Dobrodošli na stranice Grada Slunja


Trg dr Franje Tuđmana 12, 47240 Slunj
OIB: 33366502542
MB: 2714159
IBAN: HR98 2340 0091 8400 0000 1
Centrala: 047/ 777-102
fax: 047/777-122
e- mail: grad-slunj@ka.t-com.hr

UREDOVNO VRIJEME ZA PRIJEM STRANAKA
KOD GRADONAČELNIKA:
ČETVRTKOM OD 8-10 SATI

Ozujak 2017
Pon Uto Sri Cet Pet Sub Ned
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2

16. sjednica gradskog vijeća

Zapisnik

sa 16. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 26. 11. 2014. godine u vijećnici.

Sjednicu je u 13,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne  i konstatirala da istoj prisustvuje svih 15   članova Gradskog vijeća.

Sjednici prisustvuju:  Marina Mrkonja, Ivica Barić, Katarina Rendulić, Đuro Mihajlović,  Mario Medved, Ivan Bogović, Davor Požega, Ivanka Magdić,  Diana Cindrić, Ivan Požega,  Marinko Radočaj,  Zoran Ivšić, Damir Vuković, Josip Štefanac i Mihaela Turkalj.

Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju:Jure Katić, gradonačelnik, Zdenka Kovačević - pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Marija Vukošić – voditeljica Odsjeka za proračun i financije, Ivanka Šebalj – voditeljica Odsjeka za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i stanovanje i novinari.

Zapisničar: Ankica Štefanac.

 

AKTUALNI SAT

Predsjednica poziva vijećnike upisane za „Aktualni sat“ da uzmu riječ.

Marinko Radočaj  pita gradonačelnika, vjeruje da je on odgovoran za to, o radu mjesnih odbora,  da li mjesni odbori podnose njemu  nekakva izvješća, tromjesečna, polugodišnja, godišnja o svom radu. Konkretno na području MO gdje  živi, nije baš nekakav rad MO, niti se sastaju, niti se bilo što događa.

Gradonačelnik odgovara da je predsjednik  MO Cvitović Oliver Turkalj, malo je više zauzet i možda malo i  neaktivan, ali ostali MO su dosta aktivni. Ističe da je možda malo neaktivniji i  MO Taborište, a što se tiče  izvješća, kaže kako nema nekih izvješća, ne dobiva  ih, ali vjeruje da će ih biti. Podsjetio je vijećnike kako je imao pred dva mjeseca zajednički  sastanak sa predsjednicima MO, ni tada  Oliver nije bio, vjerojatno  zbog  prezauzetosti pa sugerira da se možda na nivou MO donese odluka   da ga mijenja zamjenik.

Marinko Radočaj je dalje pitao da li Grad  doznačuje kakva sredstva MO, koliko se sjeća gradonačelnik je pričao o tome  da su  dodijeljena sredstva MO za popravak  putova, cesta, zanima ga  da li je to tako ili nije.

Gradonačelnik odgovara da svaki MO ima određena sredstva, misli da su skoro svi to već iskoristili, možda je nešto u Furjanu  ostalo jer su  oni  tražili da ide šišanje živica, a to nema u cjeniku  odnosno u ponudi Ceste pa će Vijeće,  možda već na slijedećoj sjednici,  morati to uvesti da bi se i taj dio mogao rješavati u pojedinim MO gdje ima  takvih potreba. Za Cvitović ovog trenutka ne  zna da li su ispunili svoju kvotu,  koliko mu je poznato nešto su rješavali na tom  prostoru.

Marinko Radočaj dodaje kako ga to  baš i zanima konkretno,  što se radilo i gdje se radilo.

Gradonačelnik ga je uputio na  predsjednika MO, predsjednik MO mora potpisati svaki nalog koji je kod njega u MO i svaki nalog mora biti ovjeren od Dražena Kotića, komunalnog redara.

Marinko Radočaj  ne zna da li ima pravo uopće to tražiti, ali smatra da bi bilo dobro ako mogu  dobiti nekakvo izvješće o tim financijama u smislu  gdje su ti novci utrošeni po  svim MO, ne samo u Cvitoviću  i koliko je uopće sredstava utrošeno.

Gradonačelnik odgovara da svi MO točno znaju koliko je kod njih utrošeno sredstava, g. Štefanac i Dražen Kotić su zajedno s predsjednikom MO  definirali kome što treba napraviti,  neki su računi već plaćeni, neki još nisu, ali do kraja ovog mjeseca sve bi trebalo biti riješeno.

Marinko Radočaj pita da li to onda  znači da oni  kao vijećnici ne mogu  dobiti to  izvješće gdje se što radilo po tim MO.

Gradonačelnik ogovara da se  sve  može dobiti i sve se može vidjeti i nema razloga da se ne može znati gdje je što utrošeno.

Marinko Radočaj dodaje kako  ne misli ja da je to utrošeno bez veze, nego ga  čisto zanima što se gdje radilo, konkretno za Cvitović ne zna da li je išta  rađeno.

Gradonačelnik je ponovio da  samo Cvitović možda nije do kraja riješio,  odnosno nije u toku da li su tamo išta  rješavali, zna da je bilo riječi o tome  da će se raditi prema Marindolskom brdu. Ponovio je kako je g. Štefanac  u kontaktu sa predsjednicima MO, konkretno je i danas g. Štefanac bio kod njega i  rješavali su i dogovarali  nešto za Furjan  te ponovo uputio vijećnika da o tome  pita predsjednika svog MO,  koliko je riješeno i kada će se rješavati.

Josip Štefanac se osvrnuo na datum 16. 11. 2014. godine kada je bio Dan sjećanja koji je  obilježen na jedan dostojanstven način i osobno  se zahvalio gradonačelniku koji je tu dao dobar doprinos da je  taj Dan obilježen na primjeren način unatoč tome što nije bio prenesen u medijima, niti u Večernjem listu, niti u Jutarnjem, niti je  bilo koja televizija spomenula Slunj, ni slovom ni brojkom. To mu je  žao pa koristi priliku što je  danas na sjednici  gospođa iz Večernjeg lista da možda to prenese za neki drugi put. Slijedeća stvar se odnosi na naš  proračun gdje je uvidio da se planiraju sredstva za Savjet mladih, taj  odbor navodno postoji sukladno zakonu, temeljem zakona se mora i financirati, međutim, u ovom sazivu Vijeća nisu dobili niti jedno izvješće pa pita  da li taj savjet radi,  da li se predviđaju sredstva i  koliko se njima daje sredstava. Dodaje kako imamo  Odluku o izvršavanju proračuna koja kaže da svi korisnici koji su na proračunu moraju podnositi izvješće, da se zna izvijestiti članove Vijeća i Gradonačelnika kuda i kako se troše novci, to je članak 29. Odluke. S ovim pomalo i   provocira da se to Vijeće osnuje i da konačno počne raditi kako je to i zamišljeno jer u 2 godine,  koliko je njemu poznato,  nisu se niti jednom sastali. Mislio je to  pitanje postaviti gđi. Kovačević, ali pošto nje  nema,   pita gradonačelnika da li ima kakvu informaciju o tome.

Gradonačelnik se najprije osvrnuo na  Dan sjećanja 16. 11. koji je  obilježen  dostojanstveno, a to su popratili samo Radio Slunj i TV4r. Da bi nas više pratili, traže  određena sredstva koja se trenutno  iz proračuna ne mogu  izdvojiti. Složio se s konstatacijom da nas nitko drugi nije popratio,  ispada da se ovdje ništa nije ni događalo bez obzira što se dogodilo, jer poslije Vukovara, najviše žrtava ima na ovom prostoru, nigdje drugdje nije toliko stradalo ljudi koliko kod nas, kaže gradonačelnik i dodaje kako je na području Slunja, Cetingrada i Rakovice, odnosno na području bivše Općine Slunj  stradalo 352 ljudi, a to se nigdje ne vodi,  kao da nas nije ni bilo, medijski se ne možemo probiti niti na jednu televiziju. Dodaje kako nas  Večernji list nešto malo prati, navodno prate kada ide ovdje nešto za što oni znaju, a čudi ga  da za 16. 11. nisu znali, tako da u Večernjem listu nije bilo niti jedne jedine riječi. Žao mu je zbog toga i kaže, da nismo  bili organizirani onako kako smo bili '91. kod nas bi se dogodilo nešto slično kao i u Vukovaru,  da si nismo osigurali izlaz prema Bosni, ovdje bi bio  masakr kao i u Vukovaru, ali zahvaljujući zapovjednicima i pribranosti ljudi koji su tada bili, to se nije dogodilo. Većinom su ti ljudi bili i sada na obilježavanju Dana sjećanja, sve se  ponovilo, ali to nitko nije čuo, osim njih koji to tako, tako znaju, ali razgovarati će se sa gospodom sa televizije da  nas ponekad dođu obići, bar jednom u par godina narednih, jer  20 godina je prošlo, ne zna da li su bili ovdje jednom. „Svaka čast Škabrnji, bilo je još mjesta stradavanja, ali Slunja nema nigdje, znači ni tada nitko nije pitao za nas, tako ni sada“ naglasio je gradonačelnik. Što se tiče Savjeta mladih nije  u toku  i ne zna da li oni funkcioniraju ili ne,  ali zna da su neka sredstva za njih odvojena.

Marija Vukošić je pojasnila da su sredstva za njihov rad  predviđena u proračunu, to je tijelo kao i Gradsko vijeće pa  za svaku sjednicu imaju pravo na  naknadu u visini kao i članovi Gradskog vijeća kada prisustvuju sjednici, međutim, tijekom 2013. i u 2014. godini nije bila niti jedna sjednica službeno održana pa samim tim naknade nisu isplaćivane.

Josip Štefanac je zatražio  pisano izvješće o tome, da se to konstatira i da se  proba to Vijeće  dignuti na noge, da počne funkcionirati.

Predsjednica  odgovara g. Štefancu da će  dobiti  odgovor na svoje pitanje s obzirom da trenutno pročelnica nije tu.

Đuro Mihajlović pita  za  vodovod Slunj – Veljun, zadnja je informacija bila  da se treba potpisivati ugovor pa ga  zanima je li potpisan ugovor  sa Hrvatskim vodama.

Gradonačelnik odgovara da je vodovod Slunj – Veljun  ušao u završnu fazu, mislilo je  da će to ići puno brže, ali to ide dosta sporo iz razloga što ta dokumentacija  mora biti  preciznija nego za neke druge natječaje, veliki je to  natječaj i posebno se mora paziti da ne dođe  do poništavanja istog. Jučer  je bio  u Hrvatskim vodama,   ugovor je riješen, sve je riješeno, potpisano što se tiče odobrenja vodovoda i sada se  samo radi upravo na tom dijelu  natječaja koji bi trebao biti raspisan do  8. 12., nada se da će tog datuma  sigurno biti  raspisan. Dodao je kako je došlo i do neke male  promjene u troškovniku odnosno tražen je dodatni troškovnik  koji je jučer njima dostavljen, određena je osoba  koji vodi taj projekt, a on je ujedno  određen i za njihov projektantski nadzor, znači određen je  nadzori i projektantski, konzultantski i investitorski, za  konzultantski nadzor će biti odgovoran Komunalac Slunj i njegova naknada za taj posao će biti 1% od ukupnog iznosa, projektantski nadzor će biti određen, koliki će  iznos tog nadzora biti još nije određeno, govori se o 2% i sam investitorski nadzor koji je već određen ispred Hrvatskih voda i taj dio rješavaju Hrvatske vode. Konstatirao je da se to  privodi kraju, te neke  sitnice se treba  još riješiti i  do 8. 12. natječaj bi trebao izići, tako mu je jučer u Hrvatskim vodama  rekao direktor. 

Đuro Mihajlović pita  je li komunalno društvo Komunalac sposobno za to, da li imaju kadrove koji mogu to napraviti.

Gradonačelnik odgovara da  imaju i oni, a ima i Grad kadrove, međutim, bez  obzira što imamo kadrove, morali smo angažirati, odnosno Hrvatske vode su  angažirale konzultantskog člana koji će biti uključen, najviše oko samog  natječaja, ti natječaji su dosta komplicirani, natječaj je velik i tu se javljaju  jake firme  koje opet imaju s druge strane stručne ljude koji rade samo po pitanju natječaja i da ne bi  došlo do nekog propusta,  Hrvatske vode  su angažirale konzultanta. On vjeruje i nada se da će do 8. 12. to  biti raspisano, a što se  sredstava tiče naglasio je kako danas Vijeće treba donijeti jednu izjavu da osiguravamo  sredstva, odnosno  da smo osigurali  svoj dio učešća u tome, odnosno da imamo za 2014. godinu osigurano 260.000 kn, da ćemo u slijedećoj godini osigurati  800.000 kn, a u  2016. godini 950.000 kn, što je u biti  određena garancija da Grad stoji iza Komunalnog poduzeća Slunj.

Đuro Mihajlović dalje pita da li je  Grad poslao  za slijedeću godinu Županijskoj upravi za ceste  zahtjev  u smislu koje županijske ceste na ovom području bi trebalo  modernizirati.

Gradonačelnik odgovara da je bio  sa direktorom Županijskih cesta koji mu je rekao  da zna kakvo je stanje  na našim cestama, ali će  biti  jako teško nešto izvoditi  jer je na prostoru cijele Karlovačke županije došlo do preko 60 klizišta i sva su na županijskim cestama. Dodaje kako je prema Cetingradu jedan veliki odron i  postoji opasnost da će biti i prekinut promet na relaciji Slunj – Cetingrad jer je na 2 mjesta katastrofalno stanje, na jednom jako kritično i ne znaju što će napraviti jer nemaju  sredstava za sve. Imaju u planu što raditi i neku večer je slušao direktora kada je na TV4r govorio da nema baš previše neasfaltiranih županijskih cesta, u biti  neasfaltiranih županijskih cesta ima najviše na našem području, obećao je da će nešto napraviti. Također je iznio kako mu je danas javljeno  iz Furjana da je županijska cesta  između Broćanca i Furjana jako razvaljena, kamioni su vozili tom cestom i razvalili je da se skoro ne može ni prolaziti. Ponovio je kako u Županijskim cestama sve znaju,  znaju kakvo je stanje županijskih cesta na našem području, a što će napraviti, sve ovisi o njima.

Đuro Mihajlović smatra da  ovisi to i o Gradu što će napraviti, koliko će se  zalagati, nije Grad u potpunosti nemoćan,  ako Grad jednostavno ne potencira to pitanje i ne potkrijepi  kvalitetnim podacima o tome koliko na našem području ima županijskih cesta, koliko je, u odnosu na sve županijske ceste, neasfaltiranih na našem području, sredstva će ići i dalje na krpanje umjesto na modernizaciju. Kaže kako je gradonačelnik i sam rekao  da na nekim područjima ima jako malo neasfaltiranih cesta, na ovom području ih ima najviše, vjeruje da ih nema puno niti  Rakovica, ne zna da li Cetingrad ima uopće takvih cesta, znači ostale su samo kod nas i dio Vojnića pa ako  se na tome jednostavno ne insistira, onda će sredstva ići na krpanje umjesto na modernizaciju ili presvlačenje slojeva na već postojećim cestama koje su u prometu i koje, takve kakve jesu,  mogu izdržati još desetak godina. Stoga smatra da ipak  zavisi puno toga o Gradu, ako on ne preda zahtjev prema određenim cestama jasno da oni neće sami to raditi. Naveo je i to kako je  Grad  predao zahtjev da se postavi nekoliko znakova prije 3 godine, o tome je već govorio, radi se o oznakama naselja na tim županijskim cestama, a apsolutno nije napravljeno ništa i da sada  pita upravni odjel zašto to nije napravljeno, nitko mu ne bi znao odgovoriti, ni komunalni odsjek jer jednostavno ne kontaktiraju s njima,  napisali jesu to i jednostavno zaboravili. On smatra da je to  bitno  ljudima koji prolaze tim cestama,  ne znaju u kom smjeru ići, a to je stavka za Županijsku upravu za ceste nekoliko tisuća kuna,  svaki  znak košta par stotina kuna jer radi se o  najobičnijoj oznaci  naselja.

