Dobrodošli na stranice Grada Slunja


Trg dr Franje Tuđmana 12, 47240 Slunj
OIB: 33366502542
MB: 2714159
IBAN: HR98 2340 0091 8400 0000 1
Centrala: 047/ 777-102
fax: 047/777-122
e- mail: grad-slunj@ka.t-com.hr

UREDOVNO VRIJEME ZA PRIJEM STRANAKA
KOD GRADONAČELNIKA:
ČETVRTKOM OD 8-10 SATI

Studeni 2017
Pon Uto Sri Cet Pet Sub Ned
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3

Aktualnosti

15. sjednica gradskog vijeća

Zapisnik

sa 15. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 05. 11. 2014. godine u vijećnici.

Sjednicu je u 17,30 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne  i konstatirala da istoj prisustvuje 14  od ukupno 15  članova Gradskog vijeća.

Sjednici prisustvuju:  Marina Mrkonja, Ivica Barić, Katarina Rendulić, Đuro Mihajlović,  Mario Medved, Ivan Bogović, Davor Požega, Ivanka Magdić,  Diana Cindrić,   Marinko Radočaj,  Zoran Ivšić, Damir Vuković, Josip Štefanac i Mihaela Turkalj.

Izostanak je  opravdao Ivan Požega.  

Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju:Jure Katić, gradonačelnik, Zdenka Kovačević - pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Gordana Kovačević – ravnateljica Dječjeg vrtića Slunj, Nikolina Paulić – direktorica KD Lipa d.o.o. Slunj, Ivančica Cindrić – djelatnica u Turističkoj zajednici Grada Slunja i Tone Butina – direktor tvrtke Radio Slunj.

Zapisničar: Ankica Štefanac.

 

AKTUALNI SAT

Predsjednica Vijeća konstatira da su se za aktualni sat upisali vijećnici Josip Štefanac, Ivica Barić, Mario Medved, Đuro Mihajlović i Mihaela  Turkalj  i  poziva ih  da postave pitanja

Josip Štefanac traži  da se napravi tabla sa svim objektima u kojima se   iznajmljuju sobe kao što je to napravljeno u Rastokama iz razloga što svi iznajmljivači daju jednako novca, poreza i paušala, plaćaju jednako kao i Rastočani, Rastočani imaju prednost na taj način što su njima napravljene table i što je to jako lijepo pa traži mogućnost da se tako napravi i za cijeli Slunj i da bude info punktovi ili na  benzinskoj pumpi ili u Taborištu, slaže se da  TZ da prijedlog gdje ih postaviti. Drugo, gledajući materijale  za 15. sjednicu odnosno izvješća o izvršenim revizijama, želi napomenuti kako se kroz te revizije  puno puta spominje rad Grada Slunja u smislu da se nešto preporuča dok se Grad na neki način opravdava  da nije napravio ovo ili ono  zbog ovoga ili onoga razloga. Smatra da se  komparacija  mogla jako dobro izvršiti zato što su to napravljene revizije na nivou gradova i općina u Županiji, a tu se  Grad Slunj  uglavnom uspoređuje sa Općinom Plaški, Bosiljevom, Cetingrad, jer npr.  svi gradovi su napravili plan gospodarenja otpadom, a Slunj ga nema, dok ga Duga Resa i Rakovica  imaju od 2008. godine, imat ćemo ga od 2014. – 2020. Druga stvar, sanacija odlagališta, nije se poduzelo ništa, pa želi reći kako smo kroz ove revizije dobili mogućnost usporedbe iz čega proizlazi da  bi se Grad Slunj  trebao malo potruditi da se poboljša način rada i kvalitete u odnosu na  ostale gradove na županiji, da se ne uspoređuje samo sa općinama i smatra da se to više-manje odnosi na  pročelnike ureda.

Anđelka Jurašin Vuković je, budući se ovo što se tiče revizije, vraća na  pročelnike ureda, iznijela kako  pročelnici ureda, konkretno ona osobno jer je  zadužena za ovaj resor, prilikom izrade proračuna uvijek  predlaže odnosno nastoji  stavljati ono što je Grad obavezan po zakonu, a gradonačelnik, tada je bio g. Bogović, prilikom izrade proračuna morao je  gledati kakva je  financijska situacija Grada i koji su tada bili  prioriteti. Ponovila je ono što je već ranije naglašavala da nije na  pročelnicima da  odlučuju o  prioritetima, pa konkretno tada je  za Grad  bilo  prioritetnije napraviti neke druge aktivnosti. Što se tiče konkretno  Plana gospodarenja otpadom, iznosi kako je njegova izrada prije koštala  od 50 – 70 tisuća kuna neto, to su bili  stvarno veliki novci za Grad. Dodala je kako je u jednom periodu dok je  bila ministrica Holy na vlasti  čak i javno  rekla na televiziji da će se promijeniti zakon i da više gradovi i općine neće imati  potrebu izrade  plana gospodarenja otpadom i kada se radio proračun,  mislilo se da će se promijeniti zakon, ali se nije promijenio  zakon već ministrica i  novi ministar je opet  propisao da treba plan gospodarenja otpadom. U međuvremenu  sve te stručne tvrtke koje rade te planove, jer ne možemo to sami napraviti, sada su  spustile cijene i taj Plan je napravljen za  nekih 30.000 kn s PDV, a da li je sam taj Plan gospodarenje otpadom nekakav idealan dokument iz kojeg mi možemo  sve napraviti na našem području, to mogu svi vidjeti  jer je Plan usvojen na sjednici  u rujnu. Ponovila je kako se predlaže sve što bi trebalo napraviti, mogu reći i da to mora biti, ali u konačnici ne odlučuje o  izradi dokumentacije za Grad Slunj.

Josip Štefanac naglašava kako od 2008. godine,  što je ovdje kroz reviziju  zaključio, to je njegovo  skromno mišljenje, da su svi  gradovi i Duga Resa, Ozalj, Karlovac, Ogulin napravili Plan  gospodarenja otpadom i  15 općina, i  samo se Slunj od gradova   ne spominje u smislu da je to pozitivno i dobro napravljeno.

Anđelka Jurašin Vuković smatra  da vijećnik ima krivo viđenje svega,

Josip Štefanac odgovara kako su tu materijali i mogu s njima ići na sučeljavanje. Žao mu je zbog ovog i zato apelira da i naš Grad  proba odnosno da se to malo sredi i da se počne  raditi onako kako se od nas traži i očekuje. Napominje kako su pročelnici  školovani ljudi,  izabrani su na  ta radna mjesta, odgovorni su, međutim, ne može  dozvoliti da se Grad Slunj  uspoređuje s općinom Plaški ili Bosiljevo, jer  gradovi su svi to izvršili, a Slunj  ne može iz nekih 800 razloga, a tako  piše u reviziji da Slunj odgovara kako  dio danih preporuka nije u mogućnosti primijeniti i realizirati iz tih i tih razloga. Po njegovom mišljenju ovo bi trebali shvatiti kao jednu,  u najmanju ruku, kolegijalni kritiku.

Anđelka Jurašin Vuković se osvrnula još konkretno na  nerazvrstane ceste što će biti predmet rasprave kasnije pa će se to tada proći i  vidjeti  što  piše nama, što piše drugima i moći će se to usporediti. Tu je dodala kako je Grad u odgovorima reviziji  sve napisao, ali revizija nije to sve stavila, napisano je kako nešto nije jednostavno primjenjivo  kod nas, oni nisu napisali zašto, odnosno  u očitovanju Grada sve  je napisano zašto nešto nije napravljeno. Iznijela je jedan primjer gdje revizija kaže da bi Grad  trebao sazvati sve vlasnike gdje bi se vidjelo  koji bi bio model da se utvrdi  jedinstvena cijena  i da se tako proda zemljište za ceste i vjeruje da će se i vijećnici složiti da je to  itekako pozitivno razmišljanje, ali je to u praksi neprovedivo, nema toga vlasnika ili njih 100  na nekakvim parcelama gdje bi oni rekli, evo to će biti  jedinstvena cijena, to se ne može za jednu parcelu napraviti. Naglasila je kako znaju svoj posao i odgovorni su u svom poslu, ali po pitanju nerazvrstanih cesta se mora još puno raditi, situacija sa nerazvrstanim cestama nije samo u Slunju problem već u cijeloj Hrvatskoj te dodala da se na tome radi i da se na tome još puno treba raditi odnosno tek se počelo radili na tome.  

Josip Štefanac je još samo dodao kako mu je bilo  interesantno da pogleda i izvješće drugih gradova jer je revizija bila na županijskom nivou pa se to moglo  lijepo komparirati gdje smo mi, gdje su ostale općine. Slaže  se da se ne mora dalje ići,  može se o tome još kada se dođe do tih točaka, ali je želio iskoristiti priliku na  aktualnom satu da se ta revizija malo usporedi  sa svima, da se vidi  gdje smo, kako smo i što smo.

Gradonačelnik je dao odgovor u vezi tabli gdje je rekao kako Grad ima u planu postavljanje 2 velike info table, misli da je to u proračunu predviđeno i da će to biti riješeno i u tom smislu je već nešto dogovarano sa Žalcem, uglavnom će one biti postavljene, jedna će biti na ulazu, jedna vjerojatno  na izlazu iz Grada.

Josip Štefanac pita da li se one odnose na cijeli Grad, ne samo na Rastoke što je gradonačelnik potvrdio.

Ivica Barić je najprije uputio kritiku gradonačelniku, ali je prije toga iznio kako je osobno, kao i  vijećnici  proljeća htio dati  gradonačelniku malo  zraka, kako se to  kaže u žargonu, pa su ga  pustili  da radi, ali sada primjećuje nekakav problematični moment u odnosu gradonačelnika i vijećnika Gradskog vijeća Slunja. Zašto?  „Često smo svjedoci  da gospodin gradonačelnik napominje da je važna suradnja gradonačelnika i svih gradskih vijećnika i da su svi gradski vijećnici suodgovorni u donošenju svih bitnih odluka i da nije on sam u tome, to smo ne mali broj puta čuli od gradonačelnika“ kaže g. Barić  pa stoga sada  kritizira gradonačelnika radi nedostatka komunikacije sa vijećnicima jer su svjedoci da gospodin gradonačelnik organizira nekakve sastanke sa određenim dijelom vijećnika, dok vijećnici Proljeća  nisu  uopće pozivani na te sastanke. Istaknuo je kako na  državnoj razini vidimo jednu  i svjetonazorsku i generacijsku pa i nacionalnu podjelu,  pa se onda  takav način dijaloga prenosi i na lokalnu samoupravu. „Znači, mi smo svi prije svega Slunjani i zajedno sudjelujemo, u ajmo reći u sukreiranju nekakve politike ovog Grada, gradonačelnik je tu najodgovorniji, ja ga samo pozivam da ono što napominje i govori, da provodi u praksi“ kaže g. Barić.  Sa svojim drugim pitanjem  se nadovezuje  na ovu kritiku, jer iz prve ruke ne mogu  saznati  nekakve bitne informacije pa i nekakva bitna razmišljanja o budućnosti kreiranja politike u ovom Gradu, o nekim važnim pitanjima,  već su čuli,  odnosno u kuloarima je priča da  se planira za idući proračun  odnosno za iduću fiskalnu godinu povećanje komunalnog doprinosa pa na ovaj način želi izvršiti neki preliminarni pritisak na to pitanje i moli gradonačelnika da se o tome očituje.

