korektno.

Zdenka Kovačević je u ulozi zamjenice predsjednice Gradskog izbornog povjerenstva odgovorila kako birački odbori broje 6 članova i da je prioritet davan ljudima sa tog područja, ali da, na žalost, sa područja MO Primišlje nisu imali niti jedne osobe osim g. Grubora koji se prijavio, ali g. Grubor je u mirovini i zaključak je i stav Povjerenstva da se prednost daje osobama koje su nezaposlene i koje su u težoj socijalnoj situaciji od umirovljenika i iz tog razloga u Primišlju nije bilo niti jedne osobe u biračkom odboru. U Veljunu su stavili koga su imali. Dodala je kako se prijavilo za rad u biračkim odborima 172 osobe, a trebalo je 72 člana biračkih odbora, a bilo bi ih i više prijavljenih da u jednom trenutku Povjerenstvo nije reklo da se više prijave ne zaprimaju jer nije bilo više smisla primati kada treba samo 72 člana.

Đuro Mihajlović kaže kako ljudi nisu znali, ne zna na koji način je ta informacija dana, ljudi jednostavno nisu znali da se trebaju prijaviti, ima i tamo mlađih ljudi koji su nezaposleni i koji su bili ponekad u tim biračkim odborima, postoji evidencija o tim ljudima.

Zdenka Kovačević odgovara da Povjerenstvo nije davalo informaciju nikome, ljudi su se za članove biračkih odbora počeli javljati i prije nego što je izborno povjerenstvo bilo imenovano, oni koji su bili zainteresirani, čim su vidjeli da se o predsjedničkim izborima govori na televiziji, počeli su se javljati ovdje u Grad, njihove prijave su se zaprimale sve dok do broja 172. Ponovila je da su ljudi samoinicijativno dolazili i prijavljivali se, nije informacija davana nikome.

Ivica Barić se najprije pridružio g. Štefancu sa čestitkama za blagdane. Drugo, pohvalio je gradske službe što su promptno pripremile odgovore na vijećničko pitanje sa zadnje sjednice pa ovo što će dalje reći je više u formi komentara, ali i nedoumice kod njega pa u tom smislu iznosi kako je primijetio slijedeće: „Radi se o koeficijentima složenosti za obračun plaća djelatnika koji su na proračunu Grada Slunja pa sam primijetio da je, po meni, dosta velika disproporcija između djelatnika koji su zaposleni u gradskoj upravi i djelatnika koji su zaposleni po ustanovama koji se također financiraju iz proračuna. Možemo vidjeti npr. stručni suradnik za kojeg je predviđena stručna sprema viša školska sprema, u gradu je dvoje zaposlenih i imaju koeficijent za obračun plaće 1,40 dok, recimo odgajatelj, tu je čak po stažu razrađeno, ali odgojitelj koji ima 30 i više godina staža u Dječjem vrtiću Slunj ima koeficijent 1,26, a isto tako znamo da odgojitelj mora imati višu školsku spremu. Molim da obratite pozornost i na tajnika Gradskog društva Crvenog križa koji također ima koeficijent za obračun plaće 1,40 dok znači odgojitelj sa 30 i više godina staža ima 1,26, a ravnatelj Dječjeg vrtića 1,47. Smatram da je to malo nepravedno. Uhvatio sam se tog Dječjeg vrtića, smatram da odgojitelji, a isto tako i ravnatelj su stvarno u ovom slučaju, po meni, potplaćeni, ako ćemo to uspoređivati sa gradskom upravom, vidimo da su tu koeficijenti dosta veći. Apeliram da se možda u budućnosti, u nekom narednom periodu proba to malo uskladiti, mislim da je tu neka disproporcija napravljena.“ Drugo, osvrnuo se na gradsku tvrtku LIPA d.o.o. gdje je rekao da, u periodu dok je bilo zajedničko poduzeće Komunalac, za djelatnosti koje sada obavlja LIPA, cijena radnika koju je plaćao Grad bila je nekih 21 kn za NKV radnika, a za KV radnika 30 kn, bivši gradonačelnik Rendulić, kada je došao, povisio je te cijene jer su bile neodržive, bile su na razini studentskog servisa, a ne jedne tvrtke. Smatra da su cijene od 40 kn za NKV, a 50 kn za KV radnika, ako se pogleda okruženje, pa čak i neke privatne tvrtke, koje obavljaju poslove za Grad Slunj, još uvijek ispod te razine. Ovo spominje jer je do njega došla informacija da se planira ta cijena spuštati, odnosno da postoji pritisak da se ta cijena spusti pa apelira na one koji znaju nešto o tome, a to je gđa. Kovačević prije svega, da se zajedno sa gradonačelnikom još jednom o tome razmisli jer daljnje spuštanje te cijene stvarno bi značilo za tu našu tvrtku jedan totalno nepravedan odnos prema njima, stavlja ih se u nepovoljan položaj u odnosu na cijene na tržištu. Misli da gđa. Kovačević zna o čemu priča, pa je moli da se o tome očituje.

Zdenka Kovačević je odgovorila kako ona, na žalost, nema pojma o čemu g. Barić priča, jer ne utvrđuje cijene niti daje suglasnosti na cijene, niti je to u području njenog djelovanja, naime, suglasnost na cijene daje gradonačelnik, a odluke priprema Odsjek za komunalne gospodarstvo pa doista ne zna o čemu g. Barić priča.

Ivica Barić poziva gradonačelnika ako ima kakvu informaciju oko toga.

Gradonačelnik je potvrdio da je to ta cijena koju je iznio g. Barić te dodao kako ne vidi razloga da se ona mijenja, prihvatio je cijenu koju je Nikolina ponudila, nije razmišljao o spuštanju cijena niti o povećanju, nisu o tome razgovarali, Grad je plaćao cijenu po računima koji su Gradu ispostavljani.

Ivica Barić je dodao kako nije važno tko je tamo direktor, ne radi se o tome, želi samo apelirati na to da se ne bi trebalo dirati u te cijene. Mišljenja je, budući da je proračun takav kakav je za iduću godinu, da je to neka cijena još uvijek na granicama isplativosti rada i apelira da se bar zadrži na tom nivou na kojem je sada.

Gradonačelnik je još jednom naglasio kako se o cijeni uopće nije razgovaralo, ne vidi niti razloga da se ona mijenja. Ne zna, možda ga je drugačije shvatila ako je to prenijela, uglavnom cijene su takve prihvaćene, ne same cijene sate, nego cijene svega.

Ivica Barić smatra da je to možda pitanje vezano za ovu sistematizaciju radnih mjesta gdje se stvarno vidi jedna disproporcija između plaća u gradskoj upravi i javnih ustanova, a pogotovo se vidi disproporcija prema toj jednoj cijeni koja je bila tada, koja je stvarno neodrživa bila pa još jednom apelira da se to dodatno uskladi, misli da ovaj sustav nije dobar, a pogotovo je nepravedno prema Dječjem vrtiću.

