Dobrodošli na stranice Grada Slunja


Trg dr Franje Tuđmana 12, 47240 Slunj
OIB: 33366502542
MB: 2714159
IBAN: HR98 2340 0091 8400 0000 1
Centrala: 047/ 777-102
fax: 047/777-122
e- mail: grad-slunj@ka.t-com.hr

UREDOVNO VRIJEME ZA PRIJEM STRANAKA
KOD GRADONAČELNIKA:
ČETVRTKOM OD 8-10 SATI

Studeni 2017
Pon Uto Sri Cet Pet Sub Ned
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3

Aktualnosti

12. sjednica gradskog vijeća

Zapisnik

sa 12. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 15. 07. 2014. godine u vijećnici.

Sjednicu je u 13,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne  i konstatirala da istoj prisustvuje 14  od ukupno 15  članova Gradskog vijeća.

Sjednici prisustvuju:  Marina Mrkonja, Ivica Barić, Katarina Rendulić, Đuro Mihajlović,  Mario Medved, Ivan Bogović, Davor Požega,   Diana Cindrić, Ivan Požega, Damir Vuković, Zoran Ivšić, Marinko Radočaj,  Josip Štefanac i Mihaela Turkalj.

Izostanak je opravdala Ivanka Magdić. . 

Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju:Jure Katić, gradonačelnik, Zdenka Kovačević - pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Dragan Pavlešić,  direktor Komunalac d.o.o. Slunj, Nikolina Paulić, direktorica Komunalnog društva LIPA  d.o.o. Slunj, Mijo Močilac i Alen Holjevac – predstavnici DVD-a Slunj, Gordana Kovačević – ravnateljica  Dječjeg vrtića Slunja, Mirjana Puškarić – ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Slunj, Dražen Paulić –  Stambeni  fond d.o.o. Slunj, Tone Butina – direktor Radio Slunja d.o.o.,   Ivančica Cindrić – predstavnica Turističke zajednice Grada Slunja, Zdravko Marčetić – direktor Centra za gospodarenje otpadom KŽ – KODOS d.o.o. te novinari.

AKTUALNI SAT

Predsjednica Vijeća poziva  vijećnike da postave pitanje.

Mario Medved  najprije  je novom gradonačelniku čestitao  na pobjedi na izborima i izrazio nadu da će svoj posao ove tri godine obavljati savjesno i odgovorno. Htio je samo iskoristiti prisustvo svih direktora i ravnatelja na sjednici jer će se oni kasnije osipati, da prokomentira kako ima  situacija da neki ravnatelji i direktori ne paze gdje troše novac, očito nisu svjesni da je to novac svih nas i da se može trošiti na mnogo korisnije stvari. Stoga je predložio  gradonačelniku da u narednom razdoblju sjedne sa svakim posebno pa da vidi da li se on  vara ili je u pravu.  Naime, zadnji puta kada se raspravljalo također o izvješćima  ukazivao je na neke stavke, ali  se to nije  pokazalo  korisnim jer se ništa nije promijenilo pa ne zna, možda će gradonačelnik imati malo više utjecaja na njih i da će se nešto  postići s tim.

Josip Štefanac  također je gradonačelniku i njegovom zamjeniku  čestitao na izboru i poželio  uspješan rad i da bude gradonačelnik svih građana Grada Slunja odnosno da radi na dobrobit Grada Slunja.

Mihaela Turkalj je isto tako najprije čestitala gradonačelniku, a potom postavila pitanje vezano uz Strategiju razvoja Grada Slunja koja  bi trebala biti izrađena do kraja godine, a trebala bi biti izrađena zbog mjera koje dolaze za ruralni razvoj pa je zanima u kojoj je fazi jer po zadnjim saznanjima koje ima ugovor sa LAG-om Frankopan je raskinut. Pita da li  gradonačelnik ima više informacija oko toga.

Gradonačelnik Jure Katić je najprije  sve skupa pozdravio, zahvalio na čestitkama te naglasio  kako će biti gradonačelnik svih, neće mu biti bitno tko je iz koje opcije pa je  izrazio  i nadu da će on i Gradsko vijeće imati dobru suradnju jer i Gradsko vijeće je izabrano od strane naših građana, kao i on pa bi suradnja trebala biti obostrana, a sve u interesu ovog grada. Kaže kako se neće dogoditi nigdje da  ističe sebe niti bilo koga ispred gradskih interesa,  biti će gradonačelnik svih građana. Što se tiče komentara gosp. Medveda nada se  da će  suradnja sa ravnateljima ustanova biti također dobra, do sada je  razgovarao s ponekim, ali još nije  ulazio u njihovo izvješće, ali vjeruje da će ta suradnja biti dobra  i sigurno će se voditi računa  o tome što oni rade. Oko  pitanja gđe. Mihaele Turkalj  još nije s nikim  razgovarao i ne zna u kojem je to stadiju, ali je dodao kako je gđa. Višnja Magdić najavila da će sutra doći do njega, pretpostavlja da se radi o tome pa će onda više o tome znati nakon sastanka.

Zdenka Kovačević je upoznala vijećnike s onim što joj je po tom pitanju poznato, a to je  da je izrada  Strategije  privremeno zastala, ali ugovor sa LAG-om nije raskinut, o razlozima ne može ništa reći jer su to bili više-manje direktni kontakti između bivšeg gradonačelnika gosp. Rendulića i konzultantice koja je bila ispred LAG-a zadužena za izradu Strategije.

 

Po završetku „Aktualnog sata“ predsjednica je prešla na utvrđivanje dnevnog reda te predložila dnevni red kakav su vijećnici dobili u pozivu s tim da se isti dopuni još jednom točkom, to bi bila točka 21. i glasila bi: Zaključak o podnošenju zahtjeva za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH,  a  dosadašnja točka 21. postala bi  točka 22.

Dopuna dnevnog reda jednoglasno je usvojena.

Drugih prijedloga za izmjenama i dopunama nije bilo pa je Gradsko vijeće za današnju sjednicu  jednoglasno utvrdilo  slijedeći

 

Dnevni red

 

1. Izvješće Mandatnog odbora o stavljanju mandata u mirovanje i polaganje prisege vijećnika

2. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 11. sjednice Gradskog vijeća

3. Razmatranje Financijskog izvješća Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01.01.-31.12.2013. godine

4. Razmatranje Izvještaja o financijsko materijalnom poslovanju DVD-a Slunj za razdoblje 01.01.-31.12.2013. godine

5. Razmatranje Financijskog i Izvješća o radu Gradskog društva Crvenog križa Slunj za razdoblje 01.01.-31.12. 2013. godine

6. Razmatranje financijskog izvješća Turističke zajednice Grada Slunja za 2013. godinu

7. Razmatranje Izvješća o financijsko materijalnom poslovanju Stambenog fonda za 2013. godinu

8. Razmatranje Izvješća o poslovanju Komunalac d.o.o. za 2013. godinu

9.  Razmatranje Financijskog izvještaja Komunalnog društva Lipa d.o.o. za 2013. godinu

10. Razmatranje financijskog izvješća o poslovanju Radio Slunj d.o.o. za razdoblje 01.01.-31.12.2013 godine

11. Razmatranje Izvješća Razvoje agencija Karlovačke županije o izvršenju financijskog plana za razdoblje 01.01.- 31.12.2013. godine

12. Razmatranje Izvješća Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS d.o.o. o utrošenim financijskim sredstvima za 2013. godinu

13. Rješenje o izmjeni Rješenja o izboru Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja

14. Odluka o dodjeli javnih priznanja Grada Slunja u 2014. godini

15. Odluka o povjeravanju poslova održavanja nerazvrstanih cesta i gradskih ulica

16. Odluka o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja plaće, te drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika iz radnog odnosa

17. Odluka o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja naknade za rad gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koji svoju dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa

18. Odluka o izmjeni  Odluke o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja

19. Izvješće o izvršenoj preraspodjeli sredstava

20.Izvješće o korištenju sredstava tekuće rezerve u svibnju i lipnju 2014. godine

21. Zaključak  o podnošenju zahtjeva za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH

22. Različito

    1. Informacija o vraćanju javnog priznanja Slovin-unique d.o.o.

 

 

1. Izvješće Mandatnog odbora o stavljanju mandata u mirovanje i polaganje prisege vijećnika

Predsjednica Mandatnog odbora Diana Cindrić pročitala je  Izvješće Gradskom vijeću iz kojeg je razvidno  da je vijećnica Marina Katić koja je u Gradsko vijeće ušla sa liste Hrvatske demokratske zajednice  stavila mandat u mirovanje iz osobnih razloga te da je Hrvatska demokratska zajednica dostavila očitovanje kojim se za zamjenika vijećnice određuje gosp. Ivan Požega iz Slunja, Ulica kralja Zvonimira 23. također sa liste HDZ-a.

Ivan Požega položio je svečanu prisegu.

 

2. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 11. sjednice Gradskog vijeća

Zapisnik sa 11. sjednice Gradskog vijeća vijećnicima je dan u materijalima pa je predsjednica otvorila raspravu.

Vijećnik Josip Štefanac iznio je primjedbu na zapisnik i to na dio pod  „Aktualnim satom“, kada je  govorio  o problemima u Rastokama,  pored ostalog,  rekao je kako je to inicijativa većine vijećnika,  i HDZ-a, i HSS-a i taj izostanak je bio nepotreban jer se i sa vijećnicima HDZ-a, a i gosp. Bogović je tu bio prisutan kada se o tome pričalo i razgovaralo, i sa vijećnicima HSS-a o tome razgovaralo tako da je većina vijećnika bila za taj prijedlog   da se osnuje vlastita javna ustanova, odnosno da to nije  inicijativa samo  vijećnika SDP-a i njegova kako to stoji u zapisniku pa je zatražio da se ponovo presluša u tom dijelu zapisnik i u tom smislu izmjeni.  

Predsjednica Gradskog vijeća prihvatila je prijedlog i potom dala na usvajanje Zapisnik sa 11. sjednice.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Zapisnika sa 11. sjednice održane dana 23. 05. 2014. godine.

 

3. Razmatranje Financijskog izvješća Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01. 01. – 31. 12. 2014. godine

Financijsko izvješće vijećnici su dobili u materijalima pa dodatna pojašnjenja na samoj sjednici nisu davana.

Otvorena rasprava.

Katarina Rendulić iznosi kako je prelistala financijsko izvješće Dječjeg vrtića Slunj  pa smatra da su tu moguće još neke uštede, ali o tome će se, vjeruje,  razgovarati kada dođe proračun za narednu godinu,  biti će  puno materijala za razgovor. Međutim, danas je svrnula  pažnju novom gradonačelniku na  koeficijent za plaću gđe. Kovačević kao ravnateljice, koji nije adekvatan prema njenoj struci i prema mjestu na kojem dužnost obavlja  pa želi da se taj koeficijent razmotri i ujednači s ostalim ravnateljima drugih gradskih tvrtki.

Josip Štefanac podsjeća kako se  i prošle godine javio za raspravu po ovom izvješću i to oko  troška električne energije pa će i sada  po istom pitanju jer, npr.  lanjska potrošnja električne energije bila  je oko 40 tisuća kuna  i  ravnateljica je  obećala da će se raditi na smanjenju, imali su godinu dana mogućnost uštede,  ali iz ovog ne vidi da je ušteđeno nešto, razlika je svega oko 1500 kn, što smatra da je malo.

Gordana Kovačević potvrđuje što je g. Štefanac rekao jer se i sama sjeća toga i sjeća se da je tada rekla da će ići tražiti novog distributera koji neće obračunavati angažiranu snagu jer račun za električnu energiju je upravo toliko visok zbog toga što Dječji vrtić tu angažiranu snagu plaća više nego samu utrošenu električnu energiju. Od 01.07. prošle godine prešli su drugom distributeru i račun je mjesečno između 1000 i 1500 kn manji,  ušteda u odnosu na 2012. godinu je postignuta i ona će u narednom periodu biti još veća, međutim, ona se ipak bitno neće smanjiti jer još uvijek plaćaju 1500 kn mjesečno  angažirane snage operateru, odnosno nemaju neke mogućnosti za veliko  smanjenja potrošnje jer sve radi na električnu energiju, od kuhinje, praonice i dr. i ta angažirana snaga ne spada ispod 28 kw bez obzira koliko štedjeli, a na tih 28 kw plaća se  oko 1500 kn mjesečno, a do 1. 7. prošle godine plaćali su  oko 2000 kn.

Josip Štefanac je replicirao gđi. Kovačević jer sada su izmišljene i štedne žarulje i led rasvjeta, tu su i sunčani kolektori, kolektori koji proizvode električnu energiju, a površina krova vrtića je vrlo velika i grad bi to mogao sufinancirati jer nije mala stavka 50.000 kn za električnu energiju i zbog toga je mislio i nadao se da će ove godine to biti malo manje i upravo zbog toga sada asocijacija na tu  potrošenu električnu energiju i za druge upravitelje i ravnatelje koji raspolažu gradskim novcem da se probaju pozabaviti načinom mogućnosti štednje u idućem periodu i poziva ih da  naprave inicijativu gdje se i kakav projekt može napraviti da se uštedi energija. Podsjeća kako je i gosp. Medved tražio od bivšeg gradonačelnika da se razmotri situacija sa led  rasvjetom, iako se nije došlo do nekog konačnog rješenja, ali je barem prijedlog u razmatranju.

Ivica Barić je pročitao kako su sredstvima od uplate roditelja  financirani određeni izdaci pa ga konkretno zanima, odnosno traži pojašnjenje na što se  odnosi trošak prigodne godišnje naknade od 11.826 kn, službena putovanja u iznosu od 11.880 kn  i terenski dodatak, od 5.700 kn.