Gradonačelnik Jure Katić potvrđuje da je razgovarao  sa određenom ekipom, ali  razgovori nisu završeni i  na razgovore će svakako pozvati i vijećnike Proljeća. Nije bio za to da se svi okupe jer se u tom slučaju može sazvati i Vijeće. Kako ta točka o kojoj se razgovara  još  nije na dnevnom redu Vijeća, ne zna da li će biti spremna i za iduću sjednicu, smatra da ima vremena da se po tom pitanju nađe i  s vijećnicima Proljeća i upravo su ti kontakti iz razloga da se prije same sjednice Vijeća vidi da li smo voljni povećati taj doprinos jer osobno smatra da ga treba  povećati.

Ivica Barić je još istaknuo kako se, prije svega, ovdje radi o nekoj političkoj obazrivosti i političkoj  kulturi. Gradonačelnik je, kaže,  već dosta dugo na ovoj poziciji i  mora ga kritizirati, jer su i oni vijećnici, nisu žalosni  zbog toga  što ih gradonačelnik ignorira,  upravo suprotno oni su vijećnici i kao takvi žele  i svojim odlukama i prijedlozima u svakom trenutku sudjelovati u političkom životu Grada. „Ovo je kritika, prije svega, na vašu političku neobazrivost“, kaže g. Barić gradonačelniku i dodaje kako i ostali vijećnici mogu potvrditi da o bitnim temama nema svjetonazorskih podjela,  oko bitnih stvari u Gradu Slunju bili su pozivani od bivšeg gradonačelnika i vijećnici HDZ-a i SDP-a i moli gradonačelnika  da ima to na umu.

Gradonačelnik Jure Katić odgovara da ima  na umu i pozvat će ih, razgovarati će, ali nije imao  namjeru sve vijećnike zajedno pozvati jer  onda se moglo sazvati i Vijeće i ne želi sada ići u detalje jer će biti prilike za razgovor.

Mario Medved podsjeća kako je  Gradsko vijeće prije  nešto više od 3 mjeseca tražilo  ocjenu ustavnosti od Ustavnog suda pa ga zanima odgovor jer rečeno je tada da oni moraju odgovoriti u roku od 3 mjeseca ako ocjenu ustavnosti traži JLS pa bi volio znati da li smo dobili odgovor ili ga možemo očekivati  uskoro.

Zdenka Kovačević kaže,  što se tog pitanja  tiče,  u Zakonu o ustavnom sudu stoji odredba da ukoliko JLS traži ocjenu ustavnosti i zakonitosti akta,  Ustavni sud odluku treba donijeti u roku od 30 dana, to je instruktivni rok, nije prekluzivni i nema nikakvih sankcija i ne može nitko sankcionirati Ustavni sud ukoliko u tom roku ne donese odluku. Dodala je kako je prije nekih 15 dana uputila  e-mailom upit na Ustavni sud i dobila je odgovor iz  njihovog tajništva da su zatražili i očitovanje od Vlade RH na naš zahtjev i  za sada je to sva informacija koju u ovom trenutku Grad ima.

Đuru Mihajlovića  zanima  u kojoj fazi je vodovod Slunj – Veljun, zanima ga nerazvrstana cesta uz Koranu na kojoj je ranije postavljena rampa, a sada je sagrađena još jedna i  zanima ga ima li kakvih novih informacija  o mostu. 

Gradonačelnik Jure Katić odgovara, što se tiče vodovoda Slunj – Veljun, da je  to u završnoj fazi, u petak  dolaze gospoda iz Hrvatskih voda i nada se da će se tada definirati  neke stvari vezano uz sam natječaj,  očekuje se raspisivanje natječaja, Grad mora dati jamstvo da su osigurana sredstva za ovu te za 2015. i 2016. godinu i u tom periodu bi se to trebalo i izgraditi, odnosno po njihovom planu bi se  vodovod treba izgraditi  u roku od 2 godine, odnosno godinu i po dana, znači do 2016. jer će se krenuti iduće godine.  Dodao je kako su tražili neka jamstva i od Komunalca i  to je sve  pri kraju, nada se da će se dio  oko natječaja riješiti za oko 2 tjedna, odnosno da će se u tom roku  raspisati natječaj.

Đuro Mihajlović pita da li to znači da će se vodovod raditi   u etapama, fazama.

Gradonačelnik odgovara da neće, radi se sve odjednom, samo se neće sve moći odraditi u jednoj godini jer je to 20 km vodovoda, ima 28 probijanja ispod ceste, to su veliki radovi i oni smatraju da se to neće moći završiti u roku od godine dana, a to odgovara i nama  radi samog financiranja jer  ne možemo u samo godinu dana naših 10% isfinancirati, nismo uspjeli toliko sredstava izdvojiti, ističe gradonačelnik. Ne zna da li će se posao uspjeti odraditi u 2015. godini, zna da Grad neće moći financirati sve 2015. godine, tako su  se dogovorili i tako će biti proračunom  predviđeno, a biti će tako i u ugovoru sa Fondom koji odobrava ta sredstva. Što se tiče nerazvrstane ceste uz Koranu u Veljunu dolje je bio  dva ili tri puta, istina je da je dolje postavljena i druga rampa, znači, prva kuća je rampa, druga nije pa je treća opet rampa i dalje nije. Iznosi kako je bilo  pokrenuto nešto vezano za izlazak geometra, ali nisu dali  da geodet to snimi pa je sada  pokrenut  jedan drugi postupak, odnosno ne vrijedi dolje ići bez  sudskog naloga, odnosno ne mogu  bez sudskog naloga tražiti  zaštitu policije. Rekao je kako se neće po tom pitanju stati,  ići će se  na to da se taj dio riješi, razgovarao je sa Domagojem Rendulićem iz Cesta koji je isto  za to da se to riješi,  nije za to da se  stavljaju rampe, a kako će se to riješiti, vidjet će se, vlasnici tvrde  da je ta cesta njihovo vlasništvo, a čije je vlasništvo dokazat će se kada iziđe geodet na teren i kada se to riješi onda će se dalje ići kako mora ići.

Đuro Mihajlović dodaje kako je to  problem već godinama, najprije je bio znak zabrane, nije bio potpisano od gradonačelnika, ali je lokalna jedinica stajala iza toga, koliko to bilo zakonski ili ne, a  otkada je  znak skinut, stavljena je  rampa. To je sada već 3 godine i više i ovo su prvi konkretni koraci da se nešto poduzima, do sada jednostavno nije bilo volje, nije se htjelo, a to se u te 3 godine moglo urediti, nitko mi ne može pričati da se radi, da se nastojalo nešto raditi, da isto nije izvršen pritisak prije 3 godine, kaže g. Mihajlović i dodaje kako ne bi  znali ni koliko imamo nerazvrstanih cesta jer se jednostavno  ništa nije radilo. Smatra da smo mi tu eksperti u pronalaženju razloga zašto nešto nije učinjeno, u svakom momentu možemo naći desetak i nekoliko desetaka razloga da opravdamo zašto nešto nismo napravili što smo mogli i trebali po zakonu napraviti, ovo su prvi konkretni koraci, iako mu nije jasno da jednog geometra treba čekati toliko godina.

Gradonačelnik  Jure Katić odgovara da nije problem geodet nego je problem taj što dva vlasnika ne dozvoljavaju, g. Legradić i g. Lustig,  da geometar dođe i da se izvrši mjerenje da bi se vidjelo jeli to  njihov put, ukoliko je, to će se njima morati platiti jer ne može Grad dozvoliti da ulica postoji, a da ne bude negdje ucrtana. Krenulo se sada na   drugi način, procedura ide, ne vrijedi moliti, to su takvi ljudi s kojima se ne može razgovarati, oni su bili i ovdje, jednostavno ne dozvoljavaju, odnosno nema s njima komunikacije, kaže gradonačelnik. Osobno je dolje bio u tri navrata, nije našao niti jednog od njih, samo jednom Rendulića, a  načelniku policije je dao do znanja, kada dobijemo nalog,  da će morati ići  s njima jer  to su ljudi koji su se spremni tući i mi si ne možemo dozvoliti da idemo u takve sukobe, zaključio je gradonačelnik.

Đuro Mihajlović je prokomentirao,  ako se bude radilo na ovakav način kao i do sada, to znači da će se u idućih 10 godina eventualno znati rješenje.

Gradonačelnik odgovara kako se  nada da će se rješenje naći prije, a g. Mihajlović dodao kako se tome nadaju svi.

Gradonačelnik je dalje,  što se tiče mosta, ponovio što je i zadnji puta rekao da je to županijska cesta i županijski most, rekao je kako ga je prije tjedan dana  nazvao dožupan i rekao mu  da je sa g. Pupovcem bio, obišli su  teren, ali se nisu ovdje javili, navodno su pokrenuli postupak za izgradnju pravog mosta, da li će se uskoro nešto dogovoriti s vojskom da se nađe rješenje za pontonski most, vjeruje da će to biti jako teško jer vojska  takav most čini se nema.  Uglavnom g.  Vukojević mu je rekao da oni rade na tome, odnosno Županijske ceste su već u fazi izrade projekta za izgradnju pravog mosta, misli da će se ove godine nešto riješiti što se tiče dokumentacije i projekata, a za samu izgradnju je rekao kako će se on pobrinuti da se to riješi preko nekih drugih sredstava, da li preko EU fondova ili Županijskih cesta, ne zna.

Mihaela Turkalj je dala jednu informaciju kako su poneki naši privatni iznajmljivači soba i apartmana  ovih dana dobili obavijesti o bespravno postavljenim reklamama odnosno putokazima prema svojim turističkim objektima, obavijest je došla od strane Hrvatskih cesta koji zahtijevaju da isti udovoljavaju Pravilniku o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama i stoga ih upozoravaju da iste uklone ili izrade prometne elaborate u ovlaštenoj tvrtci prema pravilnicima i standardima koje je donijela EU. Zanima je  da li je Grad, prema uzoru na okolne općine, spreman pomoći financirati ili subvencionirati izradu tih prometnih elaborata obzirom da veći dio proračunskih sredstava odvaja za razvoj turizma.

Gradonačelnik odgovara da mu je  ovo je prvi glas da su dobili te obavijesti od Hrvatskih cesta, nije upućen u to pa u proračunu nisu  predviđena  takva sredstva za slijedeću godinu,  ako se pokaže neka prilika možda rebalansom, ali ovog momenta to nije predviđeno.

Predsjednica Vijeća zaključila je Aktualni sat i prešla na utvrđivanje dnevnog reda.

Za današnju sjednicu predlaže dnevni red kakav su vijećnici dobili  i isti daje na raspravu.

