Dobrodošli na stranice Grada Slunja


Trg dr Franje Tuđmana 12, 47240 Slunj
OIB: 33366502542
MB: 2714159
IBAN: HR98 2340 0091 8400 0000 1
Centrala: 047/ 777-102
fax: 047/777-122
e- mail: grad-slunj@ka.t-com.hr

UREDOVNO VRIJEME ZA PRIJEM STRANAKA
KOD GRADONAČELNIKA:
ČETVRTKOM OD 8-10 SATI

Ozujak 2017
Pon Uto Sri Cet Pet Sub Ned
27 28 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2

24. sjednica Gradskog vijeća

Održana 24. sjednica Gradskog vijeća Grada Slunja

 

 

 

Zapisnik

sa 24. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 22. 09. 2015. godine u vijećnici.

Sjednicu je u 18,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne i konstatirala da istoj prisustvuje 12   članova Gradskog vijeća.

Sjednici prisustvuju: Marina Mrkonja, Katarina Rendulić, Mario Medved, Ivica Barić, Ivan Bogović, Davor Požega, Ivanka Magdić, Diana Cindrić, Ivan Požega, Marinko Radočaj,   Damir Vuković i Josip Štefanac.

Izostanak su opravdali Zoran Ivšić i Mihaela Turkalj, a Đuro Mihajlović nije najavio svoj nedolazak.

Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju:Jure Katić, gradonačelnik, Zdenka Kovačević - pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Marija Vukošić – voditeljica Odsjeka za proračun i financije, Nikolina Paulić – direktorica Komunalnog društva LIPA d.o.o. Slunj, Dinko Puškarić – direktor tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj, Gordana Kovačević – ravnateljica Dječjeg vrtića Slunj, Zdravko Marčetić i Mirjana Dobrović – predstavnici Centra za gospodarenjem otpadom KŽ, Viktor Šegrt – direktor Razvojne agencije Karlovačke županije i predstavnici Radio Slunja.

Zapisničar: Ankica Štefanac.

AKTUALNI SAT

Predsjednica poziva vijećnike upisane za aktualni sat da postave svoja pitanja.

Mario Medved iznosi kako od 01. 01. 2016. godine na snagu stupa Zakon o financiranju vodnog gospodarstva pa ga zanima kakvu razliku u cijeni možemo očekivati i što Grad čini da do toga ne dođe, da ne dođe do poskupljenja vode. Pita da li Grad surađuje s nekim drugim gradovima i općinama ili Udrugom gradova, da li ide direktno prema Ministarstvu i Vladi jer to je nešto što se dešava u cijeloj državi i za očekivati je da će u svakoj općini, gradu, biti poskupljenje vode. Kako će to doći za 3 mjeseca zatražio je gradonačelnika da to malo prokomentira u smislu kako se Grad na to pripremio tim više što imamo 73% gubitaka u vodnoj mreži, a to je jako puno gubitaka i to bi kod nas značilo vjerojatno jako velik porast cijene po kubiku vode. Drugo pitanje se odnosi na I. poljski put, na projekt koji je, koliko zna, završen pa ga zanima da li se išlo sa nekim tužbama prema nadzoru koji je potpisao i rekao da je sve gotovo jer očito je da je on naštetio i Gradu i građanima ovog grada i smatra da bi trebala ići bar tužba prema toj osobi, odnosno da se ipak traži nečija odgovornost za to sve. Treće pitanje se odnosi na odvodnju ispod hotela što se odrađivalo, radila je jedna firma, a nije prošlo niti 24 sata i to je procurilo, tako da smatra da je i to nečija odgovornost za potrošen novac, a ništa se nije učinilo.

Gradonačelnik kaže kako na malo toga on može dati odgovor, više može dati direktor Komunalca, ali je ipak naglasio, kada je u pitanju Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, kako očekuje da neće doći do naglih promjena jer nitko nije spreman na ovo što Zakon predlaže. Ako se u to ipak bude moralo ići, ići će se, kaže gradonačelnik i dodaje kako ove cijene koje su sada neće biti održive, ali o tome će više reći direktor.

Dinko Puškarić je, što se tiče novog Zakona o vodnim uslugama, upoznao vijećnike kako je bio na sastanku u Hrvatskim vodama kada se raspravljalo o Zakonu i rečeno je da bi sa 01. 01. 2016. godine trebalo uvesti jedinstvenu cijenu vodne usluge, bilo bi dosta promjena, a jedna od glavnih je da bi se naplaćivalo po zahvaćenoj vodi. Da li će to zaživjeti ili neće, još uvijek nije sigurno i u ovom trenutku nema informacije da će to ići, tako da će se za to još morati malo pričekati da se vidi kako će se to u konačnici rasplesti. Što se tiče odvodnje ispod starog hotela gdje imamo istjecanje fekalnih voda prema Slunjčici rekao je kako je firma koja je to radila napravila taj jedan dio koji je bio problematičan i on je riješen, međutim, u nastavku se pokazalo da imamo iste probleme, a radi se o betonskom cjevovodu   Ø 400 koji također pušta fekalije na spojevima tako da su tijekom 6. mjeseca ponovo snimili tih idućih 50 m između dvije šahte i vidjeli da i taj dio treba sanirati. Kako tijekom turističke sezone, od 15. 6. do 20. 9. ne mogu izvoditi radove jer ne mogu dobiti suglasnost Hrvatskih cesta za izvođenje sanacije u kolniku D1, to će odraditi do kraja ovog mjeseca ili početkom idućeg, ali su u međuvremenu pripremili papire za provedbu bagatelne nabave koja ovaj tjedan ide van i biti će objavljeno tjedan dana, a nakon toga se ide u sanaciju i tog dijela.