Gordana Kovačević odgovara da se pod službenim putovanjima vode troškovi  stručnog usavršavanja odgojnih i drugih  radnika, konkretno računovođe i  nabava potrebnog materijala kojeg nije  moguće nabaviti u Slunju, a čak niti u Karlovcu već samo u Zagrebu, a radi se o didaktici i  opremi za dnevne boravke. Drugo, prigodna godišnja nagrada, konkretno se radi o božićnici gdje nisu planirali dovoljna sredstva za isplatu pa su morali ići na izmjenu financijskog plana. Treće, terenski dodatak se isplaćuje voditeljima koji vode djecu na ljetovanje ili na izlete i ta naknada iznosi 170 kn po danu.

Više se nitko nije javio za riječ pa predsjednica zaključuje raspravu i daje Financijsko izvješće na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju  Financijskog izvješća Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01. 01. – 31. 12. 2014. godine.

 

4. Razmatranje Izvještaja o financijsko materijalnom poslovanju Dobrovoljnog vatrogasnog društva Slunj za razdoblje 01. 01. – 31. 12. 2013. godine

Izvještaj o financijsko materijalnom poslovanju DVD-a Slunj za 2013. godinu vijećnici su dobili u materijalima.

Potrebe za dodatnim pojašnjenjima nije bilo pa je predsjednica otvorila raspravu.

U raspravu se uključio Josip Štefanac i pohvalio ovo Izvješće jer koliko god je čitao  ostala izvješća, uočio je da svi imaju dosta veliku stavku „ ostale intelektualne  usluge“ dok je DVD imao na toj stavci planirano 500,00 kn, a ostvareno je 250,00 kn, što misli da je dobro jer neke ustanove imaju puno više, 30.000, 40.000 kn.  

Drugi se nitko nije uključio u raspravu pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Izvještaj na usvajanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Izvještaj o financijsko materijalnom poslovanju dobrovoljnog vatrogasnog društva Slunj za razdoblje 01. 01. – 31. 12. 2013. godine jednoglasno usvojen.

 

5. Razmatranje Financijskog i Izvješća o radu Gradskog društva Crvenog križa Slunj za razdoblje 01.01.-31.12. 2013. godine

Izvješće o radu i financijsko izvješće Gradskog društva Crvenog križa Slunj vijećnici su dobili u materijalima.

Na samoj sjednici nije bilo pitanja niti je vođena rasprava pa je predsjednica dala Izvješća na usvajanje.

Glasao je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Izvješća o radu i Financijskog izvješća Gradskog društva Crvenog križa Slunj za razdoblje 01. 01. – 31. 12. 2013. godine.

 

6. Razmatranje Financijskog izvješća Turističke zajednice Grada Sluna za 2013. godinu

Financijsko izvješće Turističke zajednice Grada Slunj za 2013. godinu vijećnici su dobili u materijalima.

Dodatna obrazloženja nisu davana već je predsjednica otvorila raspravu.

Mario Medved je najprije pitao gđu. Cindrić koliko dugo radi, pa se, nakon njenog odgovora da radi 13 godina, nadovezao na jednu njenu izjavu kada je prije nepunih mjesec dana izjavila kako  sada  sve skupa čeka jako puno posla pa mu nije jasno da  radnik nakon 13 godina rada  nešto tako izjavi pa mora javno to reći kako bi očito, da  radi  kod nekog privatnika i  da takvu izjavu,  vjerojatno davno bila na burzi.

Josip Štefanac se osvrnuo na prijenos prihoda iz prethodne godine, tj. višak u iznosu od 53.464 kn gdje je iznio svoje mišljenje  da je taj prihod mogao biti upotrijebljen za još neke organizacije manifestacija u cilju promidžbe turizma, ne samo turizma u Rastokama već i promidžbe cijelog grada. Pored toga iznosi kako ga je  jako dirnula  zadnja tabla za Rastoke, vrlo velikog formata na kojoj su  označene sve kuće koje nude smještaj, što je u redu, ali nije u redu da nema i ostalih  građana koji se bave turizmom, odnosno da nemaju takav plakat, odnosno tu konkurentnost, pogotovo iz razloga što svatko tko se bavi time plaća jednaku cijenu. Smatra da se na takav način  na te druge građane utječe vrlo loše.

Ivančica Cindrić  pojašnjava  oko prijenosa sredstva da  je 10.000 kn prenesenih sredstava bilo namijenjeno za Internet stranice, a kako su  sredstva dobivena krajem godine nisu se stigla utrošiti pa su kao strogo namjenska sredstva prenesena u ovu godinu. Slijedeće u tome je i dio sredstava također namjenskih za isplate plaća za 12. mjesec ljudima  koji su bili angažirani u sklopu javnih radova što je isplaćeno u 1. mjesecu. Isto tako napomenula je kako njima prihodi cijele godine nisu isti,  glavnina prihoda je boravišna pristojba, članarina, TZ financira i plaće i  troškove ureda vlastitim sredstvima,  ne dobiva sredstva za to iz proračuna pa  mora imati osigurana sredstva na računu da se ne dođe u situaciju da nema novaca  za isplatu plaće ili za plaćanje režija. Što se tiče postavljanja table odgovara da su  tablu  postavljali Grad Slunj i TZ u suradnji i za sada su pokrivene samo Rastoke, ali postoje planovi za još jednu tablu sa planom Grada u Rastokama. Također iznosi  da se planirala još jedna tabla, ali za sada nema sredstava jer to bi trebala biti jedna velika tabla koja bi obuhvaćala sve od Nikšića do Feniksa, mada  ne može obećati da će i na toj tabli uspjeti obuhvatiti sve iznajmljivače jer ih je  preko 50.

Josip Štefanac insistira da bude konkurentnost prema svim građanima jednaka, a ako se ne može odjednom, predlaže da se radi dio po dio  Grada, npr.  dio grada oko Korane, pa dio Grada do Feniksa i td. Iznio je i svoje mišljenje da  TZ Rakovica bolje radi, ima puno više manifestacija koje su u službi turističke promidžbe pa smatra da je nužno  da se to provede i kod nas i da bude  još više tih promidžbenih skupova ili događanja.

Ivica Barić je  i prošli puta  pitao jer ga to  nekako dira, a radi se o  Izložbenom korzu i konkretno ga zanima  čime on opravdava točno 16.018,41 kn, koji su utjecaji te manifestacije, što konkretno ona nama znači osim ljudima koji tamo jesu, koji tamo jedu i piju. Traži da mu se kaže koji je to širi aspekt jer on ga ne vidi.

Ivančica Cindrić odgovara kako  Izložbeni korzo svake godine posjeti od 500 do 1000 posjetitelja, to se događa uglavnom u špici sezone i primijećen je velik broj turista na toj manifestaciji. Na samoj manifestaciji otprilike učestvuje  od 350 do 400 učesnika,  kako koje godine i  to više  nisu samo kulturno umjetnička društva već dolazi i sve veći broj  izlagača, odnosno proizvođača suvenira, domaćih proizvoda gotovo  iz cijele Hrvatske, a ove  godine se i sami ljudi javljaju što znači da je  manifestacija  prepoznata. Inače se ove godine po trinaesti put održava i iako do sada nisu radili neka istraživanja o posjećenosti, vjeruje da ima načina kako to istražiti, ali primijećen je velik broj turista. Troškovi te manifestacije pokrivaju hranu za sudionike, nabavku sjenica i ostalog materijala, pokriće troška noćenja za sudionike iz Gruda i dr.  

Ivica Barić konstatira da u biti  počastimo ljude, a za uzvrat ne dobijemo ništa konkretno, ništa vidljivo.

Ivančica Cindrić je ponovila kako vjerojatno postoji, ali to  nije istraživala do sada.

Davor Požega je pitao najprije gosp. Barić je li kada bio na Izloženom korzu, na što je g. Barić potvrdno odgovorio pa je dalje nastavio kako na Izložbeni korzo dolaze  ljudi iz Cazina, Kladuše, iz naših prijateljskih gradova,  tu je jako puno ljudi i to je jedan od glavnih događaja u gradu u cijeloj godini.

Ivica Barić kaže kako bi ipak  volio  vidjeti konkretnu koleraciju, npr. da se  povećao broj noćenja za taj vikend,  jer smatra da 16.000 kn nije mali novac i stoga mora propitkivati svaku stavku. Također iznosi kako  ne voli kada ga  se proziva zbog neke stavke koju  propituje jer osobno  nema  ništa protiv nikoga, a kako je ovo u interesu  svakog građana ovog grada njega to jednostavno  mora zanimati i stoga postavlja pitanja i očekuje odgovor, a  gospođu nije niti napao, niti mu je  namjera bila da  je napada.

Davor Požega  odgovara kako niti njemu nije namjera gospođu braniti, ali kao Slunjanin se  opredijelio za nešto što je brand Grada Slunja, jer shvatio je gosp. Barića da bi on to najradije ukinuo.

Ivica Barić iznosi  kako, po njegovom mišljenju, to nije brand Grada Slunja, o tome ima svoje mišljenje, ali sve to  nije razlog da za tu stavku ne pita.

Davor Požega smatra da to nije čak niti neki ogroman iznos dok Ivica Barić misli da je  jer mi nemamo najobičnije brošure i najobičnijih karti naših šetnica.

Predsjednica je upozorila vijećnika da obraćanje ne bi trebalo biti direktno vijećniku na što je g. Požega rekao kako je to bila replika.

Josip Štefanac je upozorio  predsjednicu Vijeća na Poslovnik o radu Vijeća, nije ništa dalje komentirao već traži da reagira u ovakvim situacijama što je predsjednica prihvatila.

Katarina Rendulić je iznijela kako ne bi htjela stupiti niti u čiju obranu, ali smatra da kao vijećnici  i zastupnici  građana moraju propitkivati sve i jednu stavku ovih financijskih izvješća pa i proračuna, konstatira kako imamo mnoštvo manifestacija kroz koje  cure novci koji su  prijeko potrebni za funkcioniranje ovog Grada. Ne smatra da je Izložbeni korzo minoran, beznačajan, bilo kakav, ali se slaže s onim  što je g. Barić govorio da mi naprosto moramo imati nekakve koristi od toga, a budući da je  ne vide, smatraju da je tih 16.000 kn  jako puno za jednodnevnu manifestaciju.

Ivica Barić se ispričao za interakciju između njega i gosp. Požege i što nije tražio riječ.

Više se nitko nije uključio u raspravu pa je predsjednica istu zaključila i dala Izvješće na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika nazočnih sjednici i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Financijskog izvješća Turističke zajednice Grada Slunja za 2013. godinu.

 

7. Razmatranje Izvješća o financijsko materijalnom poslovanju Stambenog fonda za 2013. godinu

Izvješće o financijsko materijalnom poslovanju tvrtke Stambeni fond d.o.o. Slunj također je dostavljeno uz poziv, pa je predsjednica otvorila raspravu.

Josip Štefanac pročitao je najprije dio  iz financijskog izvješća i  sjeća se  kako je na zadnjoj sjednici isto bilo riječi o stavci za nadzorni odbor od 15.000 kn, a npr.  naknada vijećnicima je oko 147 kn pa ne vidi razloga zašto je  toliko potrebno novca za to.

Dražen Paulić pojašnjava kako je  Nadzorni odbor bio do 9. mjeseca prošle godine u starom sazivu i to je upravo odluka tog Nadzornog odbora da bude naknada 300 kn, a novi Nadzorni odbor nije više donosio takvu odluku, samim tim kada je promijenjen Nadzorni odbor, to se više nije plaćalo.

Katarina Rendulić pita koliko je puta prošle godine održan Nadzorni odbor.

Dražen Paulić odgovara kako je Odluka Nadzornog odbora bila da se mjesečno plaća naknada članovima po 300 kn.

Katarina Rendulić konstatira da se znači to isplaćivalo bez obzira da li se sjednica održavala ili ne što je Dražen Paulić potvrdio pa je stoga apelirala na novog gradonačelnika da  se što prije ažurira i riješi naknada  svih nadzornih odbora i upravnih vijeća. Tu je istaknula   kako se za vrijeme bivšeg gradonačelnika gosp. Rendulića nisu nikakve naknade isplaćivale pa je  pozvala i gradonačelnika da razmisli o tome hoće li se naknada isplaćivati i kolika će ona biti.

Ivica Barić kaže kako mu je žao što nema danas ovdje gđe. Magdić koja je, kada je bila priča o spajanju Stambenog fonda sa KD Lipa, pitala kakva je to racionalizacija. Vjeruje  da je i ona vidjela to u materijalima i da se ne gleda ništa drugo, samo se iz te stavke  može vidjeti  koliko je to bilo nepotrebnog trošenja novaca  u ovom gradu  i kakve su sve racionalizacije potrebne da nam novac ne curi na sve strane, pogotovo kod jedne  takve firme koja gospodari sa jako malo objekata.

Nitko se više nije uključio pa je predsjednica Vijeća, nakon što je zaključila raspravu, dala Izvješće na usvajanje.

Glasalo je 14 vijećnika  pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 13 glasova ZA i 1 glasom PROTIV usvojilo Izvješće o financijsko materijalnom poslovanju tvrtke Stambeni fond d.o.o. Slunj za 2013. godinu.

 

8. Razmatranje Izvješća o poslovanju tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj za 2013. godinu

Izvješće o poslovanju tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj za 2013. godinu vijećnicima je dano uz poziv pa je predsjednica otvorila raspravu.

Ivica Barić je dao jedan svoj kratak komentar i da ne ispada da samo napada jer ne napada nikoga već samo komentira što je njegovo pravo, istaknuo je kako je  pregledom ovih stavki uočio kako se  može dosta toga uštedjeti, odnosno  kako se može racionalizirati poslovanje, što se vidi iz konkretnih pokazatelja da je  2012. godine potraživanje na dan 31. 12.  za vodu  kod privrede bilo 136.057, a 31. 12. 2013. 121.806, a  najznačajnije smanjenje potraživanja bilo je kod domaćinstava gdje je potraživanje 2012. godine bilo 444.299, a 2013. godine 105.199, što je  za 300 i nešto tisuća kuna, a tu je dalje  odvoz komunalnog otpada, pa je  pohvalio direktora zbog  insistiranja na naplati svih mogućih potraživanja i zbog ogromnog  posla učinjenog  na razdvajanju  komunalnog društva.