Prijedloga za izmjenama i dopunama dnevnog reda nije bilo pa je predsjednica zaključila raspravu i dala dnevni red na usvajanje.

Nakon što je konstatirala da je glasalo svih 14 vijećnika predsjednica iznosi da je Gradsko vijeće jednoglasno za sjednicu utvrdilo slijedeći

 

Dnevni red

 

1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 14. sjednice Gradskog vijeća

2. Razmatranje Financijskog izvješća Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01.01. – 30. 06. 2014.

3. Razmatranje Izvješća o poslovanju Komunalnog društva LIPA d.o.o. Slunj za razdoblje 01.01. – 30.06. 2014.

4. Razmatranje Financijskog izvješća Turističke zajednice Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2014. godine

5. Razmatranje Financijskog izvješća o poslovanju tvrtke Radio Slunj d.o.o. u razdoblju 01. 01. – 30. 06. 2014. godine

6. Razmatranje Izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Slunja za 2013. godinu

7. Razmatranje  Izvješća o obavljenoj reviziji  učinkovitosti održavanja nerazvrstanih cesta u jedinicama lokalne samouprave Karlovačke županije

8. Razmatranje Izvješća o obavljenoj reviziji osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Karlovačke županije

9. Razmatranje Izvješća o obavljenoj reviziji gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije

10. Odluka o izmjeni Odluke o organizaciji i načinu naplate parkiranja

11. Odluka o izmjeni Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2014. godini na području Grada Slunja

12. Odluka o izmjeni Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Slunja u 2014. godini

13. Odluka o povećanju temeljnog kapitala Komunalnog društva LIPA d.o.o.

14. Odluka o isknjižavanju temeljnog kapitala u društvu Stambeni fond d.o.o. iz poslovnih knjiga grada

15. Odluka o prihvaćanju najpovoljnijih ponuda i prodaji dijela stanova u vlasništvu Grada

16. Odluka o odabiru izvoditelja radova čišćenja nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima

17. Odluka o izmjeni Odluke o načinu organiziranja poslova čišćenja javnih prometnih površina u zimskim uvjetima

18. Odluka o utvrđivanje vrijednosti  zemljišta u vlasništvu Grada

19. Odluka o popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Grad Slunj

20. Odluka  o izmjeni Odluke o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja

21. Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju Vijeća za prevenciju

22. Različito

 

1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 14. sjednice Gradskog vijeća

Zapisnik sa 14. sjednice Gradskog vijeća vijećnici su dobili u materijalima pa je predsjednica pozvala vijećnike, ukoliko imaju primjedbi na zapisnik, da ih iznesu.

Primjedbi nije bilo pa je predsjednica dala Zapisnik na usvajanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak kojim se usvaja Zapisnik sa 14. godine Gradskog vijeća održane dana 30. 09. 2014. godine.

 

2. Razmatranje Financijskog izvješća Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01.01. – 30. 06. 2014.

Financijsko izvješće Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01.01.-30.06. 2014. godine dostavljeno je vijećnicima uz poziv.

Otvorena rasprava.

Josip Štefanac je iznio kako će njegova  tema biti kao i prije, da imamo jedan kontinuitet praćenja rada. Naime, i ranije je  pitao zašto se plaća toliko za troškove električne energije i predlagao da se to proba smanjiti, na žalost, danas opet u ovom Izvješću vidi  da to nije smanjeno nego je  povećano  20-30%. Drugo pitanje se  odnosi  na ostvaren prihod od nefinancijske imovine gdje su putem licitacije prodani  kuhinjski aparati koje Vrtić ne koristi pa ga zanima koji su to aparati i zašto su prodani.

Gordana Kovačević je najprije odgovorila na drugo pitanje, pojasnila je da se  radi o aparatima koje je Vrtić koristio dok je bio u prostoru Osnovne škole, konkretno  električni kombinirani štednjak, perilica suđa koju Vrtić više nije imao potrebu koristiti jer su imali  novu opremu, a pošto je  oprema ispravna nisu imali drugog načina za otpis, proveli su  licitaciju koju su javno objavili i prodali te aparate za iznos koji je naveden. Što se tiče električne energije ponovila je  da je  uzrok tako velikog iznosa koji plaćaju  za električnu energiju zbog  angažirane snage koju Vrtić ne može izbjeći dok god je u crvenom tarifnom modelu, a to konkretno znači da Vrtić ima 100 kW zakupljene električne energije što je više od 29,99 jer čim pređe 30 kW u obavezi je  plaćanja te angažirane snage. Ne zna na što je vijećnik mislio kada je rekao da se električna energija povećava jer se nije  povećala i u nastavku je iznijela podatak da je npr. 2012. godine  el. energija za cijelu godina bila 51.000 kn, 2013. godine je bila 48,512 i za  6 mjeseci 2014. godine iznosi  20.575 kn pa joj nije jasno gdje je vidio povećanje od 30%  u odnosu na prethodno razdoblje.

Josip Štefanac odgovara da stoji u materijalima podatak da je energija za cijelu godinu 130.000 kn, a ostvareno je za prvih 6 mjeseci 69.080 kn.

Gordana Kovačević  pojašnjava  da su  u toj stavci  lož ulje,  plin i struja  zajedno, a dalje u materijalima je razvrstano koji se rashodi iz kojih izvora financiraju i napisano je  da je  električna  energija 20.575,40,  plin 1.221,60 i lož ulje 25.283,76 kn.

Nitko se nije više javio za raspravu pa je predsjednica raspravu  zaključila  i dala Izvješće na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno prihvatilo Izvješće odnosno donijelo Zaključak o usvajanju Financijskog izvješća Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2014. godine.

 

3. Razmatranje Izvješća o poslovanju Komunalnog društva LIPA d.o.o. Slunj za razdoblje 01.01. – 30.06. 2014.

Izvješće o poslovanju Komunalnog društva LIPA d.o.o. Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2014. godine vijećnicima je dano uz poziv, a na samoj sjednici  direktorica Nikolina Paulić nije imala ništa dodati pa je predsjednica otvorila raspravu.

Ivica Barić je u materijalima vidio da se spominje  dosta veliki problemi oko kadrova,  dosta je problema sa ljudima na bolovanju i nemogućnost organizacije posla, a zbog financijske situacije nema mogućnosti novog zapošljavanja, pa je zamolio gđu Paulić da im kaže koja su po njenom mišljenju najveća mjesta gubitka odnosno rashoda. Pretpostavlja da je  vjerojatno veliki problem  sakupljanja otpada jer je dosta veliko područje, malo je korisnika  pa je zamolio da iznese  s kojim se problemima susreću.

Nikolina Paulić je istaknula kako imaju dosta staru strukturu kadra, dosta je ljudi na bolovanju,  jedan radnik je već 2 godine na bolovanju, dva radnika  su na bolovanju sa prekidima, malo rade, malo ne rade, a niti jedan od tih radnika nema uvjete niti za invalidsku niti za neku redovnu mirovinu, tako da oni još uvijek moraju raditi. Pokušavali su  taj problem riješiti slanjem 2 radnika na invalidske komisije, ali ih je svaki put Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odbio i vratio na posao osim  radnika koji je konstantno  na bolovanju za kojeg su dobili  odgovor, dok traje liječenje  ne može ga se  poslati  na nikakvu vrstu komisije da bi mogao ostvariti  pravo na kakvu mirovinu. Dalje je iznijela da imaju  3 radnika koji rade na pola radnog vremena, dok drugu polovicu radnog vremena rade u Komunalcu, što je nastalo slijedom podjele gospodarske cjeline. LIPA ima 14 radnika koji su zaposleni za rad vani, od toga svako jutro 5 radnika ide na odvoz komunalnog otpada, 3 su radnika većinom na bolovanju tako da ima ostaje  5-6 ljudi koji rade. Dodala je kako je situacija osobito u ovoj godini bila teža jer  je bilo puno kiše  i imali su  problema i sa izvršavanjem košnje i svega. Zbog financijske situacije nisu u  mogućnosti primiti radnike, ali su u 3. mjesecu  primili radnike na određeno vrijeme kako bi sve mogli odraditi. Na žalost, nova zapošljavanja u  ovoj situaciji nisu moguća,  dok god se ne riješi nešto u smislu da ljudi odu u mirovine ili slično, jednostavno  ne možemo primati nove kadrove, istaknula je direktorica. Što se tiče komunalnog otpada, otkad je LIPA samostalna,  pokazalo se da cijena odvoza komunalnog otpada ne pokriva troškove koje društvo ima za odvoz komunalnog otpada, a to je  plaća 5 radnika i veliki  trošak leasinga kojeg imamo za kamion-smećar što iznosi 15.000 kn mjesečno, veliki troškovi goriva i amortizacije jer je velika udaljenost, a mali broj korisnika. Za primjer iznosi kako moraju ići na neko udaljeno mjesto za nekih 15 kuća u kojima živi  pretežno po jedan član i plaćaju najmanji iznos za odvoz komunalnog otpada, ne  može im se naplatiti veća cijena komunalnih usluga zato što su na takvim udaljenim mjestima, a  to ih sve  opterećuje, odnosno ta se djelatnost ne pokriva, cijena odvoza komunalnog otpada ne pokriva sve troškove.

Ivica Barić pita koliko još rata treba otplatiti za vozilo.

Nikolina Paulić odgovara da će vozilo otplaćivati 5 godina.  

Ivica Barić iz ovoga što je rekla direktorica  ispada da je nemoguća  neka drugačija organizacija  da bi se to pokrilo već će biti potrebna jedna nepopularna mjera, a to je povećanje cijena pa pita direktoricu da li su  napravili neku analizu.

Nikolina Paulić odgovara da su sada  u nekom vremenu čekanja jer je do 29. 10. na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću bila Uredba o novom načinu izračuna cijena komunalnih usluga, očekuju da bi ona mogla izići za  mjesec dana. a prema novoj Uredbi  u obvezi su izraditi nove cijene komunalnih usluga gdje cijene  više neće biti  izražene prema broju članova nego po volumenu i biti će sasvim drugi način izračuna cijene. Prema  prijedlogu cijena će imati  jedan fiksni dio, obračunavat će se prema volumenu i ne zna kako će se to odraziti na nas jer upravo imamo najveći broj staračkih domaćinstava koja neće  plaćati kantu od 120 l nego će plaćati kantu od 80 l.  Zakon nalaže da naprave ekonomičnu cijenu da bi se pokrili pa razmišljaju i o novoj organizaciji skupljanju komunalnog otpada, možda za udaljena mjesta i staračka domaćinstva nije potrebno svaki tjedan ići, možda 2 puta mjesečno, ali bi i cijena usluge onda bila manja. O svemu tome razmišljaju, ali to su neke stvari koje će se tek po izlasku Uredbe definirati i na osnovu toga će se probati utvrditi neka cijena koja će  pokriti troškove, a da ne opterećuje kućanstva.