Gradonačelnik odgovara da je zahtjev poslan i da će se sigurno  vršiti pritisak na njih.

Đuro Mihajlović dodaje kako se ovo nije odnosilo na  gradonačelnika, već na službe koje  to trebaju napraviti,  a zna se koje su to službe i one bi to trebale  odraditi i bez gradonačelnika.

Gradonačelnik je još dodao kako to Grad neće niti raditi već to trebaju raditi  Županijske ceste ili u njihove ime Ceste Karlovac

Đuro Mihajlović zna da to  Ceste Karlovac rade, ali  zna da one neće  same to potencirati

Gradonačelnik je još jednom naglasio da će,  što se tiče Grada, sigurno biti obaviješteni,  izvješće će im biti poslano, a kako će oni reagirati ne zna, ali  zna da im je  momentalno  račun  tanak i nije baš preoptimističan jer imaju previše  problema.

Đuro Mihajlović  se slaže da je sada situacija takva, ali konstatira da situacija kod nas nije od jučer.

 

Predsjednica Vijeća zaključila je Aktualni sat i prešla na utvrđivanje dnevnog reda.

Za današnju sjednicu predlaže dnevni red kakav su vijećnici dobili  uz slijedeću dopunu: točka 10. – Odluka o izmjenama programa javnih potreba u kulturi za 2014.,  točka 11. - Različito i takav dopunjeni dnevni red daje na usvajanje.

Vijećnik Ivica Barić pita da li je moguće pitati nešto u vezi ove točke, da li je rasprava moguća.

Predsjednica odgovara da se o dnevnom redu u pravilu ne raspravlja i daje dnevni red na glasanje.

Nakon što je konstatirala da je glasalo svih 15  vijećnika predsjednica iznosi da je Gradsko vijeće sa 11 glasova ZA, 3 glasa PROTIV i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo slijedeći

 

Dnevni red

 

1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 15. sjednice Gradskog vijeća

2. Proračun Grada Slunja za 2015. godinu

3. Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Slunja za 2015. godinu

4. Odluka o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Grada Slunja

5. Odluka o izmjeni Odluke o komunalnom doprinosu

6. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Grada

7. Odluka o izmjeni Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2014. godini

8. Odluka o raspodjeli sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću  i članova izabranih s liste grupe birača

9. Izjava o osiguranju sredstava za sufinanciranje izgradnje javnih vodnih građevina

10. Odluka o izmjenama Programa javnih potreba u kulturi  za 2014. godinu

11. Različito

 

1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 15. Sjednice Gradskog vijeća

Zapisnik sa 15. sjednice Gradskog vijeća vijećnici su dobili u materijalima pa je predsjednica pozvala vijećnike, ukoliko imaju kakvih primjedbi na zapisnik da ih iznesu.

Nitko od vijećnika nije imao primjedbe pa je predsjednica dala Zapisnik na usvajanje.

Nakon glasanja predsjednica konstatira da je glasalo 15 vijećnika i da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Zapisnik odnosno donijelo Zaključak o usvajanju Zapisnika sa 15. sjednice Gradskog vijeća održane 05. 11. 2014. godine.

 

2. Proračun Grada Slunja za 2015. godinu

Prijedlog Proračuna Grada Slunja za 2015. godinu zajedno sa pisanim opširnim obrazloženjem vijećnicima je dan uz poziv.

Prije otvaranja rasprave predsjednica Vijeća poziva Đuru Mihajlovića, predsjednika Odbora za proračun i financije da iznese stav Odbora.

Đuro Mihajlović iznosi kako je  Odbor  održao sjednicu, Odbor  smatra da je proračun dosta prenapregnut  s obzirom na činjenicu da se gube određeni sigurni prihodi od komunalne naknade, od  poreza na dohodak, a dobivaju se određene stavke neizvjesne kao npr. neizvjesna su  sredstva iz EU,  fondova, jer ta  sredstva ne zavise  samo od nas, nego moguće i od određenih problema na državnom nivou, naime  vraćen je Program  za ruralni razvoj, tako da postoji mogućnost da se dio tih sredstava jednostavno neće moći ostvariti iduće godine. Jasno je da  postoji rebalans, ali naglašava da je  tu  i   zaduživanje zbog tih sredstava tako da to stvara jednu dodatnu neizvjesnost svemu tome. U proračunu je dobro što se našla sredstva za investicije, npr. za kapitalnu investiciju,  koja je  najveća do sada, tj. vodovod Slunj – Veljun koji ima i šire značenje i dobro je što se konačno ulazi u povlačenje tih sredstava EU,  na tome se ipak napravilo nešto konkretno i bilo je  krajnje vrijeme da se počne s tim, da se uđe u to i da se obuče ljudi koji bi vodili te projekte  odavde,  da imaju određeno iskustvo. S te strane je proračun prihvatljiv, smatra predsjednik Odbora, a s druge strane,  po njegovom osobnom mišljenju, smatra da se  nije pokazalo dovoljno senzibiliteta u uštedama jer zna se  kakva je situacija ovdje, nema rezanja određenih troškova, počev od samih zaposlenih pa do stavki reprezentacije,  donacija određenim udrugama i dr. Slažu se da treba pomagati,  ali smatraju, ovo što smo dobili, da je to možda i predizborno, možda ne sve,  ali  ima i takvog folklora u tome. Inače Odbor predlaže da se proračun prihvati, kaže na kraju predsjednik Odbora.

Gradonačelnik je dao nekoliko uvodnih napomena vezano uz sam prijedlog Proračuna gdje je istaknuo kako su na svim nivoima, od županije, države, sredstva   smanjena tako da je i Grad išao  sa onim što ovog momenta može, nismo dobili nikakve projekcije od strane države, pa se proračun slagao  prema našim mogućnostima. Znači proračun je planiran sa 20.357.000 kn što izgleda kao veliki proračun,  kaže gradonačelnik, ali on je u  stvari 18,3 mil. kn jer 2 mil. se prenosi kao višak iz ove godine,  tako da će biti oko 20 mil. Gosp.  Mihajlović je rekao da dolazi do smanjenja svih prihoda, sa svih strana, što se također vidi i nama su ukupno  smanjeni prihodi u odnosu na ovu godinu za 34%, znači 34% proračun će biti manji planiran za slijedeću godinu nego ovu. Taj manjak će se   nadoknaditi dijelom  korištenjem sredstava  iz EU fondova. Istaknuo je  kako su  prihodi od  poreza  za ovu godinu planirana  u iznosu od  oko 6.2 mil.kn, a za  slijedeću godinu oko  5,4 mil. Kn, znači pad 13%, a što se tiče same komunalne naknade za 2014.  godinu bilo je planirano 5,1 mil.kn, a  za slijedeću  750.000 kn, znači 4,4 mil. Kn  manje sredstava. 750.000 kn komunalne naknade  nema dovoljno  ni za troškove koji se financiraju iz  komunalne naknade nego će se morati  trošiti sredstva iz ostalih prihoda  Grada da bi nadoknadili dio komunalne naknade. „U prihodima se planira i 5,5 mil.kn koja sredstva se odnose  na izgradnju ulica preko programa ruralnog razvoja i iako je to  upitno za slijedeću godinu, konzultanti su nas uvjerili da bi to trebalo krenuti iduće godine i mi smo načelno prihvatili da bi preko tog fonda prijavili 3 ulice, I poljski put, Mrežničku i prilaznu cestu pročistaču sa 5,5 kn“ kaže gradonačelnik i dodaje da bi 2,75 mil  bila avansno odobreno, sredstva bi  avansno dobili,  ali ne bez nekog jamstva, dok bi se za  preostalih 2,75 mil. Kn  morali kreditno zadužiti, ta sredstva bi Gradu bila vraćena,  ali bi  snosili trošak kamate  dok se taj kredit ne bi vratio i to bi opet iznosilo od 5-10% veličine ovog projekta, tako da se sve svodi ipak na to naše učešće, znači nećemo ga badava dobiti, zaključuje gradonačelnik Također iznosi kako se planiraju sredstva ministarstava, koje kakvih fondova i Županije, a to se najviše odnosi na sufinanciranje vezano za Rastoke, za kulturnu baštinu i dr. Što se tiče rashoda iznosi kako se,  bez obzira na ovo  stanje kakvo je,    kapitalni projekti dalje nastavljaju,  ne odustaje se od njih,  osigurali smo sredstva za projekt Slunj – Veljun za iduću godinu od 800.000 kn, osigurali smo sredstva za  izradu projektne  dokumentacije za izradu nogostupa uz D1, a tu je napomenuo kako možda dođe do određenih promjena jer  razgovarao je  sa Cestama možda bi oni čak prihvatili rekonstrukciju cijele ulice kroz sam centar grada pa bi nam to malo išlo u prilog, ali ćemo opet imati tu svoj dio troška. Dalje iznosi kako imamo projektnu dokumentaciju za odvodnju I i II poljskog puta, cijeli  Lalić Gaj, Sliv A i Sliv D, neće se  stati niti sa Slivom D za što su isto predviđena sredstva, znači sredstva za nastavak izrade projektne dokumentacije jer je prijašnji projekt vraćen. Također se nastavlja sa investicijom u  Rastokama, osobito kod turističko informativnog centra u Rastokama odnosno pješački most preko Korane, projektna dokumentacija je  malo zastala radi same parcelacije čestice, ali će se to  tijekom iduće godine nastaviti, planirana su sredstva za izradu projektne dokumentacije za  sanaciju mosta Sv. Ivana, osiguravaju se  sredstva za projekt poticanje energetske učinkovitosti pučanstvu. Tu je napomenuo kako  nismo u mogućnosti prihvatiti sve ono što su nam navodno nudili, prihvaćena je jedna mogućnost, a to je da se ide  na sufinanciranje  fasada i krovišta, tu Grad treba  osigurati samo 2,5% ali  ta 2,5% je nekih 30.000 kuna na milion kuna njihovih i taj dio je prihvaćen. Osigurano je i nešto malo sredstava za opremanje i nabavu vozila u LIPI i za opremanje same LIPE jer znamo  kakvo je kod njih stanje. „To je što se tiče ukupnog pregleda našeg proračuna, drugih sredstava nema, raspolažemo s ovim s čime raspolažemo.  Da vam samo kažem da se ide na uštede na svim pravcima, i u gradskoj upravi i sa svim korisnici proračuna svugdje je dogovoreno, ide se na maksimalnu štednju“ kaže gradonačelnik i dodaje „vodite računa da je ovo privremeni proračun, vjerojatno će on doživjeti neke promjene već u 2. ili 3. mjesecu kada ćemo morati ići na rebalans jer sada još nemamo točne podatke što Vlada traži od nas i na koji način će se to riješiti“.

 

Otvorena rasprava

 

Ivica Barić je najprije rekao kako imaju svojih prijedloga, ali bi ipak malo  komentirao proračun, prije svega okvirno, pa je odmah i naglasio  kako  osobno smatra da je ovo neodrživo, preoptimistično, prenapuhano i, dapače,  bio bi za ovakav proračun, sa nekim malim izmjenama, jer to  bi bilo fantastično. Smatra  da je  čak i u ovom dijelu planiranja  sredstava iz EU fondova isto preoptimistično to stavljeno pogotovo ako  znamo da nisu još uopće prihvaćene mjere. Čini mu se da će biti jako teško, odnosno  ne vidi uopće na koji način će biti moguće financiranje u 100% -tnom iznosu pogotovo kada se radi o modernizaciji ulica, asfaltiranju i sve što s tim ide, odnosno tu nije baš optimističan. U svakom slučaju pohvaljuje  korake u tom smjeru i ne želi  sada daleko i široko ići već ga zanima jedna stavka, naime,  primijetio je  u dijelu planiranja kod poduzetničkih zona da nije planirano ništa za iduću godinu, znači nula kuna. Ne zna, možda je to sada malo off topic, ali vjerojatno gradonačelnik zna o tome,  ove godine bilo je u planu otkup zemljišta u zoni male privrede gdje je bilo dosta dugo, uvjetno rečeno,  natezanja sa suvlasnicima,  informacija je da  postoji suglasnost suvlasnika, međutim, do realizacije nije došlo. Zanima ga u kojoj je to sada fazi,  a vezano za  pitanje planiranja sredstva u idućoj godini, da li je to zemljište otkupljeno, da li su utrošena sredstva, ako nisu, zašto se nisu odmah planirala sredstva za iduću godinu,  ako je otkupljeno, zašto opet nisu planirana sredstva za  opremanje zone, za infrastrukturu  i dalje što tu  ide.

Gradonačelnik odgovara kako su  poduzete  određene radnje za otkup tog zemljišta, no do toga neće doći iz razloga što su se pojavili imovinsko pravni problemi kod dvije obitelji koje su ovdje gdje se  ostavinska rasprava  zakuhala i misli da će to biti jako teško izvedivo ove godine, a ukoliko do toga ipak dođe, rebalansom se mogu sredstva osigurati.

Marija Vukošić se uključila te pojasnila kako postoji druga mogućnost,  obzirom da su  Proračunom za  2014. predviđena sredstva,  ukoliko ne budu izvršena u 2014. godini, projekt  se može izvršavati u 2015. godini, znači jedini uvjet je da projekt nije izvršen u 2014. godini, a taj uvjet zadovoljava, i iz toga razloga sredstva za  2015. nisu predviđena. Očekivalo se  da će se to možda ipak do kraja godine riješiti pa nije stavljano u novi proračun. a  za slučaj da se ne riješi,  projekt će se riješiti u 2015. godine o čemu samo gradonačelnik treba donijeti  zaključak da se odobrava izvršavanje tog projekta, neće trebati rebalans, ide sve redovno.

Gradonačelnik je još dodao kako je od svih njih jedino Ivica Flanjak spreman  i već je  pitao da li može dobiti sredstva, naravno rečeno mu je da ne može dok svi zajedno to ne riješe, a kako se sada  ostavinska rasprava  zakomplicirala,  ne vjeruje da će to biti gotovo za godinu dana, ako ne bude riješeno 2015.  sredstva će se planirati za 2016. godinu jer svakako nastojimo otkupiti to zemljište.

Ivica Barić smatra da bi u svakom slučaju u ovom dijelu svakako trebali biti aktivni jer jako dobro znamo da Grad Slunj nema ni kvadrata zemljišta na koji bi itko mogao doći i nešto raditi i napraviti, a ovo zemljište je tu blizu, blizu je infrastruktura,  ovo je „vrabac u rukama“, jer nema šanse za poduzetničku zoni kod Kosa tako skoro, tako da ovdje stvarno treba biti aktivan u tome i treba,  bez obzira na sve, pristupiti tome  krajnje ozbiljno jer kroz ove dvije godine je dosta napora napravljeno tu, vjeruje da je gradonačelnik  uložio dosta napora u vezi ovih imovinsko pravnih odnosa i, u svakom slučaju, to   ne treba  pustiti.