Josip Štefanac je  pročitao tekst u izvješću koji kaže da se broj kvarova u zadnjih nekoliko godina ustalio na razini  od 150, da je u 2013. godini ukupno  zahvaćeno 1.073.176 kubika, a isporučeno 231.632 kubika, da je gubitak vode  841.544 kubika, a to je ta konstanta  od zadnjeg izvješća od 72,6% gubitaka vode na našoj mreži pa apelira i na direktora i na gradonačelnika, da su  rješenja za sanaciju vodovodne mreže   žurna, nužna i neophodno potrebna. Vjeruje da je to dio koji pripada gradskom financiranju, ali isto tako  vjeruje da se odnosi i na   direktora koji kaže u izvješću kako se broj kvarova  ustalio na 150, a ništa se nije poboljšalo u distribuciji vode koju građanin dobije konačno na pipu. To je vrlo velika stavka i teško se s tim uopće može i poslovati, zaključuje g. Štefanac. Zanimalo ga je i što je sa  sanacijom Dom zdravlja – Fina jer to je već trebao biti  odrađeno, ne zna zašto  nije i pita se nije li razlog možda  to što smo bili bez  gradonačelnika, mada smatra da  ne bi trebao biti jer  ovdje su  pročelnici Grada koji  su mogli odraditi neke poslove. Pozvao je direktora da im možda ovdje predloži  gdje bi trebalo i koliko bi trebalo  sanirati da se ti gubici vode smanje jer ovo je, po njegovom  skromnom sudu,  katastrofa.

Dragan Pavlešić je odmah na početku istaknuo da se Izvješće za 2013. odnosi   na Komunalac u poslovnom obliku kakav danas više ne postoji te da je takav Komunalac poslovnu godinu završio sa  dobiti, ne značajnom, ali sa 336.000 kn što smatra zadovoljavajućim nakon dužeg niza godina. Slijedeće je istaknuo da su  sa 31. 12. izvršili  usklađenje sa Zakonom o vodama, tj. iz Komunalca su izdvojili sve djelatnosti koje se ne odnose na vodoopskrbu i odvodnju i  s tim su se datumom također  kvalificirali i  za sudjelovanje u sufinanciranju  Hrvatskih voda i EU, s tim datumom su  ljude i  sredstva prenijeli na novo komunalno društvo. Dalje navodi kako je  Vlada RH donijela Odluku o formiranju uslužnih područja za RH, određeno je  21 uslužno područje i  Komunalac je u uslužnom području broj 8,  ono  obuhvaća Karlovačku županiju sa Općinom Plitvice. Zašto je to bitno? Bitno je iz tog razloga što će biti ili jedno komunalno društvo  za cijele vodouslužno područje što onda znači da bi Komunalac Slunj bio poslovna jedinica,  pogon ili nešto slično ili će prevagnuti drugi koncept koji kaže da će biti 3 vodoopskrba poduzeća, Karlovac, Ogulin i Slunj. Također je iznio kako se  Komunalac kvalificirao na  38 mjesto, od 76,  na pozivni  natječaj za bespovratna sredstva EU u iznosu od  4.520.000 kn za pripremu dokumentacije projekata i tu očekuje pozitivan  odgovor iako oni sada već kasne sa  konkretnom raspodjelom sredstava. Što se tiče ovog drugog dijela slaže se da ima problema i ovi gubici vode koji su u izvješću napisani su  otkriveni gubici, oni se  u nekoliko sati saniraju, ali puno veći problem su im neotkriveni gubici, gdje se  voda gubi, a oni ne znaju da  postoje jer  voda otječe u podzemlje. Slaže se da je taj odnos zahvaćene i isporučene  vode   strahovit i upravo sada mijenjaju  dio  u Taborištu i Cvitoviću  gdje planiraju ići na zamjensku mrežu. nabavili su  uređaj za otkrivanje odnosno mjerenje tlakova, odnosno mjerenje protoka, postavili su  nekoliko  kontrolnih mjesta pa ako znaju da je  prosječna potrošnja Donji Nikšić, Cerovac, Donje Taborište 2,3 litre, a tu   kontinuirano protječe 5,5  litara, znači da  3 litre u sekundi istječe, a nemoguće je  bez konstantnog rada i velikih napora pronaći točke da se ti kvarovi otklone. Taj problem je strahovito velik, ali se boji  da bi mogao biti i daleko veći ako  Hrvatske vode ne odustanu od toga da se od 1.1. 2015. godine mora plaćati  sredstva za korištenje voda prema zahvaćenoj vodi, a ne prema isporučenoj,  kako se sada plaća i tada bi došli u jednu vrlo složenu situaciju. Dalje je spomenuo  kako  je sada u proceduri izrada projekata Kremen – Gornja Glina gdje će se  i taj dio probati  riješiti, u proceduri je  izrade projekta Ribarska kuća – precrpna stanica Cvitović i u proceduri je izrada projekta za rekonstrukciju crpne stanice gdje bi to pokušali automatizirati i sinkronizirati kompletan sustav jer sada imaju potpunu neravnomjernost u kvaliteti i koordinaciji nadzora protoka i pumpanja i distribucije kroz cijelu mrežu. Što se tiče  zastoja u rekonstrukciji Dom zdravlja  - Fina pojašnjava da se radi o tome da  je dobavljač dopremio na gradilište neadekvatne cijevi, a Nadzorni odbor, Hrvatske vode i Komunalac kao investitor su odbili ugradnju cijevi koje su dopremljene i ugradnja novih cijevi je došla do momenta kada Hrvatske ceste nakon 14. 6. više nisu dopuštale izvođenje radova na D1, cijevi su došle krajem 5. mjeseca i nije imalo smisla raditi tih desetak dana prije obustave radova, cijevi jesu sada adekvatne i kontrolirane pri institutu u Zagrebu i uskladištene u vojarni, a radovi se nastavljaju nakon odobrenja Hrvatskih cesta 15. 9. Znači,  radi se o nedopuštanju izvođena  radova na D1 od strane Hrvatskih cesta, istaknuo je g. Pavlešić te ujedno izvijestio Gradsko vijeće da je jučer  potpisao aneks ugovora sa Hrvatskim vodama za sufinanciranje 80%,  prvotno je bilo da će radove sufinancirati Hrvatske vode sa 90%, a Grad sa 10%, sada se to mijenja i Grad Slunj će morati osigurati još  10% dopunskih sredstava. Još je kratko spomenuo kako je tvrtka  Niskogradnja Karlovac  temeljem raspisanog javnog natječaja bila najpovoljnija, imali jesu najnižu cijenu, ali očito nisu bili najbolji izvoditelji  tako da se tu  malo izgubilo na  tempu izvođenja radova. Za tvrtku Komunalac sada predstoji  najveći dio posla, a to je osiguranje  sredstava od EU i Hrvatskih voda od 4,5 mil. kn i  priprema i osiguranje jedne kvalitetne podloge za osiguranje pogonske jedinice u okviru nove firme na nivou uslužnog područja KŽ ili, što će biti još teže,  organizacija jedne firme koja bi pokrivala ovako široko područje, tako da nas sve čekaju veliki poslovi oko toga, zaključio je Pavlešić.

Mihaela Turkalj  pita  na kojem dijelu vodovodne mreže je  najveći gubitak vode.

Dragan Pavlešić odgovara da su  najveći  gubici kod Boguta, u Nikšiću i Cerovcu, tu je stara mreža koju su nekada radile mjesne zajednice, sami su kopali i polagali cijevi koje u današnjim uvjetima, pritiscima i protocima ne odgovaraju.

Mihaela Turkalj je još pitala  da li taj dio vodovodne mreže obuhvaća projekt Pavlovac

Dragan Pavlešić odgovara da bi se taj dio rekonstruirao u sustavu projekta Slunj – Veljun, to je dio koji bi pošao od Ribarske, a izišao  kod Gržana i  prošao  Cerovac i time bi definitivno bio riješen,  a sve dok to ne bude išlo morat će se   krpati. Dodao je da je građevinska dozvola za taj dio  ishođena, ali projekt nije ušao u sufinanciranje Hrvatskih voda ove godine. 

Đuro Mihajlović je isto htio pitati o vodovodu prema Veljunu i iako je  dio odgovora direktor  dao, zanima ga  da li ima kakvih novosti, zanima ga kako se misli ovo ljeto to pitanje rješavati jer redukcije na Veljunu su već počele, vode nema dovoljno i što misli Grad i Komunalac zajedno s tim učiniti jer ne može se samo ljudima to prepustiti da rješavaju.

Dragan Pavlešić odgovara kako je, na žalost, to pitanje do izgradnje novog cjevovoda nerješivo. Potvrdio je kako su sada  uveli restrikcije i nakon ovih kiša zdravstvena ispravnost vode je nezadovoljavajuća, Zavod za javno zdravstvo upozorava na prisutnost bakterija koje se pojavljuju nakon silnih kiša, ljudi su nezadovoljni, boji se da će na jesen situacija biti još teža i jedino rješenje je da se svi  zajednički maksimalno založe da se osigura  tih 12,5 mil. kn na bilo koji način i  da se dođe od Slunja do Veljuna, naravno uključujući tu i Pavlovac i Blagaj i  odlagalište komunalnog otpada koje mora biti snabdjeveno vodom, ali bez napora svih zajedno, taj se dio  ne može riješiti.

Đuro Mihajlović je mišljenja da se ne radi dovoljno agresivno i da se nema puno volje za tim iako je projekt gotov, i ne zna zašto je tako jer, ako se  uzme  primjer jedne farme  koja ima 150 – 200 kraja, sada  kada je bila redukcija  traktor ili dva  su non-stop morala  raditi i voziti vodu,  ugostiteljski objekt koji je tamo  isto tako ne može raditi, ima i nekoliko manjih farmi, a o stanovništvu koje doista ne može donijeti niti 5 litara vode sa izvora da i ne govori. Stoga je mišljenja  da nije do sada bilo dovoljno volje, ne vjeruje niti da se sada nešto radi jer nikada nitko nije spomenuo  taj vodovod dok nije bilo postavljeno pitanje o tome, sada kada je  to pitalo dvoje ljudi, dobili su  se određeni odgovori i na tome sve stane pa ne zna da li taj cjevovod doista ne treba nikome ili treba tih 20 km da se to područje razvije koje je uz državnu cestu, tu je  Korana, tu su  gospodarske zone, turističke zone, industrijske zone, sve ima samo treba vodu, ništa drugo.

Dragan Pavlešić kaže kako je  teško  dati pozitivan odgovor jer  situacija je slijedeća, Hrvatske vode su te koje prate Komunalac posebno sada nakon ispunjenja ovih pretpostavki i zakonskih uvjeta, u izradi projektne dokumentacije i izvođenju radova, dakle Hrvatske vode su odobrile idejni projekt i financirale to rješenje i imaju informaciju o osiguranju građevinske dozvole,  dokumentacija je u Hrvatskim vodama, međutim, oni imaju svoje planove, svoje prioritete, tu su i poplave,  imaju i  neka svoja obrazloženja zašto još ne ili zašto ne u ovom momentu tako da smo naprosto u potpunoj ovisnosti o Hrvatskim vodama i  kada oni kažu da, projekt će krenuti.

Đuro Mihajlović to zna, ali  ne može prihvatiti to i dalje vjeruje da nema dovoljno angažmana iz Grada Slunja da to konačno krene jer to nije vodovod jednog sela već on  pokriva područje od Taborišta do Veljuna, rješava probleme na 20 km i daje nove mogućnosti razvoja na tome području.

Josip Štefanac  postavlja pitanje,  obzirom da je potpisan ugovor o izvođenju radova Dom zdravlja – Fina, da li ima štete za Grad ili za nekoga drugoga zašto se radovi 3 mjeseca otkazuju, jer je g.  Pavlešić spomenuo da je izvoditelj radova pogriješio u nabavi cijevi pa ga zanima  je li se to predvidjelo u ugovoru ili nije. Smatra da  građani ne bi trebali  bili oštećeni za nešto za što nisu krivi. Još je rekao kako smo u EU, ušli smo na velika vrata, a na žalost danas moramo spominjati da ljudi u pojedinom dijelu grada nemaju osnovne uvjete za život, ne da nema stoka, već ljudi nemaju vodu kao osnovni uvjet za život, a tu je i  jedna od naših perspektivnih grana turizam kojeg možemo  vezati uz D1 i do Korane, odnosno uz to područje.

Zdenka Kovačević je odgovorila na prvi dio pitanja na način  da je  postupak nabave, ugovaranje, nekakve penale i sve ostalo   provodila tvrtka Komunalac, to je njihov postupak, oni su sklopili ugovor i oni znaju kakve su ugovorne  obveze jedne i druge strane pa Josip Štefanac  isto pitanje postavlja  gosp. Pavlešiću.

Dragan Pavlešić iznosi da za financiranje svih projekata što se tiče vodoopskrbe i odvodnje Hrvatske vode imenuju svog predstavnika za investicijski nadzor pa je tako i u ovom slučaju njihov predstavnik za investicijski nadzor sudjelovao  u proceduri javne nabave, u proceduri odabira i u proceduri sklapanja ugovora, dakle Komunalac je investitor, međutim,  Hrvatske vode su te koje konačno odlučuju kako i što pa su i u konkretnom slučaju one odlučile  da se radovi obustave i rekle su izvođaču, jer je specifična situacija, da mu neće obračunavati penale iako  je on u ugovoru stavio da za svaki dan zakašnjenja 1 promil, znači  Komunalac je investitor, ali su ipak  Hrvatske vode  te koje o svemu odlučuju.

Josip Štefanac je podsjetio da je g. Pavlešić tijekom izlaganja rekao kako je izvođač radova nabavio neadekvatne cijevi, znači nije samo pomak zbog turističke sezone, jer Ceste ne daju da se radi u sezoni, nego je odgovornost izvršitelja pa traži da se  to konstatira i da se to ispita jer ne može Grad Slunj biti kao nekakvo zadnje slovo na papiru pa udari po njemu.