Josip Štefanac  se osvrnuo na poslovne prostore u Slunju, žao mu je  što poslovni prostori u Slunju, u centru ostaju prazni i što se ništa ne poduzima oko toga pa se tu opet osvrnuo  na izvješća Državnog ureda za reviziju koji daje preporuku u ovim materijalima, citira “u određenom vremenskom razdoblju preispitati cijene te ih uskladiti s tržišnim kriterijima ili potražnjom“. Zadnji puta su čuli informaciju da je cijena 40 kn/m², ne zna  je li to nadležnost LIPE, Gradskog vijeća ili gradonačelnika,  ako je to velika cijena da li može utjecati  ili predložiti da ta cijena bude malo manja. Mišljenja je da bi bilo bolje da dobijemo ikakav prihod nego nikakav, to je  njegova sugestija da se u tom smislu razmišlja.

Nikolina Paulić odgovara da su pripremljena 2 natječaja za poslovne  prostore u Ulici braće Radić,  poslovni prostori u kojim je bio Kordun – galanterija i poslovni prostor u kojem je bilo Borovo,  dobili su zaključke i ide se u raspisivanje natječaja. Poslovni prostor – diskont Bogović  se vraća Gradu za njihove potrebe,  poslovni  prostora koje je koristio gosp. Vuković za koji imaju usmenu informaciju  da izlaze, ali još se nisu očitovali kada izlaze, tako da samo ova 2 poslovna prostora koja su dana LIPI na raspolaganje idu u natječaj.

Josip Štefanac se još jednom osvrnuo na  cijenu od 40 kn po kvadratu i pita da li ima  kompetentna osoba koja može reći da li možemo smanjiti  tu cijenu, da li je za to nadležno Vijeće, Gradonačelnik, pa da se, sukladno ovim preporukama Državne revizije,  odredi manja cijena.

Gradonačelnik je podsjetio kakosu i prošli puta o tome razgovarali, kaže kako se može dogovoriti da cijena bude niža, mada po njegovom mišljenju cijena nije sporna već je  problem što nema zainteresiranih, nije se nitko javio osim frizerskih salona kojima je  prostor prevelik. Jedan prostor je iznajmljen Alliansu, a  Croatia osiguranje koje je također bilo zainteresirano i bio je raspisan i natječaj, ali nisu  dostavili kompletnu dokumentaciju pa to ponovo ide na natječaj, ali za druge prostore nema interesa. znači  nema ništa protiv da ide i niža cijena, problem je što nema zainteresiranih.

Ivica Barić je postavio pitanje u vezi  groblja, možda će, kaže,  pitanje zvučati apstraktno, ali  nije, a zanima ga da li su možda razmišljali ili analizirali i promišljali o izgradnji obiteljskih grobnica, odnosno ponudu obiteljskih grobnica. Zna da su teška  vremena za takve stvari, ali ljudi koji hoće takvu uslugu, oni za to imaju novaca. Zna da je to kadrovski problem pa pita misle li  da bi trebalo takav vid usluge otvoriti ili to prepustiti privatnom sektoru, jesu li  o tome razmišljali. Iznosi kako ima primjera  kod  organiziranijih uprava groblja  po drugim mjestima gdje firme ovakvog tipa takvu uslugu nude.

Nikolina Paulić je, što se tiče tih usluga i općenito  groblja, naglasila kako je  ono što sada  kao uprava groblja rade je  izrada brančeva i to im je  dobro  isplativ posao. Što se tiče izrade obiteljskih grobnica smatra da su za to kadrovski slabi, nemaju toliko kadra koji bi to mogao raditi i nemaju niti  strojeva s kojim bi to mogli raditi jer izrada  grobnica zahtjeva sasvim neke druge alate koje oni nemaju. Inače što se groblja tiče u planu je proširenje, predviđene su  također dvostruka, trostruka i jednostruka grobna mjesta, a LIPA bi i dalje samo radila one osnovne betonske radove, za nešto drugo  se financijski ne mogu  pokriti. Razmišljaju i o drugim vrstama usluge koje bi ponudili, nije samo izrada obiteljskih grobnica jedini posao koji ostvaruje prihode na groblju, ali  trenutno nemaju  sredstva da bi se mogli razvijati. Inače od sredstava koje skupa  od grobnih naknada jedva pokrivaju ovo što rade, a to je  košnja groblja, odvoz komunalnog otpada s groblja, sanacija putova, sredstva grobnih naknada su  namjenska sredstva koja moraju uložiti u groblja i oni godišnje potroše više nego što prikupe, ali ako se  vremenom pokaže mogućnost za proširenje usluge sigurno će se ići u to jer to stvara dodatne prihode, ali za sada su  financijski jako ograničeni.

Ivica Barić se još nadovezao, kako je dosta često na grobljima i u Slunju i u Cvitoviću, pa   primjećuje da je sve tješnje  na grobljima i boji se da će postati problem daljnjeg širenja i u tom pogledu bi takva vrsta usluge dobro došla jer tada postoji mogućnost ukopa više ljudi na  manje mjesta. Vjeruje da će Grad Slunj, osim hrpe problema koje ima, očito  imati i takav jedan problem.

Nikolina Paulić je upoznala Vijeće kako su na  raspolaganju  svega 3 ukopna mjesta na groblju Slunj koja su trenutačno slobodna, na drugim grobljima još nema  takvih problema, ali u  Slunju je takav problem svakim danom sve veći pa, u suradnji sa gradonačelnikom, već  2 tjedna obavljaju razgovore u smislu proširenja novog grobnog polja, grad posjeduje idejno rješenje za uređenje groblja Lađevac i Slunj, sada se  dogovara od kuda krenuti i koja je daljnja procedura da bi prvenstveno groblje u Slunju mogli ići u proširenje.

Ivanka Magdić iznosi kako ovdje vidi jednu pozitivnu stranu, a to je da su ostvareni  prihodi veći od planiranih bez obzira što su grobne naknade tek u 2. polugodištu i što  nije planiran prihod od Stambenog fonda i to je ono što  daje nekakvu dozu optimizma. Ono što nije dobro je to da je  s 30. 06. polučen  negativan rezultat, ali nada se, kada se ostvare svi prihodi i ako se do kraja godine nastavi s ostvarenjem kao u prvih 6 mjeseci, da će se  taj negativni rezultat smanjiti ili  ga uopće neće biti.  Nije joj jasno što se tiče rashoda pod rednim brojem 3. gdje je  planirano 20.000 kn na nekakav otpis sitnog inventara i zaštitne odjeće, a ostvareno je kao trošak 122.579,68 kn što je znatno odstupanje od plana, pa pita na što se to konkretno odnosi te što je obuhvaćeno pod pojmom prigodne nagrade.

Nikolina Paulić odgovara da je otpis sitnog inventara bio planiran sa 20.000 kn u trenutku kada su prihodi bili planirani, a ovako veliki iznos otpisa sitnog inventara od 122.000 kn je iz razloga što su  prijenosom gospodarske cjeline dobili strojeve i alate koji su bili  u upotrebi još u Komunalcu, oni su ih  dobili i koristili i revizija im je  naredila da moraju  sa 30. 06.  otpisati taj sitan inventar jer neki jednostavno ne postoji, vrijednost je na nuli. (otpisani su kontejneri za komunalni otpad od  1100 l koji su vani već   3 godine,  kante koje su kod svakog kućanstva,  lopate, tačke, zaštitna odjela i alata  i dr.) . To je njima  velik trošak i zato su se i doveli u situaciju da su financijski u minusu, a prigodne nagrade se odnose na isplatu  regresa za godišnje odmore.

Ivanka Magdić pretpostavlja kako  tog otpisa više neće biti jer ovo je stvarno  puno, manjak je 174.000, a od toga samo otpis 120.000 kn. Jasno joj je  da je nabavna vrijednost  svedena na nulu i da se to  mora prikazati na trošak i otpisati pa je iznijela kako se iz ovoga može zaključiti  da LIPA za prvih 6. mjesec niti ne posluje tako loše bez obzira na ove teškoće s kadrovima i sa svim ostalim što je istaknuto.

Nikolina Paulić je na kraju iznijela kako vjeruje da će drugi  dio godine, što se financijskog poslovanja tiče, biti  još bolji.

Predsjednica je potom zaključila raspravu i dala Izvješće na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Izvješća o poslovanju Komunalnog društva LIPA d.o.o. Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2014. godine.

 

4. Razmatranje Financijskog izvješća Turističke zajednice Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2014. godine

Financijsko izvješće Turističke zajednice Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2014. godine vijećnicima je dostavljeno uz poziv, a na samoj sjednici nije davano dodatno obrazloženje već je predsjednica otvorila raspravu.

Josip Štefanac se osvrnuo na „Koranske susrete“ koji su spomenuti u Izvješću sa 20.000 kn, ali nije vidio u rashodima da li su ti novci za nešto  prenamijenjeni ili nisu.

Ivančica Cindrić je odgovorila da su ti novci povučeni u drugom dijelu godine, nakon 30. 06. a kako  susreti nisu održani, ti novci  stoje još  na računu, nisu još prenamijenjeni, vidjeti će da li ih treba vratiti ili na koji način će moći s njima postupati.

Ivanka Magdić se osvrnula na  plan za 2014. godinu koji je bio 542.000, a za prvih 6 mjeseci ostvareno svega 116.000 kn iz čega je očito da su izostale, iz raznih razloga, i potpore Grada, radi se i o tome  ima li se ili nema projekata koji bi se sufinancirali kroz Turističku zajednicu i to joj je  malo zabrinjavajuće. S druge strane  vidi  da se na rashodovnoj strani vodilo računa, koliko je to god bilo moguće, da se uklope u raspoloživa  sredstva jer su ukupni rashodi 142.000 kn, što znači da je polučen  gubitak, ali smatra da to nije gubitak s  kojim bi ovo Vijeće u dogledno vrijeme moglo imati nekih velikih problema, ali je morala na to ukazati.

Više se nitko nije javio za riječ pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće na glasanje.

U trenutku glasanja sjednici je prisutno 13 vijećnika pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 11 glasova ZA i 2 glasa SUZDRŽANA donijelo Zaključak o usvajanju Financijskog izvješća Turističke zajednice Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2014. godine.

 

5. Razmatranje Financijskog izvješća o poslovanju tvrtke Radio Slunj d.o.o. u razdoblju 01. 01. – 30. 06. 2014. godine

Financijsko izvješće tvrtke Radio Slunj d.o.o. u razdoblju 01. 01. – 30. 06. 2014. godine vijećnicima je dano u materijalima, a dodatno obrazloženje na sjednici nije davano već je predsjednica otvorila raspravu.

Josip Štefanac je konstatirao da je u financijskom izvješću  jedan lapsus oko bruto i neto plaća, gdje ti iznosi trebaju biti zamijenjeni te dodao da je to napomenuo i na Nadzornom odboru.

Rasprava nije vođena pa je predsjednica dala Izvješće na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko Izvješće o poslovanju tvrtke Radio Slunj d.o.o. za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2014. godine.

 

6. Razmatranje Izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Slunja za 2013. godinu

Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Slunja za 2013. godinu vijećnici su dobili u materijalima pa je predsjednica otvorila raspravu.