Zoran Ivšić se osvrnuo na čišćenje snijega jer smatra da je to sve presporo i pretraljavo očišćeno, odnosno svake godine je to ista priča. Pita gradonačelnika da li Grad njima uvjetuje neke radne sate i zašto se uvijek pojavljuju u neko gluho doba noći, preko dana dok se ljudi kreću, nema ih, dođu u 10 sati noću pa ako pada snijeg, ujutro to opet ne vrijedi, opet smo zaglavljeni. Ne može to razumjeti pa pita da li je problem u organizaciji, u nedostatku strojeva ili su jednostavno limitirani brojem izlazaka. Na primjer, jučer je u petnaest do sedam bio pred OŠ na svom izbornom mjestu gdje je vidio da nitko nije došao i očistio jer je bilo pola metra snijega ispred vrata na dan izbora. Smatra da bi to jednom trebalo riješiti jer se već 20 godina jedna te ista priča ponavlja uvijek, ide se čistiti u 10 ili 11 sati kada više nikom nije potrebno, a onda ujutro kada je potrebno opet smo zatrpani snijegom, a o traljavosti i aljkavosti čišćenja pogotovo na križanjima gdje prođe ralica s jedne i druge strane pa moraju preskakati hupsere, ne želi ni spominjati. Kako se to uredno iz godine u godinu ponavlja, moli da mu se pojasni u čemu je problem, da li u Cestariji, da li u Gradu, tko određujete radno vrijeme, da se to radi tako zbog smanjenja troškova, što bi mogao razumjeti, ali ovo kako se radi za njega nije korektno odrađeno niti jedne godine pa ni sada. „Pređem 500 km iz Austrije i zaglavim 2 metra ispred kuće, ne mogu u svoje dvorište i uvijek se jedno te isto ponavlja, to je za mene katastrofa“ istaknuo je g. Ivšić i pita gradonačelniče što misli o tome.

Gradonačelnik odgovara kako je njegovo mišljenje da su jučer to u gradu dosta dobro odradili, prvo čišćenje bilo je ujutro rano oko 6, 7 sati prvi puta, a drugi put se čistilo na večer oko 9 i po njegovom mišljenju to je bilo zadovoljavajuće, cestom se moglo prolaziti. Ralice nisu kretale do 10 cm visine snijega, to je bio neki dogovor, ne samo u gradu nego i po selima, a kada se vidjelo da ima oko 10 cm Kotić je stupio u kontakt sa svima i krenuli su sa čišćenjem, a g Štefanac je u Slunju imao odriješene ruke, on zna sam kada treba krenuti. Ovo što se dogodilo kod g. Ivšića je možda zato što je do 9 sati možda ipak malo više snijega napadalo, ali bez obzira na to, moglo se prolaziti. Kaže kako se ne može istovremeno sve očistiti, treba imati na umu da je dosta ulica i da ne može odjednom doći u svaku ulicu pa se tako npr. sinoć do pola noći čistilo u Lalić gaju, a ostale su i neke ulice za ujutro. Više problema imamo po selima, jedan je izvoditelj imao kvar na ralici, ali se vratio kada je kvar otklonio, a za neke druge probleme nije čuo. Ponovio je još jednom da se ne može istovremeno na sve strane stići, veliki je prostor, jutros se npr. moralo još jednom ići u Nikšić jer je napadao snijeg ponovo, ali drugdje nije trebalo ići. Što se tiče guranja snijega na stranu tu je svagdje isto, nemamo mi baš kuda s njim, negdje ga moraju staviti, kaže gradonačelnik.

Zoran Ivšić smatra da bi se trebali bolje organizirati kada je guranje snijega u pitanju, ako bi se išlo češće, a ne čekati da padne 30 ili 40 cm snijega, onda gube vrijeme, ovako bi lakše išlo da se češće ide, to je samo njegovo mišljenje. Danas je dobio informaciju da je kroz Kuzmu, Primišlje očišćeno do dvorišta, a glavna cesta nije očišćena pa pita da li to može biti.

Gradonačelnik odgovara da županijsku cestu do Primišlja čisti g. Štefanac, istina da nije išao još tamo, jutros je tek išao u Cvijanović brdo, on ima prostor malo veći i čini se da nije dovoljno opremljen.

Zoran Ivšić je isto to htio reći, naime, njima se godinama daje koncesija, a fali im opreme, konkretno u Slunju fale barem još 2 stroja da to bude OK, a za okolo ne zna, ali je očito da se moraju pojačati i sa strojevima i sa opremom i sa ljudima jer uvijek kasne i to ne može biti zadovoljavajući način na koji oni čiste.

Đuro Mihajlović se želio također uključiti u vezi čišćenja, ali predsjednica je konstatira da je Aktualni sat, pa poziva vijećnika da pod točkom „Različito“ komentira.

Nakon što je zaključila „Aktualni sat“ Predsjednica Vijeća prešla je na utvrđivanje dnevnog reda.

Za današnju sjednicu predlaže dnevni red kakav su vijećnici dobili u pozivu.

Prijedloga za izmjenama i dopunama dnevnog reda nije bilo pa je predsjednica dala dnevni red na glasanje.

Nakon što je konstatirala da je glasalo svih 14 vijećnika predsjednica iznosi da je Gradsko vijeće jednoglasno utvrdilo slijedeći

Dnevni red

1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 17. sjednice Gradskog vijeća

2. Odluka o usvajanju Socijalnog programa Grada Slunja za 2015. godinu

3. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2015. godini

4. Program održavanja komunalne infrastrukture u 2015. godini na području Grada Slunja

5. Program javnih potreba u kulturi za 2015. godinu

6. Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada

7. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2015. godini

8. Odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada Slunja

9. Odluka o prijenosu bez naknade komunalnih vodnih građevina na Komunalac d.o.o. Slunj za vodoopskrbu i odvodnju

10. Odluka o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Komunalnog društva LIPA d.o.o. o izmjeni Izjave o osnivanju Društva

11. Odluka o prodaji k.č. br. 89/2 k.o. Gornje Primišlje

12. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG1

13. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG2

14. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG3

15. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP4

16. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG5

17. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP6

18. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP7

19. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG8

20. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG9

21. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP10

22. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG11

23. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP12

24. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG13

25. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP14

26. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP15

27. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG16

28. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG17

29. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP18

30. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG19

31. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG20

32. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG21

33. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP22

34. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG23

35. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP24

36. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP25

37. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP26

38. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG27

39. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG28

40. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG29

41. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP30

42. Razmatranje zamolbi za priznanje vlasništva u k.o. Kremen

a) Zlatko Moćan

b) Zlatko Brozović

43. Zaključak o pokretanju postupka izdavanja službenog glasila Grada Slunja

44. Različito

1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 17. sjednice Gradskog vijeća

Zapisnik sa 17. sjednice Gradskog vijeća vijećnici su dobili u materijalima pa je predsjednica pozvala da se iznesu primjedbe na zapisnik, ukoliko ih ima.

Primjedbi na Zapisnik nije bilo pa je predsjednica dala Zapisnik na usvajanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Zapisnika sa 17. sjednice Gradskog vijeća održane dana 09. 12. 2014. godine.

2. Odluka o usvajanju Socijalnog programa Grada Slunja za 2015. godinu

Prijedlog Socijalnog programa Grada Slunja vijećnici su dobili u materijalima.

Predsjednica konstatira da je voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti Dragoslava Cindrić također na sjednici pa može odgovoriti na eventualna pitanja i potom otvorila raspravu.

Katarina Rendulić iznosi da je proučavala prošlogodišnju Odluku i ovogodišnju i uspoređujući ih zamijetila je pod točkom 10. Djelatnost Gradskog društva Crvenog križa Slunj da je napisana godina 2014., pretpostavlja da treba biti 2015. godina te da se razlikuje zadnja alineja od prošlogodišnje gdje je stajalo, citira „sredstva za programe doznačavat će se sukladno dinamici realizacije programa i priljevu sredstava iz državnog proračuna“, a u ovoj Odluci je naznačeno, citira „o čemu se će sklopiti ugovor između Grada Slunja i Gradskog društva Crvenog križa o međusobnim pravima i obvezama“. Zanima je o kakvom je ugovoru riječ i koja je zapravo razlika između te dvije alineje.