Gradonačelnik odgovara da je to  prioritet kada je u pitanju poduzetnička zona jer  jedino tu imamo mogućnost da nešto napravimo, ovo je drugo sve daleko i puno teže,  ovdje je infrastruktura, taj prostor nam treba i sve se pokušava u tom smislu, poslano je sve i u   Ameriku, čeka se od  njih  potpisan ugovor pa bi onda  bar ta jedna obitelj bila riješena, a  2 obitelji nisu kod Javnog bilježnika riješili pitanje ostavinske rasprave već idu na sud.

Katarina Rendulić se  kratko osvrnula  na proračun za kojeg misli da je znanstvena fantastika, kao da ga Stiven Spilberg radio, a evidentno je i zašto. Naime, pad prihoda 34%, prenapuhan proračun na 20 mil, a realan je zapravo 9, no neće se doticati toga, o tome nešto u nastavku, već se želi  dotaknuti jedne stvari tehničke naravi pa je zamolila  za obrazloženje, a riječ je o rashodima 324 naknada troškovima izvan radnog odnosa prilikom čega stoji na 7. stranici posebnog dijela proračuna da je namijenjeno 15.000 kn za 2015. godinu dok u obrazloženju na str. 5  stoji da je za tu stavku 324 osigurano 10.000 kn.

Marija Vukošić odgovara da je to  greška odnosno  i u obrazloženju treba stajati 15.000 kn.

Josip Štefanac konstatira da je Proračun, dobili su takvu  informaciju, gotovo zaključen bez 30% odnosno bez komunalne naknade s vojnog poligona, a  podnijeli smo zahtjev za ocjenu suglasnosti od  Ustavnog suda, a ovime idemo kao da ćemo to izgubiti,  pa pita da li ima tu još kakvo objašnjenje odnosno  da li se vodi postupak.

Gradonačelnik odgovara da se postupak  vodi, ali obavijest od Ustavnog suda nismo  dobili, ako to dođe, dobro došlo, onog momenta kada bi to došlo, išli bi na rebalans, ali u svakom slučaju to ovdje nismo mogli planirati. 

Josip Štefanac  još pita za stanove, naime, na prošloj sjednici se Gradsko vijeće suglasilo sa prodajom stanova pa je npr. jedan stan  prodan za 160.000 kn, međutim, ovdje u okviru podskupine 721 prihodi od prodaje građevinskog objekta, prihod od prodaje stanova sa stanarskim pravom stoji cca 50.000 kn  i prihod  od prodaje gradskih stanova i prodaja obiteljskih kuća u vlasništvu RH cca 270.000 kn, to mu se čini  nelogično da je tu tako mali prihod,  ako je samo jedan stan prodan za 160.000 kn.

Marija Vukošić odgovara da će  u ovoj godini  biti ostvarena prodaja stanova za koju je Gradsko vijeće  donijelo Odluku, odnosno  sredstva će biti  uplaćena u proračun za 2014. godinu, a prihod od  201.270. kn se računa od  eventualne prodaje stanova u 2015. godini.

Josip Štefanac kaže kako upravo zato i  pita zašto je tako mala cijena, jer stavljeno je 50.000 kn od otkupa stanova sa stanarskim pravom.

Marija Vukošić je pojasnila kako je  otkup stanova sa stanarskim pravom  druga kategorija, tu se radi o stanovima gdje vlasnici otkupljuju stan po povlaštenoj  cijeni i  o ugovorima  koji se protežu na razdoblje od 30 godina, plaćaju se mjesečne rate, a 55% tog prihoda je državni prihod, znači to nije prodaja gradskih stanova nego prodaja  stanova kod onih najmoprimaca koji su imali to pravo otkupa stana po nekoj povlaštenoj cijeni.

Josip Štefanac je još iznio kako je  na Odboru za proračun i financije postavio pitanje vezano uz kuću broj 10 u Rastokama u koju se opet ulaže oko  350.000 kn, pa traži pojašnjenje da se vidi kako se to radi.

Marija Vukošić je pojasnila kako se tu radi  o tome da je Ministarstvo kulture osiguralo sredstva za obnovu mlinica koje su pod zaštitom Ministarstva kulture, ali nije željelo ići u ugovorne odnose sa građanima, sa privatnim osobama zbog određene zaštite i namjenskog korištenja odobrenih sredstava pa su  zbog toga  ta sredstva odobrena Gradu, Grad je  bio investitor, odabrao je izvoditelje radova, plaćao račune, a Ministarstvo kulture je to sve   financiralo odnosno spuštalo novce Gradu. Po  završetku investicije Grad  mora ta ulaganja prenijeti njihovim vlasnicima, a po Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu, tom prilikom je obavezno iskazati prihod i rashod te donacije.

Ivica Barić kaže kako ga je  g. Štefanac  podsjetio na jedno pitanje u vezi  komunalne naknade, na sastanku s vijećnicima  gradonačelnik  je nešto rekao o tome. Prije toga je dao  pohvalu gradonačelniku jer je organizirao jedan sastanak sa ostalim vijećnicima tako da su  saznali nekih više informacija i o projektima i o svemu ostalom. Gradonačelnik je na tom sastanku nešto rekao o tome pa je pitao gđu Kovačević da li je Grad  ukinuo to rješenje jer  rješenje o naplati komunalne naknade donosi Grad.

Zdenka Kovačević odgovara da Grad nije ukinuo rješenje o komunalnoj naknadi,  rješenje je još uvijek na snazi, ali dodaje kako tu  imamo slijedeću situaciju: imamo rješenje o ovrsi, prvo rješenje koje je doneseno  po Općem poreznom zakonu po kojem se naplaćuju prihodi pa između ostalog i komunalna naknada je izvršeno prije isteka roka za žalbu, kako je to i moguće, u  roku za žalbu MORH se žalio, a Županijsko tijelo kao tijelo drugog stupnja je poništilo to naše rješenje o ovrsi, a Grad se  u međuvremenu naplatio. Nakon toga imamo zahtjev MORH-a koji je stigao negdje u 8. mjesecu za obnovom postupku, u obnovi postupka oni traže da se ukine rješenje o komunalnoj naknadi pozivajući se na odredbe Zakona o raspolaganju i upravljanju državnom imovinom, Grad je  njihov zahtjev za obnovu postupka obio, oni su se žalili 2. stupnju koji je poništio naše rješenje, na što je Grad  podnio tužbu Upravnom sudu, to je drugi spor  koji postoji, odnosno drugo negativno rješenje. Inače  i na ono rješenje kojim nam je ukinuta ovrha također je Grad podnio tužbu Upravnom sudu, a treća je stvar, da smo na inicijativu Gradskog vijeća podnijeli  zahtjev za ocjenom ustavnosti odredbe članka 19. Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom. S obzirom da je u svim našim rješenjima koje smo do sada donijeli drugostupanjsko  tijelo  bilo protiv nas, jednostavno je nekakav  naš zaključak da sada čekamo što će odlučiti ili Ustavni sud ili Upravni sud, da ne idemo dalje u prisilne naplate komunalne naknade mada rješenje i dalje stoji na snazi, istaknula je pročelnica te dodala kako  MORH sve račune koje dostavljamo od 6. mjeseca uredovno vraća.

Zoran Ivšić želi samo  kratko  komentirati ovaj proračun, super izgleda 20 mil. kn pa pita  gradonačelnika, u slučaju da to iz EU fondova ne prođe, da li ima neki B plan za to. Uglavnom uočava, a to već tako godinama  traje, da se svi ovi proračuni slažu oko bruto primanja zaposlenih pa onda okolo kako bude i koliko bude i kako za koga bude. U slučaju da bi došlo do nekakve krize, malo žešće, pita gradonačelnika  da li je spreman malo i pritegnuti remen.

Gradonačelnik kaže da je točno što se  tiče proračuna  da je to 20 mil, odnosno 18 mil. kn  bez viška od ove godine,  5,5 mil. kn koji nam vise i to je dobro rekao g. Mihajlović, nismo sigurni u to da ćemo to utrošiti, odnosno naši stvarni prihodi su ovo što je rekla gospodična Katarina oko 8, 9 mil kn, to je naša stvarnost, a sve drugo je nešto što nije naše pa  ukoliko ne bude išlo ovako kako smo sada predvidjeli, znači ne gledajući na EU fondove nego na naše prilike, sigurno je da će biti određenih rezova  i sa plaćama i poduzimat  će se  druge mjere. „Stiska se  remen dok ima  na njemu rupa, tako ćemo se i mi ponašati“, zaključuje gradonačelnik.

Đuro Mihajlović postavlja pitanje gradonačelniku, a to je pitao i na Odboru, radi se  o rashodima za usluge, gdje  su sadržani rashodi za Studio Butina za iduću godinu, jeli odlučio o tome da sjednice Gradskog vijeća i dalje budu javne i transparentne, odnosno  da li će biti potpisan ugovor za iduću godinu ili ne.

Gradonačelnik  odgovara kako je g. Butini najavljeno da će isto kao svugdje ići 50% sa cijenom dolje pa  ako se s tim slaže, to će ići dalje.  Ne možemo drugačije nego tako, kaže gradonačelnik.

Đuro Mihajlović smatra kako se nije baš svugdje išlo 50% dolje, negdje nije  ni 5%.

Gradonačelnik dodajekako se u nekim stvarima išlo i više, razgovarali su i najavili da će tako biti i  dogovorili su se da se neće snimati baš sva događanja u gradu. 

Đuro Mihajlović je pitao konkretno za sjednice Gradskog vijeća na što mu je gradonačelnik odgovorio da će se  sjednice Gradskog vijeća i dalje snimati.

Mario Medved  je postavio  pitanje za održavanje sustava javne rasvjete gdje je  predviđeno jedan mil. kn, a za  ovu godinu je bilo  700.000 kn,  zbog  uštede koja se napravila na način da se rasvjeta gasi tijekom noći, pa ga zanima zašto planiramo isti iznos kao  prije 2, 3 godine.

Gradonačelnik odgovarakako  to nije zbog toga što gasimo rasvjetu, to je drugi razlog.

Mario Medved kaže kako je gledao krivu godinu pa je dalje nastavio o proračunu i na tragu onoga što su već rekli kolege vijećnici, slaže se da je proračun poprilično loš, nategnut, napuhan, ne može ga previše pohvaliti pa stoga ima neke  amandmane, točnije 17 amandmana pa je krenuo redom iznositi amandmane, odnosno temeljem članka 51.  Poslovnika Gradskog vijeća Grada Slunja podnosi amandmane na Proračun Grada Slunja za 2015. godinu:

Amandman br. 1. – Razdjel 001 – Ured Gradonačelnika i Gradsko vijeće, Glava 01. – Ured Gradonačelnika, Program 1000 - redovna djelatnost izvršne vlasti, Aktivnost A100001 - Javna uprava, Funkcijska klasifikacija 111 Izvršna i zakonodavna tijela, Izvor – Opći prihodi i primici – tekući,  smanjenje stavke na 168,000,  a sredstva se prenamjenjuju  na slijedeću stavku:  Razdjel 003 Jedinstveni upravni odjel, Glava 04 – Odsjek za društvene djelatnosti, Program 1012 – školstvo, Aktivnost A100024 -  donacije Osnovnoj školi, Funkcijska klasifikacija  0912 – osnovno obrazovanje , Izvor Opći prihodi i primici – tekući kuće donacije – 30.000 kn. Obrazloženje je da je  trošak  reprezentacije od 50.000 kn prevelik i smanjuju ga na 20.000 kn, a 30.000 kn prenamjenjuju  Osnovnoj školi Slunj za informatizaciju, uvođenje e-dnevnika.

 

Radi lakšeg praćenja daje primjerak amandmana u pisanom obliku voditeljici Odsjeka za proračun i financije.

 

Amandman br. 2. - Razdjel 002. Ured Grada – Tajništvo, Program 1004 – redovna djelatnost tajništva, Aktivnost A00009 – stručno, administrativno i tehničko osoblje, funkcijska klasifikacija 0111 – Izvršna i zakonodavna tijela, Izvor – opći prihodi i primici – tekući – 311. bruto plaće smanjenje na iznos 486.178,61 kn, razlika 84.821,39 kn se  prenamjenjuje na:  Razdjel 003- Jedinstveni upravni odjel, Glava 04 – Odsjek za društvene djelatnosti, Program 1012 školstvo, Aktivnost A100024 - Donacije OŠ, Funkcijska klasifikacija  0912 osnovno obrazovanje, izvor Opći prihodi i primici – tekući, 381 tekuće donacije povećanje 2.200 kn,  Razdjel 003 – Jedinstveni upravni odjel, Glava 04,  Program 1013 – potrebe u kulturi, aktivnost A100027 – Tekuće donacije udrugama koje promiču kulturu, 381. tekuće donacije povećanje za 4.000 kn za kulturno umjetnička društva, Razdjel 003 – Jedinstveni upravni odjel, Glava 02 – Odsjek za gospodarstvo, Program 1008 – poticanje razvoja poljoprivrede,  Aktivnost  A100013 – poticanje razvoja poljoprivrede. 352 – subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora , povećanje za 30.000 kn,  Razdjel 003 – Jedinstveni upravni odjel – Glava 04. Odsjek za društvene djelatnosti, , Program 1011 – socijalna i humanitarna skrb, 372 – ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna, povećanje za 38.621,39 kn te Razdjel  003. Jedinstveni upravni odjel . Program 1011 – socijalna i humanitarna skrb, Aktivnost A100049 – Dom zdravlja Slunj, 381 tekuće donacije, povećanje za 10.000,00 kn. 

Predsjednica predlaže, radi brojnosti amandmana, da se glasa o prva dva amandmana.

Gradonačelnik se izjašnjava da ne prihvaća ove amandmane, proračun je tako složen i ovo što se sada predlaže, ne može prihvatiti. Kaže kako se o amandmanima može glasati, ali on može isto tako povući proračun.

Mario Medved odgovara gradonačelniku da ga  može odmah povući da se to riješi, a gradonačelnik kaže kako  ne dozvoljava da se ovako prebacuju  neka sredstva, vjeruje da oni  imaju svoje razloge  zašto to predlažu, ali on to ne prihvaća i pita što može gradonačelnik sa reprezentacijom od 20.000 kn za cijelu godinu.

Mario Medved odgovara da je to u gradu Slunju i za naše prilike veliki iznos i dodaje „to je  čist dovoljno za godinu dana da se ima, oprostite na izrazu, što jesti i piti“.

Gradonačelnik kaže da je to  možda mogao imati netko tko ne ide nigdje, ali on nije takav,  on ide svagdje, projekti se ne rješavaju ovdje, niti jedan se ovdje ne može riješiti.

Predsjednica Vijeća  traži od gradonačelnikada se ne obraća vijećnicima na taj način, ovi su amandmani ispred Kluba vijećnika kandidacijske liste  grupe birača, nije to samo  gospodin Mario Medved pa  moli da se obrati cijeloj Kandidacijskog grupi. Odnosno da se ne obraća vijećnicima  na taj način.

Gradonačelnik odgovara da se on može obratiti i vijećnicima i Klubu vijećnika, nije bitno, ali ne slaže se sa amandmanima, niti prvim niti drugim, o njima se može glasati, ali ako  se izglasaju, on će  povući  proračun.

Predsjednica  potom daje  amandman br. 1 na glasanje.

Nakon glasanja iznosi da je ZA amandman glasalo 9 vijećnika i konstatira da je   amandman br. 1 izglasan sa 9 glasova ZA.

Nakon što je izglasan prvi amandman predsjednica daje  na glasanje amandman br. 2. Završetkom glasanja konstatira da je prošao i amandman br. 2 jer je za njega glasalo također 9 vijećnika. 