Gradonačelnik dodaje kako se isti dan, kada je i direktor bio u Hrvatskim vodama susreo sa odvjetnikom čija kuća radi taj prijedlog zakona i koji mu je rekao kako oni predlažu taj zakon, a znaju da on neće proći pa i sam vjeruje da od toga neće biti ništa. Što se tiče drugog pitanja, kaže kako se tu radi o II. poljskom putu, ne o prvom, taj dio je završen, a da se ide u neki sudski spor smatra da ga ne bi dobili iz razloga što nismo više u mogućnosti to promijeniti, izvođač je potrošio sredstva koliko je predviđeno u tom dijelu pa i dodatna sredstva koja je Grad dao, to je išlo po utrošenom materijalu, po utrošenom radu. Nismo bili obazrivi, kaže gradonačelnik i dodaje kako je osobno vjerovao nadzoru, ali nas je nadzor izigrao, mada nadzor to ne priznaje već kaže da je pratio stvarne troškove, tako da je na kraju plaćeno ono što je odrađeno. Istaknuo je kako se nisu razišli na korektan način i osobno smatra da ti ljudi više ovdje ne bi trebali raditi ništa, a i nadzorni je upozoren da se više kod nas ne javlja jer osobno smatra da je nadzor najveći krivac u svemu tome. Preostala 42 metra što nije odrađeno će se pripojiti prvom poljskom putu jer kanalizacija nije u tom poljskom putu, odnosno u I poljskom putu se i spaja, tako da neće biti druge nego će se pripojiti u projektu I poljskog puta.

Josip Štefanac se osvrnuo na prošlu sjednicu kada je govoreno o izmještanju zelenog otoka sa  područja gdje je bio spomenik, a kako vidi da po tom pitanju nije ništa napravljeno, traži da se to što prije riješi. Žao mu je da se takav jedan prostor u centru ne održava i da se praktički time narušava njegov ugled. Iznio je prijedlog nekolicine građana da se postave kontejneri za glomazan otpad na području gdje je LIPA, da ljudima to bude dostupno i da sami mogu taj otpad baciti, odnosno da ne moraju zvati LIPU ako trebaju nešto odložiti. Slijedeće, na prošloj je sjednici gospođa Zdenka rekla da nemamo odluku za kupalište na Korani pa potencira to pitanje i traži da se to proba njima pojasniti, da se ta odluka donese i da se o tom kupalištu počne voditi adekvatna briga. Usput se osvrnuo i na posjet „ovih psihodeličnih“ gdje je rekao kako je lijepo da oni dolaze, nisu oni nikakvi obilježeni ljudi, međutim, vrlo čudno se ponašaju, pa je naveo jedan primjer kada su se na Korani parkirali na sami pješački most pa se nije moglo prolaziti jer je bio šator tamo, ne samo auto, došli su i sa 3 psa na kupalište na onu „taboršćansku“ stranu među djecu i među ljude, a kad je jedan čovjek reagirao i rekao da se ne mogu tu psi kupati već niže došlo je skoro do sukoba. S tim u vezi traži da službenici koje za to imamo  počnu voditi brigu malo više, da li je to komunalni redar ili policija, odnosno ne bi trebalo ljude dovoditi u poziciju da oni sami ispravljaju nečije tuđe greške.

Gradonačelnik se složio da se o zelenim otocima zadnji puta raspravljalo, a i tada je rekao pa ponavlja i sada da treba naći novu lokaciju, gdje god se dogovori, to će biti premješteno, znači treba naći adekvatno mjesto i to će se premjestiti, ali se oko toga trebaju složiti i drugi stanari.

Josip Štefanac odgovara kako ima prijedlog, ne zna, naravno, da li će biti dovoljno adekvatan i čvrst obzirom da je to njegovo osobno mišljenje i nije o tome razgovarao na taj način kako gradonačelnik preporuča pa se eventualno može pripremiti za idući put, a njegov bi prijedlog bio da ti kontejneri budu niz ulicu prema LIPI sa desne strane jer dolje je već nekakvo andrlje, krš, živica. Kako je pristupna cesta tamo i može se prići, smatra da ne bi nikome dolje smetalo, a bilo bi jednako funkcionalno.

Predsjednica pita gdje je to andrlje, može ili im to precizirati.

Josip Štefanac pojašnjava da to od novih zgrada do LIPE

Predsjednica je na to odgovorila g. Štefancu kako je to premještanje „brigo moja prijeđi na drugoga“ te dodala da su i dolje također stanari.

Josip Štefanac pojašnjava kako nije mislio ispred zgrada već prema LIPI, a isto tako može i kod vojarne.

Predsjednica je predložila da se malo prouči gdje bi to bilo pa da se onda predloži Vijeću.

Gradonačelnik je vezano uz kontejnere za glomazan otpad rekao kako i ta mogućnost postoji, ali vjeruje da i taj kontejner gdje god ga stavili, nekome će smetati, ali kod njih je i drugi problem, a to je da bi tu onda ljudi svašta stavljali, to su otvoreni kontejneri koji se jako osjete, pa po njegovom mišljenju, takvi kontejneri u centru grada teško bi išli, ali ako se nađe neki dobar prijedlog, zašto ne. Možda bi, kaže, to bilo moguće staviti kod garaža ispred Komunalca i LIPE, odnosno njihove upravne zgrade, ali o tome može više reći direktorica. Što se kupališta tiče rekao je da za njegovu registraciju moramo riješiti jedan drugi dio, tj.  projektnu dokumentaciju jer bez projekta se ne može ništa. Kupalište se sada koristi na ovaj način kako ga koristimo, nemamo za njega nikakav službeni dokument, ali je pokrenut postupak  da to kupalište dobije projekt kako bi ga mogli registrirati i potom taj projekt negdje kandidirati. Sada samo možemo donijeti odluku da ga zatvorimo, ali smatra da je bolje da ga koristimo ovako kakvo je. Što se tiče ovog incidenta koji je spomenut, vjeruje da bi se on mogao dogoditi i bez učesnika festivala i ako je to sve od toliko ljudi i ako bi to bio samo jedan incident on je zadovoljan jer 5-6 tisuća ljudi je prošlo kroz ovaj grad. „Ja opet govorim to su ljudi koji su malo drugačiji od nas, malo su drugačijeg ponašanja, ali nisu nasilni, nisam primijetio da su nasilni, informacija je takva da u boravku tamo 5 do 6 ili 10 dana nije bio niti jedan incident kada je u pitanju neko nasilje osim nešto malo krađe, ali to je njihovo osobno“ rekao je gradonačelnik te dodao: „ovo što se dogodilo na Korani, moguće je, svi smo naelektrizirani, svi čekamo i jedva čekamo da netko dođe i da je malo drugačiji pa da reagiramo, mislili smo da ćemo mi njih otjerati, ali oni se ne daju otjerati, čuo sam za taj incident, doveli su dolje svoje pse, dogovorili smo da za pse ima mjesta za kupanje znači oni su pročitali to i na taj način se i ponašali, a zašto su stavili svoj šator na ulaz na taj dio, to je njihova kultura, po meni nije korektno i nije u redu, moglo ih se upozoriti, a da li je trebao doći komunalni redar ili netko da ga je pozvao, a ukoliko komunalni redar ne bi mogao riješiti, riješila bi policija, znači nije se trebalo direktno s njima ulaziti u kontakte i dovoditi do sukoba“. Ti su ljudi, kaže gradonačelnik, ovdje nešto malo ipak ovom gradu pridonijeli u prometu, nešto je naših ljudi tamo radilo, tako da je nekih prihoda od toga bilo. Ponovio je, ako je što trebalo, trebalo je zvati komunalnog redara, eventualno i policiju, policija bi to riješila, nije trebao nitko sam ulaziti s njima u konflikt.