Dragan Pavlešić odgovara kako je neosporna činjenica da je izvoditelj radova odgovoran za neizvršavanje radova u roku. 

Davor Požega se vratio na informaciju koju je rekao g.. Pavlešić da je ugovor  bio potpisan o sufinanciranju u omjeru 90% Hrvatske vode i 10% Grad, a sada je aneksom zbog ove odgode  omjer 80:20 pa je Dragan Pavlešić odgovorio da taj omjer nije promijenjen zbog odgode već   zbog proračunskih sredstava Hrvatskih voda.

Davor Požega smatra  da je to bilo izvedeno u roku, da bi prošlo ono što je ranije ugovoreno, tj. da Hrvatske vode financiraju sa 90%, jer sada Grad mora  10% više sredstava osigurati.

Dragan Pavlešić odgovara kako smo, na žalost, u situaciji da Hrvatske vode samoinicijativno određuju  taj odnos koji će biti, 90:10, 80:20. a sve zavisi od njihovih proračunskih mogućnosti, tu smo nemoćni i u nezavidnoj situaciji.

Mihaela Turkalj je iskoristila ovo kao priliku da apelira na važnost izrade Strategije razvoja Grada Slunja, službe su vjeruje upoznate da dolazi mjera 7 ruralnog razvoja  po kojima se infrastruktura financira  uz pomoć sredstava iz fondova EU u 100%-tnom iznosu, tako da se nada da će Strategija biti izrađena i da se mogu onda javljati na te mjere jer  bez Strategije nema osnove za javljati se, a  financiraju se ruralna područja do 10.000 stanovnika, u što se  i Slunj  uklapa.

Budući da se više nitko nije javio za riječ predsjednica je zaključila raspravu i dala Izvješće na usvajanje.

Od ukupno 14 vijećnika koji su prisutni na sjednici ZA Izvješće glasalo je 13 vijećnika, dok je 1 vijećnik bio SUZDRŽAN pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće većinom glasova donijelo Zaključak o usvajanju Izvješća o poslovanju tvrtke Komunalac d.o.o. za 2013. godinu.

 

9. Razmatranje Financijskog izvještaja Komunalnog društva Lipa d.o.o. za 2013. godinu

Financijsko izvješće KD LIPA d.o.o. Slunj također su vijećnici dobili uz poziv pa je predsjednica otvorila raspravu.

Katarinu Rendulić zanima jedna  druga informacija, a  odnosi se na ovu financijsku godinu, odnosno na naplatu parkinga gdje konkretno pita koliki su bili prihodi u prvom mjesecu naplate parkinga  i u drugom mjesecu, odnosno u svibnju i lipnju te koliki se postotak prihoda u svibnju odnosi na  mjesečne, tj. rezervirane karte, a zatražila je i usporedni podatak o naplati  parkinga u gradu i u Rastokama.

Nikolina Paulić je samo kratko iznijela kako se Izvješće  odnosi na 2013. godinu kada LIPA nije obavljala nikakve svoje djelatnosti. Što se parkiranja tiče podsjetila je da je  KD LIPA  sa naplatom parkinga krenula od  1. 5. ove godine, prihodi za 5. i 6. mjesec su nešto manji od 80.000 kn, u 5. mjesecu  prihod  je 38.000 kn od čega  oko 3800 kn otpada na prihod od  rezerviranih, povlaštenih  i mjesečnih karti, u 6. mjesecu  oko 52.000 kn. Što se tiče naplate po aparatima situacija je takva da je puno veća naplata na parkingu BUK i Centar nego u Rastokama iako je cijena parkinga u Rastokama 6 kn, a na ova 2 parkinga 3 kune pa su ih ti automati dosta iznenadili. Što se tiče samih prihoda od naplate parkiranja troškovi su 50:50%, znači  50% je trošak radnika, održavanja softvera, osiguranje parkirnih aparata, održavanja parkirnih mjesta, a ostalo su direktni prihodi KD Slunj pa je naglasila kako im je to najprofitabilnija djelatnost koju sada KD Lipa Slunj ima.

Mario Medved iznosi kako se na primjeru  Lipe i Komunalca može vidjeti da se firme mogu voditi odgovorno i poslovati i u nekakvom plusu uz malu pomoć i veliki trud pa je  čestitao  direktorici što je odradila tako veliki posao.

Gradonačelnik iznosi da nije  bio uključen u raspodjeli sredstava između Lipe i Komunalca, ali smatra da to nije korektno napravljeno, odnosno da  LIPA u toj raspodjeli nije dobro prošla, da je oštećena, ne  misli na ljude nego na tehniku i opremu, a   pored svega   morala je platiti Komunalcu nekih 400.000 kn i stoga je   u jako nepovoljnom položaju,  tehnika je loša,  nemaju se gdje  smjestiti dok s druge strane  Komunalac ima sve i stoga misli da se nije  korektno postupilo samoj podjeli te imovine. Da se drugačije riješilo  LIPA sada ne bi  grcala u problemima dok s druge strane Komunalac ide  kako ide jer ima sve, i prostorije i skladište  i aute, a Lipa je ostala sa jednim ili dva auta koji su lošiji i za očekivati je da će u ovom poduzeću biti puno više problema zbog toga nego u Komunalcu.

Ivica Barić je prokomentirao kako je  samo razdvajanje  bilo pod nadzorom revizorske kuće,  u Nadzornom odboru Komunalca je pa to zna. Koliko se njemu činilo sve je napravljeno uredno, što se moralo razdvojiti, razdvojilo se, što se tiče opreme, tehnike, prostora i ljudi,  ljudi koji su tamo radili na tim poslovima u Komunalcu, rade sada u LIPI. Po njemu, veći  problem od auta i ovoga što je  gradonačelnik govorio, je neadekvatna ekipiranost  nove firme jer  jako puno ljudi je koji su van stroja,  na bolovanju i  to je  dosta veliko opterećenje toj firmi, ali to sve, smatra,  nije opravdanje da se ta dva poduzeća ne razdvoje. Ne  kaže da je gradonačelnik to rekao, ali izbora nije bilo i stoga misli, iz onoga što je njemu bilo poznato,  da se korektno postupilo i ne može se složiti  da su ovo razlozi za tešku situaciju u LIPI  jer tamo ima puno  gorih stvari.

Nitko od vijećnika se nije više uključio u raspravu pa je predsjednica istu zaključila i  dala izvješće na usvajanje i nakon glasanja konstatirala da je glasalo svih 14 vijećnika i da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Izvješće.

 

10. Razmatranje financijskog izvješća o poslovanju Radio Slunj d.o.o. za razdoblje 01.01.-31.12.2013 godine

Financijsko izvješće o poslovanju tvrtke Radio Slunj d.o.o. u 2013. godini  vijećnici su dobili u materijalima.

Otvorena rasprava.

Ivica Barić  citira tekst iz Izvješća „Godina 2013. završena je  pozitivno što znači da Radio Slunj opravdava svoje postojanje i ostvario je dobitak od 18.891,60 kn, a time i plaća porez na dobit.“ Po njemu je to jedna rečenica pomalo banalna jer npr. ako Komunalac ove  godine ostvari gubitak on znači ne opravdava svoje postojanje pa ne zna zašto se to uopće spominje. Drugo, izvješće o financijskim prihodima  ima 5 stavaka, prihod od djelatnosti, prihod od Grada, prihod od donacija, prihod od Fonda za poticanje pluralizma i prihod od kamata i to je po njemu nedovoljno razrađeno po stavkama i u tom smislu je i njegova zamjerka. Slijedeće,  prihod od Grada, odnosno stavka za plaće je i  najveća stavka i iznosi 206.447.25 kn pa pita da li g. Butina ima saznanja do kada će Radio Slunj pa i sve radio postaje u Hrvatskoj  moći ovisiti o tim stimulacijama iz gradskih proračuna, negdje mu zvoni da to uskoro neće više biti moguće pa pita ima li on možda kakvu informaciju o tome da  neće više biti moguće pomagati radio postaje iz takvog načina financiranja. Ovo pita   iz razloga da se ne dovedu u neku situaciju ako netko kaže da se to više ne smije financirati.

Tone Butina vjeruje da svi znaju  kakva je situacija u našem Gradu i da Radio Slunj naravno sam ne bi mogao  funkcionirati bez ovih sredstava koje Grad daje za plaće, od same reklame ne bi mogli funkcionirati. Pored tih sredstava dobiju svake godine od Fonda  za pluralizam  određena sredstva apliciranjem na natječaje. Kada je napisao  da Radio Slunj opravdava svoje postojanje mislio je  na naše stanje koje je u Gradu i smatra da bi se valjalo  nekada zapitati od kuda  se nađu sva ta sredstva da se mjesečno mogu podmiriti sve  te  obveze koje iznose oko 8.000 kn, što režijskih troškova, troška koncesije i dr. Jasno je da dok god Grad bude ta sredstva odobravao, Radio će  moći funkcionirati, ne vidi drugog načina da Radio funkcionira pa ako vijećnici smatraju da ne treba Radio Slunj, kako se odluči tako neka bude. Činjenica je da u ovih  9 godina koliko radi Radio Slunj,  troje djelatnika   uspjelo je u tome   da se posluje   bez gubitka, naravno zahvaljujući ovoj potpori, a ovo što su  sami uspjeli ostvariti misli da dovoljno govori o njihovom nastojanju da Radio ipak funkcionira.

Ivica Barić je još jednom podsjetio na svoje pitanje odnosno zanima ga da li imaju kakvu informaciju o tome da li će  u neko dogledno vrijeme biti zabranjeno tako poticati rad radia.

Tone Butina smatra da bi tu pravnici mogli bolje odgovoriti, ali  dok ide, ide, a da ima načina da ide i drugačije, misli da ima, ne mora se zvati tako, može biti neka stavka druga, takva on saznanja ima, pa zaključuje, ako želimo imati Radio može se naći način,  ako ne, o tome ne odlučuje on nego netko drugi. Dodaje da bi naravno volio da se mogu financirati sami,   ali to nije tako i svaki dan se samo može čuti kako se sve više i više radio postaja gasi, a gasi se jer su imale po 10 ili 15 zaposlenih, a njih  troje proizvedu  programa od 24 sata dnevno i prate  sva događanja u našem gradu

Mario Medved se vratio na samo financijsko izvješće gdje se vidi 5 točaka prihoda, ali ne vidi niti jednu točku rashoda pa zbog toga ne može prihvatiti ovakvo izvješće.

Tone Butina je upozorio da u Izvješću fali jedan list jer on je predao kompletno izvješće.

Mario Medved predlaže,  ako to nije problem,  da se  izvješće na slijedećoj sjednici prihvati tako da mogu  malo pročitati i taj dio.

Zadnja stranica Izvješća na kojoj su pobrojeni rashodi  naknadno je kopirana i podijeljena vijećnicima, a direktor Tone Butina je pojasnio vezano uz troškove  reprezentacije i donacija od 11.615 kn, da se ne bi mislilo da su to pojeli i popili, da su  sredstva  utrošena na donacije klubovima, KUD-u, za nabavu majica, sponzoriranje raznih sportskih natjecanja našim sportašima, na proslavu ulaska Hrvatske u EU što je organizirao   Oldtimer klub i Radio Slunj.

Nakon toga je  predsjednica zaključila raspravu i dala izvješće na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je ZA Izvješće glasalo 12 vijećnika dok su 2 vijećnika bila SUZDRŽANA, odnosno da je Gradsko vijeće većinom glasova donijelo Zaključak o usvajanju Financijskog izvješća tvrtke Radio Slunj d.o.o. za 2013. godinu.

 

11. Razmatranje Izvješća Razvoje agencija Karlovačke županije o izvršenju financijskog plana za razdoblje 01.01.- 31.12.2013. godine 

Izvješće Razvojne agencije Karlovačke županije – Karla d.o.o. vijećnici su dobili u materijalima, a predsjednica Vijeća izvijestila je vijećnike da se direktor Razvojne agencije ispričao zbog ne dolaska na sjednicu pa je otvorila raspravu.

Josip Štefanac kaže kako se pitao  koliko Grad Slunj ima koristi od ove ustanove i koliko se ulaže u Grad Slunj iz ove Agencije i koliko nam oni pomažu pa je, čitajući ove materijale, došao do zaključka da ne pomažu. Čita tekst: „GRAD SLUNJ – „Turistička Šetnica u vodeničarskom naselju Rastoke“ – iznos sufinanciranja MRRFEU 193.750,00 kn“ i komentira kako se nešto kasnilo s  projektom, ne zna zašto, ali isti takav ili sličan projekt je dao i Ozalj, međutim,  za Grad Slunj i Općinu Barilović produljenje nije odobreno, a za Grad Ozalj je iako su i oni kasnili pa je kaže  ljut na ovakve nekakve konstatacije od naše Razvojne agencije. Vidio je da se tu raspolaže sa vrlo velikim iznosima novca od EU i od tih 30 mil. kn ušao je jedan projekt za Grad Karlovac za slatkovodno ribarstvo, a kod nas nije niti jedan mil. kn uložen u nekakav razvoj naših uzgajališta ili novih uzgajališta pa traži i apelira, ne zna tko ide na te sastanke,  da se malo više potrude i da neki mil. kn. dođe do Slunja, ima puno tih projekata ovdje. Posebno zamjera Agenciji što nas nije podržala za te 193.000 kn i konstatira kako je  uočio da  Grad Slunj ima udio  u Razvojnoj agenciji od 2%, a Ozalj nema,  a ipak je Ozalj  dobio  potporu, a Slunj nije.