Gradonačelnik  uzima riječ i izvješćuje Gradsko vijeće da povlači Prijedlog Proračuna Grada Slunja za 2015. godinu.

Mario Medved iznosi kako onda nema smisla dalje predlagati amandmane.

Josip Štefanac je konstatirao kako  predsjednica uvijek pita  tko je ZA, tko je PROTIV, tko je SUZDRŽAN, pa ga zanima zašto danas to nije.

Predsjednica  odgovara da se može pozvati na  članak Poslovnika koji to govori pa  u nastavku čita   članak 74. koji glasi: „Glasovanja na sjednici je javno. Gradsko vijeće može odlučiti da se o nekom pitanju glasuje tajno. Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku. Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Gradskog vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je „za“ prijedlog, zatim, tko je „protiv“ prijedloga, odnosno da li se tko „suzdržao“ od glasovanja. Glasovi vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici, a nisu glasovali „za“ niti „protiv“ prijedloga i nisu se izjasnili da se suzdržavaju od glasovanja, smatraju se suzdržanim glasovima. Kod utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja zapisnika glasuje se „za“ ili „protiv“. Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika, predsjednik Gradskog vijeća može odmah konstatirati da je amandman odbijen.“ pa  pretpostavlja da isto vrijedi i za prihvaćanje amandmana.

Gradonačelnik je iznio samo jedan primjer, a to je da je  prošle godine proračunom  bilo za reprezentaciju planirano 60.000 kn, a ovim se predlaže manja reprezentacija,  50.000 kn.

Mario Medved kaže kako on  smatra da treba biti niža te da svatko ima pravo na svoje mišljenje.

Gradonačelnik još dodajekako se iz tih sredstva  kupuju rokovnici, kalendari za sve vijećnike, na što mu je  Mario Medved  odgovorio kako je to samo ideja gdje sve može   srezati troškove, ako već nema  svojih ideja.

Gradonačelnik je ponovio kako  drugog proračuna neće imati, ne slaže se da se  skida 80.000 kn sa Ured grada, odnosno sa plaća. 

Ivica Barić vidi da  gradonačelnik žestoko brani proračun, pa želi pročitati  jednu stvar baš u vezi tih plaća, a to je  i pitanje gđi. Vukošić. Naime, u obrazloženju Proračuna, redovna djelatnost tajništva, u okviru aktivnosti stručno, administrativno i tehničko osoblje, na skupinama 311 – 321 planirana su sredstva plaća, materijalnih prava 7 zaposlenih djelatnika u Uredu Grada pa daje naglasak na slijedeću rečenicu: „Sredstva plaća su povećana u odnosu na prethodne dvije godine iz razloga mogućeg povratka na rad djelatnice koja je na dugom bolovanju, a kojoj se do sada naknada plaće isplaćivala na teret HZZO“. Zna otprilike o čemu je riječ, djelatnica je na bolovanju, ali u zadnjih 2 proračuna, odnosno i u prošlom proračunu bilo je isto  obrazloženje za povećanje proračuna u ovom dijelu tajništva, rebalans također  identično, samo ne piše brojka 7 nego  6 zaposlenika plus za još jednog zaposlenika koji se planira zaposliti na mjesto vozača domara. Zanima ga to obrazloženje, odnosno  zašto su uvijek sredstva povećana iz razloga mogućeg povratka djelatnice sa bolovanja.

Marija Vukošić odgovara,  kada se proračun radi mora se planirati sredstva za tu djelatnicu za svih 12 mjeseci, ukoliko ide rebalans, a ona nije  radila, sredstva se smanjuju  za taj dio godine kada  nije radila, međutim, za 2015.  sredstva su veća u odnosu na 2014. godinu, a isto tako i u odnosu na 2013. godinu jer za te dvije godine nismo imali troškova za nju.

Ivica Barić se zahvalio na odgovoru i dalje komentirao kako je  evidentno  po stavkama  plaća  povećanje,  najevidentnije je u Dječjem vrtiću jer se vjerojatno vraćaju djelatnice pa zato takav skok, međutim, ono što ga  zanima je to što je  prošle godine  u dijelu Ureda gradonačelnika bilo planirano nešto za bivšeg gradonačelnika Bogovića pa za bivšeg gradonačelnika Rendulića,  bio još na plaći g. Gračan i tako se  tu nešto nakupilo novaca prošle godine, odnosno  rebalansom je to bilo  ukupno 177. 100 kn na toj stavci, sada ti novci nisu planirani u 2015. godini na toj stavci, jer nemamo redovno zaposlenog gradonačelnika, međutim, ti novci su još uvijek ostali u masi plaća.

Marija Vukošić je pojasnila kako kod Vrtića imamo povećanje jer 4 djelatnice se vraćaju, mora se uzeti u obzir da  vozač tijekom 2014. godine nije bio cijelo vrijeme na plaći pa i  tu dolazi do povećanja. Naglasila je kako drugog povećanja nema, a gledajući amandmane  vidjela je da se oni  dotiču  svih plaća  kod svih odjela, smanjuju se i bruto plaće i doprinosi, pa je naglasila kako stvarnog rasta plaća nema u smislu da bi povećavali osnovicu, da bi povećavali koeficijente. Pojasnila je kako se  bruto plaća utvrđuje tako da se osnovica množi sa koeficijentom i sve se uvećava za staž djelatnika, vjeruje da je  tako i u drugim državnim službama tako da  iz godine u godinu ta masa sredstava raste neznatno, a što se tiče doprinosa na plaće, a  tu su  po amandmanima predložena malo veća sredstva za smanjenje, podsjetila je da je u 2014. godine  došlo do izmjene Zakona o doprinosima i da je od  1.5. povećana stopa doprinosa za zdravstvo  sa 13 na 15%. Zaključila je da su sva sredstva za plaće  izračunata tako da se ovim što se  predlaže dovodimo  u situaciju da jednostavno nemamo za plaće dovoljno sredstava.

Ivica Barić komentira da su zadnjim rebalansom  već bila povećana ta sredstva za doprinose na plaće

Marija Vukošić to potvrđuje i  ne zna zbog čega se sada ovim amandmanima ide na smanjenje pa zato to još jednom napominje.

Ivica Barić odgovara da se to predlaže iz vrlo jednostavne stvari,  vlastiti prihodi grada, a to je u obrazloženju napisano,  u odnosu na 2014. godinu smanjuju se za oko 34%, s druge strane su rashodi  poslovanja gdje su sve bruto plaće  prikazane, tu je prošle godine   planirano 2. 775.687,61, a za iduću godinu planira se 2.831.000 kn i to je odmah šaka u oko.

Marija Vukošić  je još jednom naglasila kako se 4 djelatnice u Vrtiću  vraćaju, 2 krajem ove godine, a 2 slijedeće, ukupno 4 u odnosu na izvršena sredstva u 2014. godini, tu je gospođa Begović naša spremačica koju isto računa za cijelu godinu, 2013. I 2014, sredstva za nju nisu izvršena, a tu je i vozač koji je bio izvršen dijelom u 2014. godini i zato je taj rast, dok  stvarnog rasta plaća u smislu koeficijenata ili osnovice nema.

Gradonačelnik dodaje kako za 2015. godinu nisu   predviđena sredstva za božićnice, za regrese niti za uskrsnice.

Mario Medved komentira kako toga već odavno nema.

Katarina Rendulić se  osvrnula na reprezentativni trošak pa  moli gđu. Vukošić da joj kaže prenosi li se išta od  tih 60.000 kn za 2014. godinu  u narednu godinu i koliko je utrošeno po mjesecima. Traži da se  to pripremiti za iduću sjednicu da vide  koliko je stvaran trošak ukupno, a i koliko je to trošeno  po mjesecima.

Mario Medved pita gradonačelnika da li da dalje čita amandmane ili on povlači proračun.

Gradonačelnik odgovara da povlači proračun jer nema mogućnosti da se  skida sa Ureda grada 80.000 kn, ako ostaju kod svojih amandmana, povlači proračun.

Mario Medved odgovara da kod amandmana ostaju.

Predsjednica konstatira da je gradonačelnik povukao Prijedlog proračuna

 

3. Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Slunja za 2015. Godinu

Predsjednica  konstatira da je  povučen Proračun za 2015. godinu pa se samim time  skida s dnevnog reda   i Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Slunja za 2015. godinu.

 

4. Odluka o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Grada Slunja

Odluka se dostavljena u materijalima zajedno sa pisanim obrazloženjem, a na samoj sjednici predsjednica je, prije otvaranja rasprave, pozvala gradonačelnika da dade dodatno obrazloženje.

Gradonačelnik je u uvodu odmah istaknuo da je  postupak  za osnivanje Javne ustanove pokrenut iz razloga  što do sada nismo uspjeli riješiti neke stvari kada je u pitanju naš turizam, razlog je i Javna ustanova Karlovačke županije i ovo što se  do sada radilo, nije bilo održivo pa je Karlovačkoj županiji  poslan prijedlog  da se Gradu odobri registracija odnosno osnivanje  vlastite Javne ustanove koja bi imala zadaću kao i sve druge javne ustanove, tj. štititi  dijelove prirode na području Grada Slunja, a to se najviše odnosi upravo na Rastoke i dobrim dijelom na Koranu.  Županija je prihvatila  taj naš zahtjev pa je slijedeće u  proceduri donošenje ove odluke  kako bi se moglo ići dalje na registraciju  javne ustanove, suglasnost na to treba dati i Ministarstvo pa to onda ide na Trgovački sud. Doznao je kako će navodno u Trgovačkom sudu  biti nekih problema  u smislu da oni to neće prihvatiti, ali ističe kako ćemo insistirati na tome da osnujemo svoju Javnu ustanovu. Što se tiče sredstava za ovu Javnu ustanovu  predviđena su određena sredstva  za registraciju javne ustanove i za sam početak u visini od  100.000 kn, a iako ne zna što se s proračunom biti, smatra da je najvažnije  da se u tome ustraje i da se Javna ustanova osnuje i zaživi. Još je samo napomenuo  da će se,  prije registracije,  morati postaviti  privremeni ravnatelj koji će dalje to voditi, a o  svemu tome će odlučivati Gradsko vijeće kada dođe za to vrijeme.  

Otvorena rasprava.

Damir Vuković pohvaljuje gradonačelnika na volji i na hrabrosti za taj potez jer oni su  od početka mandata u Vijeću tražili osnivanje naše Javne ustanove i zato mu je  drago što sada dolazi do te realizacije.

Zoran Ivšić pita  da li će rezultat osnivanja naše Javne ustanove biti kakva uhljebljivanja od strane Županije, da li i koji ljudi kane doći s tom ustanovom  iz Županije ili će to biti samo naši ljudi.

Gradonačelnik odgovara kako nam  nude  gosp. Radočaja pa će se u nastavku vidjeti što će biti s tim djelatnikom, on je momentalno zaposlen kod njih u Javnoj ustanovi. Rekao im je kako ne  može tvrditi da ćemo ga zaposliti zato što još nije postavljen  ravnatelj, ne zna da li će ga ravnatelj prihvatiti, a on sam o tome ne može odlučivati pa je moguće da će to biti i na Gradskom vijeću da  takvu odluku donese jer oni insistiraju da se u paketu sa odobrenjem prebacuje i djelatnik Javne ustanove KŽ.

Katarina Rendulić  ima nekoliko pitanja pa traži da na njih odgovori tko smatra da zna te informacije. Zanima je da li je možda stavljena na papir računica koliko će ta Javna ustanova koštati Grad Slunj u ovom razdoblju kada mu se prihodi znatno smanjuju, znači postoji li neka ekonomska računica u toj Javnoj ustanovi i na koji način se predviđa prikupiti profit te Javne ustanove, na koji način se kani naplaćivati taj ulaz u Rastoke. Traži da im se to detaljnije  objasni. Ističe kako je njeno osobno  mišljenje da je Javna ustanova luksuz bogatih koji si mogu to priuštiti da bi se nešto više novca izdvajalo za ekološke razloge i ciljeve. Isto tako smatra da bi taj posao mogla bolje odrađivati neka gradska tvrtka, ako je baš riječ oko naplate ulaza, a zanima je i zakonsko ograničenje i limiti javnih ustanova  u smislu  što se planira  i na koji način se planira naplaćivati ulaz u Rastoke.

Gradonačelnik odgovara kako je  teško ovog trenutka reći  koliko će koštati javna ustanova, nada se da to neće biti previše,  u ovom proračunu je predviđeno  100.000 kn za početak jer bi imali  obavezu prema djelatniku, privremenom ravnatelju koji to već bude, te  eventualno trošak opremanja ureda, iako smatra da tu neće biti prevelikih ulaganja, a dio će trebati i za samu registraciju. Slijedeće, misli da  Javna ustanova ima  mogućnost da prikuplja ulaz i osobno smatra da taj ulaz  treba prikupljati, ne samo od grupa nego od svih, osim od građana Grada Slunja i  okolice. Isto tako smatra da to nije za bogate nego upravo za nas koji smo tu i koji moramo početi s nečim  da  prihodujemo neku kunu od tih  turista jer do sada je Grad imamo samo obvezu prema  našim Rastokama,  svaki mjesec se potroši otprilike 10.000 – 15.000 kn na uređenje Rastoka, održavanje čistoće,  a od toga nemamo nikakve koristi, od Rastoka imamo tu korist što se prihoduje nešto od  ugostitelja, ali to je nama neznatno, toliko se otprilike i potroši koliko od njih dobijemo. Nada se će ovdje biti koristi i zato smatra da  to nije  luksuz nego upravo potreba za nas i misli da ćemo mi od toga, kroz vrijeme, možda ne odmah prve godine, ali kroz vrijeme, imati sigurno korist. Što se tiče neke druge firme koja je  mogla to raditi možda i bi, ali smatra da bi tada trebali biti svjesni da bi teško  mogli doći  do nekog zajedničkog jezika,  g. Bogović pa i g. Rendulić su imali kontakte sa Javnom ustanovom KŽ, sa njima je bilo jako teško dogovarati,  uvijek je bilo propusta pa se nada da ćemo u tome ovdje biti složni.