Dragoslava Cindrić odgovora da je od 1 5. ove godine resorno ministarstvo koje je potpomagalo program pomoći u kući, dnevni boravak, direktno sklopilo Ugovor sa Gradskim društvom Crvenog križa koji provodi isti program i koji ga je provodio i prije, ali je ugovor sklapan sa Gradom i priljev sredstava iz ministarstva je transferima dolazio u Grad, a Grad je sa Crvenim križem sklapao ugovor i njima transferirao i ta sredstva i sredstva koja je Grad predvidio kao pomoć tim programima za Društvo Crvenog križa. S obzirom da je novim Pravilnikom određeno da oni koju pružaju pomoć u kući, a to je na našem području Gradsko društvo Crvenog križa Slunj, moraju imati licencu i naše Društvo je to i napravilo i oni su sada direktno ugovaratelji programa pomoći u kući za starije i nemoćne osobe, znači od 1. 5. ministarstvo direktno njima transferira sredstva za osobe koje po kriterijima ulaze u taj program pomoći. Onaj dio koji Grad Slunj potpomaže taj isti program je u dijelu naknade troškova zaposlenicima odnosno gerontodomaćicama i pomoćnim radnicima koji na terenu obavljaju te poslove, u jednom dijelu naknadu troškova prijevoza, mobilnog telefona i toga što inače ministarstvo ne sufinancira, njima se sufinancira samo sat one usluge koju obavljaju kod korisnika, a ne kako će doći do tamo. U tom dijelu također Grad sklapa ugovor sa GD Crvenog križa i to je taj novi dio, Grad Slunj je do 1. 5. sklapao ugovor i sa Ministarstvom i sa Crvenim križem, znači ona sredstva koja je ministarstvo transferiralo i ona sredstva koja je Grad, a u 2015. ima samo sredstva koja Grad transferira prema Crvenom križu za program pomoći u kući i dnevni boravak.

Diana Cindrić je uočila kako u točki 3. oblici pomoći socijalnog programa za 2015. godine u podtočki 3. treba, na kraju gdje piše tekst „na temelju kojeg će Osnovna škola Slunj i Srednja škola Slunj dostaviti obračun troškova škole u prirodi“ dodati „i maturalnog putovanja“.

Dragoslava Cindrić odgovara je da to greškom ispušteno i da treba taj dio dodati.

Kako se više nitko nije uključio u raspravu predsjednica je istu zaključila te dala Odluku o usvajanju Socijalnog programa Grada Slunja za 2015. godinu, uz ispravku u točki 10. Djelatnost Gradskog društva Crvenog križa Slunj gdje umjesto „2014.“ treba stajati „2015.“ godina i u točki 3. gdje na kraju treba dodati tekst „i maturalnog putovanja.“, na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika koji su nazočni sjednici i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Socijalni program, odnosno donijelo Odluku o usvajanju Socijalnog programa Grada Slunja za 2015. godinu

3. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2015. godini

Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2015. godini vijećnici su dobili u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica nitko se nije uključio pa je ista zaključena, a potom je predsjednica dala na glasanje Program.

Glasalo je svih 14 vijećnika koji su nazočni sjednici i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2015. godini-

4. Program održavanja komunalne infrastrukture u 2015. godini na području Grada Slunja

Program održavanja komunalne infrastrukture u 2015. godini na području Grada Slunja vijećnicima je dan uz poziv.

Na sjednici nije davano dodatno obrazloženje već je predsjednica otvorila raspravu.

Zoran Ivšić pita za stavku energija za semafor i zanima ga čemu taj semafor služi, nije to nešto puno, 1000 kn, ali iz godine u godinu se ponavlja. Pita čemu on služi i da li ga moramo imati.

Ivanka Šebalj odgovara da se na toj stavci vodi električna energija za semafor, sredstva za to moraju biti osigurana i zato se tu vode.

Ivan Bogović se kratko uključio jer je čuo kako semafor treba za Auto školu pa je rekao da Auto školi semafor ne treba te da se, što se tiče Auto škole, on može i maknuti.

Zoran Ivšić predlaže da se ugasi jer ne zna čemu onda svjetluca tamo.

Mario Medved je posebno pozdravio zamjenika gradonačelnika kojeg vide prvi puta na sjednici, a potom je pitao, vezano za pijesak i drugi materijal za popravak i sanaciju nerazvrstanih cesta, do njega je došla informacija, ne zna čijom odlukom, da je mjesnim odborima dana jedna određena cifra za tu sanaciju, znači da oni raspolažu s tim novcima, oko 25.000 ili 30.000 kn. Zanima ga čija je to odluka jer njemu ona nema baš smisla, jedan mjesni odbor može imati 10 km cesta, a drugi može imati 50 km, pa ako je to istina, smatra da bi na toj odluci trebalo poraditi da se to malo drugačije rasporedi.

Gradonačelnik odgovara da to nije odluka, to je dogovor predsjednika MO i njega, naime, na sastanku sa predsjednicima MO rečeno je koliko ima sredstava ukupno i da ih treba razdijeliti i tada je bio i prijedlog da se to podijeli na 10 dijelova i otprilike je tako i podijeljeno, negdje možda ima više, negdje manje, netko je potrošio sredstva, netko nije. Otprilike su imali po 25.000 do 30.000 kn i ponovio je što je i na prošloj sjednici rekao da je u Cvitoviću i Taborištu potrošeno manje, dok su ostali MO skoro sve potrošili, a možda i više.

Mario Medved pita, ako negdje baš ponestane novaca, ako bude potrebno još, da li se to može preraspodijeliti naknadno.

Gradonačelnik odgovara da za nerazvrstane ceste može.

Marinko Radočaj je, vezano uz ovo što je gradonačelnik rekao da je u Cvitoviću i Taborištu manje potrošeno, zamolio službe da pripreme pisani odgovor za slijedeću sjednicu o tome gdje su ta sredstva utrošena, za što su utrošena, što se radilo po MO, gdje se nasipavalo i koliko. .

Gradonačelnik odgovara da se može takav odgovor pripremiti jer svi računi postoje, zna se sve gdje je što rađeno, komunalni redar prati potrošnju, potpisivao je naloge, potpisivali su i predsjednici MO. .