Zdenka Kovačević je pojasnila kako su ovdje  prikazani svi projekti koji su prošli  kroz Razvojnu agenciju, zna za Projekt turističke šetnice vodeničarskog naselja da je Razvoja agencija radila analizu za Županijsko partnersko vijeće, međutim, odluku je donijelo Ministarstvo, ugovor je potpisan s Ministarstvom i prolongaciju realizacije projekta nije odbila Razvojna agencija nego Ministarstvo regionalnog razvoja, znači krivnja nije na Razvojnoj agenciji. Inače Razvojna agencija sugerira nama koji je eventualno javni poziv, bilo Ministarstva, Fonda ili bilo koje institucije, raspisan na koje bi se Grad sa nekim svojim projektima mogao javiti  i pruža pomoć u popunjavanju dokumentacije za prijavu na natječaj. Josip Štefanac ponovo čita tekst: „Za projekte Grada Slunja „Turistička Šetnica u vodeničarskom naselju Rastoke“ i Općine Barilović „Izgradnja kanalizacije u naselju Mejaškovo Selo-Malići u Općini Barilović“ produljenje nije odobreno te je istekom roka za provedbu projekta zaključno sa danom 20. studenog 2013. godine prestala sva obveza Ministarstva prema ovim Korisnicima.“

Zdenka Kovačević  pojašnjava kako se to mora vezati s pasosom iznad toga koji kaže  da će se slijedom Odluke Ministarstva izradit   aneks ugovora.

Josip Štefanac je samo htio reagirati da se prenese na županiju da se proba našem Gradu pomoći na sve načine, projekti koji su i beznačajni u odnosu na nekih 30 mil. kn  ne prolaze.

Više nitko nije tražio riječ pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika na način da je  13 vijećnika glasalo ZA, 1 vijećnik je bio SUZDRŽAN i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće usvojilo Izvješće Razvojne agencije karlovačke županije o izvršenju financijskog plana za razdoblje 01. 01. – 31. 12. 2013. godine.

 

12. Razmatranje Izvješća Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS d.o.o. o utrošenim financijskim sredstvima za 2013. godinu

Izvješće Centra za gospodarenje otpadom vijećnici su također dobili uz poziv, a na sjednici je detaljnu informaciju o trenutnoj situaciji i svim planovima i programima na kojima se sada radi dao direktor tvrtke Zdravko Marčetić koji je odmah naglasio kako smo u Centar za gospodarenje otpadom uključeni i mi,  naročito kroz pretovarnu stanicu koja će biti na odlagalištu Pavlovac. Za Pavlovac je rekao kako su ishodili odnosno riješili imovinsko pravne odnose  i taj dokument mora biti negdje u stručnoj službi u Gradu, gosp. Rendulić je bio gradonačelnik kada su  to rješavali, a isto je napravljeno sada i za Ogulin. Kada je već kod  pretovarnih stanica, 2 pretovarne stanice su  sigurne, one su i u  natječajnoj dokumentaciji fizibiliti studije i aplikacije. Vrativši se na temu izvješća rekao je kao uvod da je naziv društva KODOS  skraćenica  naših gradova Karlovca, Ogulina, Duga Rese, Ozlja i Slunja. U 6. mjesecu 2011. godine Karlovačka županija je potpisala sporazum sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  o financiranju društva KODOS i tim Sporazumom svi naši gradovi i općine na području KŽ morali su na svojim sjednicama donijeti odluku o priključenju Centru za gospodarenje otpadom KŽ i Zaključak o prihvaćanju nominalnih poslovnih udjela  s kojim participiraju u sufinanciranju Društva. Najveći dioničar je Grad Karlovac sa 31%, Karlovačka županija sa 26%,  Grad Slunj participira sa 3,22% odnosno  24.000 kn, to je iznos Slunj  participira u proračunu koji je godišnje 750.000 kn, uglavnom novaca dobiju  toliko da mogu  isplatiti plaće, režije, najam i dr. i ove godine poslovali su   pozitivno odnosno s dobiti od 81.000 kn  Dalje iznosi kako je Izvješće o radu  bilo na Skupštini Karlovačke županije  pa je zamolio da kratko kaže gdje su sa  centrima i u tom smislu ističe kako je  znači potpisan Sporazum sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o financiranju i tim sporazumom Fond se obavezuje sufinancirati svu dokumentaciju koja je vezana za projektiranje i izgradnju centra za gospodarenje otpadom, sada su raspisali natječaj za fizibiliti aplikacije. Tu je naglasio kako su  imali veliki okrugli stol u Zagrebu gdje je naglašeno kako su  natječaj za fizibiliti aplikacije odnosno natječaj za studiju izvedivosti raspisali samo Dubrovnik, Karlovac i Piškornica, a Piškornica je regionalni centar na sjeverozapadu Hrvatske koji pokriva 4 županije i Piškornica je  4 godine starija od našeg Centra, a  Dubrovnik nema niti idejni projekt, nema lokacijsku dozvolu i nema objedinjene uvjete zaštite okoliša tako  da je Centar za gospodarenje otpadom KODOS  u samom vrhu i bilo mu je drago da su tamo bili predstavnici gradova koji su mogli čuti tu informaciju. U sporazumu je dogovoreno i to da će Fond  financirati i izgradnju pretovarnih stanica i tim sporazumom KODOS, komunalna županijska tvrtka je koordinator  i ima obvezu izgradnje i sanacije svih naših postojećih deponija, tj. svih 7 službenih deponija u KŽ su sada u ingerenciji Društva KODOS. Znači, do sada je lokalna samouprava trebala  sufinancirati sa  40%, a Fond sa 60% sredstava u sanaciji odlagališta,  a ovim ugovorom sanacija deponija je 100% u nadležnosti Fonda  za zaštitu okoliša i EU tako da će otpasti dio troškova koji bi bio vezan za nas.  Rekao je i to da je u početku bilo dosta sumnji i skepse  što Centar, kako Centar. U RH biti će 13  centara i KODOS će biti regionalni centar  kojem će pripasti i sjeverna Lika, dugo se previralo oko tih nekih odluka koje treba donijeti  i u Ministarstvu su rekli da će poslije godišnjih odmora i službeno donijeti odluku iz koje će se vidjeti da je KODOS-u i službeno pripala sjeverna Lika. Imali su  sastanak u Ministarstvu, bili su Rijeka, Zadar, Karlovac i župan Ličko-senjski  koji je imao samo obvezu da na svojoj skupštini donese odluku  da prihvaća da se Lika razdjeli između Rijeke, Zadra i Karlovca, južni dio išao bi u Zadar, primorski u Rijeku, a nama bi pripalo područje Plitvica, Korenice i vjerojatno Otočac. S tim u vezi onda se pojavljuje još jedna priča, a ta je da moramo ići na još jednu pretovarnu stanicu  koja bi eventualno bila u Rakovici. Novi natječaj koji je raspisan, objavljen je u Narodnim novinama, u TEB- na stranicama EU, traje 40 dana, međunarodni je i rok izrade je 5 mjeseci, taj natječaj za fizibiliti aplikacije, 4  mjeseca za fizibiliti studije i 1 mjesec za aplikacije. Dalje iznosi kako su centri  određeni Nacionalnom strategijom RH, to je Plan gospodarenja RH, to su odredbe EU, Sabor, odnosno Vlada je potpisala međunarodni ugovor između RH  i EK, objavljen je u Narodnim novinama i u njemu je Centar za gospodarenje otpadom Babina gora koji se financira sredstvima iz EU. Taj međunarodni ugovor po Ustavu RH, članak 141. ima veću pravnu snagu nego  svi naši zakoni tako da nema nikakve dvojbe oko toga, uvijek se nađu neki novinari, možda i zeleni kojima je to i dužnost,  koji mogu izraziti nekakvu skepsu da  li će to biti, kada će biti i td., ali Centar mora biti gotov do kraja 2017. godine. Do sada je napravljeno slijedeće; izvršena su hidrogeološka istraživanja, imaju posebnu geodetsku podlogu, idejni projekt, studiju utjecaja na okoliš, objedinjenje uvjete zaštite okoliša sa tehničko tehnološkim rješenjima,  lokacijsku dozvolu na koju je  Ministarstvo graditeljstva izdalo  klauzulu pravomoćnost, za pristupnu cestu imaju  parcelacijski elaborat, posebnu geodetsku podlogu, idejni projekt, glavni projekt, potvrdu glavnog projekta, lokacijsku dozvolu i  zadnje što su  napravili je  plan financiranja otkupa zemljišta jer cesta je dijelom u vlasništvu Grada Karlovca, a dijelom prolazi kroz privatno zemljište, dijelom kroz vlasništvo RH, od Državnog ureda za raspolaganje državnom imovinom dobili su  sve papire da su imovinsko pravni odnosi riješeni, a za  dio gdje ima 40 parcela, morali su ići na izradu elaborata za otkup zemljišta, od Grada Karlovca su dobili punomoć za rješavanje svih spornih pitanja,  odnosno za obavljanje svih poslova vezanih uz prometnicu,  u svakom tom elaboratu navedena je katastarska četica, zemljišno knjižni uložak, kvadratura koja se otkupljuje, ime vlasnika i sve ono što se uklanja pojedinom vlasniku (živa živica, drveće, borovi itd,.) i otkupna cijena je 182.000 kn što će , pokušati  riješiti preko beskamatnog zajma od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, beskamatni zajam na 5 godina sa počekom od 2 godine, odnosno do   završetka  izgradnje Centra, a kada Centar bude gotov, onda će  početi  sa servisiranjem tih  anuiteta. Od ostalih stvari koje bi bile važne za Centar rekao je da su svu dokumentaciju koju su izradili  prebacili odnosno podnijeli zahtjev Vladi RH u elektornskom obliku i uz novoizrađeni strateški poslovni i financijski plan za  narednih 5 godina, a svrha je te prijave na Vladu da ih se  proglasi strateškim projektom  od interesa za RH, to je napravila za sada samo Piškornica. Ustvrdio je kako su  napravili stvarno jako puno i imaju  se s čime pohvaliti, ali da to ne ispadne samo njegova hvala, sve se to može provjeriti i na Ministarstvu zaštite okoliša,  kod Fonda i dr. Očekuje da će poslije nove godine podnijeti zahtjev za apliciranje  za sredstva iz EU. Još je naglasio kako se financiraju na  način  da će Fond i EU učestvovati u sufinanciranju sa 90%, a lokalna samouprava 10%., pa ako je  projekt vrijedan 30 mil. eura, znači moraju  osigurati 3 mil. eura,  ako  Grad Karlovac  i KŽ participiraju sa nekih 57% što je oko  1,7 mil. eura, a  oko 1,3 mil. eura bi otpalo na lokalnu samoupravu i to bi se financiralo na način da bi mogli iskoristiti EIB,  sa doministrom je već razgovarano  da se uzme kredit od EIB-a  na 5 godina, sa kamatom od 4%, a  kamatu bi  u 100%-tnom iznosu financirao Fond, pa u konačnici   taj iznos ne bi bio tako prevelik za našu lokalnu samoupravu  Ponovio je kako su u tome na samom vrhu, napravili su jako puno, svakodnevno je u Zagrebu jer tamo su svi, pored ministarstava, tamo su i pravni savjetnici, financijski savjetnici i dr. i kaže kako  u Hrvatskoj postoje, na našu žalost, profesionalni timovi koji se bave samo rušenjem javnih nabava, ova  javna nabava procijenjena je na 2,5 mil. kn, a inače su sa tim sporazumom sa Fondom dobili 3,9 mil. kn, tu odluku donio je njihovo upravno tijelo  nakon procjene koju su im poslali i izradili zajedno sa Ministarstvom i Fondom, što znači da bi  sva ta dokumentacija koštala  3,9 mil. Kn. Na kraju je još rekao kako uz taj natječaj  ide i natječaj za pretovarne stanice i ide natječaj za odabir najpovoljnijih  izvođača radova i za nabavu opreme.

Otvorena rasprava.

Josip Štefanac se zahvalio  na iscrpnom izvješću,  lijepo je što ih je uputio  o tome što se radi po pitanju odlagališta otpada, ali ga zanima sanacija te pretovarne stanice Pavlovac jer to je trebalo biti gotovo do 1. 7., znači da je taj rok probijen.  

Zdravko Marčetić odgovara kako je vjerojatno  trebala biti sanacija odlagališta Pavlovac gotova do tog roka, a ne pretovarna stanica.

Josip Štefanac se još osvrnuo na ono što je spomenuto da će biti pretovarna stanica Rakovica  pa ga zanima da li se razmišljalo o vodotoku rijeke Slunjčice, odnosno da li se razmišljalo o toj lokaciji gdje bi ona eventualno mogla biti  s obzirom da mi danas imamo jednu potencijalnu prijetnju od kamenoloma koji se nalazi u Broćancu, a nalazi se u samoj  zahvatnoj zoni  vodocrpilišnoj  i vrlo je štetno da se to koristi, i  iako ne zna kakvo je  mišljenje ostalih vijećnika, ali je njegov stav  da to bude nekako van tog toka, odnosno da se vodi računa da niti na bilo koji način to nema utjecaja  na rijeku  Slunjčicu.  

Zdravko Marčetić je najprije odgovorio kako će sanacija otpada biti u njihovoj ingerenciji i najvažnija stvar u tome da će oni podnositi  zahtjev za financijska sredstva tako da Slunj kao  lokalna samouprava neće participirati  sa nikakvih 40%, sanacija, jer sanacija stvarno zna biti jako skupa.  Što se tiče  pretovarne stanice koja bi trebala biti u Rakovici,  studija izvedivosti je najvažniji dokument koji  će dati odgovor da li će tamo uopće biti pretovarna stanica, može biti da će biti u Otočcu ili Korenici, to još ne znaju,  taj ključni dokument radi čitav koncern, to nitko u Hrvatskoj ne može sam napraviti, uglavnom su uključeni i hrvatski stručnjaci i stranci i  kod njega su već bili i Englezi, Grci, Austrijanci, Slovenci, neke naše firme, a ono što se traži,  pored najniže cijene, traže se i  sve reference,  dokumentaciju može izraditi samo tvrtka koja već ima 5 godina iskustva i čiji projekti su već prošli pri EU, pri JASPERSU, isto se tako  traže i ključni eksperti što je najvažnije tako da će oni dati odgovor da li će to biti tamo. Kada je spomenuo JASPERS što  u prijevodu  znači  zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama i oni su za sada odobrili Slunj i Ogulin, čak je i Karlovac upitan zbog blizine Babine gore, svega  17 km od Karlovaca, a oni ne preporučuju da pretovarna stanica bude u krugu 50 km, a da li će Rakovica proći kao pretovarna stanica, to stvarno ne može reći.  Vezano za sanaciju odlagališta Pavlovac još je rekao  kako će tu surađivati sa direktoricom LIPE.