Đuro Mihajlović također želi iznijeti svoje  mišljenje, čudi ga  da su dobili  samo Odluku o osnivanju i temeljne odredbe, nisu  dobili ništa drugo. Smatra da je trebalo  napraviti neki plan isplativosti, upravo određene troškove koji se predviđaju, određene prihode koji bi mogli biti na osnovu dosadašnjih saznanja, misli da Gradu  nije problem to  napraviti. Ovako  ima osjećaj da se doista ulazi grlom u jagode jer problema oko te naplate ima i to svi znaju.  Problem je i što to dolje nije  jedna cjelina koja je samo za turiste,  tu se i stanuje i to je malo problematično naplaćivati. Smatra da nije ovo dovoljno pripremljeno, trebalo je napraviti  plan s troškovima, s podacima koliko bi trebalo biti zaposlenih, koliki bi trebali biti prihodi što se moglo  na osnovu podataka TZ i nečeg drugog  dobiti ili neke projicirane troškove koliko se smatra da bi to došlo da se vidi je li to može financirati samo sebe. Vjeruje  da će biti  najmanje 5,6 zaposlenih  ljudi i zna se   koliki je to trošak godišnje pa pita jesmo li  svjesni tog troška jer  kada se jednom nešto osnuje obaveze idu,  ljudima treba isplaćivati plaću isto kao i gradskim djelatnicima, a rečeno je da su realni prihodi  Grada  8,9 mil. kn. „Znamo koliko ima u samog Gradu zaposlenih, znamo koje su gradske tvrtke još na proračunu, sve to znamo, od Vrtića pa nadalje, ovih 8 mil. kn proračuna ne bi bilo dovoljno samo za to“ kaže g. Mihajlović. Ne zna ni sam, u redu je da to treba napraviti, samo misli da je trebalo ozbiljnije, sistematičnije pristupiti tome i smatra kako u  Gradu ima ljudi slobodnih koji su to mogli napraviti, koji su mogli istražiti što je nužno napraviti. Dodao je kako svi možemo vidjeti i u odnosu na broj stanovnika i u odnosu  na proračun da je gradska uprava preglomazna,  20-tak ljudi, to je preglomazno, to je za proračun od 20-25 mil. kn, a nije za 8-9 mil. kn i još si natovarimo i npr. Radio. a npr. Karlovac  se svog radia  pokušava rješavati. Puno je toga, kaže,   a jako se teško odlučiti na to da se nečega treba riješiti i da se ljudima da otkaz jer cijele obitelji trpe zbog toga pa smatra da si  ovim postupkom idemo opet  natovariti još problema. Njegovo je mišljenje da je ipak trebalo to  malo dublje  sve istražiti, prikupiti podatke koliko je  bilo posjetitelja, koliko je naplaćeno ulaznica i sve ostalo, vjeruje da  ima tu stručnih ljudi koji to mogu napraviti, a  ovako se daje samo da se donese odluka, da se ide u nešto  za što  ne znamo kako  će proći.

Gradonačelnik smatra da  možemo tražiti što hoćemo, ali boji se da  pravi rezultat sigurno nećemo dobiti odmah i nećemo dobiti ako nešto niti ne  probamo, moramo probati jer inače nećemo znati. Njegovo je mišljenje da će to biti u redu jer ako je  prošle godine prihodovano  180.000 kn, a samo dio grupa je  platilo ulaz, u razgovoru sa g. Darkom Flanjkom  i njegovim, kako je on napomenuo, planom za slijedeću godinu, samo da se to naplati već bi se ostvario prihod koji bi mogao pokriti  troškove djelatnika koji će to raditi. Tu je dodao kako  djelatnici koji će raditi neće morati biti zaposleni cijelo vrijeme nego postoji mogućnost, kao i ove godine, da se uzmu studenti i osobno smatra da će sigurno prihodi biti veći nego rashodi. Dalje se osvrnuo na konstataciju da je gradska uprava preglomazna s čim se on ne slaže, 16 je djelatnika i smatra da riješiti potrebe sve koje grad ima sa 2,3 djelatnika nije moguće, ali vratio se na Javnu ustanovu gdje je predložio Gradskom vijeću da se ide u to, zna da neće biti lako, ali s nečim moramo krenuti, nekako moramo početi, nećemo mi sada zaposliti 15 ili 20 ljudi, zaposliti ćemo onoliko koliko budemo morali, zaključio je gradonačelnik.

Đuro Mihajlović smatra da u tome i je problem, ispod 5, 6 ljudi realno ne može biti, ne može samo jedan raditi tamo jer će biti otvoreno 12 sati  ili 16 sati, znači samo za 3 ulaza  treba 6 radnika, a gdje je ostalo. Ponovio je da je to trebalo staviti na papir, npr.  „Mirjana“ toliko planira, Javna ustanova u Karlovcu je ostvarila toliko i toliko i to bi koliko toliko bilo jasnije.

Gradonačelnik odgovara kako je Javna ustanova  dala projekcije da će tu biti sigurno rezultata,  oni su samo dio naplatili, odnosno naplatili su samo ono što je Darko htio. Siguran je da će javna ustanova moći sama funkcionirati i zato predlaže da se ona osnuje.

Mario Medved se izjasnio kako  načelno je za tu javnu ustanovu, ali potpisuje sve što je  g. Đuro rekao, slaže se s njim u potpunosti jer konstatira,  nemamo ništa napismeno da to može funkcionirati. Kaže gradonačelniku kako su  njegovi  argumenti rekla-kazala, po njegovom mišljenju  to   nije način kako se radi, to je neprofesionalno, to ne bi trebalo raditi na ovakav način definitivno. Smatra kako je upitna  održivost te javne ustanove, a kamoli samoodrživost. Pitao je  tko imenuje privremenog ravnatelja.

Zdenka Kovačević odgovara da privremenog ravnatelja imenuje Gradsko vijeće.

Mario Medved je na to komentirao da ne bi bilo da bude v.d. za slijedećih 10 godina kao što već imamo slučaj   u Slunju.

Gradonačelnik se obratio g. Medvedu da odmah u startu treba reći da nije za jer,  načelno je, a onda nije. 

Mario Medved poziva gradonačelnika da ga uvjeri pa će biti  za.

Gradonačelnik ponavlja kako ne možemo nešto znati ako ne probamo, moramo probati da bi znali i dodaje da može slobodno reći da nije „za“ iz tog i tog razloga,  a ne govoriti „jesmo načelno“.

Josip Štefanac podsjeća Vijeće na Odluku o naplati parkiranja kada je  također  bilo i „za“ i „protiv“ donošenja odluke, argumenti su isto visjeli  u zraku, odnosno išlo se na neki način u rizik,  rizik se isplatio što se dokazalo  kroz  naplatu prihoda. Kao članovi  ovog Vijeća imali su na uvidu  Izvješće  Javne ustanove KŽ iz kojeg se moglo vidjeti da  su ostvarili 183.000 kn dohotka u Zaštićenom krajobrazu „Slunjčica“ kojeg sada sa osnivanjem ove javne ustanove preuzima Grad,  a sve  je u konfuznom stanju, vijećnici iz Proljeća također znaju  da je tu bilo vrlo velikih problema od suradnje na provođenju tih svih zadanih zadaća. On će podržati ovu Odluku i   pozdravlja ovakav ulazak i otvaranje novih radnih mjesta jer smatra da  sa  ovom svojom letargijom, a bez preuzimanje rizika, nikad nećemo doći nigdje. Što se tiče javne ustanove smatra da smo  dovoljno sposobni, da je gradonačelnik snimio stanje, da je i preuzeo određeni rizik i da će to ići u dobrom pravcu. 

Ivica Barić se izjašnjava da je  apsolutno protiv,  potpisuje sve što je g. Mihajlović rekao koji je  ekonomist pa to gleda iz tog aspekta, dok on  gleda iz drugog aspekta, s  tehničkog aspekta i aspekta zaštite prirode. „Mi moramo znati da svaka zaštita košta, ono što je napomenuo g. Mihajlović, znači kruške i jabuke i ostala zbrajanja tu nisu baš vjeran  pokazatelj onog što će se događati“ kaže g. Barić i nastavlja. „ Znači, bojim se da opet idemo u smislu generiranja radnih mjesta od strane Grada, a napomenuo sam već jedanput da Grad Slunj ne može direktno generirati radna mjesta, dakako da može, ali ne bi trebao, ni za novo zapošljavanje, ni za vozače, domare i smatram da ovo isto ide u tom smjeru jer  te plaće opet ulaze u ovu istu masu plaća, apsolutno sam protiv toga jer mi ne znamo u što idemo, ovo je totalno srljanje“. U ove dvije  godine  gradonačelnici su govorili o toj suradnji s ustanovama na županijskom nivou i zna da to štima, pretpostavlja da ne štima nikako, međutim, ići dolje  u takvu situaciju i bez jasnih zakonskih uporišta, bez nekakvih mišljenja turističke inspekcije, gdje je sve to li-la, obavezivati se u tom smjeru, apsolutno je protiv toga i to je rekao gradonačelniku na sastanku.

Diana Cindrić je istaknula kako joj se čini da su jako puno raspravljali o tome prije, stavovi su bili da javnu ustanovu trebamo osnovati i zato se sada pita zbog čega toliko suprostavljanja, odnosno negativnih razmišljanja u tom smjeru. Slaže se kako je to rekao i g. Štefanac, ako ne probamo,  nećemo znati. Što se tiče radnih mjesta, ona će se otvoriti, ali ona ne bi trebala biti sva na neodređeno radno vrijeme nego putem studentskih servisa ili već kako to zakonske odredbe dozvoljavaju, a isplativost će se svakako vidjeti, sigurna je u to prema pokazateljima koji su nama za sada poznati od UO „Mirjana“ i Javne  ustanove KŽ. „Znači cijelo smo vrijeme govorili da treba Slunj imati to, da treba to uzeti, a sada smo odjednom protiv, nije mi to uistinu jasno“, zaključuje gđa Cindrić.

Mario Medved se osvrnuo na ovo što je g. Štefanac usporedio naplatu parkinga i Javnu ustanovu, dobar je to primjer jer se tada točno  znalo koliko ljudi treba da odradi taj posao, znalo  se koliko bi njihove plaće koštale, znalo se koliko aparati koštaju, koliko ta investicija košta Grad, znalo se sve i stavilo se sve na papir i bili su uvjereni da će se barem plaće vratiti, nije se  računalo na nikakav dobitak,  cilj je bio  da se parkinzi rasterete, što se i postiglo i da ti turisti parkiraju auto i ostave neke novce, ali sve je to bilo na papiru i to se znalo. „Nije to bila znanstvena fantastika, mi smo znali da će se to samo održavati sigurno, o zaradi nije bilo nikada govora, da se od toga zarađuje, to nije bilo i ne može se uspoređivati jedna Javna ustanova o kojoj nemamo niti jedne brojke podataka“, zaključio je g. Medved.

Josip Štefanac odgovara g. Medvedu „vi ste vizionari, vidim da ste vizionari“.

Katarina Rendulić je postavila pitanje  gđi Kovačević sa pravne strane, koji sve zaposlenici  moraju biti zaposleni u Javnoj ustanovi, koji kadar mora postojati kod zaposlenika, točnije koja struka, odnosno stručna sprema.

Zdenka Kovačević odgovara da  Zakon o zaštiti prirode propisuje 3 obvezne osobe,  ravnatelj, to je osoba s visokom stručnom spremom,  stručni voditelj, također osoba sa VSS s tim da ta osoba mora biti prirodoslovnog, biotehničkog, biološkog smjera i  čuvar prirode, to je osoba sa srednjoj stručnom spremom.

Josip Štefanac je prokomentirao  da to piše u Odluci pa ga je predsjednica upozorila da se javi za riječ.

Josip Štefanac se potom obratio predsjednici da samo njega  upozorava kada negdje upada, dok svoje  kolege iz Proljeća nije ni jednom  upozorila, a npr. zadnji put je g. Barić ovdje  spomenuo pedaliranje, nije ga upozorila, a njega se upozorava pa ispada da samo on  treba šutjeti.

Predsjednica moli da ne ometa rad Vijeća, traži od vijećnika da digne ruku i dobit će pravo govora. 

Josip Štefanac je ponovio kako je samo želio reći da to piše u Odluci o osnivanju javne ustanove i smatra da je bespredmetno  da to pita, ako nije čitala materijale.

Katarina Rendulić odgovara kako je s  razlogom to pitala jer ne zna o kakvom mi onda studentskom servisu pričamo, ako nam treba VSS u većini kadrova za tu  Javnu  ustanovu.

Gradonačelnik je pojasnio da preko student servisa mogu biti  vodići.

Ivica Barić je,  pošto je neposredno prozvan, podsjetio g. Štefanca  da se on tada javio za riječ te da taj  komentar nije uopće bio namijenjen njemu nego je bio metaforički namijenjen nekom drugome,  ne zna zašto ga se uopće  uspoređuje.

Ivan Bogović,  obzirom da je dugo sudjelovao u tome mora reći kako  i tada, kad se i radilo na tome,  nije baš bilo potpore šire javnosti, odnosno  prije  2 godine, kada je krenulo predizborno vrijeme,  uglavnom su bili samo  napadi na način i rad  te Ustanove odnosno na način organiziranja te Ustanove i sve se  svodilo na to da ne trebaju nama ili neće nama neki iz Karlovca upravljati i odlučivati  što ćemo mi raditi na području Grada, odnosno što ćemo raditi na području Rastoka. Tada nije iznosio neke stvari jer je smatrao  da ih ne treba  iznositi, a sada ih može reći obzirom da je Grad pred osnivanjem svoje Javne ustanove pa je u nastavku rekao: „Tada je tim područjem upravljala Županijska javna ustanova, činjenica je da se ona financirala iz Županijskog proračuna i činjenica je da smo mi na području naše lokalne samouprave njih koristili za ono što je nama bilo bitno, upravo za ono o čemu sada govorimo. Dakle, ta Javna ustanova koju je netko drugi financirao, donijela je potrebne akte koji su trebali za funkcioniranje  tog zaštićenog područja i otišli smo korak dalje na način da smo pokušali organizirati  dijelom  i naplatu posjećivanja Rastoka imajući u vidu podatke da preko stotinu agencija dovodi grupe u Rastoke i činjenicu da te agencija ostvaruju prihod od toga i na tom području, a mi smo bili promatrači, odnosno bili smo oni koji smo samo sanirali stanje i čistili to područje, dodatno ga uređivali i ulagali pripremajući za ovo za što se nadam da će se dogoditi. Dakle, pretpostavljam da ćete se složiti sa mnom kad kažem da smo tada dobro postupili da smo koristili jednu ustanovu koju drugi financiraju i da nama ona da kompletne pokazatelje kada mi budemo spremni krenuti dalje. Moja procjena je osobna tada bila i mojih suradnika da je upravo ova godina koja prolazi trebala dati taj konkretan podatak, ali ova godina je prošla tako da i ono što smo u prošloj godini postigli, u ovoj godini je devastirano, odnosno vraćeno na početak i nismo imali taj pokazatelj. Ovdje je netko i spomenuo brojku u 2013. znači taj prihod je bio  183.000 kn Javnoj ustanovi i uistinu je to jedini prihod JU na području naše Županije odnosno na prostoru kojeg su oni štitili, na kojem su oni upravljali. Da se  ovu godinu nastavio taj rad ili taj način koji možda i nije bio kompletan, ali je bio sigurno početak za nešto što se trebalo dogoditi, mi bi danas lakše raspravljali odnosno imali bi podatke, a moja procjena je da smo mi ovu godinu i na taj način mogli u gradskom proračunu imati prihod od oko pola mil kn, ili je mogla Javna ustanova  ta sredstva utrošiti na lokalitetu. Na žalost ove godine se to nije odradilo, ali još jednom podvlačim svi smo govorili da  ne treba nama netko sa strane, možemo mi to sami odraditi i sada  smo upravo pred tom odlukom da probamo to sami odraditi. Vjerujem da ćemo se mi više angažirati nego što se angažirali djelatnici županijske javne ustanove na ovom prostoru jer je nama veći interes, njima je taj turistički dio bio nametnut od naše strane, to njima nije odgovaralo i zato su oni sada to vrlo lako prepustili Gradu da osnuje javnu ustanovu, a mi trebamo odlučiti da li smo spremni. Ja pretpostavljam da jesmo i da moramo preuzeti dio rizika kada već nismo iskoristili ono što smo imali priliku da ove godine dobijemo konkretne pokazatelje“.

Zoran Ivšić pita  što u slučaju da ne uspije taj projekt, tko je onda kriv, „krivo je more“ dodaje na kraju.