Josip Štefanac je prokomentirao za kupalište, ako je njegovo pitanje doprinijelo da se barem poradi na tome da se ta odluka što prije donese, bit će zadovoljan, a na kraju krajeva, vjeruje da će jednog dana biti i donesena i u toj vjeri je zadovoljan. Međutim, incident koji je spomenuo nije, na žalost, jedini, takvih incidenata je bilo više, ljudi u najboljoj namjeri kažu da se tu ne kupaju s psima jer nije to mjesto za to pa dolazi do prepucavanja. Smatra da treba staviti adekvatne oznake oko zabrane parkiranja na kupalištu kojih je lani bilo, bila je i tabla za pse koja je jedno vrijeme nestala, ali se onda pojavila i vidi da se vodi briga i to ga veseli, međutim, za ubuduće smatra da bi ipak trebalo za takve stvari voditi malo više računa, ali svakako da se pazi da te table dolje budu postavljene i da stoje.

Marinko Radočaj je podsjetio kako se prije par mjeseci raspravljalo o problemu starih objekata, konkretno je spomenuo jedan objekt u mjestu Cvitović, druga kuća s lijeve strane kod Vatrogasnog doma, koja je u ruševnom stanju pa ga zanima da li grad može preko komunalnog redara upozoriti vlasnika tog objekta, odnosno nasljednike (osoba koja je tamo živjela je umrla) da nešto poduzme po tom pitanju jer kakva je sada situacija, kada padne snijeg to će se srušiti na cestu.

Gradonačelnik odgovara da Grad preko komunalnog redara može upozoriti ukoliko dođe do vlasnika, ali sada se ne zna tko su ti vlasnici, ako bi mogli doći do takvih podataka o vlasnicima i dobiti njihove adrese, to neće biti problem.

Marinko Radočaj odgovara da nisu u Cvitoviću, misli da je sin od tog pok. Nikole u Zagrebu.

Gradonačelnik je ponovio, ako itko ima kakve podatke o njemu, do njega će se doći i upozoriti ga na to, to je privatna imovina i u to Grad ne smije dirati, ali može upozoriti preko komunalnog redara, to je sigurno.

Diana Cindrić je nastavila na temu kupališta, na prošloj sjednici je bila ideja za kupalište za pse koja je vrlo brzo realizirana pa se zahvalila i gradonačelniku i pročelnici Anđelki Jurašin Vuković na promptnom djelovanju i naravno ostalim djelatnicima koji su to odradili. Što se same teme kupališta tiče i kako će se ono riješiti, nada se da hoće jer je to kupalište svima nama jako, jako bitno. Što se tiče kupališta za pse, prenijela je također pozitivna iskustva i komentare ljudi koji su dolazili jer nama bliži i puno veći gradovi nemaju označeno mjesto za kućne ljubimce, pa su u čudu gledali da jedan mali Slunj ima takvo mjesto. Slijedeće je spomenula kako je u neslužbenim razgovorima čula da su prilazi Korani u vlasništvu Hrvatskih šuma, pa je molila, ako se može sa Hrvatskim šumama na neki način komunicirati da se ti prilazi malo urede. Kaže kako ona ne mora ići autom dolje, ali ima ljudi koji dolaze s malom djecom, a konkretno se to odnosi na put prema „Oltaru“ gdje je jako teško sići zbog kiša koje naprave vododerine pa možda da se to kvalitetnije obnovi. Na kraju je naglasila kako nam je naše kupalište zlata vrijedno te dodala i da se nikada ne smije zatvoriti.

Gradonačelnik je odgovorio da ga zatvarati neće, kupalište će funkcionirati kao i do sada, svi će se slobodno kupati, a da bi nešto konkretno dolje radili, moramo imati projekte. Kada je u pitanju taj dio prema „Oltaru“ upoznao je Vijeće kako je upravo neki dan kod njega bio gosp. iz Hrvatskih šuma Tomislav Katić, naš sugrađanin koji živi u Karlovcu, a radi u Upravi šuma i razgovarali su o tome, oni taj put znaju svake godine  popraviti i vjeruje da će se to dogoditi i ove godine. Razgovarat će o tome i sa upraviteljem naše Šumarije prvi puta kada se s njim sretne i nada se da će oni to uspjeti riješiti jer to je njihov dio puta i sami kažu da to održavaju.

Diana Cindrić je još dodala kako je također neslužbeno čula kako oni to rade u jesen, pa iako nije stručnjak na tom području, mišljenja je da jesen nije doba za to, dolaze kiše, snjegovi, to voda odnese.

Gradonačelnik je ponovio kako će svakako o tome razgovarati sa upraviteljem mada vjeruje da oni to naprave kako treba pa ne bi trebalo biti bitno da li je to jesen ili proljeće, kada bi oni to povaljali, to bi bilo drugačije, kada bi se tlo učvrstilo, ne bi to voda lako odnijela. Dodao je kako imamo malo veći problem dolje malo niže gdje je privatna imovina, oni ne žele ili neće, ili su kivni na to što se dolje ljudi kupaju pa vjeruje da će s njima biti problema, a šumari će svoj dio riješiti.