Više pitanja nije bilo pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće na glasanje.

Svih  14 nazočnih vijećnika u trenutku glasanja prihvatilo je Izvješće i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Izvješća.

 

13. Rješenje o izmjeni Rješenja o izboru Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja

Prijedlog za izmjenu Rješenja vijećnicima je dan u materijalima.

U raspravu se uključio Josip Štefanac koji je u ime gosp. Vlade Butine, koji je član Povjerenstva iznio zamolbu da ga se razriješi članstva u Povjerenstvu i da se to uvrsti u ovaj prijedlog.

Zdenka Kovačević je zamolila gosp. Butinu da se pismeno obrati i traži razrješenje člana Povjerenstva jer postoji procedura na način da se to daje Odboru za izbor i imenovanje koji onda predlaže novu osobu.

Završetkom rasprave predsjednica daje Rješenje na glasanje i konstatira da se svih 14 vijećnika suglasilo sa izmjenom odnosno da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Rješenje o izmjeni Rješenja o izboru Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja.

 

14. Odluka o dodjeli javnih priznanja Grada Slunja u 2014. godini

Prijedlog odluke o dodjeli javnih priznanja Grada Slunja u 2014. godini dan je u materijalima.

Otvorena  rasprava.

Ivica Barić iznosi jedno svoje razmišljanje, a to je da mu se čini da smo  mi premala sredina  da bi imali svake godine dodjelu ovakvih javnih priznanja pa je njegov dojam  da to onda  nekako gubi na težini. Ne zna kakva je praksa inače, ali  njegov je prijedlog da se to malo prorijedi, npr. da se to dodjeljuje svake 3 ili 4 godine, boji se da je to nekako sve isforsirano. Nepravedno je što sada mora to  komentirati jer nema nikakvih primjedbi u vezi samog prijedloga, ali potaknut  i ovim vraćanjem priznanja za koje misli da je to pljuska u lice ovom svemu pa i na kraju krajeva građanima koji prijedloge šalju, smatra da bi trebalo razmišljati  malo o podizanju ljestvice.

Diana Cindrić se isto složila sa gosp. Barićem, o tome je i sama razmišljala  pogotovo za nagradu za životno djelo gdje smatra da možda treba čekati priliku i uistinu  dati to osobi za koju smatra i Povjerenstvo i Grad i predlagatelji da je zaslužuje. Znači, ako  aktima nije drugačije previđeno da se svake 3 godine ili svakih 5 godina, dodjeljuju nagrade. Iako se slaže  da su nagrade i priznanja uvijek dobro došle svima, svi se lijepo osjećaju kada to dobiju, ali pretjerivati se ne bi trebalo.

Josip Štefanac je također želi  prokomentirati ovu točku, prvo ne slaže se sa konstatacijom gosp. Barića i kaže kako mi jesmo mala sredina, ali smo veliki ljudi i ta simbolika dodjele priznanja popunjava na neki način sam protokol  svečane sjednice, daje se tome određeni dignitet i  samoj manifestaciji Dana grada, a daje se i poticaj svim udrugama i pojedincima za daljnji rad. Po njemu  to je simbolika, niti se dobivaju novci, niti to Grad Slunj košta. Spomenuo je Josipa Neralića koji je lani dobio javno priznanje, a dobio ga je jer je  niz godina  davalac krvi,  dobrovoljni vatrogasac, dobio ga je i  kao čovjek koji je na neki način za svoga života pokazao poštenje i  davao doprinos svom gradu pa ne vidi zašto se Grad ne bi zahvalio takvim pojedincima, sportskim udrugama  ili djelatniku kojeg sportska udruga predloži. Misli da nije u redu da mi to zanemarimo i on je za tu varijantu da to ostaje i dalje.

Katarina Rendulić  misli da je praksa u drugim gradovima da se ta priznanja dodjeljuju  za životno djelo i za iznimne športske uspjehe i žao joj je što Lorena Požega nije predložena za tu nagradu, odnosno žao joj je što je to promaklo nekome kroz prste. Osvrnula se i na drugi stavak gdje se Grad Slunj javno zahvaljuje našem biskupu  Bogoviću „za hrabro i uslužno službenje Bogu i narodu“ pa traži objašnjenje za to i pita se da li smo mi mjerodavni kao gradsko tijelo da dajemo priznanje za takvo djelovanje.

Zdenka Kovačević je zamolila da se uvaži ispravka jer riječ „službenje“ je tehnička greška, treba biti „služenje Bogu i narodu“. Pojasnila je kako Gradsko vijeće može mijenjati odluku Povjerenstva u smislu da se korigira i intervenira u predložene dobitnike, ne može dodavati nove te je  predložila i ispravku u točki IV obzirom da je danas dostavljen tekst  za klub „Željezna volja“,  oni nisu dizački klub već sportska udruga

Ivan Požega kaže kako ga je  kao sportskog djelatnika malo dotaklo to što  vidi da su ovdje 4 čovjeka iz sporta, odnosno 1 udruga i 3 pojedinca pa smatra da bi u buduće trebalo možda razmišljati na način da se uputi dopis npr. sportskoj zajednici, udrugama kulture, Crvenom križu i dr.  da se oni očituju koga će se predložiti jer može se dogoditi da jedna osoba predloži bilo koga pa je onda možda netko zakinut kao što je sada slučaj po pitanju Lorene. Također smatra da je  Kickboxing klub Tigar trebao isto dobiti priznanje, ne zna je li dobio prošle godine ili nije,  ali za ubuduće će Zajednica športskih udruga za svaku godinu davati prijedloge za javna priznanja  ispred Zajednice, znači Izvršni odbor Zajednice će dati svoj prijedlog po pitanju sporta, u ostalo neće ulaziti jer ovdje pored ovih koje je pročitao ima još ljudi koji su mogli dobiti neko priznanje. Stoga predlaže da se ubuduće 2 mjeseca prije uputi poziv svim udrugama   i svima koji bi mogli predlagati  kandidate  jer ovako ispada da bilo tko u gradu može predložiti nekoga pa ispadne nekorektno jer nije bilo više prijedloga pa se desi da vice prvakinja Europe nije nagrađena.

Zdenka Kovačević  odgovara kako je javni poziv objavljen u Večernjem listu, bio je objavljen na gradskim stranicama i redovito se čitao u programu Radio Slunja  u periodu od 11. – 30. 06.

Ivan Požega dodaje kako je  reagirao po pitanju sporta i da će od sada svake godine Gradu  po pitanju sporta davati prijedloge u ime Zajednice. Iznosi kako u Zajednici smatraju  konkretno po pitanju Željka Štefanca da je netko možda više zaslužio priznanje od njega,  njega navodi zato što je tu prvi na listi, jer  ovako se može dogoditi da ima i onih koji su možda više zaslužili, a nisu ovdje,

Predsjednica Marina Mrkonja kao predsjednica Povjerenstva istaknula je kako je problem u tome što se nisu javljali sa prijedlozima, možda je problem što nije bilo prijedloga.

Ivan Požega kaže kako u Zajednici imaju  svoje pravilnike koji kažu da samo tijelo Zajednice može odlučiti tko će dobiti priznanje  za prethodnu godinu na što je predsjednica odgovorila da je ovdje riječ o javnom priznanju Grada

Josip Štefanac, također  član Povjerenstva, kaže kako je Povjerenstvo raspravljalo o Loreni  na način da je ona dobila godišnju nagradu kao sportašica godine, ne želi nikako umanjivati njen doprinos, niti bilo čiji doprinos,  ali biti proglašen sportašem godine isto je veliko priznanje, ali ovo je možda malo drugačija simbolika, ne na način kakav je rezultat postignut nego kakav je doprinos zajednici  ili doprinos društvu, odnosno nešto što ljudi rade, a ne moraju to raditi. Tako iznosi da je npr. Udruga  Željezna volja predložena jer  su dečki 2, 3 puta  čistili kupalište,  korito od skele, uključivali su se u sve manifestacije koje Grad provodi pa je  i ova zahvalnica  poticaj  njima zbog tog njihovog doprinosa i saznaje  da to netko ipak doživljava kao pozitivnu stvar. Istaknuo je kako je na Povjerenstvu  bila i predsjednica, gradonačelnik, pročelnica, svi su zajedno razmatrali te prijedloge i iskristalizirao se ovaj prijedlog.

Diana Cindrić pojašnjava kako nema osobno ništa protiv nagrađenih, dapače, svatko od predloženih je nagradu zaslužio na svoj način, jedino je njen  prijedlog išao, što je g. Barić začeo a ona nastavila, da se  odvaže malo više i da se priznanja uistinu daju onim najzaslužnijima, odnosno da se ne moraju davati ako baš nije neophodno, a  greška je svih što kao  pojedinci nismo dostavili prijedloge za nekoga  za koje smatramo da su zaslužili priznanje.

Katarina Rendulić se nadovezala na   ovu raspravu na način da je iznijela jedan svijetao primjer prilikom boravka delegacije Grada Slunja u Castel San Giovanniu gdje su   bili  sudionici te dodjele javnih priznanja. Usporedbe radi, taj grad ima oko 15-tak tisuća stanovnika, zna se  koliko Slunj ima i oni su dodijelili 3  javna priznanja, jedno od toga bilo je za ratnog veterana, a od 2 preostala  jedno je bilo za sportašicu, državnu prvakinju na 400 m s preponama i još jednom sportašu, dok mi imamo 5 kandidata.  Ne umanjuje tu ljudskog građana grada Slunja, ali da se ipak malo kontrolira ta dodjela  zahvalnica i  priznanja  da to onda uistinu bude nešto kvalitetno i da ima težinu iz godine u godinu.

Josip Štefanac  replicira na slijedeći način, odnosno predlaže, obzirom na imenovanje gradonačelnika za člana Povjerenstvo, obzirom da gosp. Butina ne želi biti član, da se ta važnost  dobije izborom novih članova Povjerenstva. Vjeruje da bi možda s tim malo to   dalo na važnosti pa neka   za iduću godinu  bude neko drugo povjerenstvo

Gradonačelnik nije za to da se to sada mijenja pogotovo jer Povjerenstvo nije niti predlagalo već je prihvatilo dobivene prijedloge.  Nije mu jasno da nitko nije reagirao na natječaj koji je bio raspisan pa predložio neku firmu ili nekog istaknutijeg člana i Povjerenstvo za to nije krivo. Ono što je spomenuto da je vraćeno javno priznanje misli da to nema veze s ovim, to je  njihova ljutnja i to će se sve sleći. Obratio se i g. Požegi koji je govorio da će Sportska zajednica to ubuduće predlagati pa mu je rekao kako su i ove godine znali za to, ali nikog nisu predložili, a Štefanca je netko predložio,  slaže se da bi se  kao Zajednica svakako trebali uključiti i predložiti od svih športova barem jednog, ali da taj prijedlog bude kvalitetan. Znači, kaže gradonačelnik, iako imamo ovdje firme koje rade, Kordun, Špelić, Vjeko,  nitko ih nije predložio pa su  raspravljali  o onome što su imali. Isto tako  smatra da svečana sjednica ne bi bila svečana ako ne bi bila dodjela bar jednog priznanja,  nigdje nije bio da se to nije dodjeljivalo, npr. ove godine je   Karlovac dodijelio  11  priznanja.  

Završetkom rasprave predsjednica je dala Odluku na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o dodjeli javnih priznanja Grada Slunja u 2014. godini.

 

15. Odluka o povjeravanju poslova održavanja nerazvrstanih cesta i gradskih ulica

Prijedlog odluke o povjeravanju poslova održavanja nerazvrstanih cesta i gradskih ulica zajedno sa pisanim pojašnjenjem o provedenoj proceduri te usporednim ponudbenim troškovnicima ponuditelja vijećnici su dobili u materijalima.

Dodatna obrazloženja nisu tražena niti je bilo rasprave pa je predsjednica dala Odluku na glasanje.

Nakon glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 13 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo Odluku o povjeravanju poslova održavanja nerazvrstanih cesta i gradskih ulica.

 

16. Odluka o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja plaće, te drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika iz radnog odnosa

Prijedlog Odluke zajedno sa pisanim obrazloženjem vijećnici su dobili uz poziv, a predsjednica je i prilikom utvrđivanja dnevnog reda pojasnila da je ova Odluka nešto sadržajno izmijenjena pa je vijećnicima novi prijedlog odluke dostavljen na stolove.

Predsjednica je dala riječ pročelnici da ipak pojasni pa je Zdenka Kovačević naglasila kako u obrazloženju stoji zašto se briše članak 5. Odluke, ali se naknadno uočilo da tu postoji problem u slučaju službenog putovanja koje bi gradonačelnik i njegov zamjenik imali, pa je prijedlog stručnih službi da se taj članak 5. ne briše nego da se  izmjeni i glasi: „Dužnosnik ostvaruje pravo na naknadu troškova službenog putovanja (prijevozni troškovi, dnevnice, troškovi smještaja) pod istim uvjetima, u istom iznosu kako je to utvrđeno za  djelatnike gradske uprave“.  U suprotnom bi gradonačelnik morao sam snositi troškove smještaja, prijevozne troškove, troškove cestarine ako ide na  službeni put, što  ne bi bilo u redu.

Mario Medved je pitao kako je prije glasio taj članak 5. pa ga je u nastavku tajnica pročitala iako je on i citiran u obrazloženju Odluke.

Đuro Mihajlović konstatira kako je iz ovog vidljivo da niti gradonačelnik, niti zamjenik ne zasnivaju radni odnos.

Zdenka Kovačević odgovara da to nije vidljivo iz ove odluke već iz slijedeće  jer oni zasnivaju radni odnos ali nemaju klasični radno pravni status kao neki drugi zaposlenik u gradskoj upravi, oni su dužnosnici, nisu radnici  i zbog toga ih se na drugačiji način tretira.