Gradonačelnik odgovara da  neće svijet propasti ako ne uspijemo, ali se nada da ćemo uspjeti  i zato predlaže da idemo u to,  vjeruje da ćemo svi zajedno uspjeti riješiti to. „Nije to samo moj projekt, to je projekt svih nas, pokazatelja ima koliko hoćemo, a ne treba nam drugih pokazatelja jer vidimo da svaki dan stane na desetke autobusa s turistima, prolaze kroz Rastoke, obilaze, prave nam smeće, a mi od toga nemamo nikakve koristi“ kaže gradonačelnik i nastavlja: „Bio sam  u Zadru u crkvi Sv. Donata, popeo se na vrh crkve i platio 15 kn ulaz, a ovdje se ipak pokazalo  da se može naplatiti, Javna ustanova naplatila je 183.000 kn i to od samo jako malog dijela tih turista, a kada krene prava kontrola turista onda će biti sigurno drugačije, ne vjerujem da se može dogoditi da  ne uspije“.

Ivica Barić želi  još kratko komentirati jer, čini mu se,  da su nekako prozivani od većine vijećnika radi te neke kontre, zbog takvih komentara želi reći  da upravo zato što, na kraju krajeva,  žele dobro ovom Gradu i žele nekakve razborite postupke, apsolutno je protiv toga da diže ruke pa neka se gradonačelnik  gomba s tim kako zna, želi upravo  suprotno da  gradonačelniku bude lakše  raditi, da  svima bude lakše  raditi i upravo zato takva razmišljanja i takve odluke. Kaže kako bi i njima  najlakše bilo jednostavno dići ruke za Javnu ustanova, oni nisu kontra samo zato da budu kontra nego upravo razmišljaju  o svim momentima o kojima treba razmišljati, a među njima je i pitanje  koje su realne mogućnosti provedbe toga svega. Dodao je na kraju  kako se ovim ne kupe  nikakvi politički bodovi jer, na kraju krajeva, ovo nije uopće socijalno pitanje  na čemu se inače kupe politički bodovi pa da se sada  gombaju oko toga.

Mario Medved kaže kako mu je zanimljiv  odgovor gradonačelnika  na pitanje kolege, što onda ako propadne i nastavlja: „To govori o vama kako se ponašate s novcima ovih građana, znači što onda ako propadne, nije uopće bitno, jeli, nije to vaš novac, to je novac građana ovog Grada, s njim treba pametnije raspolagati, lako je tako  raspolagati, ako propadne nikome ništa, ajmo dalje, ta izjava nije u redu i ne bi trebala s vaše strane biti uopće izjavljena“.

Gradonačelnik odgovara kako u biti nije niti htio ništa reći o tome ako propadne, htio je reći općenito  da je puno stvari  u životu propalo pa neće ni ovdje svijet propasti ako se to  ne dogodi, ali naglašava kako je uvjeren da to ne može propasti upravo iz razloga što ga je i g. Flanjak uvjerio, mada nije trebao, da je možda svega 5% ulaza naplaćeno, znači samo dio turista je platio ulaz preko njegove Agencije i ustanova je ostvarila  180.000 kn prihoda,  a ubuduće se neće moći dogoditi da dođe neka grupa, a da se ne prijavi i da im se ne naplati ulaz.

Katarina Rendulić je u ime kluba vijećnika Proljeća zatražila stanku

Predsjednica odobrava stanku od 10 minuta.

Đuro Mihajlović se ponovo javio te zamolio vijećnike da poštuju drugačije mišljenje, misli da je to kod ove teme jako bitno, ne moramo se svi  slagati oko nečega i može svatko iznijeti svoje mišljenje, pa traži da se to  dozvoli i da nema nekih reakcija i nastavlja: „Jasno je i mislim da se svi slažu s tim da to treba napraviti i da treba ubirati te prihode koji su tu, to je toliko jasno da o tome ne bi trebalo razgovarati i nekog napadati da je protiv toga, nije nitko protiv toga, govorimo samo o  načinu što bi trebalo napraviti  da to bude efikasno, da to donosi dobit, a ne gubitak, da ne gubimo u tome u ovim vremenima. Upravo o tome govorimo, to nije toliko jednostavno.  Na osnovu ovog što je rekao gradonačelnik moguće da tu ima puno istine, ali ne mora značiti. Zašto bi se javna ustanova tako lako  odricala   „zlatne koke“, zašto bi se odricala  „Mirjana“, upravo to hoću reći, ništa drugo, a na osnovu ovog što je sada rečeno ja ne mogu dati svoj  glas za to“.

Zoran Ivšić je  mišljenja da to jednostavno nije dobro prezentirano i nije dovoljno elaborirano, u stvari, nije nikako elaborirano i vjeruje da  to najviše muči vijećnike, bez obzira tko bio za, tko protiv. Znači, smatra da je trebalo   malo bolje razraditi to, barem neke brojeve staviti na papir pa da se bolje upoznaju  jer  nisu svi uvijek uključeni do kraja što je to.

Ivanka Magdić se ne može  složiti s ovakvim konstatacijama od vijećnika, smatra da je Odluka pripremljena, radi se o Oduci o osnivanju Javne ustanove za upravljanjem zaštićenim dijelovima prirode na području Grada Slunja, u toj Odluci piše sve, tko, što, kako, koji su izvori financiranja, što će ta javna ustanova raditi.  Gleda to s druge  strane i vjeruje da  predlagatelj, naš gradonačelnik, sigurno nije to iz rukava izvukao. U nastavku iznosi: „Mi imamo, kako vam je i g. Bogović pokušao prikazati,  neka iskustva i sa Javnom ustanovom iz Karlovca, a imamo i totalni nered koji se desio tijekom ove godine, imamo i neke financijske pokazatelje, raditi tu sada nekakve stručne analize  i davati tablice kolike bi bile plaće, što bi ovo,  ili ono, to bi nas odvuklo do proljeća, doći će turistička sezona, a ova odluka je početak uopće priče o rješavanju tog pitanja u Slunju, što znači da bi iza nje onda uslijedila registracija kod Trgovačkog suda, postupak imenovanja,  onda taj privremeni ravnatelj bi morao napraviti nekakav plan, a  tek dolazimo do ovog što vi tražite od gradonačelnika danas ovdje, to prenosimo na  odgovornu buduću osobu te javne ustanove. Svi se slažemo  da je situacija kakva je sada neodrživa, svi  se slažemo kao vijećnici da moramo napraviti reda, a u ovim zakonskim  problemima koji bi se navodno mogli  javljati, mislim da su to stručne službe grada itekako dobro proučile, svi živi naplaćuju nekakve ulaske u neka svoja prirodna bogatstva i nitko nema zakonskih i inih problema, pa nećemo imati ni mi. Doista bi molila vijećnike, ajmo probati s te strane raspravljati, ajmo kazati da, evo odluka se predlaže krajem 11. mjeseca,  kako bi se upravo sve pripremilo za iduću turističku sezonu i kako bismo mogli startati sa jednim redom u tom gradu što se tiče i ovog pitanja. Sada to gledati odmah kroz to da će se netko  uhljebiti ili zaposliti, kažem vam da niti riječi od toga uopće nije bilo, moramo poštivati zakonske propise u jednom dijelu, u drugom dijelu imamo niz mogućnosti jer nam Vlada govori da slijedeće godine imamo mjere ove i one, pa sve će se nastojati riješiti. Zašto vi sumnjate da se karlovačkoj županiji isplati iz proračuna kompletno financirati svoju javnu ustanovu, a mi pokušavamo složiti priču da će ova sama sebe opravdavati, ali da napravimo reda u našem gradu,. Mislim da je sve na vrijeme, za sve imamo vremena, još će biti prilike  za analizu pa vas  molim podržite prvi korak u rješavanju jednog problema koji će grad kad-tad morati riješiti“.

Marinko Radočaj se osvrnuo na konstataciju  gradonačelnika  da bi kod registracije javne ustanove mogli imati nekakvih problema sa Trgovačkim sudom, a kako dalje nije ništa govorio, zanima ga  kakvi bi to bili problemi.

Gradonačelnik je najprije rekao kako se ipak  nada da neće biti problema,  navodno bi moglo biti nekih nesuglasica sa njima u smislu da  nam to neće odobriti na kraju. Vjeruje da nam  oni ne mogu zabraniti nešto što mi želimo u našem gradu, to je grad,  nije to da neka firma nešto želi, Grad ima pravo na svom  prostoru definirati što želi, smatra gradonačelnik.

Marinko Radočaj pita konkretno  što oni navode.

Gradonačelnik ogovara da  nisu ništa navodili,  samo su napomenuli  da su  prije to odobrili Općini Rakovica, a da nisu to trebali.

Zdenka Kovačević je dopunila kako je  mišljenje  u Trgovačkom sudu, u sudskom registru da Karlovačka županija ne može  prenijeti dio osnivačkih prava nego samo sva, odnosno oni smatraju da bi Grad onda bio  osnivač Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području cijele Županije, što po njima   ne bi moglo  opstati, a samo dio   osnivačkih prva na Grad se ne može prenijeti. To je sada takvo njihovo razmišljanje, još su  uvijek  rasprave i razgovori s njima, a kako će se to otpetljati, vidjeti će se.

Ivan Bogović  smatra da je u obrazloženju sve napisano i misli da je tu sažet cijeli smisao, pa je pročitao taj dio koji glasi: „Zakonom o ustanovama određeno je da osnivač ustanove imenuje privremenog  ravnatelja ustanove koji je ovlašten pod nadzorom osnivača obaviti pripreme za početak rada, a posebno pribaviti potrebne dozvole za početak rada te podnijeti prijavu za upis u sudski registar ustanova.“  „Dakle, donošenjem odluke stvara se preduvjet da se može nastaviti dalje, a osnivač imenuje privremenog ravnatelja, pretpostavljam da  privremeni ravnatelj ne mora biti niti stalno zaposlen, znači  može biti netko tko će se angažirati na tom poslu, a osigurana mu je plaća iz drugog izvora, odnosno da će uz nekakav redovan posao dodatno se angažirati pojedinca da pripremi te odluke“, zaključuje g. Bogović.

Kako se više nitko nije javio za riječ predsjednica je zaključila raspravu i dala Odluku na glasanje.

Završetkom  glasanja predsjednica konstatira slijedeće: glasalo je 15 vijećnika, „ZA“  Odluku se izjasnilo 10 vijećnika, „PROTIV“ Odluke su se izjasnila 3 vijećnika, a 2 vijećnika su se „SUZDRŽALA“, što znači da je Gradsko vijeće većinom glasova usvojilo Odluku o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Grada Slunja.

 

5. Odluka o izmjeni Odluke o komunalnom doprinosu

Odluka o izmjeni Odluke o komunalnom doprinosu zajedno sa obrazloženjem dana je vijećnicima u materijalima.

Na samoj sjednici gradonačelnik je dao kraći uvod pa je naglasio kako je razgovarao  sa svim vijećnicima o tome i dao  im do znanja o čemu se radi,  upoznao ih je sa  stanjem te iznio razloge zbog čega se predlaže  povećanje  komunalnog doprinosa i nastavlja: „Mi želimo nešto, a nemamo ništa i sada kada  želimo  prikupiti  nešto sredstava, ne možemo ukoliko imamo ovakav  komunalni doprinos koji je do sada bio. Ovo što je do sada bilo 1 kn, 2 i 3 kn,  tih sredstava nije dovoljno samo za  koverte i markice i  ne znam kakvih još tu troškova ima,  skoro se sve potroši od ukupne naplate komunalnog doprinosa. Znate za što se mogu koristiti sredstva komunalnog doprinosa, treba ulagati u komunalnu infrastrukturu, projektnu dokumentaciju, a mi svojih sredstava nemamo, nemamo mogućnosti u proračunu, pa tražimo da ovdje bude nekoja kuna da se može taj dio drugačije rješavati. Ovaj iznos komunalnog doprinosa kojeg mi predlažemo je   najduže i bio u Gradu Slunju, a smanjen je  da bi se pomoglo pri legalizaciji objekata. Malo sam razgovarao sa gosp. Žgelom, istina je kod legalizacije se plaća komunalni doprinos, ali samo za onaj dio gdje se dograđuje, ne dio koji je obnova napravila, tako kada je u pitanju obnova tu se jako malo doprinosa prikupi, a na vama je sada da odlučite da li mi možemo u to ući i prikupiti neka sredstva i imati sredstava za  koje-kakvu projektnu dokumentaciju za infrastrukturu za što se  ona mogu i koristiti jer to su strogo namjenska sredstva upravo za taj dio. Nemam drugog obrazloženja nego  predlažem da se donese ova Odluka da budu ovi iznosi koji su predloženi“.

Nakon uvoda  gradonačelnika predsjednica otvara raspravu.

Damir Vuković samo želi naglasiti kako sada dolazimo do onoga da je  gradonačelnik zajedno sa pravnom službom Grada olako odbio   4,5 mil. kn  od fondova za projekte za odvodnju i vodu, da bi se sada našli u situaciji da  moramo sakupljati za projekte, a mogli smo imati sve  projekte gotove i mogli su nam ih drugi platiti.

Gradonačelnik odgovara kako nismo odbili novce, odbili smo  taj način što su od nas tražili. Bio je i prekjučer u Hrvatskim vodama zajedno sa direktorom Komunalca i  ponovo su razgovarali o tome, potvrdili su da smo to morali odbiti jer nismo za to bili spremni, znači do 2016. godine mi nismo mogli imati  tu svu projektnu dokumentaciju. Podsjetio je kako je i tada rekao da se  samo  počelo s dodjelom tih sredstava. Upravo na tom sastanku im je rečeno da će  biti novi natječaj, ali  sa izmijenjenim rokom,  neće više biti rok 30. 06. 2016. godine, nego novi rok do kada će se  morati to napraviti. I tada je rekao da to prihvaćamo, ali nisu mogli prihvatiti nešto što su znali da neće moći  izvršiti i onaj prvi natječaj se odnosio na velike  gradove koji su infrastrukturno već skoro riješili projektnu dokumentaciju, kao npr.  Zagreb, Slavonski Brod, Rijeka, Split. Ponavlja kako nismo  odustali,  sada  smo ponovo uključeni u to, ići će prvi natječaj, biti će promijenjen rok, neće biti 2016. godina, možda bude do 2023. godine do kada bi  trebali  imati već izvršene i radove. Dodao je kako niti jedan   dokument preko tog programa  još nije prošao. „Mi kanimo i dalje biti u kontaktu i prijavljivati sve i jedan projekt koji smo prijavili, mi i dalje imamo našu aglomeraciju  kompletnih projekata i o tome smo razgovarali da nam produže vrijeme, a to će biti natječaj možda početkom iduće godine, tako da taj dio nije  gotov. Nemoj misliti da će to biti sredstva samo onako, što god dobiješ moraš imati svoje učešće, a mi ga nemamo“, zaključuje gradonačelnik.

Damir Vuković je nastavio kako  sve ove godine Grad nije praktički ulagao previše nego samo ono što se moralo i zato smo na tom mjestu gdje jesmo, i kada je bilo novaca,  kada je bio poligon, kada su bila druga davanja u državi,   nije se napravilo ništa, a moglo je biti sve sređeno,  sada smo mogli dalje razgovarati o razvoju.