Damir Vuković iznosi kako je ugodno iznenađen na realizaciji onog što je zadnji puta rečeno, uređenje prilaza kupalištu i za kućne ljubimce, a pohvalio je i nabavku kombija za Sportsku zajednicu jer je to uveliko olakšalo rad klubovima, pogotovo njima u Kuglačkom klubu Korana koji su išli u Zagreb i natrag za manje od 200 kn, a prije je to bio više od tisuću kuna. Pohvaljuje to jer to je prava stvar i ako se bude dobro održavalo, da svatko kako ga primi, tako i razduži, vjeruje da će to biti super. Vidi da se obnavlja i Moćanov most pa pita kada će biti gotov, a zanima ga da li je pronađen kamen za stepenice kod apoteke i kada će biti realizacija. Također je pitao što je s njihovim amandmanom na proračun za nabavku peći na pelete za Dječji vrtić, kada će to biti realizirano.

Gradonačelnik je za minibus i kombi odnosno za njihovu nabavku rekao kako za to dosta zasluga ima Sportska zajednica na čelu sa Požegom i Živčićem, uz nešto malo pomoći i s njegove strane, a i vijećnika koji su odobrili sredstva za kombi koji je dobiven preko Županije i Olimpijskog odbora. Na sve načine se tražilo kako bi to riješili, minibus je bio malo kompliciran jer kad DVD nešto dobije, od njih je dobiti to jako teško, ali evo dogovorilo se kako to na jedan korektan način riješiti jer DVD-u on  toliko nije ni potreban, ali je ipak taj minibus i dalje u prioritetu DVD-a, znači ako zatreba njima, svi drugi se moraju povući jer oni su u prioritetu. DVD je najavio nekoliko svojih linija godišnje, oko desetak, ali čini se da tada ne idu sportaši, tako da vjeruje da neće biti problema. Što se Moćanovog mosta tiče on je pri kraju, izgrađen je, ograda s jedne strane je postavljena, počela je s druge strane i misli da će ovaj tjedan biti završen, a da li će biti pofarban to će se vidjeti, uglavnom ga treba malo zaštititi. Bio je osobno dolje i zadovoljan je jer je to otprilike ono što se i tražilo. Također je naveo kako mu je netko rekao da ga je trebalo raditi baš po njegovom originalnom projektu sa lukovima, ali osobno za to nije ni znao, najbitnije je da je on obnovljen i da će biti čvrst. Vezano uz stepenice kaže kako je g. Štefanac pronašao gdje može nabaviti taj kamen kada ga bude trebao i dogovorili su se da će početi s radovima kada završe most pa vjeruje da će i radovi na stepenicama uskoro početi. Oko Vrtića i amandmana je rekao kako je upravo prije sjednice razgovarao sa gđom Kovačević kod koje su se pojavili kojekakvi projektanti i konzultanti koji će nešto napraviti, ona će dati prijedlog ponude koliko bi bilo učešće Grada, Grad će tada ponudu razmotriti i odobriti svoje učešće pa vjeruje da će se to riješiti kako je i planirano. .

Nakon što je zaključila „Aktualni sat“ Predsjednica Vijeća je prešla na utvrđivanje dnevnog reda.

Predsjednica iznosi kako se prije sjednice konzultirala i rečeno joj je da bi druga točka dnevnog reda – Razmatranje Financijskog izvješća Turističke zajednice Grada Slunja za 2014. godinu trebala ovog puta biti izuzeta iz razloga što nije održana sjednica Turističkog vijeća i zaista nisu donijeli nikakvu odluku vezano uz financijsko izvješće pa predlaže izuzimanje ove točke dnevnog reda. S timu vezi mijenjao bi se i redoslijed na način da se svaka iduća točka pomjera za jedan broj.  

Prijedlog je jednoglasno usvojen.

Drugih izmjena nije bilo pa je predsjednica dala dnevni red na glasanje.

Nakon što je konstatirala da je glasalo svih 12 vijećnika predsjednica iznosi da je Gradsko vijeće jednoglasno utvrdilo slijedeći

 

 

Dnevni red

 

  1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 23. sjednice Gradskog vijeća
  2. Razmatranje Financijskog izviješća Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije Kodos d.o.o. za 2014. godinu
  3. Razmatranje Financijskog izviješća Razvojne agencije Karlovačke županije Karla d.o.o. za 2014. godinu
  4. Razmatranje Financijskog izviješća Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01.01.-30.06.2015. godine
  5. Razmatranje Financijskog izviješća Gradskog društva Crvenog križa Slunj za razdoblje 01.01.-30.06.2015. godine
  6. Razmatranje Financijskog izviješća tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj za razdoblje 01.01.-30.06.2015. godine
  7. Razmatranje Financijskog izviješća KOMUNALNOG DRUŠTVA LIPA d.o.o. Slunj za razdoblje 01.01.-30.06.2015. godine
  8. Odluka o prihvaćanju Izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2015. godine
  9. Izvješće o radu Gradonačelnika za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2015. godine
  10. Odluka o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja plaća te drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika iz radnog odnosa
  11. Odluka o izmjeni Odluke o komunalnim djelatnostima i načinu njihova obavljanja na području Grada Slunja
  12. Odluka o davanju suglasnosti za zaduživanje društvu za vodoopskrbu i odvodnju Komunalac d.o.o. Slunj
  13. Odluka o davanju suglasnosti za zaduživanje KOMUNALNOM DRUŠTVU LIPA d.o.o. Slunj
  14. Odluka o darovanju nekretnine i prijenosu ulaganja Dječjem vrtiću Slunj
  15. Odluka o prijenosu ulaganja Grada u projekt „Stambeni objekt u Rastokama 10“ vlasnicima
  16. Zaključak kojim se predlaže pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članka 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani („Narodne novine“ 75/15.)
  17. Različito

1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 23. sjednice Gradskog vijeća

Zapisnik sa 23. sjednice vijećnici su dobili u materijalima. Primjedbi na zapisnik nije bilo pa je predsjednica dala zapisnik na glasanje.

Glasalo je svih 12 vijećnika pa je predsjednica konstatirala da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Zapisnik sa 23. sjednice Gradskog vijeća održane dana 15. 07. 2015. godine.

 

2. Razmatranje Financijskog izviješća Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije Kodos d.o.o. za 2014. godinu

Detaljno financijsko Izvješće Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije Kodos d.o.o. za 2014. godinu vijećnici su dobili u materijalima.