Josip Štefanac se osvrnuo na stavku prihodi od prodaje nefinancijske imovine koji su ostvareni u iznosu od 1.056.000 a odnosi na prihod od prodaje (prijenos) građevinskih objekata (2 mlinice) u iznosu od 985.558 kn, stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo na obročnu otplatu u iznosu od 51.000, građevinsko zemljište u iznosu od 19.000 kn i td., gdje  dalje stoji da je u poslovnim knjigama evidentirano da je vrijednost radova na sanacije mlinica u iznosu od 985.558 kn, a sredstva za sanaciju je osiguralo Ministarstvo kulture, sanacija mlinica je okončana u 2013. godini, a odlukom Gradskog vijeća mlinice su  prenesene vlasnicima te su  evidentirani prihodi od prodaje građevinskih objekata i rashodi za kapitalne donacije i njemu to nije jasno,  mi nešto radimo, Grad plaća, dobije novce i vrati to vlasnicima pa pita  o čemu se tu radi. Podsjeća da je to i prije pitao i  tada mu je odgovor bio, kako kaže, li-la.

Zdenka Kovačević odgovara da se ovdje konkretno  radi  o privatnim objektima koji su kandidirani od strane Grada Ministarstvu kulture u program javnih potreba, gdje je Ministarstvo  odobrilo sredstva gradu, a kako su to  privatni objekti, nakon dovršetka istih prenesena je vrijednost koja je uložena u te objekte, vlasnicima. To je jednostavno računovodstveno pravilo po kojem se takav prijenos odnosno donacija radi, kaže pročelnica i dodaje kako imamo tu prihodnu i rashodnu stranu  i u biti smo  na nuli, ali moramo to prikazati u našim poslovnim knjigama.

Josip Štefanac pita  nije li to neko čišćenje love, prođe preko našeg računa nešto na privatne vlasnike. Zanima ga zašto se nije onda i njegova  kuća obnavljala na taj način,

Zdenka Kovačević je pojasnila kako je to bila praksa Ministarstva kulture do pred nekoliko godina da se sredstva radi  lakše kontrole od strane Ministarstva kulture doznačuju  JLS neovisno o tome da li je  riječ o javnim objektima odnosno o objektima u vlasništvu gradova ili  općina ili je riječ o privatnim objektima. S obzirom da je bila riječ o objektima u Rastokama Grad ih je kandidirao na zahtjev njihovih vlasnika, Ministarstvo je to odobrilo, ali naravno da mi ne možemo te objekte, neovisno o tome što su uložena sredstva Ministarstva, ne može ih Grad voditi kao svoje, mlinice su i dalje privatno vlasništvo, zaključuje pročelnica. Kaže kako je to  ista stvar kao kad je Ministarstvo obnove obnavljalo  privatne kuće nakon Domovinskog rata pa je vlasnik i  dalje bio vlasnik tog objekta neovisno o tome što on  nije uložio ta sredstva u obnovu. Da je  riječ o nekom pranju novca,  to bi  stajalo u nalazu revizije, a ne bi ostalo  samo konstatirano, zaključila je pročelnica.

Ivanka Magdić kaže kako  ima malo drugačije mišljenje nego što je uvodno izrazio g. Štefanac pa je,  budući da svi mi podliježemo reviziji, javne ustanove, proračunski korisnici i dr. i  kada gleda ovo izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Grada za 2013. godinu, sve ove  navode, odala  priznanje našim gradskim službama za rad  po zakonu. Zašto? Jako je teško, kaže gđa. Magdić sve to uskladiti jer smo  krcati  propisima koji se svakodnevno mijenjaju,  a revizija onog trenutka kada snima stanje gleda tog trenutka je li sve u skladu sa  zakonom. Pročitala je zadnju rečenicu koja glasi: „Revizijom za 2013. godinu utvrđene nepravilnosti koje se odnose na subvencije te imovinu,nisu utjecale na istinitost financijskih izvještaja i usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima te je izraženo bezuvjetno mišljenje“. Dakle, smatra da  malo koja JLS od  revizije, sudeći po onom što se može čitati svaki dan na internetu ili čuti u medijima, dobije baš bezuvjetno mišljenje, pa ni naše ministarstvo na razini Vlade niti jedno  nije dobilo, barem ono što je u medijima vidljivo,  bezuvjetno mišljenje, tako da ipak mora konstatirati  da je Grad u 2013. godini po ovom nalazu radio sukladno zakonu i svim propisima.

Josip Štefanac   želi ispraviti sve te silne pohvale, ne odgovara ovdje ako kao član Vijeća nešto kaže, a to je da se hvalimo kao Milanovićeva Vlada, a ide nam sve gore i gore.  Istaknuo je i to kako  Grad nije na svojim internetskim stranicama objavio informaciju o dodijeljenim potporama, bespovratnim sredstvima ili donacijama uključujući popis korisnika i visinu iznosa, odnosno želi reći kako,  uz tu svu ljepotu, ima sitnica koje se mogu ispraviti i koje bi se trebale ispravljati i gdje trebamo nastojati da ih bude što manje.

Ivanka Magdić ostaje kod konstatacije da je Grad Slunj  po revizijskom izvješću za 2013. godinu  dobio bezuvjetno mišljenje.

Ivica Barić, isto u tom kontekstu pohvala, želi ovu priliku iskoristiti  da svoj djeci predškolskog i školskog uzrasta koji žive na području Grada Slunja, koja su naučila voziti bicikl, čestita na tom uspjehu i želi im sretno pedaliranje.

Damir Vuković smatra, što se tiče revizije, to je po zakonu i to je super, ali misli da se  skroz malo radilo ili se gotovo ništa  nije radilo pa onda  nije moglo ni doći do puno grešaka.

Više se nitko nije javio za riječ pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće na usvajanje.

U trenutku glasanja u vijećnici je bilo svih 14 vijećnika pa predsjednika konstatira da je Gradsko vijeće sa 13 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo Izvješće o obavljanoj financijskoj reviziji Grada Slunja za 2013. godinu.

 

7. Razmatranje  Izvješća o obavljenoj reviziji  učinkovitosti održavanja nerazvrstanih cesta u jedinicama lokalne samouprave Karlovačke županije

Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti održavanja nerazvrstanih cesta u jedinicama lokalne samouprave Karlovačke županije vijećnicima je dano u materijalima pa je predsjednica otvorila raspravu.

Josip Štefanac čita podatke iz Izvješća gdje stoji da Grad Slunj od ukupno 16 mil.kn  ostvarenih rashoda za održavanje nerazvrstanih  cesta izdvojio je  1,4 mil. kn, odnosno da je udio rashoda za održavanje cesta  u ukupnim rashodima 9,2%, da je ukupna duljina nerazvrstanih cesta 160 km i da se  po  km  ulagalo  9.300 kn. Svjestan je toga  da imamo velik broj makadamskih cesta koje treba konstantno  održavati, međutim, budući da je to velika lova, sugerira i vjeruje da bi se tu dalo naći  prostora, ako bi se  počelo s  asfaltiranjem  cesta i kada bi bilo  malo više pažnje prema tim cestama, vjeruje da bi se  ovako veliko davanja moglo bolje iskoristiti. Kada uspoređuje  ostale gradove kojima je Grad Slunj al pari  ispada da smo nešto iznad prosjeka, nismo baš najveći, ali malo iznad prosjeka po davanju na km ceste pa stoga vjeruje da tu ima prostora da se to bolje iskoristi. Osvrnuo se i na konstataciju da Grad Slunj nije ustrojio jedinstvenu bazu (popis) podataka o nerazvrstanim cestama i nema podatak o ukupnoj duljini cesta upisanih u zemljišne knjige  pa u tom smislu uputio pitanje gđi  Jurašin Vuković.

Anđelka Jurašin Vuković na zadnje pitanje odgovara kako se ta baza  podataka  odnosi na posebnu bazu  koja je trebala biti  ustrojena temeljem pravilnika kojeg je trebao donijeti ministar, međutim,  u Hrvatskoj je na žalost jedna praksa da se donesu zakoni, a  pod zakonski akti  koji bi trebali  pratiti to sve, ne donesu. Tako je konkretno i u ovom slučaju,  Zakon o javnim cestama je donesen, međutim, pod zakonski akti koji bi trebali definirati što baza treba sadržavati, koji su to podaci, odnosno na koji način to riješiti, to se ne rješava tako reći godinama i zato je Grad i odgovorio reviziji  da ne  može ustrojiti bazu obzirom da nema pravilnika ministra temeljem kojeg će se definirati što to sve ta baza treba sadržavati. Dodala je kako je Grad,  nevezano na to, krenuo sa  evidencijom barem onih osnovnih prometnica koje se najviše koriste i na tome se radi. To što se radi evidencija o nerazvrstanim cesta tiče se i  ceste o kojoj se malo prije pričalo u Veljunu, evidentiraju se ceste u Kremenu jer sada je u tijeku  nova izmjera za k.o. Kremen, ali budući da imamo preveliko područje to je veliki posao, a situacija je  takva na terenu da se najvećim dijelom  ceste na terenu ne  podudaraju  sa katastrom i sa zemljišnom knjigom pa je  tu  zakon naložio da  treba raditi elaborate, a  provesti to u praksi je veliki problem i veliki troškovi. Uglavnom Grad na tome sustavno radi, istaknula je pročelnica, ali ponavlja kako Grad ima površinu  400 kvadratnih km, 67 naselja i veliku dužinu  nerazvrstanih cesta, imamo status grada, ali s obzirom na potrebe i na situaciju koja je, mogli bi se nazvati i općinom, a potrebe koje treba rješavati su  stvarno velike. Skrenula je pozornost na  očitovanje od Grada Slunja, da se ono  ne odnosi na cjelokupnu sliku nerazvrstanih cesta i pitanja prometa cesta i sve to uređenje i organizaciju na našem području, već se to  tiče samo  reakcije na ovu ocjenu što je revizija dala. Revizija kaže da nismo  napravili evidenciju, a ne zna kako smo je mogli   napraviti ako  ministar nije godinama donio odgovarajući pravilnik, kaže pročelnica i dodaje kako se radi ono što se može  i radi se najbolje što se može da se to rješava i da ide svojim putem. Slaže se da se može reći da nema neke  prave evidencije nerazvrstanih cesta na našem području, npr. u  vlasničkom listu  piše koje su to katastarske čestice, a za svaku tu k.č. mora se vidjeti koja je to dionica, da li ona paše u naravi na terenu,  koji je njen status, u  vlasničkom listu ne piše ni njena dužina već piše da je to čestica npr. površine  sto tisuća kvadrata, znači nema neke  baze, ali bez obzira na to na evidentiranju se počelo raditi i radi se.

Josip Štefanac pita da li je stanje što se tiče ustrojavanja jedinstvene baze u svim gradovima na području Karlovačke županije isto takvo.

Anđelka Jurašin Vuković odgovara, koliko je njoj poznato, stanje je svugdje isto, nije samo takvo stanje sa cestama, tako je i sa gospodarenjem komunalnim otpadom, znači  svugdje  država donese zakon, a kada treba to provoditi onda se kaže da gradovi i općine nisu nešto napravile, a napraviti ne mogu jer nisu doneseni  pod zakonski akti temeljem kojih se radi.  