Đuro Mihajlović se također osvrnuo na tu raspodjelu koja je, po njegovom mišljenju, najblaže rečeno nelogična jer ako negdje ima 4 ili 5 km makadama, a negdje 40 km makadama i to u lošem stanju, a dogovor je da se svima daje po 25.000 kn, ispada da negdje na 1 km ceste dolazi 5.000 ili 6.000 kn, a negdje 500 ili 600 kn. Da li ima tu nekog razuma, pita se i dodaje „to je isto kao da se dogovorite vi na nivou Grada i dajete svima jednaku plaču bez obzira tko što radi ili da ne navodim puno takvih primjera. To je toliko apsurdno, o čemu možemo pričati, komunalni redar neka iziđe na teren, neka vidi, utvrdi, zadnji puta što je rađeno nešto je napravljeno, išlo se s tim gredeljom, ono nešto pijeska što je bio ranije na tim putovima to je razbucano okolo, nedavno sam zvao komunalnog redara, prije desetak dana vozili su tamo kamioni, to je širok put, prolaze kamioni od Šumarije i slunjska je prolazila i neki privatnici i uništili su na nekoliko mjesta put i treba samo jedan kamion pijeska ili dva da ljudi sami razbacaju i to 10 dana čekamo, nismo uspjeli to dobiti, taj jedan kamion pijeska, a u isto vrijeme se vozio pijesak, prolazio je kamion u Točak, je li to bilo prije izbora ili nije, ne ulazim u to, i njima treba pijeska i ta cesta ima udarnih rupa dosta, a toliko nelogičnosti ima u tom održavanju tih lokalnih cesta, to je nevjerojatno, tamo nitko ne izlazi na teren, jedino po pozivu ponekad iziđe komunalni redar i što on kaže, kaže „ja tu ne mogu ništa“ i to je sve, to je odgovor. Koliko ima tih općina do sada sa manjim novcima, a napravili su sve, imaju uređene putove, a mi za kamion pijeska trebamo čekati 10 dana, ovdje se apsolutno problemi ne rješavaju, barem tamo gdje sam ja, ne mogu jednostavno to shvatiti i nemamo se više kome obratiti.“

Gradonačelnik odgovara g. Mihajloviću da se ima kome obratiti jer imaju svog predsjednika MO, predsjednik MO zna za sve i jedan kamion koji je išao prema tamo. „Vi ste iskoristili više nego što je bilo predviđeno iz razloga što smo tamo dozvolili da se neka cesta probije, znači niti jedan kamion u vašem MO nije prošao bez znanja predsjednika MO i znanja komunalnog redara“ rekao je gradonačelnik te dodao „ ako kod vas trebao ići, trebate se javiti vašem predsjedniku MO, on komunalnom redaru i po dogovoru bi sigurno dobili pijesak. Ovo što je kamion išao u Točak, isto je išao na intervenciju, ali sredstava više nema jer je vaš MO potrošio više nego što je bilo predviđeno, znači predsjednik MO zna da ove godine nije bilo predviđeno za uređenje Veljuna nego uređenje Šlivnjaka, Grobnika, on je napravio raspored i tamo se išlo. Imate predsjednika MO i pitajte njega“.

Đuro Mihajlović je odgovorio gradonačelniku kako koristi predsjednika MO da odgovornost skine sa sebe.

Gradonačelnik je na to upitao g. Mihajlovića, što bi on trebao ići od kuće do kuće

Đuro Mihajlović odgovara da ne, to nije njegov posao, on treba raditi nešto drugo, ali tu su službe, komunalni odsjek, komunalni redar koji bi trebao znati koje su mu ceste još zatrpane, koje su čiste za prolaz, znači imamo ljude koji su plaćeni za to. Što se tiče samog predsjednika MO smatra da su oni uzeti da se jednostavno skida krivnja sa tih odsjeka, sa grada. Ispada da je sada predsjednik MO trebao sjesti i pokazivati putove, biti cijeli dan u ralici jer primijetio je da je ostalo nekoliko putova koji nisu sada napravljeni u nedjelju jer čovjek koji čisti ne zna da li tamo netko živi, nitko mu nije to rekao, a trebao je netko s njim obići to, pokazati mu sve. Kaže kako se na televiziji može vidjeti kada se čisti da su ljudi na terenu, a kod nas nema nigdje nikoga, nema komunalnog redara ni kada se čisti, a kamoli kada se put nasipa i koliko zna nitko nikada nije izišao na teren da pregleda taj put, kako je to napravljeno, gdje je otišao pijesak, bar kod njega toga nije bilo.

Anđelka Jurašin Vuković se obratila g. Mihajlovićukoji na svakom Vijeću proziva Jedinstveni upravni odjel i gradske službe, dodavši da ga je i neslužbeno pitala zašto toliko napada i u čemu je problem, jer ovo je napad na gradske službe. Činjenica je, kaže, da grad Slunj ima 400 kvadratnih kilometara, ima 67 naselja, a o tome koliko ima kilometara nerazvrstanih cesta da se i ne priča, i smatra da bi bilo neodgovorno i od nje i od bilo koga drugog da šalje komunalnog redara da se vozika po Slunju. Komunalni redar zna situaciju po Slunju, ako i zna da je negdje problematična cesta, nije na njemu i on ne može uputiti tu kamion pijeska i tako riješiti problem, ali da zna kakva je situacija, zna sigurno. Također zna i kakva je situacija sa čišćenjem, znao je sve to jutros, vidjelo se koji su problemi bili i što se može napraviti da to bude još bolje jer ovo je bio prvi snijeg. Uglavnom što se tog dijela tiče mišljenja je da taj dio funkcionira. Potvrdila je ono što je i gradonačelnik rekao da su bili zajednički zastanci sa predsjednicima MO, njih su odabrali ljudi sa terena i s njima se dogovaralo, oni su rekli da će se zajednički utvrditi nekakvi prioriteti i vidjeti što je bitno. Teško je govoriti samo o dužini ceste jer može cesta imati samo 4 km, ali ako tu ima 100 naseljenih kuća, ako ima školske djece, ako ljudi rade, to treba uvažiti, ne može se gledati jedno naselje samo po dužini ceste. Dodaje kako se nastoji doći i tamo gdje je ima nekoliko kuća koje su udaljene 20 km, odnosno nastoji se doći i do jednih i do drugih. Još je jednom naglasila kako je previše cesta na našem području da bi sve bilo idealno, jednostavno je takva situacija i to tako treba prihvatiti i dogovarati se što se može gdje napraviti te uputila g. Mihajlovića da ode do predsjednika MO, te da se zajedno i sa komunalnim redarom i gradonačelnikom dogovore što se treba raditi, da se to ne prelama preko leđa službi, ima takav dojam jer se to ponavlja iz vijeća u vijeće.

Gradonačelnik je komentirao kako ispada da g. Mihajlović uopće ne kontaktirate sa predsjednikom MO

Đuro Mihajlović odgovara gradonačelniku kako veoma dobro kontaktira s predsjednikom, zvao ga je nekoliko puta, zna da je predsjednik dolazio ovdje, rekao mu je to jer nije htio za neke kamione potpisati, ali smatra da to nije bitno, jer nakon ovakvog odgovora više nema koga što pitati, MO i predsjednik MO apsolutno nemaju nikakve mogućnosti bilo što napraviti.

Marinko Radočaj se osvrnuo na ono što je gđa Jurašin Vuković rekla da komunalni redar zna koja cesta je očišćena od snijega, koja nije pa je odgovorio da ne zna. Sam je jutros čistio cestu svojim vlastitim traktorom što smatra da je u redu i ne buni se zbog toga, ali ipak misli da bi komunalni redar u ovakvim trenucima kao što je sada trebao ipak obići malo teren.

Anđelka Jurašin Vuković odgovara da komunalni redar kontaktira sa svima, on ne može svuda doći jer, ponavlja, imamo 67 naselja, da ih samo brojimo, ima ih puno, kontaktira i sa predsjednicima MO, sa ljudima na terenu jer ljudi koji imaju problem zovu komunalnog redara i kažu da nije očišćeno. Na žalost, takva je situacija, zna da se može bolje, ali svi mogu zvati i pitati ukoliko ima nekih problema.