Na samoj sjednici riječ je uzeo g. Zdravko Marčetić koji je na početku rekao, pošto je na raspravi financijsko izvješće, da je pozvao na sjednicu i gđu Mirjanu Dobrović koja vodi knjigovodstvo i financije u tvrtci Kodos, ako bude kakvih pitanja, a potom je dao par informacija najnovijih i najsvježijih vezanih uz Centar za gospodarenje otpadom, a ima veze i sa našim odlagalištem i sa izmještanjem reciklažnog dvorišta, sa lokacijom gdje bi radili pretovarnu stanicu. U nastavku iznosi: „Ono što je najvažnije je da je naša fizibiliti studija gotova, da je u Briselu, da je pregledava Europska komisija, Jaspers, najavili su da 20. 10. dolaze u Karlovac, otići će s nama na lokaciju i poslije toga datuma mi bi, nakon usvajanja fizibiliti studije, išli s prijavom prema europskim sredstvima. Da bi napravili tu prijavu i mogli to odraditi po zakonu morali smo ispuniti određene kriterije, morali smo biti stručno ekipirani, tražili su da imamo minimum troje visokoobrazovanih ljudi. S tim u vezi mi smo primili još troje ljudi, diplomiranog inženjera građevine, diplomiranog tehnologa i diplomiranog strojara. Drugi uvjet je projektna dokumentacija odnosno fizibiliti studija koja je gotova, riješeni imovinsko pravni odnosi. S tim u vezi ovih dana ćemo dobiti pravo građenja od DUDDIA na 30 godina, mi smo tamo podnijeli svu potrebnu dokumentaciju čak i nekakve zemljišno povijesne knjižne izvatke, tu smo morali čekati da se očituje Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske šume, zatim Porezna uprava koja je morala dati svoje mišljenje i na kraju smo radili jednu procjenu tako da je sav taj materijal pripremljen i očekujemo da ćemo ovaj tjedan dobiti riješene imovinsko pravne odnose i normalno mora biti utvrđeno financiranje, projekt se financira 90% iz EU fondova i Fonda zaštite okoliša i energetsku učinkovitost i 10% jedinice lokalne samouprave. Kako je naš projekt težak 30 mil € to znači 3 mil. € financirat će lokalna samouprava, sve JLS, odnosno svi gradovi i općine županija i mi smo u svezi toga, na prijedlog potpredsjednika Vlade, dobili kredit na 50 godina gdje je predviđen poček 5 godina i kamata od 3%, što su jako prihvatljivi uvjeti. Izmjenama Plana gospodarenja otpadom na nivou RH mi smo uz Sjevernu Liku dobili i zapadni Sisak tako da smo iz Sisačko-moslavačke županije dobili općine Gvozd, Topusko i Glinu, a iz Sjeverne Like Plitvice, Otočac, Vrhovine i Brinje, imat ćemo 5 pretovarnih stanica, 3 su Karlovačkoj županiji, Karlovcu, Ogulinu i Slunju, za Liku u Otočcu, a za zapadni dio Sisačko-moslavačke županije u Gvozdu. Što se tiče vaše lokacije, usput zahvalio bi gđi. AnđelKi Jurašin Vuković i Nikolini Paulić, bili smo zajedno u više navrata na samoj lokaciji sa projektantima i sa geodetima, morala se napraviti nova geodetska snimka jer vašim odustajanjem od izgradnje reciklažnog dvorišta na toj lokaciji otvorila se mogućnost da ne idemo previše u šumu, a i preveliki je uspon na cesti koja zaobilazi odlagalište pa su stručnjaci izrazili bojazan da bi se neki polu-prikoličar tamo jako teško mogao probiti. Mi ćemo morati raditi novo idejno rješenje, s tim su upoznati i pročelnica i direktorica, tvrtka koja radi nama radit će i vama to idejno rješenje, za tu lokaciju smo uspjeli preko DUDDIA ishoditi pravo gradnje, prebacili su vlasništvo na Grad Slunj i Centar će u skorije vrijeme morati zatražiti od Grada Slunja da mu isto tako dade pravo građenja. Ima dolje još problema jer jedan dio je još uvijek pod šumom i žbunjem i javili smo se pročelnici i direktorici da znaju to, tamo je naša ekipa koja radi prosjeke da bi mogli napraviti geodetski snimak. Slijedeće, župan i ja bili smo još na proljeće na Povjerenstvu Vlade gdje smo uvršteni na listu strateških projekata RH, nakon svih tih nekakvih čestitki, prisustvovali su gosp. Grčić, Vrdoljak, Jakovina, Pejnović i još desetak osoba, imenovali su Operativnu skupinu, za voditelja Operativne skupine imenovan je g. Hrvoje Dokoza, zamjenik gosp. Zmajlovića, zadatak te Operativne skupine je,  ukoliko naiđemo na nekakav problem, da promtno reagira, znači iz svakog Ministarstva imamo kontakt i ljude zadužene za support Centru. Svu tu dokumentaciju našu amenuje, pregledava Jaspers, to je ta Europska komisija, kada oni dadu zeleno svijetlo, znači da možemo krenuti u rad. Mi smo sada raspisali i obavili javnu nabavu za natječaj za izgradnju pristupne ceste i veliki natječaj za izgradnju Centra i za opremu, tako da smo tu negdje u završnoj fazi. Što se tiče pripreme projekta, projekt je u visokoj fazi gotovosti i očekujemo da ćemo krajem godine, a početkom slijedeće sigurno početi sa gradnjom, radovi su na Centru već počeli jer se vuče već jedan dio vodovoda prema Centru, radi se vodosprema i sve to ide prema šahtu na našem Centru. Tu je pristupna cesta u dužni 1700 m koja od državne ceste prolazi prema Vojniću do Centra, prolazi kroz naselje Brezova glava, tu smo morali raditi elaborat o procjeni vrijednosti nekretnina, otkup tih nekretnina u visini 182.000 kn već smo više od pola odradili, znači zaključili ugovore, ovjerili ih kod javnog bilježnika, isplatili ljude, imamo malo problema jer je dosta tih vlasnika u Srbiji pa onda npr. na jednoj čestici koja je . vrijedna 800 kn njih je 7,8 vlasnika, kada nazovemo tamo oni međusobno ne razgovaraju i td. pa će se u tim slučajevima ići na izvlaštenje i to je dogovoreno da će ići po hitnom postupku jer za neku vrijednost od 400 kn ne može se kočiti projekt koji je od državnoj interesa za RH. Uglavnom Projekt je pripremljen za početak radova. Ako ima pitanja oko Izvješća odgovor će dati gđa. Mirjana.“

Predsjednica se zahvalila na informacijama i otvorila raspravu.