Đuro Mihajlović se ne slaže s ovim  što je pročelnica rekla, misli da nije sve baš tako, dobivali smo  komunalne naknade od poligona svake godine oko 5 mil. kn i kada bi se  sve to zbrojilo, vidjelo bi se koliko se tu moglo napraviti, vidi se koliko je  utrošeno za te nerazvrstane ceste, ali da se  radilo planski i kako treba, mogla je biti sasvim drugačija situacija, dosta se neracionalno trošilo taj pijesak, a i prave evidencije o tome čak nije bilo. Što se tiče tih pod zakonskih akata, ne zna kako je to onda  Grad Karlovac uspio koji je jedna urbana sredina i sigurno ima  u gradu i tih nerazvrstanih cesta, ne slaže se  da je samo to razlog da se baš ništa nije moglo napraviti. Smatra da se ne bi znalo ni koliko ima tih  nerazvrstanih cesta, ne bi se znalo da ih ima 160 km  da se prije 3 godine nije tražilo da zimska služba konačno počne čistiti  te lokalne ceste  van područja samog grada Slunja, jer je uvijek pružan veliki otpor uz opravdanje da nema novaca za to, a tada su   komunalni redar  i Japunčić prošli teren, i sam je išao i  pokazivao na  svom terenu  ceste koje su u upotrebi i koje se koriste. Stoga se ne slaže da je to razlog već smatra  da je upravo suprotno, da jednostavno nije bilo volje da se na tome radi. Svjestan je da poteškoća ima, one postoje u svakom poslu i one se otklanjaju, ali smatra da se  puno više moglo napraviti po ovom pitanju. Imamo stotine opravdanja da ne počnemo ništa raditi, nikad nismo  odgovorni za nešto zašto to nije bio  napravljeno, a svi imamo za to plaću i to trebamo  napraviti, zaključio je g. Mihajlović.

Anđelka Jurašin Vuković je ponovila kako je ovdje  bio upit o ustrojavanju baze podataka, temeljem pravilnika ministra, odnosno po striktno određenoj stvari u zakonu o javnim cestama, dok je ovo što g. Mihajlović  priča sasvim druga tematika i nema veze sa samim ustrojavanjem  evidencije. Dodala je kako, do  donošenja novog Zakona o javnim cestama, nije  ni bilo mogućnosti da se  cesta evidentira, sada je  Zakon  donesen,  ali u praksi baš nije provediv. Također je istaknula kako se i geodetski elaborati i snimanje i ucrtavanje opet mora financirati iz Programa održavanja, znači iz istih sredstava iz kojih se  saniraju ceste.

Đuro Mihajlović smatra da se trebaju onda tražiti drugi načini, drugi izvori, ne zna kako su drugi gradovi to napravili, a mi ne možemo nikada ništa.

Anđelka Jurašin Vuković  je ponovila kako se  počelo to raditi, bili su na terenu, vidjeli su dionice  i radi se.

Đuro Mihajlović odgovara da se  nije ništa počelo, samo se  uvijek  govori da se  radi na tome, ali ne radi se ništa, ceste su sada u lošijem stanju nego prije, ali pročelnica nije na terenu  pa to ne zna.

Damir Vuković se složio sa svim što je rekao g. Mihajlović.

Davor Požega se obratio g. Mihajloviću i rekao mu da je bio  4 godine  zamjenik gradonačelnika i ako je to bilo tako bitno, mogao je raditi na tome, on je druga osoba nakon gradonačelnika.

Đuro Mihajlović odgovara da je bio  na papiru  zamjenik i da to g. Požega  jako  dobro zna jer je bio  predsjednik Gradskog vijeća, znao je  koje su njegove ovlasti bile i kako se radilo.

Predsjednica Vijeća je zamolila gosp. Požegu i gosp. Mihajlovića da se ne vraćaju na teme koje su prošle.

Kako se više nitko nije uključio u raspravu predsjednica je istu zaključila i dala Izvješće na glasanje.

Nakon glasanja predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika, od čega je 12 vijećnika glasalo ZA,  1 vijećnik PROTIV i 1 vijećnik je bio SUZDRŽAN, odnosno da je Gradsko vijeće većinom glasova usvojilo Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti održavanja nerazvrstanih cesta u jedinicama lokalne samouprave karlovačke županije.

 

8. Razmatranje Izvješća o obavljenoj reviziji osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Karlovačke županije

Izvješće o obavljenoj reviziji osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Karlovačke županije dostavljen je vijećnicima uz poziv.

U raspravu koju je otvorila predsjednica nitko se nije uključio pa je rasprava zaključena i Izvješće dano na glasanje.

Završetkom glasanja predsjednica iznosi da je glasalo 14 vijećnika, 12 vijećnika glasalo je ZA, a 2 vijećnika bila su SUZDRŽANA i konstatira da je Gradsko vijeće većinom glasova usvojilo Izvješće o obavljenoj reviziji osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Karlovačke županije.

 

9. Razmatranje Izvješća o obavljenoj reviziji gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije

Izvješće o obavljenoj reviziji gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije vijećnici su također dobili u materijalima pa je predsjednica otvorila raspravu.

Josip Štefanac se osvrnuo na podatke o planovima gospodarenja otpadom, odnosno na tablicu br. 1. gdje su pobrojane jedinice lokalne samouprave sa podatkom da li je plan gospodarenja otpadom donesen, a gdje stoji da Grad Slunj, na žalost, ima NE, NE ima Općina Bosilje i NE ima Općina Plaški, a svi gradovi imaju DA i pita  ima li opravdanja zašto  nije napravljen Plan gospodarenja.

Anđelka Jurašin Vuković odgovara da je  Plan gospodarenja otpadom donesen  koncem rujna 2014. godine što se može pročitati u očitovanju kojeg je Grad Slunj dostavio reviziji, znači Plan gospodarenja je napravljen za razdoblje 2014. – 2020. godine, proveden sukladno s zakonom i savjetovanjem za javnošću, dobivena prethodna suglasnost Karlovačke županije i bio je na Gradskom vijeću koje ga je u konačnici usvojilo, znači u materijalima  je rečeno  da Grad Slunj to ima.

Josip Štefanac je nadopunio kako su u tablici br. 6. podaci o izvješćima o provedbi planova gospodarenja otpadom za  Grad Slunj prazne rubrike, Grad Duga Resa, Karlovac, Ozalj, Ogulin i dr. imaju, a pored Slunja  podatke nema Plaški, Draganić, Cetingrad, Bosiljevo, a to su  podaci od 2008. godine, npr. Općina Rakovica ima. Ono što je  govorio na aktualnom satu, sada je potkrijepio i  ovim primjerom  da to bude dokumentirano i rekao pročelnici da želi da se zna da se to  moglo napraviti kao što su i drugi napravili, a ne govoriti ne može se i ne zna što drugo.

Drugi se nitko nije javio za riječ pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika, 11 vijećnika ZA, 1 PROTIV i 2 SUZDRŽANA i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće većinom glasova donijelo  Izvješće o obavljenoj reviziji gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije.

 

10. Odluka o izmjeni Odluke o organizaciji i načinu naplate parkiranja

Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o organizaciji i načinu naplate parkiranja zajedno sa pisanim obrazloženjem vijećnici su dobili uz poziv.

Dodatnih pojašnjenja nije bilo pa je predsjednica otvorila raspravu.

Ivica Barić je najprije upozorio sve kolege vijećnike na jedan dokument koji je dostupan na stranicama Grada Slunja, a zove se „Razvoj turizma na području značajnog krajobraza Slunjčica“, taj dokument  je izradio Institut za turizam u  listopad 2010. godine pa je, u  kontekstu naplate parkiranja, pročitao jedan od zaključaka: „Razvoj turizma na ovom području ima svrhu poboljšanja života lokalnih stanovnika bez negativnih utjecaja na prirodni i kulturni okoliš, a to se može postići jedino turističkom potrošnjom na tom području. Od posjetitelja koji dođu, pogledaju i odu lokalna zajednica nema koristi zato se turistička potrošnja treba realizirati na što je moguće više načina, od naplate parkirališta, kupnje suvenira, lokalnih proizvoda, turističkih karata i sl.“ Po njegovom mišljenju to je jedan dosta kvalitetan dokument  kojeg bi  trebali svi pročitati i vidjeti što u njemu piše,  pa u kontekstu toga iznosi da je  pri uvođenju  odnosno donošenju  odluke o parkiranju i uvođenju naplate parkiranja u Gradu Slunju osnovna namjera  bila povećanje prihoda Grada, odnosno  povećanje prihoda gradske firme LIPA, a naravno i zapošljavanje određenog broja ljudi  koji će brinuti za naplatu i poslove vezane s time. Namjera je bila da se tom sezonskom  naplatom parkiranja prije svega ostvari prihod od turista koji posjećuju Grad Slunj, a tek sekundarno od građana Grada Slunja zbog čega je i određeni broj parkirališta izuzet  iz naplaćivanja upravo  kako bi domaće stanovništvo imali svojevrsnu alternativu te kako bi se, prije svega, uvjetno rečeno, oslobodila ova dva glavna  parkirališta u Gradu Slunju za posjetioce Grada Slunja. To je bila osnovna intencija i upravo zato se išlo na uvođenje naplate parkiranja u sezoni. Želi navesti i  primjer nekih turističkih mjesta odnosno  općina s kojima bi  se Grad Slunj u toj svojoj nekoj viziji turističkog razvitka mogao poistovjetiti jednog dana, sada trenutno ne, npr. Krk, Punat na Krku, Tribunj i takve manje općine koje imaju naplatu parkiranja čak kraće nego  Grad Slunj, od 1.6. – 30. 9. neki gradovi  poput Šibenika imaju dvotarifno uvedeno, imaju  ljetnu tarifu koja je u sezoni puno veća od zimske tarife, znači imaju u tom dijelu opet neke pogodnosti, naravno sve opet zbog domaćeg stanovništva. Iskoristio je i priliku da upita gradonačelnika je li on  u dogovoru sa vijećnicima HDZ-a  jer  vijećnici HDZ-a su se, kada je donašana Odluka,  grčevito borili protiv toga pa su se tada  spominjali neregistrirani traktori od gosp. Požege,  hidraulika i 2 babe koje padaju s hidraulika koje dolaze četvrtkom u grad, a  kojima se onda naplaćuje parking, gđa Ivanka je spominjala uvjetno rečeno da će to otjerati turiste koji nam dođu i sl. Ne zna, valja je gradonačelnik osigurao  ruke sa ovim prijedlogom. Dalje, osobno je protiv produženja naplate  parkiranja, odnosno  trenutno je  protiv  produženja naplate parkiranja, mišljenja je da u jednom civilizacijskom i gospodarskom dosegu grada to uopće nije predmet rasprave jer to je  jedno uvođenje reda i treba to napraviti, međutim, u ovom vremenu krize i nekih stvari koje su navedene pri samom donošenju prve odluke, misli da bi zbog takvih stvari trebalo pričekati da se vidi kako će to funkcionirati. „Ovo je tek prva sezona, a mi odmah skačemo i idemo dalje“, kaže g. Barić i dodaje kako  bi  trebali još malo analizirati stvar, pričekati ovu sezoni i iduću sezonu da vidimo kome mi naplaćujemo, od koga  toliko naplaćujemo, kakva je struktura te naplate, da li  nam tu više troše turisti, da li domaći, što to znači. To su razlozi  zbog čega je  protiv jer  naplatom parkiranja van turističke sezone, prije svega,  premještamo naglasak prihodovanja od naplate parkiranja sa turista na domaće stanovništvo, a to je  upravo onaj efekt koji nisu željeli. Dodao je kako je samo  uvođenje naplate parkiranja  bio svojevrstan šok za građane Slunja, svi su tome  svjedoci i  smatra da bi ljudima ipak trebalo dati malo zraka, zna se  kakva je situacija gospodarska i  u državi, a na tragu toga mora se imati u vidu i naše ugostitelje koji gravitiraju ovim parkiralištima  koji su predmet  naplate, a koji  u zimskom periodu godine ovise prije svega  o domaćim gostima. Isto tako boji se  da se trenutno u pogledu prihodovanja gradske firme neće dogoditi moment kojeg svi priželjkujemo, odnosno boji se da će se  dogoditi moment da je „skuplja pita nego tepsija“.