Marinko Radočaj kaže kako sve razumije, ali ipak smatra da bi komunalni redar trebao biti aktivniji na terenu, ne po Slunju već po selima da se to obilazi, da vidi kakvi su putovi, što se dešava, gdje su živice, gdje je što.

Gradonačelnik se još uključio i rekao kako je jučer komunalni redar cijelo vrijeme u kontaktu sa sva četiri izvoditelja i do sinoć poslije 1 sat dok se čistilo. Što se tiče Cvitovića rekao je kako je tamo možda i veći problem nego u Veljunu jer predsjednik MO Cvitović nije u tijeku ničega, uopće ne zna da je tamo ralica, ne kontaktira ama baš nikoga, a čovjek koji tamo čisti je nov, ne poznaje teren, jučer je uzeo sa sobom gosp. Boguta da mu pokaže kud treba ići pa vjeruje da nisu ni znali za cestu o kojoj je govorio g. Radočaj jer ona je kratka.

Marinko Radočaj kaže kako to nije problem, ulica ima 1000 m, a kako mora ujutro na posao, morao ju je očistiti sam.

Gradonačelnik odgovara: „da sam na tvom mjestu, ja bi sačekao ralicu pa bi rekao da treba ići tamo“. Dodaje kako komunalni redar nije znao da to nije očišćeno, ali je bio u kontaktu sa svim izvođačima, kada je pokvarena ralica odmah je javio, jučer je sigurno bio na terenu, nije bio u gradu.

Marinko Radočaj pita da li se može poduzeti nešto po tom pitanju predsjednika MO, nema ništa osobno protiv čovjeka, dobar je s njim, ali ga zanima da li se može poduzeti nešto da se on zamjeni ako ne može odrađivati svoj posao za koji je izabran, dodavši da nije bitno je li to sada Cvitović ili neko drugo naselje.

Gradonačelnik iznosi kako je razgovarao sa ljudima u Cvitoviću gdje su rekli da će tražiti da se sastane MO koji ima 5 članova i da se gospodin izjasni da li želi ili ne želi raditi to što treba, ako ne želi da se ona zamjeni na način da zamjenik bude predsjednik, a on zamjenik.

Marinko Radočaj zato i pita da li se nešto može poduzeti po tom pitanju da se to riješi i da se rasčisti i da ti MO funkcioniraju.

Gradonačelnik ogovara kako ga sami moraju potaknuti ili da radi ili da se zamjeni, a ako treba i sam će doći na sastanak MO kada god se dogovore samo da se to riješi.

Marinko Radočaj je zamolio da gradonačelnik osobno inicira sastanak MO sa predsjednikom i da se nađu što je gradonačelnik prihvatio s tim da to ipak ne može ovih dana već za petnaestak, dvadeset dana.

Damir Vuković traži pojašnjenje stavke usluge higijeničkog servisa 20.000 kn i komunalne usluge za javne sanitarne objekte.

Ivanka Šebalj odgovara da se pod komunalnim uslugama za javne sanitarne objekte vodi potrošnja vode na sanitarnom objektu WC-i u Rastokama i na Šetnici, a usluge higijeničkog servisa odnose se na uklanjanje i zbrinjavanje pasa lutalica, lešina, uglavnom pasa, manje mačaka.

Katarina Rendulić se osvrnula na električnu energiju za javnu rasvjetu gdje je najprije primijetila da su manja financijska sredstva zbog ušteda koje su učinjene na gašenju pojedinih lampi i u određenom periodu, a potom je pitala postoji li mogućnost i planira li se dodatna ušteda jer je i 550.000 kn za električnu energiju za javnu rasvjetu jako velika cifra za jedan grad koji ima tako mali proračun.

Gradonačelnik odgovara da se to planira, koliko će ove godine biti izvedivo da se izvrši zamjena te rasvjete, ne zna, ali se u tom pravcu ide. Što se tiče potrošnje rasvjete sada naglasio je kako na mnogim mjestima imamo i dalje situaciju da rasvjeta radi cijelu noć jer nema mogućnosti razdvojiti je jer je povezana, npr. Ulica Gojka Šuška koja je sva osvijetljena i ne može se odvojiti, razgovaralo se o sa Elektrom o tome, svako razdvajanje košta 20.000 kn, znači na 6 ili 7 mjesta bi to trebalo razdvojiti i to bi koštalo 120.000 kn, a kada bi išli na izmjenu javne rasvjete onda bi s time riješili i taj dio, ali, dodaje, to je malo upitno za slijedeću godinu.

Nitko se više nije javio za raspravu pa je predsjednica istu zaključila i dala Programa na usvajanje.

U trenutku glasanja sjednici je nazočno 13 vijećnika, ZA Program je glasalo 12 vijećnika, 1 vijećnik je SUZDRŽAN pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće većinom glasova usvojilo Program održavanja komunalne infrastrukture u 2015. godini na području Grada Slunja.

5. Program javnih potreba u kulturi za 2015. godinu

Program javnih potreba u kulturi vijećnici su dobili uz poziv pa je predsjednica otvorila raspravu.

Josip Štefanac je već spomenuo izložbu fotografija, a time želi potaknuti da se te izložbe probaju malo sufinancirati kao i svaki dragovoljni rad koji ljudi daju za Grad Slunj općenito ili za razvoj određenih pravaca kulture, da bi ih trebalo malo popratiti na taj način. U Programu vidi da nije spomenut niti Dan sjećanja koji se provodi već duži niz godina kao jedna manifestacija, program Dani Grada je, ali bi ga trebalo malo konkretizirati jer je na prošlim sjednicama Vijeća bilo rasprava u smislu što će se obuhvatiti, da li će biti 3 mjeseca ili mjesec ili 2 dana, znači trebalo bi, smatra, konkretnije navesti kako ćemo obilježit Dan Grada Slunja iduće godine. Zalaže se da Dan sjećanja uđe u ovaj Program i pita, vezano uz Plan raspodjele sredstava za javne potrebe zašto je za KUD „Korana“ Slunj predviđeno 6.000 kn, za KUD Lađevac 9.000, a za „Graničar“ Cvitović 1000 kn, traži pojašnjenje na temelju čega je to tako razrezano.

Dragoslava Cindrić odgovara, vezano uz Dan sjećanja, da je i taj program kao i ostali programi tijekom godine unutar određene svote predviđen, a u Programu je istaknut Dan Grada Slunja jer je tako u proračunu definirano, ali niti jedan program nije izostavljen, svi su oni planirani. Slaže se da se može uvažiti ova sugestija da se i Dan sjećanja posebno istakne u nekim narednim programima ili rebalansima ili proračunima da to bude kao i Dan Grada posebno istaknuto i da ima posebnu stavku. Što se tiče program „Dani Grada“ rekla je kako je odbor napravio kostur i definirao otprilike program, ali će se on još razraditi jer je sada donesen i proračun odnosno zna se koliko sredstava je za to predviđeno. Što se tiče rasporeda sredstava za KUD-ove, naglasila je kako KUD „Lađevčani“ ove godine dobiva najveći iznos iz razloga što će biti nositelj „Kordunskih susreta“ iduće godine, odnosno domaćin, trebao je biti prošle godine i također su bila predviđena ta sredstva, međutim, nisu imali mogućnosti to realizirati tako da je jedan drugi KUD bilo nositelj, a sada je opet red na KUD „Lađevčane“. KUD „Korana“ otprilike svake godine dobiva ovaj iznos sredstva, a rebalansom se sredstva i povećaju, dok KUD „Graničar“ Cvitović nije potraživao veća sredstva i nema toliko aktivnosti, ali ukoliko se ukaže prilika da oni negdje moraju ići ili predstavljaju Grad Slunj ili mjesto iz kojeg dolaze, osigurat će im se sredstva, to se i do sada radilo i nije b ilo problema.