Mario Medved se osvrnuo na cifre gdje kaže kako direktor priča o projektu koji je 30 mil. €, od toga 10% moraju dati JLS znači 3 mil € što bi bilo oko 23 mil. kn, pa ga zanima koliko je to uopće gradova i općina zajedno, znači iz Karlovačke županije, dijela  Sisačko-moslavačke i dijela Ličko-senjske županije

Zdravko Marčetić odgovara da će biti ukupno oko 30 jedinica lokalne samouprave

Mario Medved je zatim postavio jedno tehničko pitanje, znači učešće JLS je oko 20 mil. kn, a 30 je JLS, a priča se o kreditu od 50 godina.

Zdravko Marčetić ispravlja, radi se o kreditu u trajanju 15 godina.

Mario Medved smatra da tih 23 mil. kuna, kada sve zbrojimo, trošimo na dvogodišnjoj razini, pa smatra da bi to sve JLS mogle dati odjedanput, ne vidi razloga da se za to diže kredit.

Zdravko Marčetić odgovara kako nije baš siguran da bi svi to mogli, npr. Grad Karlovac je najveći vlasnik sa 31,4%, Županija sa 26% znači Grad Karlovac bi trebao dati nekih 8 mil. kn i vjeruje da će mu biti sigurno lakše dati to na 15 godina nego iz proračuna od šuba izdvojiti 8 mil. kn.

Mario Medved iznosi kako bi to Grad Slunj možda koštalo 200 ili 300 tisuća kuna.

Zdravko Marčetić pojašnjava kako je Skupština društva ta koja razgovara o tome i ona je usvojila sva njihova izvješća i složili su se da bi to išlo tako jer je kredit jako povoljan i rastegnut je na 15 godina tako da gradski i općinski proračuni ne bi to osjetili.

Josip Štefanac pita da li smo došli u kašnjenje sa izvršenjem radova po pitanju rokova, odnosno da li to ima kakve veze sa rokom 01. 01. 2016. godine do kada Ministarstvo nalaže da se to treba već graditi ili konkretno da li dolazi u pitanje zatvaranje naših sadašnjih odlagališta, ako nije izgrađeno odlagalište Babina gora.

Zdravko Marčetić odgovara da naše odlagalište mora raditi dok Centar ne proradi normalno, a plan završetka Centra je kraj 2018. godine, to je rok za sve u Hrvatskoj. Rekao je kako će oni biti, a tako su im rekli i u Fondu, vjerojatno prvi centar kontinentalni koji će biti gotov, smatraju da ga za neke 2,3 godine mogu izgraditi bez problema s tim da je još rekao da su 2 centra pri kraju, Rijeka je u probnom radu, ali je ta Marinšćina osnovana 7 godina prije tako da nije situacija baš jednostavna, projektna dokumentacija radi se po 7, 8 mjeseci do godine dana, tu su dokumenti koje češlja Ministarstvo, Fond, Jaspers. „Neće nitko dati 30 mil eura zato što smo eto iz lijepe, simpatične Hrvatske, sve provjeravaju i na kraju će vidjeti i procijeniti koji su opravdani troškovi, oni trebaju financirati od tih opravdanih troškova 90%, e sada pitanje je koliko će biti njihovi opravdani troškovi, mogu reći mi ćemo isfinancirati 50 ili 60, a Fond 40, to sve ovisi od tome kako će ocijeniti projekt“ istaknuo je g. Marčetić i dodao kako ne kasne. Usput je dodao kako velikih problema imaju centri u Istočnoj Slavoniji gdje je totalna koma i Grad Zagreb, odnosno Zagrebačka županija koja je vraćena na nulu, totalnu nulu, nemaju ni idejni projekt, nemaju lokaciju, ništa, ni fizibiliti studiju, vraćeni su na početak jer se pretpostavlja da će Grad Zagreb ići zajedno sa zagrebačkim prstenom i Zagrebačkom županijom na izgradnju spalionice koja košta 330 mil €, a da bi ta spalionica radila mora imati ogromne količine otpada jer mora laufati 24 sata, ona se ne zaustavlja, ima remont od tjedan dana inače mora raditi godinu dana 24 sata. Ponovio je da je ovaj Centra, uz Šibenik i Zadar, tri centra koja bi trebala sada ići, uz Pulu i Rijeku koji su pri kraju.

Kako se više nitko nije uključio u raspravu predsjednica je istu zaključila i dala Izvješće na glasanje.

Glasalo je svih 12 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije Kodos d.o.o. za 2014. godinu

 

3. Razmatranje Financijskog izviješća Razvojne agencije Karlovačke županije Karla d.o.o. za 2014. godinu

Financijsko izvješće Razvojne agencije Karlovačke županije Karla d.o.o. za 2014. godinu također je vijećnicima dano uz poziv.