Josip Štefanac vjeruje da direktorica ima podatke o naplati  ovih nekoliko mjeseci od kada se Odluka provodi pa je zatražio da im te podatke iznese jer smatra da bi bilo  dobro prije donošenje Odluke čuti te konkretne  pokazatelje,  koji su to korisni uvjeti za donošenje odluke.

Nikolina Paulić iznosi da je u periodu  od 1. 5. do 31. 10. 2014. godine  kada je  prestala naplata parkiranja,  ukupno  prihodovano 213.290 kn, od čega rashodi za 6 mjeseci koje je KD LIPA imala iznose  83.806,36 kn, što znači da je za pola godine ostvaren  prihod od 129.483,64 kn, odnosno  prihodi su više nego što su oni očekivali i izuzetno su dobri. Troškovi se odnose na plaće radnika za 6 mjeseci  u iznosu od  44.000 kn, nabavka radne odjeće za  radnike 2.000 kn, telefoni, održavanje softvera  je dosta velika stavka  oko 11.000 kn,  plaćeno je  osiguranje aparata  za cijelu godinu koje iznosi 5,700 kn, plaćaju proviziju za plaćanje SMS-om što za  6 mjeseci košta  12.000 kn. Znači  LIPA je , što se tiče parkinga,  ostvarila izuzetno velike prihode, rekla je direktorica te dodala kako su  zaposlili 2 djelatnika, a ako se Odluka ne produži, za ta 2 djelatnika nema više posla jer su i primljeni radi kontrole i naplate parkiranja i zato su i osposobljeni. Budući da  parkirališta kod BUK-a i „Centra“ imaju veću naplatu nego parkirališta  koja su bila u Rastokama, smatraju da će se od naplate parkiranja moći osigurati dovoljni prihodi da se isplate  plaće radnika i taj neki hladni pogon za zimske mjeseci i misle kako sezona u Gradu Slunju  ne počinje  1. 5.  već  ranije i zbog toga smatraju   da se treba  produžiti vrijeme naplate parkiranja.

Zoran Ivšić kaže kako bi se  dobrim dijelom  složio sa g. Barićem, ali i sa gđom Paulić,  misli da su se građani naučili na parking u Slunju pa bi bio  za to da se produži naplata parkinga, ali možda uz jednu  napomenu,  ako se kroz neko vrijeme pokaže da  to ne bi bio isplativo, a to bi gđa Paulić odmah znala, da sugerira na neki način da se odluka promjeni. Uglavnom smatra da bi bilo dobro da ostane naplata parkinga iz više stvari, jedan od razloga što se zimi uspije parking počistiti, a i 2 čovjeka bi radila, pa ako se to ikako uspije pokriti financijski, misli da bi to bilo dobro.

Damir Vuković  kaže kako je  g. Ivšić  rekao ono  što je i sam htio reći, ali se složio i sa  g. Barićem te naglasio kada se  donosila ta odluka 5 vijećnika HDZ-a bilo je protiv, a sada su,  hvala bogu,  promijenili mišljenje te dodao kako je  u kampanji gospodina  Katića  bila  priča da će se odmah ukinuti parking kada se dođe  na poziciju. Slaže se da se to produži, ljudi naši  rade  i misli da je to u redu.

Gradonačelnik je odgovorio kako nikad u kampanji nije rekao da će se ukinuti naplata parkiranja, o tome nije  govorio. Smatrali su  da bi bio dobro produžiti naplatu parkiranja iz razloga  što nam  dva djelatnika mogu raditi i zato to predlažu. Najjednostavnije ih je pustiti da idu na biro, kaže gradonačelnik i vjeruje  da će oni vjerojatno ostvariti prihod koliko treba za njihove plaće. S takvim je prijedlogom išao  na Gradski odbor HDZ-a, istina je da se malo drugačije   o tome prije  razgovaralo i razmišljalo, ali sada iz razloga  što se ipak spašavaju 2 radna mjesta, a i zbog razloga  što se  na parkiralištu,  kada nema naplate, po cijele dane i noći ostavljaju parkirana vozila pa se ne može parkiralište očistiti, to se predlaže. Ne želi ulaziti  u to  što se događalo na Vijeću ranije, ali misli da će  i g. Požega nešto o tome reći, ali je razlog zašto to predlaže taj da se uvede reda i smatra da ne bi bilo dobro da se to sada prekida pa opet na proljeće počinjemo iznova, a pokazali su se dobri rezultati, prihoda ima, vjeruje da zimi neće biti toliko veliki prihodi, ali će pokriti trošak 2 radna mjesta jer ova 2 parkirališta i jesu većina prihoda u parkiranju.

Davor Požega  priznaje kako je u 3. mjesecu bio jako skeptičan, u 3. mjesecu je donesena Odluka i bio je protiv kao i ostali vijećnici  HDZ-a. „Pogriješio sam“, kaže i dodaje „priznajem 129.000 razloga me demantira jer 129.000kn  je plusa, to su stvarno lijepi novci i za firmu i za Grad tako da mogu priznati da sam tada stvarno pogriješio“. Mislio je da će ti parkinzi biti prazni, da će biti veliki revolt ljudi, shvaća da su  pogriješili tada, a kako sada infrastruktura  postoji, postoje  automati, tu su ljudi, nema nekih dodatnih troškova i samo treba uzeti te novce, a i  2 radnika su veliki razlog da danas  glasaju  za ovu Odluku. Smatra da nije  sramota reći da je pogriješio i da bi bilo  gore da su tvrdoglavi i da stalno idu protiv jer ako vidi da je pogriješio, treba to priznati i jednostavno  krenuti dalje. Ono što je  rekao da deda sa dvije babe neće naći parking, tako je i mislio,  ali eto nađu ga.

Ivica Barić kaže kako ne  zna kako će vijećnici Proljeća glasati, nisu demagoški kontra pa da idu  sada uz dlaku sa ovom odlukom, cilj im je naravno da  LIPA ima prihode  jer su se očito pokazali da to jesu stvarni prihodi i da su dobri, zaposlilo se dvoje ljudi, znači   generalno nisu protiv te odluke, on osobno nije, ali trenutno nije za, odgodio bi to  zbog inih razloga, boji se da,  kako se to popularno kaže, „ubijamo kravu zbog odreska“. Razloge je naveo, ali  smatra da  moramo imati i te neke socijalne osjetljivosti jer prije svega te sve odluke, pa i ova  utječe na građane Grada.

Zoran Ivšić  dodaje kako je  na par mjesta  čuo ljude kad kažu „k vragu i 3 kune samo da se mogu pošteno parkirati  pred BUK-om i utovariti robu“ što znači da su se ljudi već navikli na to.

Mario Medved pita  direktoricu LIPE, je li moguće tražiti statističke podatke od firme koja daje  usluge plaćanja parkinga SMS-om  s kojih brojeva su slane poruke, da li sa hrvatskih ili stranih i u kojem omjeru. Vjeruje da bi oni to mogli imati  pošto je sve informatizirano, sve je u kompjutorima, to oni sigurno znaju, ali ne zna da li se mogu dobiti ti podaci ili je to njihova neka poslovna tajna, odnosno pitao je da li su tražili takve podatke od njih.

Nikolina Paulić odgovara kako imaju podatke preko  operatera, tj. T- mobile, VIP i Tele 2 koliko je uplaćeno, vide  po pojedinom operateru koliko je uplaćeno SMS, ali što se  tiče ovog nisu  tražili  neke dodatne podatke da li  se to išlo preko stranih brojeva državljana kako je to već dogovoreno roamingom, ali može to zatražiti. Ne zna ovog trenutka  da li je to tajna ili nije, ali  ono što sada vide je to koliko je po svakom lokalitetu svaki dan  SMS-a uplaćeno, ali specifikaciju s kojih je to brojeva došlo, ne zna, ali će provjeriti s tvrtkom koja održava sustav da li mogu  doći do takvih podataka.

Mario Medved kaže da se usporede podatci  te tri firme, T-mobile, VIP i Tele2, usporediti  koliko je ukupno naplaćeno i samo se  oduzmu  te dvije brojke da  se zna koji je omjer.

Nikolina Paulić odgovara kako onine znaju da li je preko T-mobile uplatio  strani državljani, to ne mogu vidjeti.

Mario Medved odgovara da mu je to jasno, ne zna se  tko je vlasnik broja, ali dovoljno bi bilo dobiti samo nekakav podatak o tom omjeru strani – domaći, bio bi zahvalan ako je to moguće dobiti.

Nitko se više nije javio za raspravu pa je  predsjednica raspravu zaključila i potom dala  Odluku na usvajanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je ZA Odluku glasalo 10 vijećnika, a PROTIV 4 vijećnika i da je Gradsko vijeće većinom glasova usvojilo Odluku o izmjeni odluke o organizaciji i načinu naplate parkiranja.

 

11. Odluka o izmjeni Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2014. godini na području Grada Slunja

Prijedlog Odluke o izmjeni Programa  održavanja komunalne infrastrukture u 2014. godini na području Grada Slunja  vijećnici su dobili uz poziv.

U raspravu se nitko nije uključio pa je predsjednica istu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo odluku o izmjeni Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2014. godini na području Grada Slunja.

 

12. Odluka o izmjeni Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Slunja u 2014. godini

Odluku o izmjeni Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Slunja u 2014. godini vijećnici su dobili uz poziv.

Rasprava nije vođena već je Gradsko vijeće jednoglasno (glasalo svih 14 vijećnika ZA) usvojilo Odluku o izmjeni Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Slunja u 2014. godini.

 

13. Odluka o povećanju temeljnog kapitala Komunalnog društva LIPA d.o.o.

Odluku o povećanju temeljnog kapitala Komunalnog društva LIPA d.o.o. vijećnicima je dana u materijalima pa je predsjednica otvorila raspravu o Odluci.