Đuro Mihajlović kaže kako razumije pojam dužnosnika, ali pita da li se zasniva radni odnos u klasičnom smislu ili ne.

Zdenka Kovačević odgovara da se u klasičnom smislu  ne zasniva radni odnos, ali ostvaruju određena prva iz radnog odnosa sukladno zakonu, a svaki dužnosnik prilikom stupanja na dužnost  ili tijekom obavljanja te dužnosti ima se pravo odlučiti se da li će tu dužnost obnašati profesionalno ili  volonterski.

Đuro Mihajlović kaže,  da toznači da su odlučili  da ne zasnivaju radni odnos.  

Zdenka Kovačević to potvrđuje i dodaje kako  nekakva logika kada se mijenja Odluku o naknadama dužnosnicima koji svoju dužnost ne obavljaju profesionalno, da  se mijenja i ova Odluku neovisno o tome što oni u ovom trenutku  ne obnašaju dužnost profesionalno jer  mogu to već slijedeći mjesec promijeniti.

Đuro Mihajlović smatra da je o tome trebalo obavijestiti Gradsko vijeće,  uobičajeno je da barem jedan zasniva radni odnos, ne ulazi u razloge, ali radi kvalitetnijeg funkcioniranja samog grada, mada zna da su  to  njihove odluke.

Zdenka Kovačević odgovara gosp. Mihajloviću kako nema uobičajenog i neuobičajenog, zakonom je dužnosnicima dano na njihovu volju da odluče na koji će način obnašati tu svoju dužnost i da se isto tako tijekom mandata i predomisle i nigdje ne stoji u zakonu da bilo tko od njih mora  dužnost obnašati profesionalno ili volonterski

Josip Štefanac kaže kako je prvi slučaj u dosadašnjoj povijesti grada Slunja ova varijanta volontiranja pa je Zdenka Kovačević potvrdila da je ovo  prvi puta da su nam oba dužnosnika volonteri, jer do sada je uvijek bila praksa da je netko od njih bio profesionalac.

Damir Vuković pita kolika će biti naknada za volonterski rad.

Davor Požega odgovara da je to slijedeća točka dnevnog reda na što je  predsjednica Vijeća intervenirala i upozorila vijećnika da pitanje nije bilo upućeno njemu.

Zdenka Kovačević odgovara da je g. Požega u pravu i dobro je upućen u to jer je bio 4 godine predsjednik Gradskog vijeća  na što je predsjednica komentirala da bi u tom slučaju trebao znati da njemu pitanja nisu upućena.

Nakon provedene rasprave predsjednica Vijeća dala je Odluku na glasanje.

U trenutku izglasavanja Odluke sjednici je nazočno 14 vijećnika pa nakon glasanja predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 13 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo odluku o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja plaće te drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika iz radnog odnosa.

 

17. Odluka o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja naknade za rad gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koji svoju dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa

Ova Odluka također je vijećnicima dana u materijalima, a na samoj sjednici je pročelnica Zdenka Kovačević naglasila kako smo sada na toj točci koja govori o volonterskom radu,  tekst je identičan kao i  u prvoj odluci, što se tiče  troškova putovanja. Osim toga predlaže se smanjenje koeficijenta za zamjenika gradonačelnika  na način da se  koeficijent 1,23 smanji na 0,98, dok se  naknada koju je prošle godine utvrdilo Gradsko vijeće za Gradonačelnika ne mijenja. S obzirom da koeficijenti sami po sebi vijećnicima ne znače puno iznijela je kako je naknada za gradonačelnika  4.300,00 kn, a za zamjenika gradonačelnika 2.500,00  kn, u neto iznosu.

Predsjednica pita jesu li koeficijenti također zakonski određeni, odnosno zanima je otkud ovaj koeficijent od 0,98.

Zdenka Kovačević odgovara kako se koeficijent  može kretati u okvirima koji su propisani, tako zamjenik gradonačelnika  ne smije prelaziti naknadu gradonačelničku,  a koeficijent je u dogovoru sa gradonačelnikom i zamjenikom gradonačelnika  s obzirom na iskazanu intenciju gradonačelnika  koliku bi naknadu zamjenik gradonačelnika trebao imati.

Predsjednica pita otkud cifra od 2.500,00 kn.

Gradonačelnik odgovara kako je do sada bila praksa da su volonteri  imali naknadu od 2000 do 2500 kn, a ta je naknada povećana kada je  dogradonačelnik bio Josip Gračan i tada je Gradsko vijeće donijelo  jednu drugačiju odluku  odnosno povećalo mu je naknadu. Što se tiče naknade za gosp. Pavlešića kaže da  je razgovarao s njima u smislu da ne bi trebalo ići na povećanje te naknade zato što je i prije bila oko  2500 kn, što je on i prihvatio,  s time se složio, dok je on kao gradonačelnik prihvatio onako kako je u postojećoj odluci, koliko ima pravo, toliko će  dobiti.

Josip Štefanac kaže kako mu  je nejasna ova situacije, vjeruje da će ona biti dobra, ali to volontiranje i gradonačelnika i zamjenika nije mu jasno, pita koliko je gradonačelnik spreman biti tu nazočan, da li se to čime regulira.

Zdenka Kovačević je iznijela  mišljenje Ministarstva uprave kojeg je grad dobio, a to je da gradonačelnik i kada je profesionalac nema  pravo niti na godišnji odmor, niti se vodi evidencija o njegovoj prisutnosti na poslu što de facto znači da on sam odlučuje koliko traje njegovo radno vrijeme jer je obrazloženje da je to dužnosničko radno mjesto, da ono za sobom nosi određene posljedice, obveze i odgovornosti i da se gradonačelnik ne može svesti u okvire radnog vremena. Spomenula je kako se ranije,  dok nismo dobili to mišljenje Ministarstva vodila  evidencija radnog vremena, odnosno o prisutnosti gradonačelnika ali sada se to više ne vodi. Po tom mišljenju  gradonačelnik  nema prvo na godišnji odmor i u biti ispada da je gradonačelnik taj, i kada je  u radnom odnosu,  koji sam  odlučuje koliko će biti prisutan na poslu.

Gradonačelnik dodaje kako je prihvatio  biti volonter iz razloga što ima mirovinu i ne vidi razloga da bi puno više dobio  ako stavi mirovinu u mirovanje, a da gradu uzima profesionalnu plaću gradonačelnika. Drugo, što se tiče samog obavljanja posla, rekao je kako je u svakom poslu ozbiljan pa će tako biti i u ovom, neće se dogoditi da ne bude prisutan u gradu osim kada se dogovori da će uzeti koji slobodan dan, ali to neće značiti da onda  zamjenik neće biti tu, da neće biti baš niti jednog u gradu. Što se tiče samog posla, njega će obavljati onako kako je zamislio, a to je sigurno profesionalno, a koliko će to vrijediti, to će se  vidjeti.

Diana Cindrić smatra kako su  gradonačelnikove riječi i postupak sigurno hvale vrijedni  i to može samo donijeti pozitivnosti i sigurno se to ne  može ni u kom kontekstu gledati negativno nego čak što više vrlo, vrlo pozitivno s njegove strane i sa strane dogradonačelnika, a ono što je sam rekao kako će to odrađivati, u to  ne treba sumnjati.

Davor Požega dodao je i ono najvažnije, a to je da će na taj način  proračun Grada Slunja  ugrubo uštedjeti preko 100.000 kn, ako ne i više jer to su 2 volonterske naknade na koje su puno manji doprinosi i misli da će to  gradu prištedjeti jednu pozamašnu svotu. Vjeruje da   gradonačelnik namjerava primati volontersku naknadu, a posao obavljati profesionalno, to je njegova intencija u stvari bila, raditi kao profesionalac, a primati plaću kao volonter.

Josip Štefanac kaže kako ga ta situacija i kao vijećnika i kao građana nekako zabrinjava tim više što vidimo da Grad Slunj već niz godina gubi na važnosti  u svim segmentima,  i nema nekog posebnog pokazatelja koji bi bio u pozitivnom smislu riječi dobar. Dakle, boji se  i puše na hladno iz tog razloga što ne vidi da će se  uspjeti dovoljno vremena posvetiti za boljitak našeg grada i naših građana i u tom smislu je njegova  diskusija da očisti na neki način svoju savjest.

Gradonačelnik  ne vidi da bi se nešto mijenjao da je  potpisao  da bude i profesionalac,  ništa se ne bi promijenilo  jer njegov  odnos prema poslu je sigurno profesionalan i već  prvog dana dao je do znanja i djelatnicima u gradskoj upravi da, ako  on dolazi u 7 sati, svi moraju biti tu u 7 sati. Kaže kako nije došao  da bude ovdje  jedan dan pa 3 dana neće doći, jer to tako ne bi moglo ići i  gradska uprava će funkcionirati onako kako mora, vjeruje da ćemo  uspjeti, a on će svojim primjerom pokazati kako će se tu raditi. 

Drugi se nitko nije javio pa je predsjednica  zaključila raspravu i dala   Odluku na glasanje. Od ukupno 14 vijećnika ZA Odluku je glasalo 13, a 1 vijećnik bio je SUZDRŽAN pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće  usvojilo Odluku o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja naknade za rad gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koji svoju dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa.

 

18. Odluka o izmjeni  Odluke o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja

Odluka je dostavljena uz poziv. Na samoj sjednici nije vođena rasprava već je predsjednica Odluku dala na glasanje.

ZA Odluku je glasalo svih 14 vijećnika nazočnih na sjednici pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće Odluku o izmjeni Odluke o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja jednoglasno usvojilo.

 

19. Izvješće o izvršenoj preraspodjeli sredstava

Izvješće Gradonačelnika o izvršenoj preraspodjeli sredstava dostavljeno je uz poziv, a prije otvaranja rasprave predsjednica je zamolila vijećnike da uvaže ispravku u samom tekstu Odluke gdje je greškom upisan datum 33. 06., a ne 30. 06. kako bi trebalo stajati.

Rasprave nije bilo pa je predsjednica dala Izvješće na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o usvajanju Izvješća o izvršenoj preraspodjeli sredstava.

 

20. Izvješće o korištenju sredstava tekuće rezerve u svibnju i lipnju 2014. godine

Gradsko vijeće je, također bez rasprave, glasalo i o Izvješću o korištenju sredstava tekuće rezerve proračuna za svibanj i lipanj 2014. godine. Svi 14 vijećnika glasalo je ZA pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Izvješća o korištenju sredstava tekuće rezerve proračuna u mjesecu svibnju i lipnju 2014. godine.

 

21. Zaključak  o podnošenju zahtjeva za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH

Prijedlog Zaključka o podnošenju zahtjeva za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH vijećnici su dobili na stol neposredno prije sjednice pa je predsjednica pozvala pročelnicu Zdenku Kovačević da dodatno pojasni ovaj prijedlog.

Zdenka Kovačević je odmah na početku izvijestila vijećnike da po Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu  RH, JLS može inicirati pokretanje postupka ocjene suglasnost s Ustavom RH pojedinih zakona ili zakonskih odredbi. S obzirom da nama kao gradu najveći problem vezano uz naplatu komunalne naknade predstavlja odredba članka 19. Zakona o raspolaganju i upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske koja kaže, između ostalog, da su Republika Hrvatska i Ured za upravljanje državnom imovinom,  oslobođeni i od obveze plaćanja komunalne naknade pa se stoga  predlaže  da  Gradsko vijeće donose ovaj zaključak kojim će se inicirati  i pokretanje postupka ocjene suglasnost  s Ustavom ove zakonske odredbe. Zašto?  Zato što ona stavlja u neravnopravan položaj sve ostale građane, misli na fizičke i pravne osobe u odnosu na državu jer država kao vlasnik  neovisno o tome što Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kaže da postoji samo jedna vrsta vlasništva i da je država kao vlasnik u jednakom  pravnom statusu kao i svi drugi vlasnici,  ovaj članak 19. oslobađa obvezu države od određenih javnih davanja  što je u redu ako je tu riječ o prihodu same države, međutim,  ovdje imamo situaciju da se jedinica lokalne samouprave  kojoj je isto tako Ustavom komunalna djelatnost stavljena u  isključivu nadležnost, uskraćuje  za prihod, a da se pri tome taj prihod ni na koji način ne namiruje.  S druge strane Zakon o komunalnom gospodarsku kao specijalni zakon  kada govori o oslobođenju od komunalne naknade, odnosno oslobođenje od plaćanja daje isključivo pravo jedinici lokalne samouprave  odnosno predstavničkom tijelu, tj. Gradskom vijeću, da  utvrdi i imovinu koja je od posebnog interesa  JLS  koja će biti oslobođenja od plaćanja  i ostale druge posebne slučajeve oslobođenja,  međutim, isto tako obvezuje JLS da predstavničko tijelo svojom odlukom odredi iz kojih se onda izvora ta sredstva namiruju. Sve to, smatra, daje nam za pravo da tražimo ocjenu suglasnosti s Ustavom ovog članka 19.  koji sigurno stavlja u neravnopravan položaj  sve ostale vlasnike nekretnina na području RH u odnosu na državu kao vlasnika.

Josip Štefanac pita je li to povodom ovrhe  koja je izvršena i naplaćena komunalna naknada od Ministarstva.

Zdenka Kovačević odgovara da je to   povodom samog zahtjeva Ministarstva obrane da Grad prestane sa naplatom komunalne naknade za vojno vježbalište.