Katarina Rendulić se u ime vijećnika proljeća želi osvrnuti na  izmjenu Odluke, prikupila je nešto  materijala pa u nastavku kaže: „Mi očito brzo zaboravljamo ono što obećano ljudima, a to je bilo u nedalekoj prošlosti, u predizbornoj kampanji. Stoga bi htjela citirati i neke od planova svih stranaka koje su sudjelovale u izborima, počet ću od nas, predizborno obećanje bijaše ovako - Komunalni doprinos smanjiti na jednu kunu i time pojeftiniti legalizaciju objekata. Mislim da smo to uvelike, kako obećali, tako i ispunili. ABH i HSS – Komunalni doprinos za legalizaciju gospodarskih objekata za prijave do 30. lipnja  2013. za nula kuna. HDZ – Smanjenje komunalnog doprinosa, a SDP na žalost nisam mogla naći letak na internetskim stranicama zbog pada sustava, ali su također obećali smanjiti komunalni doprinos. Razmislimo o tome. Druga stvar, uspoređujemo se s drugim gradovima po svemu, pa tako i po tome, no drugi gradovi imaju neko drugo rješenje, primjerice, Benkovac ima 4 zone, 20, 15, 8 i 6 kn, no u napomeni glasi: - U predmetima ishođenja rješenja o izvedenom stanju u smislu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, komunalni  doprinos se obračunava u visini od  kune po m³ u svim naseljima na  području Grada Benkovca. Dalje, Đakovo 50, 30, 15, 30 kn, napomena -Visina komunalnog doprinosa u postupku legalizacije za stambeni prostor 3 kn po m³, 2. zona 1 kuna i td. sve niže i niže. Tu imamo također i primjer Osijeka, Novog Marofa koji isto tako imaju napomenu u svojim odlukama o komunalnom doprinosu da se olakša građanima u postupku legalizacije nezakonito izgrađenih objekata. Gradska službo, gradonačelniče, koji ste predložili ovu izmjenu Odluke o komunalnom doprinosu, mislim da ste napravili grešku u koracima samim time što ste trebali, možda, predložiti povišenje komunalnog doprinosa, ali također  staviti članak ili napomenu da se za postupak legalizacije obračunava nekakva druga cijena po m³. Još jedna napomena, ovo je još jedan namet našim građanima, a u ovako teškoj financijskoj situaciji za Grad, rješenja nisu nameti građanima nego štednja, stoga krenite od sebe, točnije od ove kuće“.

Zoran Ivšić je samo rekao kako  nisu sve kuće pod obnovom imale papire i nisu sve legalizirane, ne radi se samo o nadogradnji, a poslije ovog što je gđa Rendulić rekla, tj. pročitala, ne bi ništa komentirao, to samo govori o tome kako je.

Gradonačelnik kaže kako se kod predlaganja  rukovodio onim što smo imali ranije i što je bilo uvijek kod nas, gledao je i sam kako se to  u drugim gradovima  predlagalo pa je došao  do zaključka da je ovo najjednostavnije. „Na vama je da odlučite, ukoliko donesete odluku biti će tako, ukoliko ne, neće biti tako“, kaže gradonačelnik.

Đuro Mihajlović kaže kako jei na razgovoru sa gradonačelnikom rekao da je jasno da se sa ovakvim iznosima ne može puno napraviti, to je točno, te nastavio: „Kada je bilo novca, sada govorim primjer područja tamo gdje živim, kada je bilo novca komunalnog  tamo  nikad jedna kuna nije utrošena na javnu površinu, na cijelom području mjesne zajednice nema jedan metar kvadratni asfaltirane nerazvrstane ceste, neasfaltirana prometnica može biti makadamska, može biti i blatnjava, ova godina kakva je, dosta ima i blatnjavih,  niti jedna kuna nije  utrošena na groblja nikada, ima 2 groblja do kojih se ne može doći, do  2 groblja  je nasipan put, ali možda 5,6 kamiona u Veljunu i Točku,  javne rasvjete nema nigdje, znači opravdano je da  po tome kako se do sada ulagalo u  20 godina  bude doprinos 1 kn ili 2 kn, realno. Drugo,  što se tiče obnove ne znam  da li su napravljene 2 ili 3 kuće,  vlasnici su negdje u Karlovcu, roditelji su im bili tu i tako su dobili  pravo na obnovu i oni po tome   ne bi trebali plaćati,  svi ostali  koji su podnijeli zahtjev za obnovu nisu je dobili, nisu kuće dobile ni 1. ni 2. kategoriju, kamoli neke više i već desetak i više godina je samo dodjela građevinskog materijala i financiranje radova u vlastitoj izvedbi, a kako su to  uglavnom staračka domaćinstva sada,  nakon 10 godina, oni  ni ne očekuju više da im se dodjeli materijal jer nemaju novca da to naprave. Silom prilika  dogodila se legalizacija, a prije 40 ili 50 godina  se nikad nije tražila ni građevinska dozvola, niti bilo što  drugo da se nešto napravi, a  slijedom toga zakona oni moraju to plaćati, to nije samo komunalni doprinos gradu, tu se plaća i kazna  državi, plaća se geodet, plaća  se inženjer građevine i projektant tako da se to skupi na veoma puno, a 90%  stanovništva živi  od tih malih mirovina i jednostavno ne mogu to napraviti, niti će napraviti, oni jesu predali zahtjev,  ali jednostavno  ne mogu to napraviti. Budući da sam  predstavnik takvih ja ne mogu  dati glas „za“ iako sam svjestan da neke stvari treba pokrenuti, ali  izuzeća bi trebala određena postojati upravo oko tog komunalnog doprinosa što se tiče legalizacije“.

Mario Medved  samo želi ponoviti  što su kolege rekle odnosno ističe: „ Opet  idemo na teret građanima u ovim teškim vremenima, evo imate domaću zadaću, pogledajte moje amandmane i pogledajte kako se lako  može naći  150.000 kn samo kad se hoće, znači ima prostora još dosta. Što hoću reći, ne povećavati prihode nego smanjivati rashode, to sam već jedanput rekao i to je moguće, jako  puno tu još prostora ima“.

Gradonačelnik odgovara: „Svjesni ste  toga da mi neke stvari trebamo napraviti, tražite da napravimo, a nemamo s čim, možete naravno tražiti što hoćete, a ne nudite ništa, onda ne možemo to napraviti“.

Mario Medved pita kako ne nude ništa, ponudio je amandmane.

Gradonačelnik odgovara: „Mi smo vama ponudili proračun koji je realan i koji je moguć, a sve drugo je nemoguće, ovo što ste rekli da je prenapuhan, on je prenapuhan zbog 5,5 mil. kn, ovih 8 mil. kn je realno i raspoređeno tako kako je. Što se tiče ovog dijela komunalnog doprinosa isto tako  htjeli bi da imamo projektnu dokumentaciju napravljenu, a na koju način, kako bi vi došli do te projektne dokumentacije? Ajde recite, ako nećemo osigurati ili ovdje ili naplatiti od onoga tko nešto radi. Nije problem, što vi donesete ja ću to provesti, a ja predlažem onako kako mislim da je u redu, a vi donesite kako mislite da je u redu.“ Što se tiče same predizborne kampanje, ako i bude kakve kampanje,  kaže kako on to nikada neće nuditi, na sve gleda realno,  kada je bila njegova  predizborna kampanja nikad nije  rekao da će  nešto ukinuti na račun nečega, ide u interesu grada i želi da to bude kako treba, sam napraviti ne može, ali smatra da svi zajedno mogu  nešto napraviti. Ponovio je kako su sredstva komunalnog doprinosa kakav je sada dostatna samo za  te troškove koverti, markica i nekog troška ovrhe,  misli da to nema  smisla, ali na Vijeću je da o tome odluči.

Ivan Požega iznosi kako su svi objekti koji su u postupku obnove bili i oni koji su dobili građevinski materijal za  izgradnju objekta  oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa i sam ima takav slučaj, ali  moraju imati  sve papire čiste. 

Ivica Barić iznosi podatak da je  2013. godine bilo 40 rješenja.  2014. godine 97 rješenja, znači razlika je  57 rješenja i misli da od tih 57 možda 7 objekata se odnosi na   novoizgrađene  objekte.

To je potvrdila i Ivanka Šebalj dodavši da je možda maksimalno 10 novih  objekata, a sve ostalo je  legalizacija

Ivica Barić dalje pita, ako je to tako kako kaže g. Požega da obnova sve rješava, od kuda onda tih 50 objekata. Drugo, volio bi vidjeti u Odluci bar jednu namjeru da se išlo ovakvim nekim modelom pogodnosti za legalizaciju,  ili da se planira smanjenje ili bilo koji  model kako ga imaju drugi, već smatra kako se  predloženim modelom ide u  dodatno financijsko kažnjavanje građana. „Da li nismo mogli staviti još nešto u tu odluku da vidimo da se ide u tom smjeru nego mi računamo upravo s tim ljudima koji trebaju legalizirati svoju imovinu, ne možemo računati s ljudima što idu u izgradnju novih objekata zato jer ih je evo bilo 7, to je samo preslika općenito građevinskih prilika u cijelog Hrvatskoj“ zaključio je g. Barić.

Ivanka Šebalj je pojasnila, iz analize svih predmeta, da se   najčešće radi o pomoćnim   objektima i poljoprivrednim objektima, a iza toga slijedi dio stambenih objekata, nadogradnja, nadogradnja nakon obnove, ima i samostalnih objekata koji se u kompletu legaliziraju jer su   bili  potpuno nelegalno izgrađeni. Naglasila je kako se za sve pomoćne i  poljoprivredne objekte u domaćinstvu  plaća samo 20% volumena,  upravo je tih  objekata najviše te iznijela  primjer da  za  100 kubika prostora pomoćnog objekta komunalni doprinos iznosi 60 kn i to se ne mijenja i dalje se obračunava svega 20% volumena, dok se za stambene objekte  obračunava volumen u 100%-tnom iznosu.

Ivica Barić je još podsjetio kako je ta mjera bila  donesena u smislu  poticaja na izgradnju objekata kako za stambene potrebe, ali isto tako i za poslovne potrebe,  i na to se gledalo, tako da nije to samo za  potrebe legalizacije. „Na žalost,  svjedoci smo da se ništa ne radi, naše građevinske firme idu raditi okolo, idu raditi po otocima, idu raditi ne znam  kuda, kod nas se ništa ne radi i to je bio jedan moment zašto se išlo na smanjenje komunalnog doprinosa“, rekao je g. Barić. Misli da je i one godine,  prije donošenja nove odluke, bio pad komunalnog doprinosa. pretpostavlja da  2012. godine nije bilo više od 200.000 kn, možda se vara, ali po tome se može vidjeti kakva je stvarno struktura toga.

Josip Štefanac  iznosi da je također bio na  sastanku s g. gradonačelnikom što vrlo cijeni i cijeni i ovo što je Katarina Rendulić iz Proljeća navela da smo imali na predizbornom skupu po nula kuna i td., što je  navela  određene primjere, jako je lijepo da se potrudila kako bi  vidjeli da  ima gradova koji imaju nekih 20 ili 30 kuna i onih  gdje nema takvih nadoplata. Teško mu je reći da je za to da se daju novi nameti, međutim, teško mu je da Grad  jednostavno mora trpjeti gubitke na temelju nekih naših  loših odluka. U stvari kaže kako ne zna da li je odluka loša ili nije, ali zna da  u životu stjecaj okolnosti donosi određene odluke pa ako  Grad baš mora trpjeti  gubitak zbog te odluke, ona se sigurno  može promijeniti. U razgovoru je gradonačelnik  naveo primjere gdje idu gradovi sa puno većom cijenom komunalnog doprinosa. Čini mu se da moramo misliti i na našu  budućnost sutra,  čini mu se  da će ti naši građani nekako to riješiti pa je možda za to da im se dade nekakav rok, odnosno da se  ova odluka donese sa nekim odmakom, upravo da  taj namet nije baš u ovim kriznim vremenima.

Gradonačelnik je iznio neke konkretne brojke, tako  iznosi da su  sredstva komunalnog doprinosa 2011. godine  bila  138.000 kn, 2012. također 138.000 kn, 2013. godine 226.000 kn, a 2014. 86.000 kn. ako to usporedi s potrebnim sredstvima za  projektnu dokumentaciju ispada da za izradu svih  projekata treba 180.000 do 200.000 kn, znači za vodovode Kremen, Cvitović, Gornja Glina pa čak i ovdje kanalizacija Lalić gaj, ta sva dokumentacija košta 200.000 kn pa pita  zašto ne bi prikupili ta sredstva. Zna i sam da je to namet, ali zna i to da mi bez  nameta ne možemo to riješiti i dalje nastavlja: „Budite svjesni da ćemo ovaj proračun kojeg smo predložili i dalje predlagati jer drugog nemamo, ukoliko bude ovako održiv, biti će dobar jer može biti  još gore, takvi su nagovještaji da neće biti 13% umanjenje sredstava već 18% na lokalnu samoupravu, takva će porezna politika biti. Mi bi i tako  morali ići na rebalans proračuna jako brzo, da li će se nešto drugo događati sa strane politike, ne znam, ali ovo kako je sada mi ne možemo ići u nikakve projekte i tražiti neke nove projekte kad nemamo sami svojih sredstava, zapamtite, gdje god se pojavili, za ne znam koji EU fond,  nema niti jednog projekta ako nemaš svojih sredstava, znači  imaš svoja sredstva, ući ćeš u taj projekt. Jednom prilikom je gđa Višnja rekla da bi  pravila sušaru na Cvijanović Brdu, ali bez sredstava neće ići, mora imati svoja sredstva da bi mogla nešto napraviti pa bi mogla onda dobiti sredstva, moguće da će biti povrat 100%, ali problem je što   moraš uložiti svoja sredstva ili dignuti kredit. Mi za sada svojih sredstava nećemo imati toliko koliko potreba imamo, idemo na aglomeraciju ovih projekata, znači svi projekti bi trebali ući u to, ako nemamo svojih sredstava, a po ovome kako stvari stoje, jako će ih malo biti. Mi smo sredstva osigurali u ovom proračunu za ovu sada projektnu dokumentaciju, za novu projektnu dokumentaciju,  trebamo za  sliv D ići sa novom  projektnom dokumentacijom, sliv D je rađen par godina i  sada stoji, tražimo mišljenje s projektantom kako to riješiti, traže ponovo sredstva, mi ih nemamo. Vi  donesite odluku kakvu mislite da treba. Znam da su to ljudima nameti, ali bez nameta mi ne možemo ići dalje,  politika  na cijelom nivou države ide ka tome da se  smanjuju sredstava lokalnoj samoupravi, a lokalna samouprava treba  voditi računa o svojim projektima,  nudi se puno projekata, a vlastitih sredstava nema i to na žalost neće ići.“

Ivica Barić komentira  izlaganje gradonačelnika koji je govorio  o  krizi proračuna, slabijim prihodima grada, budućim projekcijama i  složio se s njim da će  biti jako teško, međutim, dodao je kako su o tome već govorili da će biti jako teško,  govorili su u trenutku kada je gradonačelnik donio  jednu od svojih  prvih odluka odnosno  kada je zaposlio  domara – vozača. „Sada u isto vrijeme govorite o tome da će biti jako teško, da su prihodi sve manji i da jednostavno nameti građanima moraju biti, a to je bila onako jedna vrlo olaka odluka koja nas košta nekih 100.000 kn godišnje,proračunskih novaca“ istaknuo je g. Barić te nastavio: „Druga stvar, spominjali ste cifre, to je jako malo prihodovanja od komunalnog doprinosa 2011.  i 2012. kada još nije ni bilo smanjenje komunalnog doprinosa na 3, 2, 1 kn, i tada je to bilo  zanemarivo, a to samo govori o tome koliko se gradi, odnosno ništa se ne gradi, ništa se ne  investira. Osvrnuo bi se na g. Štefanca, on je isto nešto komentirao u vezi tog gubitka, ja ne smatram da je to veliki gubitak, ne znam gdje bi se toliki gubitak mogao stvoriti, a druga stvar mi moramo shvatiti još jednu stvar da je Grad između ostalog i servis građana, a ne d.o.o.  Grad mora biti nekakav servis ljudima, a ako to znači u ovom dijelu nekakav skroman gubitak, mislim da to nije nešto prestrašno. U vezi ovoga što je on predložio, u vezi nekog modela s nekakvom odgodom ovoga ja bi bio za to da se ova odluka odgodi, znači povećanje komunalnog doprinosa odgoditi za neko  određeno vrijeme,  godinu dana, ili pola  godine, je nešto što bi  pozdravio.“

Zoran Ivšić pita,  budući da bi ovo trebala biti namjenska sredstva,  ukoliko ova odluka prođe,  da li gradonačelnik već ima nekakav plan kuda će s tim novcima ili će se sve to vratiti u bruto masu proračuna.