O radu i aktivnostima Razvojne agencije kratko je izvješće dao direktor Viktor Šegrt i rekao: „Što se tiče samog izvješća moram reći, s obzirom da je Slunj bio i ostao kao jedan od dionika Razvojne agencija, mi smo u ovom izvješću faktički 4 filtra i 4 odobrenja prošli, Nadzorni odbor, Skupštinu društva gdje naravno Slunj participira sa svojim postotkom unutra, Odbor županije skupštine te Županijsku skupštinu. Razvojne agencije u Europi postoje već 30 godina, a cilj i uloga u Hrvatskoj se samo gleda kroz povlačenje novca iz europskih fondova, a to je svega možda 10% ili manje priče. Regionalni koordinator, regionalne razvojne agencije u svakoj je županiji nužno osnovati, imati jednog certificiranog, inače može imati 5 agencija, to je nebitno. Znači mi imamo pod sobom i ruralni razvoj i poljoprivredu, malo i srednje poduzetništvo, komunalnu infrastrukturu. Način rada, kako oni to popularno tamo u Europi vole reći „mećirati“ je sa određenim otvorenim natječajem pokušati prikupiti unaprijed dokumentaciju, prijaviti se na natječaj i povući novac. Do sada je, ja ću reći aktualno bez obzira što je 2014. godine, ali to se itekako odnosi na Grad Slunj, trenutno u provedbi 3,4 mil kn koje smo povukli za izradu Strategije prometnog razvoja KŽ što je od velikog interesa i Grada Slunja i uskoro će vjerojatno doći jedan sporazum gdje ćete participirati izradu te Strategije. Prema riječima ministra mi bi preskočili tada jednu veliku fazu studije izvedivosti i ogromne količine novaca dobili da si riješimo neka pitanja unutar same Županije. Što se tiče samog funkcioniranja ću reći sa Gradom Slunjem u proteklom razdoblju od nekih konkretnih stvari je 163.100 kn prijava na Ministarstvo regionalnog razvoja, put u bajke Rastoke, projekt koji je bio prije nekoliko godina, mi smo upravo tu ono što Razvojna agencija radi, znači tehnička koordinacija, priprema, prikupljanje dokumentacije, evaluacija projekta, a zadnju riječ ima ministar koji je odabrao projekte. U ovom momentu stoji jedna inicijativa koja je u razgovoru došla od strane gradonačelnika što je u svakom slučaju za svaku pohvalu, a to je stavljanje u funkciju putem fondova EU i nacionalnih fondova održivo korištenje vaših rijeka kroz različite oblike turizma, a prvenstveno kroz neki ribolovni turizam gdje bi se pokušao povući novac u različitim sferama, znači da ipak još veći broj turista u ovaj vaš krasan kraj dođe. Što se tiče samog financiranja Razvojne agencije mnogima, ja sada govorim o Županijskoj skupštini, nije jasno pa su bila postavljena pitanja u smislu da razvojna agencija treba biti na tržištu, ona se treba samofinancirati, međutim, Razvojna agencija po Zakonu o regionalnom razvoju je osnovana da bude na usluzi JLS, znači mi nismo tržišno orijentirani, čak na tu temu je Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja upućen od strane svih konzultanata upit da li mi uopće to smijemo raditi jer mi od JLS dobivamo za plaće, znači da li mi uopće možemo raditi, što je isto bilo upitno i jedna famozna stvar, mi smo tzv., što se financijašima nekad diže kosa na glavi, neprofitabilni d.o.o., to je bilo u startu dogovor između 2 ministarstva koji se još nije kod nas riješio, rješava se, u ostatku Europe je to tako. Naša uspješnost se mjeri po tome koliko je u Županiju ušlo novaca, u ovom momentu to je prvi projekt strukturnih fondova za Grad Karlovac konkretno 37,5 mil. kn projekt akvarija i 1,5 mil. kn koliko smo povukli za tehničku dokumentaciju. a za taj projekt od 37,5 mil. kn Grad Karlovac će sudjelovati sa 1,3% i tih 1,3% je ispregovarano da je plaća djelatnika koji vodi projekt. Isto tako moram reći da mogućnost povlačenja novca sa nacionalne razine, a pogotovo europske razine ovisi o tome koliko i JLS ima unutarnju snagu, što su neki gradovi, konkretno ovdje se radi o Karlovcu uvidjeli i još 2007. godine počeli su stvarati upravni odjel, Grad Slunj ima Viktora s kojim mi surađujemo i ja ću ovdje sugerirati, s obzirom na razvojnu agenciju, da u nekoj doglednoj budućnosti, znam da je Slunju veliki dio financijskog kolača na žalost uzet, gledate na jednu takvu osobu jer npr. u 4 godine financiranja od strane Grada Karlovca za naše plaće došlo okvirno 2 mil. kn, a sada se tamo radi projekt u građevini 40 mil. kn, znači taj jedan odmak da te financije kažu u što je uloženo.“

Gradonačelnik ga je priupitao, obzirom da je spomenuo da Grad Karlovac učestvuje sa 1,3% u ovom projektu, a mi sada pripremamo projekt pročistača koji će koštati 15 mil. kn, da li nam može pomoći, da ide zajedno s njim gdje treba da se i nama osigura to učešće od 1,3% jer mi za ovaj projekt moramo osigurati 10%.

Viktor Šegrt odgovara da su u tom natječaju imali tu mogućnost, ali je isto tako rečeno da je projekt išao preko 38 mil. kn, učešće Grada Karlovca bi se tada povećavalo. Znači postoji natječaj gdje je određeno 90:10 i tu na žalost više nema pregovora. Smatra i rekli su da to nije korektno jer ako je netko u 3. stupnju po razvijenosti treba onda smanjiti taj dio, ali na žalost, ako je tako određeno, tu ne mogu utjecati.

Gradonačelnik kaže kako drugi to dobivaju, kada je bio generalni direktor ovdje to mu je spomenuo, a i na televiziji je rekao da ima nekoliko projekata koje gradi i da lokalna samouprava treba dati 2 ili 3% a sve drugo ide ili preko Županije, nešto daje Ministarstvo, nije bitno, a mi smo do sada uspjeli doći do 10% našeg učešća, što je bio uspjeh na ovom projektu što ga sada imamo. Naglasio je kako slijedeću godinu imamo 6 ili 7 projekata, otprilike vrijednost 23 – 30 mil. kn i kada bi učešće bilo 1,3%, to bi bilo vrlo povoljno i to treba vidjeti, kažu da ima mogućnosti samo trebamo doći do pravih ljudi pa ispada da nije bitan natječaj nego je bitan onaj tko to odobrava. Pitao je g. Šegrtu tko je njima odobrio projekt.

Viktor Šegrt odgovara da ga je odobrila Europska komisija

Gradonačelnik na to dodaje kako i ovdje odobrava europska komisija, ne može to sam raditi, ali svakako tu treba vidjeti da li se može što napraviti.

Viktor Šegrt je dodao, a to je ponovio već nekoliko puta na Županijskoj skupštini, da je njihova dužnost pomoći onima koji su osnivači Agencije, a da li će biti uspješni ili neuspješni, to ne zna, ali im je dužnost da pomognu svim JLS. Pozvao je da se slobodno dođe i obratiti pitanjem i najmanji je problem negdje otići i pokušati da li se nešto može ispregovarati ili ne. „Znači to je naša dužnost jer vi nama osiguravate sa svojim ušećem plaće i tu nema razgovora, netko više, kao što je Županija i Grad Karlovac jer mogu, netko manje kao što ste vi, znači apsolutno uvijek su sve opcije otvorene za razgovore i pregovore“, zaključio je g. Šegrt.,

Ivica Barić se vratio na sam financijski izvještaj gdje na prvoj stranici u materijalima piše da je razmatrano izvješće koje je prihvaćeno na 10. sjednici Nadzornog odbora, pa ga zanima kada je osnovana Razvojna agencija i koliko je do sada bilo sjednica Nadzornog odbora, odnosno koliko godišnje se održi sjednica NO.