Ivica Barić zna da nismo donijeli to rješenje o prekidanju naplate  pa ga  zanima da li su oni povukli neki svoj potez, zanima ga razlog

Zdenka Kovačević odgovara kako  mi nismo dužni ukinuti rješenje,  nismo ga ukinuli i ne planiramo ga ukinuti, MORH je ponovio svoj zahtjev u 6. mjesecu i jučer je došlo pojašnjenje  tog njihovog zahtjeva kojim ponovo traže ukidanje rješenja, a između toga  su dostavili, kažu, na znanje  jedno zajedničko očitovanje koje je supotpisano   od predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom  i ministrice graditeljstva i prostornog uređenja i oni  u tom svom očitovanju, pozivajući se upravo na članak 19.,  kažu da imovina u vlasništvu Ministarstva obrane ne podliježe obvezi plaćanja komunalne naknade,. Znači,  mi i dalje imamo na snazi rješenje o komunalnoj naknadi , mi  ćemo se, po ovom zahtjevu MORH- a koji je sada došao, morati  očitovati odnosno  odbiti njihov zahtjev kao neosnovan i utvrditi im pravo na žalbu, očekujemo  da će se oni žaliti drugom stupanju, to je županijsko upravno tijelo za komunalno gospodarstvo i   ukoliko ono ili potvrdi ili ne potvrdi našu odluku, krajnja instanca je upravni sud, međutim, osnovno je pitanje po nama, da li uopće postoji ustavno utemeljenje za jednu takvu odredbu u zakonu, mislim da bi Grad, s obzirom da je ovo jako bitno i u interesu  samog Grada je taj prihod od komunalne naknade, Grad to ne mora napraviti, ali može inicirati  ocjenu ustavnosti te odredbe, ističe  pročelnica i dodaje da je  onda  dalje na Ustavnom sudu da li će  najprije donijeti  uopće  rješenje o tome da li se pokreće postupak za ocjenu ustavnosti ili ne i da li će onda nakon toga donijeti odluku da je ta odredba tog članka neustavna  ili neće. Po  njenom skromnom mišljenju to je neustavna odredba jer ne može država samu sebe kao vlasnika stavljati iznad svih ostalih

Ivica Barić pita da li će ta njihova ocjena biti obvezatna za nas.

Zdenka Kovačević odgovara da je ona  obvezatna za sve, kada Ustavni sud donese odluku,  njegova je odluka obvezatna za sve. Dodaje kako ovdje imamo ustavni  postupak i ocjenu ustavnosti i upravni postupak  i sve dok Ustavni sud ne donese svoju odluku  na snazi su važeći zakonski propisi  pa i taj članak 19.

Ivica Barić  kaže kako ga  zato baš zanima zašto se ide na podnošenje zahtjeva za ocjenu suglasnosti, zašto MORH kod nadležnih institucija prvo ne ospori to,  pa da onda mi to idemo tražiti.

Gradonačelnik je upoznao vijećnike  da je zajedno sa županom bio kod ministra,  oni to ipak ne mogu napraviti, tu je odluku zajedno sa Vladom i donio i jasno nam je rekao  da oni ne mogu nama plaćati komunalnu naknadu jer je takav zakon donesen, ali ukoliko mi ili netko drugi pošalje tu odredbu na ocjenu ustavnosti, ako Ustavni sud ocijeni da je ta odredba neustavna, oni će nastaviti to plaćati. Ima informaciju  da će  Udruga gradova to pokrenuti, ali do sada nije pa Grad to pokreće, a u utorak je sjednicu  imala i  Skupština  Karlovačke županije na kojoj je donesena isto takva odluka, odnosno  biti će pokrenut još jedan sličan postupak kao i ovaj. Također je na sastanku sa ministrom rečeno da će Grad svoj prihod namirivati ovrhom, a da li ćemo morati ta sredstva vratiti, to ćemo još vidjeti,  ukoliko Ustavni sud donese odluku da je to u skladu s Ustavom, morat će se vraćati, a ukoliko ne,  biti će kao što je bilo prije.

Davor Požega pita da li mi možemo očekivati da će Ustavni sud to riješiti u nekom razumnom roku, možda pola godine, a ne par godina da to moramo čekati.

Zdenka Kovačević odgovara da po Ustavnom zakonu u slučaju zahtjeva jedinice lokalne samouprave  Ustavni sud bi to trebao rješavati po hitnom postupku a  koliko će to biti hitno, to ćemo vidjeti.

Davor Požega to pita iz razloga da nam se ne nakupi 3 godine komunalne naknade pa da to moramo onda vratiti, a ako je to razdoblje od nekih 5, 6 mjeseci, to bi bilo u redu.  

Zdenka Kovačević ponavlja da  po samom zakonu zahtjev  JLS  Ustavni sud dužan je rješavati  po hitnom postupku

Josip Štefanac,  unatoč ovom zahtjevu i unatoč tome što vjeruje u znanje pročelnice,  pita da li je bilo kakvih savjetovanja, da li su   dobili upute kakve  od kakvog odvjetničkog ureda, da li su se  interesirali  koje bi to bilo konačno moguće rješenje, da li bi bilo pozitivno i koliko pozitivno ili bi bilo negativno za nas

Zdenka Kovačević odgovara da  se s odvjetničkim uredom nisu  savjetovali zato što se odvjetnici najmanje bave sa upravnim pravom, odnosno najviše se bave sa  obveznim procesnim pravom  znači onim pravom koji završava na sudovima, mada i ovo završi na sudu, ali upravnom. Kaže kako je postojala  vrlo intenzivna komunikacija sa Udrugom gradova  i oni su rekli da razmišljaju o različitim opcijama pa,   između ostalog, i o pokretanju ovakvog postupka, međutim, do sada to nisu napravili, očekivali smo da hoće pa  iz tog razloga  to do sada nismo predlagali Gradskom vijeću. Zašto to Udruga gradova nije napravila, ne zna, oni isto tako imaju svoja tijela koja moraju zauzeti određeni stav i donijeti određene zaključke, a razmišljanja  ljudi koje je  kontaktirala u Udruzi gradova je da je ta odredba neustavna i stoga  misli da Grad ovime neće izgubiti ništa, dapače, može samo ojačati svoju poziciju.  Ovime se znači Grad bori  na dva fronta, jedno je osporavanje ustavnosti te zakonske odredbe,  a drugo je dalje rješavanje sukladno važećim zakonskim propisima, rješavanje zahtjeva MORH-a za ukidanjem  rješenja o naplati komunalne naknade.

Josip Štefanac ističe kako  osobno podržava ovaj  čin i cijeni  ovu hrabrost gradske uprave. 

Damir Vuković kaže kako mu ovo sve  nije  najjasnije i najčišće, mislio je da će se ići drugim putem, da će ići tihom diplomacijom i malo se više oko toga  angažirati   pa predlaže u ime vijećnika Kluba SDP-a da se ova točka odgodi za iduću sjednicu

Zdenka Kovačević pojašnjava kako imamo Zakon na snazi i Zakon o komunalnom gospodarstvu  i imamo zahtjev MORH da se ukine rješenje, kada se donese odbijajuće rješenje,  oni će se žaliti županijskom upravnom tijelu,  kakva će njihova odluka biti ne zna ili jedno ili drugo će se žaliti upravnom sudu, tužba upravnom sudu je izvanredni pravni lijek  što znači da je rješenje drugog stupnja konačno. Ne može  reći da ćemo izgubiti, misli da ne bi trebali, a na opasku gosp. Vukovića da imamo iskustva  sa gubljenjem,  potvrđuje da imamo i sa gubljenjem i sa dobivanjem,

Vuković Damir smatra  da je ovo previše bitna tema da se dobije 5 minuta prije sjednice

Zdenka Kovačević  se u tom dijelu složila sa gosp. Vukovićem, ali misli da se ništa značajno ne bi desilo niti da se ova točka odgodi za slijedeću sjednicu jedino  što ćemo u ovom slučaju  možda tri tjedna ili mjesec dana prije dostaviti zahtjev  Ustavnom sudu pa će onda i prije biti urudžbiran  i prije će ući u rješavanje, ništa drugo. nećemo izgubiti. Također misli kako neće biti ni loša stvar ako Ustavni sud odbije  zahtjev za ocjenom suglasnosti, znači pokušali smo sve što je u našoj moći, u moći Grad da dokažemo da Grad  ima pravo na naplatu komunalne naknade.

Marinko Radočaj  se složio  s kolegom Vukovićem i s tim što je rekao  da smo danas dobili to, jer da su to dobili par dana prije,  ipak su se  mogli malo informirati o tome  i vidjeti kako to drugi rješavaju  pa i on predlaže da se to odgodi i da se u međuvremenu malo informiraju oko toga.

Zoran Ivšić  kaže kako mu je  nekako  simptomatično to da je Udruga gradova već  krenula u to, pa stala  i sada  ispada kao da je prepustila inicijativu nama, da   mi to prvi pokrenemo,  pa mi sada vodimo inicijativu,  pa mu je to, da bude iskren, nešto sumnjivo

Zdenka Kovačević odgovara kako ju je krivo shvatio g. Ivšić jer nije rekla da su krenuli pa stali,   nego da razmišljaju o različitim opcijama  i da je jedna od opcija i podnošenje zahtjeva za ocjenu suglasnosti s Ustavom

Zoran Ivšić ipak smatra da je  ovo  baš malo škakljivo pitanje da ih dočeka taj papir na stolu  a da prije toga nisu mogli ništa o tome promišljati ili pročitati

Gradonačelnik  ne vidi razloga da to ne ide, ovo što vijećnici misle  da su to  mogli razraditi, ne zna što bi s time postigli da to i razrade jer zna se da je naš cilj tražiti naša prava pa ne zna čemu čekati novo Vijeće. S druge strane  Županija je već pokrenula svoj postupak pa ne zna zašto da mi sada čekamo. Drugo, Udruga gradova možda to nije poslala jer se to nikoga ne tiče, predsjednik Udruge gradova je iz Samobora, dakle, njih  se to toliko ne tiče, a nas se tiče i mi moramo to što prije rješavati,  Benkovac  je isto pokrenuo neki postupak preko njihove županije također. Ništa  nećemo izgubiti  ako prije krenemo, a to da li ste vi to pročitali ili niste, ajde nemate što tu niti doznati jer naš je cilj da dođemo do toga što prije, ako smo u pravu  da dobijemo ta sredstva, ako nismo da znamo da moramo vratiti ovo što smo dobili vratiti,  nemamo baš previše vremena, sada su godišnji odmori,  zaključio je Gradonačelnik te još kratko dodao kako je razgovarao  sa pravnicom u  Ministarstvu koja mu je rekla  kako moramo pokrenuti tu inicijativu radi samog zakona jer  on je na snazi, i da žele dati ta sredstva, ne mogu jer im  zakon  to ne dozvoljava

Davor Požega dodaje, ako prije dobijemo neko pozitivno rješenje, uvijek možemo povući ovaj zahtjev, mada smatra da ćemo teško  dobiti neko pozitivno rješenje, tim više što su kolege iz SDP-a to i prije pokušali, neki ministri su tu bili, među ostalim ministar Kotromanović ali se ništa nije uspjelo riješiti i stoga podržava ovo da se krene  tim pravnim putem jer je svaki dan dragocjen  i  apelira na sve vijećnike i na vijećnike SDP-a da podrže ovo i da  krenemo u tu pravnu bitku što prije.

Diana Cindrić se javila, međutim,  gradonačelnik je prije nje  sve rekao pa je samo  konstatirala kako je sve ovo samo korak naprijed da se to riješi.

Zoran Ivšić ne želi da ovdje ispadne  da su oni kontra,  da su  protiv toga da se Slunj izbori nego zamjeraju zbog toga što ih je  tako krupno  pitanje dočekalo na stolu,  trebalo je to biti  u materijala  da to onda mogu pročitati,  ništa drugo.  

Gradonačelnik odgovara kako su materijali otišli, a ovo je  naknadno rješavano

Đuro Mihajlović pita koliko su sudske pristojbe ako se ovo pokrene pa je  Zdenka Kovačević odgovorila  da nema pristojbi.

Damir Vuković je u ime Kluba vijećnika SDP-a zatražio  stanku od 10 min. radi dogovora.

Nakon stanke predsjednik kluba vijećnika SDP-a Damir Vuković predložio je Gradskom vijeću da glasa o tome tko je za odgodu, odnosno da se danas ne glasa o ovom zaključku    jer ovo je stvarno škakljivo i bitno pitanje tako da  nije za to da  se donose brzopleta odluka

Predsjednica Vijeća daje ovaj prijedlog na glasanje i pita  tko je za to da se o točki 21. danas ne glasa.

Nakon glasanja  predsjednica konstatira da su za ovaj prijedlog glasala 4 vijećnika pa konstatira da prijedlog nije prošao. Stoga je dala na glasanje Zaključak o podnošenju zahtjeva za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH

Od 13 vijećnika koji su nazočni sjednici 9 je glasalo ZA, a 4 vijećnika su bila suzdržana pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće većinom glasova donijelo Zaključak o podnošenju zahtjeva za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH.

 

22. Različit0

Informacija o vraćanju javnog priznanja Slovin-unique d.o.o.

Ivica Barić je  u vezi vraćanja javnog  priznanja rekao kako  ne želi komentirati što je napisano, veće samo istaknuti  kako gospoda iz Slovnin  Unique  ne vraćaju priznanje gosp. Gračanu i gospođi Jurašin nego vraćaju to priznanje svim građanima Grada Slunja jer je vjerojatno prijedlog za priznanje i došao iz reda građana i da bi to trebali imati na umu.

Josip Štefanac je,  budući da se radi  o Rastokama gdje je došlo do vrlo   konfuznog stanja,  a radi samih građana,  predložio da se pročita  sve skupa  da građani budu što bolje upoznati.

Predsjednica Vijeća  je predložila, a s tim su se suglasili i ostali da se ovo pismo i popratni dopisi stave na web stranicu Grada i time dade mogućnost građanima da se s tim upoznaju  

 

 Završetkom točke različito predsjednica je zaključila sjednicu u 16,12 sati.

 

 

ZAPISNIK SASTAVILA                                                                           PREDSJEDNICA

                                                                                                      GRADSKOG VIJEĆA

 

Ankica Štefanac, vr.                                                                           Marina Mrkonja, vr.

 

 

Lokalni izbori 2017.


 

Europe direct Karlovac

Grad Slunj, Trg dr. Franje Tuđmana 12, 47240 Slunj, tel: 047 777 102, http://www.slunj.hr, info@slunj.hr