Josip Štefanac pita još za točku 7. koja iznosi 1,7 mil.kn, to je prevažno da samo prođe tako, pa pita da li se može dati neko objašnjenje oko toga.

Dragoslava Cindrić odgovara da smo kandidirali prema Ministarstvu kulture projekte Starog Grada, mosta Sv. Ivana, Trga Zrinskih i Frankopana, to su sredstva koja od Ministarstva, odnosno očekujemo da će se ona realizirati pa ih se kao takve prikazuje. Osim toga, tu je i dijelom prijenos predstava od prošle godine od spomeničke rente, odnosno to je ukupan zbir tih sredstava, ali najvećim dijelom velim radi se o sredstvima koje očekujemo da ćemo dobiti od Ministarstva kulture za projekte koji su prijavljeni.

Damir Vuković pita što se planira na Trgu Zrinskih i Frankopana.

Dragoslava Cindrić odgovara da je kandidiran projekt izrade projektne dokumentacije za obnovu Trga Zrinskih i Frankopana kao i gradskog parka, troškovnici postoje pa su se kandidirali za izradu projektne dokumentacije i kasnije će se, naravno, kandidirati i za realizaciju projekata.

Zorana Ivšića zanimaju mlinice u Rastokama pa pita što se tu podrazumijeva, da li možemo znati koliko ih je, čije su.

Dragoslava Cindrić je pojasnila kako je prijašnjih godina bila preporuka Ministarstva kulture da Grad bude nositelj obnove mlinica iako su mlinice u privatnom vlasništvu, odnosno da Grad kandidira projekte za obnovu mlinica i sve one mlinice koje su do sada obnovljene ili su dijelom obnovljene, išle su inicijativom Grada, Grad je ostvarivao sredstva od Ministarstva kulture i ulagao ih u te mlinice bez obzira na vlasništvo. Sada je intencija da vlasnici sami traže sredstva, tih sredstava u zadnjih par godina niti nema pa vjeruje da zato i sugeriraju da se vlasnici sami javljaju, ali ih može i dalje i Grad kandidirati, uz suglasnost vlasnika. Još je dodala kako u ovom trenutku postoji dokumentacija su mlinice br. 8 i br. 28 a.

Zdenka Kovačević je dopunila da se mlinica br. 8 radi, u slijedećoj godini, po godišnjoj odluci Ministarstva još preostaje za povući 350.000 kn za mlinicu br. 8 i ona bi bila gotova, a da li će ići br. 28 a, to će se još vidjeti.

Pitanja više nije bilo pa je, nakon što je zaključila raspravu, predsjednica dala Program na usvajanje.

Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika ZA i da je jednoglasno usvojen Program javnih potreba u kulturi za 2015. godinu.

6. Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada

Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada vijećnicima je dana uz poziv.

U raspravu koju je otvorila predsjednica vijeća nitko se nije uključio pa predsjednica zaključuje raspravu i daje Analizu na usvajanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno prihvatilo Analizu stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada.

7. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2015. godini

Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2015. godini dostavljene su vijećnicima uz poziv.

Za raspravu se nitko nije javio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Smjernice na usvajanje.

Predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika i da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2015. godini.

8. Odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada Slunja

Prijedlog Odluke o osnivanju Savjeta mladih Grada Slunja vijećnicima je dan u materijalima.

Dodatno obrazloženje nije davano već je predsjednica otvorila raspravu.

Ivica Barić je iznio kako smo svjedoci da u prošlom sazivu Savjet mladih nije imao niti jednu sjednicu pa je predložio da se možda doda u članak 6. stavak da će Gradsko vijeće raspustiti Savjet mladih ako Savjet mladih ne održi sjednicu duže od 6 mjeseci. To je njegov prijedlog, iako u Odluci stoji da se mora održati jednom u 3 mjeseca, a takav primjer imaju druge JLS za savjet mladih. Zanima ga i članak 13. sredstva za rad Savjeta mladih gdje piše da članovi Savjeta ne primaju naknadu za svoj rad, ali imaju pravo na nadoknadu putnih troškova i troškova vezanih za rad u Savjetu, u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća, pa pita da li je to odluka koja se treba tek donijeti ili ona već postoji.

Zdenka Kovačević odgovara da odluka postoji, članovi Savjeta imaju istu naknadu kao i članovi Gradskog vijeća, ali da to ne znači da se ne može donijeti i drugačija odluka.

Ivica Barić je mišljenja da je možda dobra praksa da se ta naknada putnih troškova i troškova za rad u Savjetu može dati na osnovi zapisnika o održanoj sjednici.

Zdenka Kovačević je objasnila kako nema isplate sredstava bez izvješća predsjednika Savjeta o tome kada je održana sjednica i tko je toj sjednici prisustvovao, on na to izvješće mora staviti svoj potpis i tek onda ide isplata, nema isplate bez nekog dokumenta.

Zoran Ivšić se osvrnuo na članak 13. u kojem stoji da se Savjetu osiguravaju prostorni i drugi uvjeti za nesmetani rad i održavanje sjednica, pa pita da li i oni onda plaćaju 100 kn korištenje vijećnice.

Zdenka Kovačević je odgovorila da ne plaćaju jer Savjet mladih je savjetodavno tijelo Grada i po zakonu mu se mora osigurati prostor.

Mario Medved predlaže, pošto se radi o Savjetu mladih, a u Odluci piše da će se javni poziv objaviti na web stranici i oglasnoj ploči Grada, a web stranica Grada je jako loša i slabo je posjećena, bar po njegovim saznanjima, a da mladi ulaze u općinu ne vidi toliko često, da se to poprati i objavom na Facebook stranici Grada koja je praćena, pa kada se već radi o mladima, neka imaju tu informaciju.

Zdenka Kovačević odgovara kako i inače sve naše obavijesti koje prate rad i neke aktivnosti gradske uprave idu na Facebook stranicu, a pored toga pismeno će se obavijestiti i Osnovnu školu i Srednju školu da je oglašen javni poziv i da mogu kandidirati.

Josip Štefanac predlaže da ova Odluka ide i u medije, a to je Radio Slunj, misli da to ne bi ništa koštalo i da se tako proba zainteresirati mladost koja bi trebala biti ovdje nazočna i raditi na tome. Ako se bude javilo više kandidata, imat ćemo i kvalitetnije ljude u tome i to će moći zaživjeti pa zato sugerira da obavijest ide i par dana na Radio Slunj.

Zdenka Kovačević odgovara da će obavijest naravno ići i na Radio Slunju, Grad objavljuje sve na Radio Slunju, natječaje i druge stvari. Dodaje da je ovom Odlukom propisan minimum koji mora biti te da nije nikome cilj da se na bilo koji način sada prikriva osnivanje Savjeta mladih ili da se dobije što manje kandidata. Ponovila je kako će se pisanim putem obavijestiti i Osnovnu i Srednju školu kao što se i do sada radilo, ići će informacija na Radio Slunju, a i na druge medije ako još neki padne na pamet.