Mario Medved pita, jer nema uz Odluku objašnjenja,  zašto povećavamo temelji kapital KD Lipa,  iz kojih razloga.

Gradonačelnik  Jure Katić odgovara kako su Proračunom predviđena sredstva za povećanje temeljnog kapitala Komunalnom društvu LIPA pa je ovo samo izvršenje te obveze. Dodaje kako LIPA ima obvezu prema Komunalcu i to  još uvijek nije riješeno i ta sredstva se prema podjeli gospodarske cjeline moraju dodijeliti  LIPI da bi LIPA  mogla izvršiti prijenos Komunalcu.

Drugi se nitko više nije uključio pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika ZA i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o povećanju temeljnog kapitala Komunalnog društva LIŠA d.o.o.

 

14. Odluka o isknjižavanju temeljnog kapitala u društvu Stambeni fond d.o.o. iz poslovnih knjiga grada

Prijedlog Odluke o isknjižavanju temeljnog kapitala u društvu Stambeni fond d.o.o. iz poslovnih knjiga grada također je vijećnicima dan uz poziv.

Na sjednici nije vođena rasprava pa je predsjednica dala Odluku na glasanje.

Nakon glasanja predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika odnosno da je  Gradsko vijeće jednoglasno  usvojilo Odluku o isknjižavanju temeljnog kapitala u društvu Stambeni fond d.o.o. iz poslovnih knjiga grada.

 

15. Odluka o prihvaćanju najpovoljnijih ponuda i prodaji dijela stanova u vlasništvu Grada 

Odluku o prihvaćanju najpovoljnijih ponuda i prodaji dijela stanova u vlasništvu Grada vijećnici su dobili u materijalima zajedno sa opširnim obrazloženjem.

Rasprava na sjednici nije vođena pa je predsjednica dala odluku na glasanje.

Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika te da je  Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o prihvaćanju najpovoljnijih ponuda i prodaji dijela stanova u vlasništvu grada.

 

16. Odluka o odabiru izvoditelja radova čišćenja nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima

Odluka o odabiru izvoditelja radova čišćenja nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima zajedno sa obrazloženjem vijećnicima je dana uz poziv pa je predsjednica otvorila raspravu.

Josip Štefanac kaže kako je gledao  tko  je dobio  to pa je malo sumnjičav prema tim ljudima  koji će morati npr. dovesti ovdje traktor iz Drežnika, odnosno malo je skeptičan jer su iz daleka. Inače je sam natječaj  lijepo proveden, materijali su dostupni, sve je transparentno, sve je pripremljeno i provedeno tako da nema nikakve zamjerke oko toga.

Zoran Ivšić  pretpostavlja da će i ove godine biti u redu jer  gospodin koji bi trebao dobiti posao, čistio je i prošle  godine, sve je bilo  super i uredno i pretpostavlja da će tako biti i dalje.

Damir Vuković se isto nadovezao i rekao kako su to jake  mašine,  to ide kao auto.

Marinko Radočaj je vidio da se za područje Cvitovića nitko nije javio pa pita, u slučaju da se nitko ne javi niti na ponovljenom natječaju,  da li Grad ima nekakvo rješenje za čišćenje snijega.

Gradonačelnik odgovara da će se o tome razmišljati  ukoliko se nitko ne javi, a sada će se raspisati ponovo natječaj i nada se da će biti  ponuda, ne može ništa govoriti unaprijed dok se ne vidi kako će proći natječaj.

Đuro Mihajlović se osvrnuo na  zonu 3. gdje su  putovi  u  lošem stanju pa je  mišljenja da  ponuđena cijena,  znajući i konfiguraciju  terena i kvalitetu tih putova,  nije bila visoka, smatra da je  trebalo  izići  na teren i vidjeti kakvi su putovi i onda na osnovu toga odrediti jer sve zone nisu iste.

Gradonačelnik odgovara kako niti Furjan nije puno bolji, ni Primišlje pa su nekako cijene malo pristojnije i  da su ostale cijene koje su bile prošle godine, bile bi  prihvaćene te ponude, ali je  cijena 20 kn veća nego prošle godine, a svi drugi  su  ostali isti sa cijenama i smatra da je  cijena previsoka.

Đuro Mihajlović isto tako pita, ako se  nitko ne javi, da li ostaje  odgovor kao i za zonu II.

Gradonačelnik je to potvrdio dodavši,  ako se nitko ne javi,  tada će se vidjeti kako dalje.

Kako se više nitko nije uključio predsjednica je zaključila raspravu i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o odabiru izvoditelja radova čišćenja nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima.

 

17. Odluka o izmjeni Odluke o načinu organiziranja poslova čišćenja javnih prometnih površina u zimskim uvjetima

Tekst Odluke o izmjeni Odluke o načinu organiziranja poslova čišćenja javnih prometnih površina u zimskim uvjetima vijećnici su dobili u materijalima zajedno sa pisanim pojašnjenjem pa je predsjednica otvorila raspravu.

Maria Medveda  zanima da li se  s kim kontaktiralo, da li je netko zainteresiran da bi čistio više zona ili je ovo čisto  pucanje u prazno.

Gradonačelnik odgovara da ima zainteresiranih, do sada se nisu mogli javiti za dvije zone pa se iz tog  razloga predlaže  izmjena Odluke.

Ivica Barić je komentirao kako se u principu ide na ovo zato  jer je očito malo zainteresiranih  pa se ide  na brisanje ove odredbe da može jedan izvoditelj samo jednu zonu izvoditi. Skeptičan je jer boji se da dođe do nekih problema kao što je prošle godine bilo sa jednim izvoditeljem koji  je čistio baš zonu 2. i  njemu je prekinut  ugovor, došao je drugi izvođač koji je nastavio njegov posao, ali srećom nije bilo snijega i sada je skeptičan ako neko  uzme  3 zone i dođe do  kakvih problema, imat ćemo  sve tri zone blokirane. Generalno je za  ovu Odluku samo je morao ovo komentirati mada se nada  da do takvog nečega neće doći.

Gradonačelnik odgovara kako svatko tko se javi   za 2 zone ili 3 zone mora dokazati  da je spreman za to. Kaže kako se ovo ne predlaže na pamet, kontaktirali su ljude, gosp. koji je vršio  usluge u Primišlju  je spreman, ima 2 stroja, jedan stroj ostaje u Primišlju ne u Rakovici, on je bio korektan i odradio sve i svatko drugi tko se javi  mora dokazati da je spreman.

Ivica Barić je iskoristio priliku i pohvalio tog izvoditelja jer je bio  jedan od najozbiljnijih prošle godine,  dovezao je traktor i jednostavno  čekao snijeg, a imali smo i primjer neozbiljnih izvoditelja tako da se  nada se da se takve stvari neće više  ponoviti.

Predsjednica je potom zaključila raspravu i dala Odluku na glasanje.

Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je glasalo ukupno 14 vijećnika te da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo odluku o izmjeni Odluke o načinu organiziranja poslova čišćenja jasnih prometnih površina u zimskim uvjetima.

 

18. Odluka o utvrđivanje vrijednosti  zemljišta u vlasništvu Grada

Odluku o utvrđivanju vrijednosti zemljišta u vlasništvu grada vijećnici su dobili u materijalima.

Rasprava nije vođena pa je predsjednica dala Odluku na usvajanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo  Odluku o utvrđivanju vrijednosti zemljišta u vlasništvu Grada.

 

19. Odluka o popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Grad Slunj

Odluka o popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Grad Slunj vijećnicima je dana u materijalima pa je predsjednica otvorila raspravu.

Ivica Barić traži  pojašnjenje, što to konkretno znači, pročitao je da  je to u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa, ali   malo jednostavnim rječnikom traži objašnjenje.

Zdenka Kovačević odgovara kako se ovime daje mogućnost da član uprave ove tri ustanove  može biti i  gradonačelnik, a sve ostale tvrtke koje su do sada bile u Odluci, nisu  ustanove i na njih se te odredbe Zakona ne primjenjuju pa ih se briše iz Odluke, a da ne bude puno brisanja u postojećoj Odluci, izradila je novu Odluku.

Drugih pitanja nije bilo pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Odluku na glasanje.

Predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika i da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Grad Slunj.

 

20. Odluka  o izmjeni Odluke o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja

Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja vijećnicima je dan uz poziv.

Na sjednici nije vođena rasprava pa je predsjednica dala Odluku na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Odluka usvojena sa 13 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM.

 

21. Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju Vijeća za prevenciju

Tekst ove Odluke vijećnicima je također dan u materijalima, a kako nije bilo rasprave, predsjednica je Odluku dala na glasanje.

Nakon glasanja predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika te da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o izmjeni Odluke o imenovanju Vijeća za prevenciju.

 

22. Različito

Damir Vuković je postavio pitanje gradonačelniku, zašto zamjenika nema na sjednicama, da li mora doći, dodavši da bi im bilo  drago da ga vide.

Gradonačelnik odgovara da zamjenik  dobije poziv, ali ne mora doći. Kaže kako je  danas  imao jednu obavezu kao dogradonačelnik, ali  je inače  izrazio želju da ne dolazi na Vijeće ako baš ne mora.

Josip Štefanac se osvrnuo na pozivnice koji su vijećnici dobili za 16. 11. što mu je jako drago jer će se održati manifestacija Dana sjećanja, odnosno „Da se ne zaboravi“ kada je 16. 11. privremeno okupiran Grad Slunj. Razgovarao je sa određenim ljudima i gradonačelnikom oko  obilježavanja, a kako  nekim vijećnicima nije jasno za poslije, pitao je da li će biti ručak poslije ili nema ništa i da  li su vijećnici pozvani.

Gradonačelnik odgovara da su  vijećnici pozvani i da će  ručak vjerojatno biti u Feniksu za nekih 50-tak ljudi. Kaže kako je najprije razmišljao da to bude kao i za Dan Grada, ali to je ipak bilo previše i to bi bio veći  trošak  nego u Feniksu. 

Josip Štefanac dodaje kako je  ovo  rekao samo da sugerira za 16. 11., da ipak ostane u zapisniku da se na Vijeću  raspravljalo i da je to  spomenuto jer to je jedan pijatet koji dugujemo  ljudima koji su poginuli i to trebamo na primjeren način obilježiti.

Gradonačelnik poziva vijećnike da dođe svatko  tko može, a  poželjno bi bilo da dođu svi.

 

S ovom točkom dnevni red sjednice je iscrpljen i predsjednica zaključuje njen rad u 19,40 sati.

 

 

ZAPISNIK SASTAVILA                                                                            PREDSJEDNICA

                                                                                                       GRADSKOG VIJEĆA

 

Ankica Štefanac, vr.                                                                              Marina Mrkonja, vr.

 

Lokalni izbori 2017.


 

Europe direct Karlovac

Grad Slunj, Trg dr. Franje Tuđmana 12, 47240 Slunj, tel: 047 777 102, http://www.slunj.hr, info@slunj.hr