Gradonačelnik odgovara da se  ta sredstva mogu upotrijebiti samo za projekte,  čeka se konkretno projekt sliv D ponovo, projekt koji se radi već par godina i koji je došao  do lokacijske dozvole i sada se vraća natrag, na sam početak, ponovo se kreće od nule i ta sredstva će biti i za taj projekt i za sve druge projekte koje treba raditi, ne mogu  ta sredstva potrošiti za plaće.

Više se nitko nije javio za raspravu pa je predsjednica zaključila istu i dala Odluku na glasanje.

Nakon što je Gradsko vijeće glasalo predsjednica iznosi rezultate glasanja te konstatira  da je „ZA“ Odluku glasalo 6 vijećnika, „PROTIV“ Odluke je glasalo 8 vijećnika, „SUZDRŽAN“ 1 vijećnik, odnosno Gradsko vijeće nije usvojilo Odluku o izmjeni Odluke o komunalnom doprinosu.

 

6. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Grada

Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu grada sa pisanim obrazloženjem vijećnicima je dana uz poziv.

Dodatno obrazloženje na samoj sjednici nije davano već je predsjednica otvorila raspravu.

Ivica Barić se osvrnuo na  članak 15. kojeg je u nastavku pročitao, a isti glasi: „Početna cijena zakupnine ne može iznositi manje od 40 kn/m² mjesečno neovisno o lokaciji na kojoj se poslovni prostor nalazi, uz izuzetak poslovnog prostora koji je namijenjen obavljanju poslova javne uprave u kojem slučaju zakupnina ne može iznositi manje od 30,00 kn/m² mjesečno.“ Osobno smatra da je ovo nekako nepravedno, ne zna  zašto se takva razlika uopće radila. Druga stvar je članak 15. c: „ Izuzetno od odredbi članka 15. gradonačelnik može trgovačkim društvima i ustanovama kojih je jedini vlasnik i osnivač Grad dati u zakup poslovni prostor bez obveze provođenja postupka javnog natječaja …“ što isto nije u redu jer,  em što je ta prednost da se može dati nekakav atraktivan,  uvjetno rečeno,  poslovni prostor koji se može iskoristiti za neke druge svrhe, da se nešto stvarno  realno   radi u tom prostoru, nešto iz   realnog dijela sektora, tud je još i ta razliku od 10 kuna, odnosno za  taj prostor je cijena manja i  misli da to nije pravedno.

Zdenka Kovačević odgovara kako je  članak 15.  ovdje naznačen  u obrazloženju Odluke jer je njime definirana početna cijena, on nije  u prijedlogu Odluke o izmjeni i dopuni Odluke. Zašto je tu razlika? Zato što je razlika između javne uprave i gospodarstva, gospodarstvo i poduzetništvo prihoduje, a javna uprava je na službi građanima. Grad ima određene poslovne prostore koji su u vlasništvu Grada koje koriste službe javne uprave, konkretno riječ je o objektu u Školskoj br. 2 koji u zakupu ima Karlovačka županija za potrebe svoje službe za prostorno uređenje. Cijena tog poslovnog prostora je 30 kn, taj poslovni prostor je  nešto  što se koristi kao servis građanima, da tog poslovnog prostora nema pitanje da li bi Županija svoje službe imala ovdje, a to je bila jedna od prijetnji da će povući službe u Karlovac. Ova odredba sada koja je predložena u članku 15. c  inicirana je nalazom revizije u kome je,  između ostalog, rečeno da  bi svi poslovni prostori u vlasništvu Grada trebali biti dani u zakup i  da bi  svima trebala biti naplaćivana zakupnina.  Grad ima  poslovni prostor  kojeg je u zakupu tvrtka Radio Slunj, to je tvrtka koja je u 100%-tnom vlasništvu Grada  i kojoj je jedini osnivač Grad, Grad financira tu tvrtku sa najvećim dijelom sredstava i da nema Grada ne bi mogla funkcionirati i  ovo je model na koji način osigurati da ta tvrtka i dalje  ostane u tom poslovnom prostoru, a da ne mora plaćati zakupninu ili da joj Grad ne mora davati sredstva za tu zakupninu, znači, intencija je da se tvrtkama koje su u vlasništvu Grada, kojima je Grad jedini vlasnik i osnivač, prostor u kojem se oni smještaju da bi uopće mogli započeti sa radom, riječ je o Radio Slunju i o Javnoj ustanovi za koju je malo prije donijeta Odluka o osnivanju, da se smjeste u gradski prostor i oslobode plaćanja zakupnine, to je intencija ovog članka 15. Ujedno je zamolila  da se ispravi jedna  tehnička greška u članku 4.    treba stajati „Članak 27a“.

Ivica Barić se ponovo javlja za riječ i kaže:“ Htio bi se referirati na ovo izlaganje, to je upravno ono što sam htio navesti kao primjer, dobro je što sam naveo, evo imat ćemo tu javnu ustanovu, ona će biti u tom nekom našem  prostoru, uvjetno rečeno,  zauzimat će taj prostor  ajmo reći nekom drugome, možda sada neće jer znamo  kakva je situacija, međutim, mi opet ne znamo koliko nas to košta, ne znamo jer ih  besplatno tamo smještavamo, evo primjera  gdje ne znamo koliko će nas javna ustanova doći u tom dijelu, ne znamo koliko njezin smještaj košta tamo. Ja uopće  nisam za takve modele, navesti ću primjer  g. Flanjka,  nisam doživio nikad kod njega da me počastio s pićem, a da mu konobar nije donesao račun u njegovom objektu, kojeg je on potpisao i platio iz svog vlastitog džepa, razumijete o čemu pričam, to je taj model. S druge strane po meni je opet nepravedno da opet neki privatni poduzetnik plaća prostor, nešto radi, bori se, muči se, imamo tu primjera more koliko to košta mjesečno,  tu je i spomenička renta, zakupnina, a ovamo je već u startu,  teško je tu sada odvagnuti  servis građanima, Radio Slunj,  em ga subvencioniraš, em ti uzima 200.000 kn na proračunu, em mu ne naplaćuješ prostor. Ne znam koliko nas sve to skupa košta, mene to zanima.“

Zoran Ivšić   vidi ovdje da početna cijena zakupnine ne može koštati manje od 40 kn, to  je sada nekakav prijedlog pa  ne zna da li to može sada biti stvar rasprave, ako svi ti prostori stoje prazni, da li to baš mora biti najniža cijena, možda da se ona smanji i da se bar na taj način pokuša nekog  privući. Možda to može biti i  prijedlog za raspravu, da li se to može spustiti budući da sve stoji prazno, da li je bolje prazno za 40 kn ili puno za 30 ili 25 kuna po kvadratu.

Gradonačelnik smatra,  što se tiče same popunjenosti, da je i niža cijena, ako nema zainteresiranih, ne vrijedi ništa. Vjeruje da će prostor biti popunjen u narednim danima, raspisat će se natječaj, ima zainteresiranih. Dva poslovna prostora  su već riješena, ugovori su već potpisani  s Croatia osiguranjem koja je ponudila  cijenu 45 kuna, ne zna da li je bilo još kandidata, komisija je to sve provela i taj je poslovni prostor riješen, Allianz je, čini mu se  ponudio  60 kuna i taj je prostor riješen. Po njemu je ova cijena od 40 kuna realna ukoliko bude kandidata, navodno ima zainteresiranih, jedan od kandidata prodaje auto dijelove, drugi sa nekom trgovačkom robom, ne zna kojom.

Zoran Ivšić je samo komentirao kako je super da se prostori  popunjavaju.

Damir Vuković se isto uključio što se tiče tog najma i početne cijene, a bio je u gradskom prostoru  od 2007. godine, sada je prešao u svoj prostor, plaćao je  46 i nešto kuna po kvadratu što je ispadalo 3800 s PDV-om i kada se tome doda i  pričuva ispalo je  oko 4000 kn i misli da je to za Slunj puno. Obzirom na to da je u Slunju malo ljudi  možda bi bilo više  zainteresiranih da je jeftinija početna cijena,  uglavnom po njemu je malo preskupo za Slunj. Slaže se da je  bolje dati za 20 ili 25 kn  pa da prostor bude pun  jer bi bila veća ponuda građanima, a novac bi se na drugi način vratio.  Nada se da će prostor biti popunjen jer  ružno je da zjapi prazan, znači,  ako ne bude popunjen sada,  treba spustiti cijenu.

Više se nitko nije javio za riječ, pa je predsjednica, nakon što je zaključila raspravu, dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 15 vijećnika, ZA Odluku je glasalo 13 vijećnika, a 2 vijećnika su bila SUZDRŽANA pa je predsjednica konstatirala da je Gradsko vijeće većinom glasova usvojilo Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Grada.

 

7. Odluka o izmjeni Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2014. godini

Odluku o izmjeni Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2014. godini vijećnici su dobili u materijalima.

Rasprava nije vođena već je predsjednica dala Odluku na glasanje.

Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je glasalo 15 vijećnika i da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o izmjeni Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2014. godini.

 

8. Odluka o raspodjeli sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću  i članova izabranih s liste grupe birača

Odluka o raspodjeli sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću i članova izabranih s liste grupe birača vijećnicima je dana u materijalima.

Katarina Rendulić se uključila te zatražila da se u Odluci izmjene adrese koju su prethodno dostavljene u Grad, tj. njena adresa i adresa Marine Mrkonja, na što je pročelnica Zdenka Kovačević odgovorila da će se to u tekstu odluke  izmijeniti.

Damir Vuković je pitao zašto se povećava  10% u točki III pa mu je predsjednica Vijeća odgovorila da se povećanje odnosi na podzastupljeni spol, žene.

Drugih pitanja niti komentara nije bilo pa je predsjednica zaključila raspravu i dala  Odluku na glasanje.

Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o raspodjeli sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću i članova izabranih s liste grupe birača.

 

9. Izjava o osiguranju sredstava za sufinanciranje izgradnje javnih vodnih građevina

Gradsko vijeće je, bez rasprave, jednoglasno usvojilo Izjavu o osiguranju sredstava za sufinanciranje izgradnje javnih vodnih građevina. Za Izjavu je glasalo svih 15 članova Gradskog vijeća.

 

10. Odluka o izmjenama Programa javnih potreba u kulturi  za 2014. godinu

Odluku o izmjenama Programa javnih potreba u kulturi za 2014. godinu vijećnici su dobili  neposredno prije sjednice.

Otvorena rasprava.

Ivica Barić kaže kako  nije  imao prilike to proučiti pa opet apelira na gradske službe da obrate pozornost na članak 57. Poslovnika Gradskog vijeća gdje bi ovakve stvari trebale biti već u materijalima. Materijale su, kaže, dobili u petak pa je netko mogao i to gurnuti, a ne da ih opet to čeka na stolu.  Nije protiv odluke,  ovo je za njega odluka  tehničkog karaktera, neka se pripremi i  stavi u materijale za iduću sjednicu koja će vjeruje doći brzo zbog proračuna. Također misli  da ovakve odluke nisu takve da je u pitanju glava da ih moraju  dočekati  na stolu.

Anđelka Jurašin Vuković pojašnjava kako je stvar  u tome da je gđa. Anka Magdić bila kod gradonačelnika u četvrtak i ova odluka je upravo na njihovu inicijativu da se osigura plaćanje  razglasa  za  koncert kojeg imaju 30. 11. Radi se samo o mogućnosti preraspodjele  sredstava i ako Vijeće kaže da se njima ta sredstva odobre, da se to onda zna da oni s tim sredstvima mogu raspolagati za koncert.

Zdenka Kovačević je dodala kako je  dopuna dnevnog reda na samoj sjednici Gradskog vijeća  moguća,  ako Vijeće prihvati dopunu, može se raspravljati na istoj sjednici. G. Barić je i sam  rekao  da je to stvar tehničkog karaktera, desi se, na žalost, da se  neke stvari ne mogu ubaciti u materijal jer se dogode u periodu od  odašiljanja materijal do održavanja sjednice.

Ivica Barić je  komentirao kako su ih i teže odluke čekale na stolu, ovo nije neka teža odluka, ali je svakako  molio sa strane vijećnika  da se to  izbjegava.  Na kraju krajeva smatra da su to mala sredstva pa ne kako to ne može   gradonačelnik  sam riješiti.

Zdenka Kovačević je pojasnila kako  gradonačelnik ne može mijenjati  Program kojeg donese Gradsko vijeće

Ivica Barić pita je li se to  sa tekuće rezerve moglo platiti.

Ivanka Magdić  pita zašto  ići sa tekuće rezerve kad se može unutar postojećeg programa, preraspodijeliti sredstva sa stavke koji se neće izvršiti  u tom iznosu  do kraja godine.

Nakon što je zaključila raspravu predsjednica je dala Odluku na glasanje.

Glasalo je svih 15 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o izmjenama Programa javnih potreba u kulturi za 2014. godinu.

jednoglasno

 

11. Različito

 

Diana Cindrić se zahvalila svim sudionicima  odnosno svjedocima koji su pred učenicima Srednje škole Slunj i Osnovne škole Slunj svjedočili o događanjima iz 1991. godine, naglasivši da je to  uistinu već tradicija i da s tom tradicijom, naravno, zbog tih generacija, treba i dalje nastaviti.

Gradonačelnik je još kratko rekao kako  će proračun  doći još jednom na uvid, jako brzo, vjerojatno tijekom prve polovice 12. mjeseca i ukoliko se ne prihvati, morat će se ići na drugi način, a to je na  Odluku o privremenom financiranju, dodavši da tada  nema investicija.

Mario Medved je na to odgovorio gradonačelniku  „imate i vi svoju odgovornost u svemu tome“.

Gradonačelnik je to potvrdio te dodao kako je on   u svom dijelu  odgovoran, smatra da predlaže dobar proračun te nastavio: „A ovo što vi tražite, to nama ne paše, ne nama, vjerojatno nikome, ali i vi ćete isto tako kao i ja snositi odgovornost  ukoliko nešto ne prolazi. Mi smo se oko ovog proračuna potrudili i radili dosta dugo i preklapali po par tisuća kuna, a na kraju ga vi ne prihvaćate, biti će onako kako mora biti“.

 

S ovom točkom dnevni red sjednice je iscrpljen pa je predsjednica zaključila sjednicu u  16,10 sati.

 

Zapisnik sastavila:                                                                            Predsjednica GV

Ankica Štefanac, vr.                                                                         Marina Mrkonja, vr.

 

 

Lokalni izbori 2017.

 

Europe direct Karlovac

Grad Slunj, Trg dr. Franje Tuđmana 12, 47240 Slunj, tel: 047 777 102, http://www.slunj.hr, info@slunj.hr