Diana Cindrić je izvijestila vijećnike kako je i u prijašnjem sazivu prilikom osnivanja Savjeta mladih bio upućen poziv u ustanovu u kojoj ona radi, sastalo se učeničko vijeće, učeničko vijeće svake škole, što piše u Odluci, može samo predložiti članove savjeta i smatra da je to i najbolja baza, znači Srednja škola i Osnovna škola, za članove Savjeta mladih. Tu tajni nema, čak što više, sve je bilo transparentno i dobre su bile namjere, a kako je dalje funkcioniralo, u to ne bi ulazila, zaključila je gđa Cindrić.

Josip Štefanac kaže kako je na prošlim sjednicama potaknuo pitanje rada Savjeta mladih i tražio i pisani odgovor, što je i dobio i u istom je konstatirano da u ovom sazivu vijeća u 2 godine Savjet mladih nije radio. Time je na neki način potaknuto da se on osnuje i smatra da treba apelirati na njih, na mlade na sve moguće načine da dođu, da odlučuju.

Zdenka Kovačević se složila da Savjet mladih nije bio baš jako aktivan, dodavši kako je, činjenica, generalno sa svim udrugama da su one više-manje oslonjene na jednog ili dva čovjeka i na njihovu aktivnost, znači ako je predsjednik aktivan i agilan, ta će udruga raditi i funkcionirati, ako nije, ako je zauzet nekim drugim obvezama, onda se dogodi ovo što se dogodilo i našem savjetu, tako da misli da će to najviše ovisiti o osobama koje se izaberu i njihovom interesu i angažmanu.

Više se nitko nije javio za raspravu pa je predsjednica zaključila raspravu i konstatirala da je g. Barić predložio amandman.

Ivica Barić misli da to ne mora niti biti poseban članak .

Zdenka Kovačević je pojasnila kako bi, po Zakonu, Savjet mladih trebao svaka 3 mjeseca održavati sjednice, znači čim prođe više od tri mjeseca postoje uvjeti za njegovo raspuštanje.

Ivica Barić pita zašto onda u drugim JLS imaju takav članak, to nije on izmislio, sve imaju potpuno iste odluke i takav članak. Vjeruje da je razlog što je lakše onda pozvati se na taj članak i raspustiti Savjet. .

Zdenka Kovačević odgovara da se ne treba pozivati uopće na Odluku, ako je zakonom predviđeno raspuštanje jer Zakon je ipak propis višeg reda od naše Odluke.

Ivica Barić smatra da je to prečesto što je zakonom propisano da se mora sjednica održati u roku od 3 mjeseca, to je prečesto i vjeruje da će zbog toga biti problema definitivno i da bi bilo bolje da je obavezno dva puta godišnje imati sjednice.

Zdenka Kovačević se složila da će to biti problem, ali je dodala kako je to ipak pomak u odnosu na dosadašnji zakon koji je propisivao da se mora održavati sjednica svaka 2 mjeseca što je bilo češće nego zakonom propisan rok za sjednice Gradskog vijeća, sada su savjet mladih izjednačili sa Gradskim vijećem.

Ivica Barić se izjasnio, ako neće biti problema to izregulirati, odnosno reagirati ako se ne bude radilo, da povlači svoj prijedlog.

Potom je predsjednica zaključila raspravu i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o osnivanju Savjeta mladih Grada Slunja.

9. Odluka o prijenosu bez naknade komunalnih vodnih građevina na Komunalac d.o.o. Slunj za vodoopskrbu i odvodnju

Odluka o prijenosu bez naknade komunalnih vodnih građevina na Komunalac d.o.o. Slunj za vodoopskrbu i odvodnju vijećnicima je dana u materijalima pa je predsjednica otvorila raspravu.

Mario Medved smatra da bi se o ovom dalo puno toga reći, nema nikakvo pitanje nego čisto da se raspravi o ovom što se dešava na državnoj razini. Koliko vidi, ušli smo u neku kolotečinu, ne zna kako bi to uopće nazvao, imamo obavezu nešto raditi odnosno po zakonskim obavezama moramo donositi nekakve odluke, a na žalost, ovo malo građana se ništa ne pita. Bilo je, kaže, na jednom neformalnom razgovoru pred godinu dana riječi o budućnost naših voda i budućnost naše vode općenito koju kupujemo i koju konzumiramo. „Mi smo odvojili poduzeće i sada imamo poduzeće koje se samo bavi vodovodom i odvodnjom, slijedeći korak je prenašamo svu imovinu koja je gradska na to poduzeće, slijedeći korak je okrupnjavanje tih poduzeća na županijskoj razini gdje bi recimo Grad Slunj imao 2% udjela te firme, to je ono što sam čuo i što uopće ne sumnjam u to“ rekao je g. Medved te nastavio: „slijedeći korak što će biti je privatiziranje takvih firmi koje su okrupnjene, imaju znači infrastrukturu koju je platio Grad i građani i mi ćemo to fino prodati. Znači mi opet sudjelujemo i gledamo, na žalost, taj proces privatizacije koji je uništio ovu državu i koji će izgleda i dalje uništavati ovu državu. To sam morao reći, moj jedini praktični savjet građanima je da čuvaju bunare i šternje jer slijedeće što će biti kada se privatizira, ako do toga dođe, vjerujem da hoće nakon nekoliko godina, voda će sigurno poskupiti drastično, volio bi da se tu da nešto napravit, ali zakonski smo stvarno ograničeni“.

Josip Štefanac traži gđu Kovačević da to malo pojasni, ovo što je govorio g. Medved je dosta utemeljeno.

Zdenka Kovačević je istaknula slijedeće: „Mi se možemo složiti ili ne složiti s gospodinom Medvedom, ali i on sam je rekao da moramo izvršavati zakonske obveze, nisam ja donijela Zakon. Uostalom, ako se sjećate, i u nalogu revizije je jedna od primjedbi bila da nismo izvršili prijenos javnih vodnih građevina na komunalno poduzeće pa ste nam prigovorili da ne radimo, između ostalog, svoj posao. Znači, to je nešto na što nas obvezuje Zakon, a i kontroliraju nas. Ne bi rekla da je ovo toliki problem jer mi u biti samo imovinu kojom sada u ovom trenutku upravlja Komunalac iz poslovnih knjiga grada prenosimo komunalnom poduzeću, to je više papirnati prijenos nego što je doista stvarni prijenos. Zašto se nama ovo dogodilo? Zato što smo imali različite izvore financiranja, neki izvori financiranja tipa Fonda za regionalni razvoj je insistirao da podnositelj zahtjeva i nositelj svih projekata budu JLS pa se dogodilo da smo neke velike projekte financirali mi i bili nositelji investicije mi kao Grad, a ne Komunalac, veliki dio ovih objekata se već nalazi i to i u obrazloženju piše, već ih vodi komunalno poduzeće za onaj dio gdje su oni bili nositelji investicije, recimo Hrvatske vode su sredstva davala izričito i direktno komunalnom poduzeću, a ne JLS. Jedan od većih projekata koji se prenosi i gdje je investitor isto bio Grad je vodovod Slunj – Veljun koji je pod točkom 1. a to je u biti ona velika donacija još iz 1996. godine iz Italije gdje je donaciju dobio Grad i onda su ta sredstva ulagana u vodocrpilište, u pristupnu cestu, u dovršetak vodovoda Novo Selo i nešto u sanaciju rezervoara Melnica. Ovaj preostali dio, na žalost, g. Medved je u pravu, nama slijedi okrupnjavanje barem po svemu onom što sada zakon propisuje, slijedi okrupnjavanje vodovodnih poduzeća, mislim da Gradsko vijeće na to ne može utjecati, niti bi nam vrijedilo da ne izvršimo obvezu na koju nas zakon obvezuje“.

Mario Medved smatra da je još ono će se može, a to je apelirati na gradonačelnika, ne zna kada će te odluke dolaziti, da li slijedećih godina, ne zna tko će tada biti gradonačelnik, ali treba svakako apelirati da se takve stvari pokušaju spriječiti nekakvim protestima ili na bilo koji način jer vidimo u kom smjeru to sve ide.

Gradonačelnik vjeruje da će to biti nemoguće, ponovio je što je rekla i pročelnica da revizija zahtjeva to, oni to traže i to se mora provesti. „Da li će kroz vrijeme to ići ka novom okrupnjavanju, vjerojatno hoće“ kaže gradonačelnik i dodaje „,ali mi ćemo imati svoju imovinu koja će i dalje biti na Komunalcu, neće se Komunalac uništiti, on će samo biti u jednom većem sustavu koji će voditi računa o svima nama, naše će ostati nama“.

Mario Medved je samo ponovio kako želi da se gradonačelnik zalaže za dobrobit građana, jer ako ćemo mi biti dioničari u nekom društvu u kojem će biti naše vlasništvo 2%, mi tu više nećemo biti gospodari, to više nije naše, smatra g. Medved jer 2% je ništa, mi smo nebitni u toj priči onda i tada to više neće biti na dobrobit ovih građana nego će samo veliki imati koristi od toga, to je ono što će se desiti sigurno.

Gradonačelnik odgovara da ćemo i tada biti vlasnici onoliko koliko budemo, to će i dalje biti naša imovina, neće se dogoditi da to pripadne nekom većem komunalcu koji će biti u županiji da će nas oni prodati, ne zna kome, to se ne može dogoditi, to je i dalje naše.

Đuro Mihajlović pita za vodovod Veljun koji je ranije bio od Mjesnog odbora, ljudi su ga sami napravili svojim sredstvima, a toga sada nema nigdje u evidenciji, niti Komunalca niti bilo koga, pa pita što s tim napraviti.

Gradonačelnik odgovara kako je ponekad bolje dati ga da netko vodi o njemu računa nego da ostane na MO.

Đuro Mihajlović se slaže s tim, nije niti rekao da je to loše, tamo su veći troškovi nego što imaju prinos, ali ga zanima imovinski kako će se to riješiti, ako se gradi sada ovaj cjevovod do njihovog vodocrpilišta.

Gradonačelnik je potvrdio da se cjevovod radi do vodocrpilišta, ali ta mreža ostaje ista za sada kakva je, a da li će ona moći izdržati sada taj pritisak, to će se vidjeti.

Đuro Mihajlović kaže kako zna to, ali ga zanima čisto imovinski vezano sa ovim da se ovo daje Komunalcu, Komunalac u svojim knjigama nema nigdje taj vodovod.

Gradonačelnik smatra da će se morati i to provesti, kada novi cjevovod dođe do Veljuna, mreža će biti prihvaćena takva kakva je, ako već sada nije prihvaćena u Komunalcu, misli da oni već sada imaju tu kompletnu mrežu pod kontrolom, čini mu se da idu tamo na intervencije i mada vjeruje da se ta mreža još ne vodi kod njih, u narednih par godina će se sve to regulirati pa i taj vodovod.

U raspravu se više nitko nije uključio pa je predsjednica istu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika i da je Gradsko vijeće sa 13 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo Odluku o prijenosu bez naknade komunalnih vodnih građevina na Komunalac d.o.o. Slunj za vodoopskrbu i odvodnju

10. Odluka o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Komunalnog društva LIPA d.o.o. o izmjeni Izjave o osnivanju Društva

Odluku o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Komunalnog društva LIPA d.o.o. o izmjeni Izjave o osnivanju Društva vijećnici su dobili u materijalima zajedno sa obrazloženjem.

U raspravu se nitko nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Komunalnog društva LIPA d.o.o. o izmjeni Izjave o osnivanju Društva.

11. Odluka o prodaji k.č. br. 89/2 k.o. Gornje Primišlje

Prijedlog Odluke o prodaji k.č. br. 89/2 k.o. Gornje Primišlje vijećnicima je dan u materijalima.

Otvorena rasprava.

Mario Medved traži pojašnjenje, kakva je to zgrada, je li u ikakvoj funkciji i u kakvom je stanju.

Gradonačelnik je odgovorio da je to zgrada takva da ne zna da će se nešto od nje moći iskoristiti, bez krova je i bez ičega, ali Lovačko društvo je zainteresirano za to, oni bi to preuredili, nadaju se nekim sredstvima i on ne vidi razloga zašto se to ne bi prodalo, to je zgrada koja ne služi nikome osim što se urušava sama po sebi i misli da je bolje da se to proda i da netko to uredi. Naglasio je kako je vještak procijenio zgradu i kako nemamo nekog razloga zadržavati je za sebe, jer Grad tamo nema nikakvih planova.

Nakon rasprave predsjednica daje Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika, od čega je 12 vijećnika glasalo ZA Odluku dok su 2 vijećnika bila SUZDRŽANA pa je predsjednica konstatirala da je Gradsko vijeće većinom glasova donijelo Odluku o prodaji k.č. br. 89/2 k..o. Gornje Primišlje.

12. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG1

Vijećnici su u materijalima dobili, pored teksta Odluke i kartografski prikaz pa je predsjednica Vijeća istaknula kako se svih ovih 30 točaka odnosi na ceste u k.o. Kremen pa je zamolila gđu Sandru Jerković da pojasni vijećnicima o čemu se radi.

Sandra Jerković. iznosi kako je, temeljem odluke ministra pravosuđa Općinski sud u Karlovcu objavio pokretanje postupka za osnivanje zemljišne knjige za područje k.o. Kremen te su tako sve osobe koje smatraju da im pripada pravo koje bi trebalo upisati u zemljišne knjige, u obvezi staviti svoju prijavu prava vlasništva u gruntovnicu do 31. 12. 2014. godine. Slijedom toga je i Grad Slunj, temeljem Zakona o cestama, pristupio evidentiranju nerazvrstanih cesta u k.o. Kremen pri čemu se evidentiralo ukupno 30 nerazvrstanih cesta s tim da su određene ceste označene kao glavne, to su one koje idu kroz naselja i nerazvrstane ceste kao prilazi koje su malo udaljenije od samog centra naselja.

Nakon ovog kratkog uvoda predsjednica je otvorila raspravu.

Ivanka Magdić smatra da oni kao vijećnici moraju vjerovati struci jer npr. za Kuterovac Glavicu ne zna koja je to cesta, ne razumije to, ali misli da je to izmjereno i da treba to podržati.

Sandra Jerković je pojasnila kako su uzimani toponimi koji su stalne oznake i to se neće mijenjati, ti toponimi su uzimani u opisnom dijelu ceste jer ceste moraju imati i opisni i skraćeni dio.

Zoran Ivšić pita da su to sve ceste koje postoje.

Sandra Jerković odgovara da jesu, one moraju postojati da bi ih mogli temeljem Zakona o cestama evidentirati kao nerazvrstane ceste.

Kako se više nitko nije javio za raspravu predsjednica je raspravu zaključila i dala na glasanje Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG1.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG1.

13. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG2

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG2 dana je u materijalima.