Viktor Šegrt je odgovorio da je u toku ove godine održano desetak sjednica.

Ivica Barić je dalje nastavio da je dano izvješće dosta transparentno napravljano što mu se sviđa, međutim, uočio je stavku troškovi Nadzornog odbora i čini mu se da su to dosta veliki troškovi. Zna da direktor nije nadležan za to, ali mora to konstatirati i misli da to ide više na brk Županije jer naknada članovima Nadzornog odbora je 68.000 kn, a tu su vjeruje i neki doprinosi pa je to nekih 76.000 kn, a to je negdje jednako uplatama od Grada Slunja, Općine Barilović i Općine Bosiljevo zajedno. S obzirom da je tu osnivač Županijska skupština, predsjednik Nadzornog odbora je g. Mladen Kobasić koji je ujedno i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, infrastrukturu, obnovu i energetiku pri KŽ, to mu izgleda baš tipično ono kako mi radimo, imamo ljude koji su tamo u županiju i ajmo ih gurnuti u nadzorni odbor pa neka još pokupe par dnevnica. Ne ulazi u funkcioniranje nadzornog odbora, imaju i sjednice i to ga je čak i iznenadilo, mislio je da ima i manje sjednica pa je u tom smislu dao i pohvalu Nadzornom odboru Razvojne agencije Karla, ali misli da je ipak ovo pretjerano, taj trošak je pretjeran, tim više jer ti ljudi imaju svoj redovan posao. To je čak   trošak kakav je imao i naš bivši Stambeni fond, naš Stambeni fond je imao dosta veliku naknadu, možda i veću od ovoga.

Drugi se nitko više nije javio za riječ pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće na glasanje.

Glasalo je 12 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 11 glasova ZA i 1 glasom suzdržanim usvojilo Financijsko izvješće Razvojne agencije Karlovačke županije Karla d.o.o. za 2014. godi

4. Razmatranje Financijskog izviješća Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01.01.-30.06.2015. godine

Financijsko izvješće Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01.01. – 30.06. 2015. godine vijećnicima je dano uz poziv.

Dodatno obrazloženje nije davano niti je vođena rasprava pa je predsjednica istu zaključila i dala Izvješće na glasanje.

Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je glasalo 12 vijećnika te da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće Dječjeg vrtića Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2015. godine.

 

5. Razmatranje Financijskog izviješća Gradskog društva Crvenog križa Slunj za razdoblje 01.01.-30.06.2015. godine

Financijsko izvješće Gradskog društva Crvenog križa Slunj za razdoblje 01. 01. – 30.06. 2015. godine vijećnicima je dano uz poziv.

Otvorena je rasprava.

Josip Štefanac iznosi kako mu nije jasno za stavku tekući rashodi 47111 koja iznosi 159,559,91 kn, malo mu je prevelika cifra i čini mu se da nije dovoljno objašnjeno.

Predsjednica odgovara da se može zatražiti dodatno pojašnjenje od ravnateljice gđe Puškarić.

Ivanka Magdić se ispričala što uzima riječ, ali smatra da se vjerojatno radi o 2 velika programa koja su sufinancirana od strane države pa su ovdje iskazani, očito je to odnosi na te programe, ne može to tvrditi, samo logički zaključuje.

Predsjednica odgovara da će zatražiti pisano obrazloženje, a potom je zaključuje raspravu i daje Izvješće na glasanje.

Glasalo je svih 12 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće Gradskog društva Crvenog križa Slunj za razdoblje 01.01.-30.06. 2015. godine.

 

6. Razmatranje Financijskog izviješća tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj za razdoblje 01.01.-30.06.2015. godine

Financijsko izvješće tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj za prvo polugodište 2015. godine vijećnici su dobili uz poziv.

Otvorena rasprava.

Josip Štefanac je uočio kod održavanja mreže odvodnje u Rastokama da je sanirana kanalizacija tako da nema više neugodnih mirisa u tom području i to je posebno pohvalio. Drugo, nadovezao se na velike gubitke vode, što ponavlja konstantno, nekada se možda zbog toga i zamjeri, mada mu to nije namjera, ali mora iznijeti ovaj podatak koji kaže da je  zahvaćeno vode 448.000 kubika, a da je gubitak od toga  326.000 metara kubičnih što je nekakvih 70 i nešto posto. Kako nam prijeti zakon o kojem se u uvodnom dijelu govorilo, a to je plaćanje vode po zahvaćenom kubiku, smatra da treba maksimalno te gubitke vode smanjivati, odnosno treba raditi na tome da se oni što više smanje. Uočio je također u izvješću da se počelo sa rješavanjem vlasništva zgrade, što ga također veseli, ali ga zanima što u toj raspodjeli pripada Komunalcu i LIPI, a što GZPP.

Dinko Puškarić je na pitanje podjele odgovorio kako je, prema Planu podjele koji je napravljen prije nego je on došao na čelo firme, Komunalac dobio 30% prostora uredskog i 30% vanjskog – skladišnog i parkirnog, a ostatak od 70% je pripao GZPP-u. Zašto je to tako ne zna, ugovor je takav napravljen, pretpostavlja da je to napravljeno za vrijeme g. Štrbenca, a oni ga sada samo moraju provesti do kraja i to je sada u završnoj fazi, moraju  jednostavno odnijeti međuvlasnički ugovor, građevni plan i potvrdu Ureda za prostorno uređenje u Zemljišno-knjižni odjel na provedbu, a to će i dostaviti do kraja mjeseca, a koliko treba da se to provede, ne zna. Što se tiče gubitaka na mreži podsjeća kako su prošle godine zamijenili kritičnih 550 m cjevovoda na relaciji Dom zdravlja – Fina i zadnji puta na sjednici je rekao kako su za posljedicu toga dobili da su porasli mikro tlakovi pa su i te kvarove sanirali. U izvješću stoji da je u 2015. godini, u prvih 6 mjeseci bilo 77 kvarova otkrivenih i popravljenih, a u cijeloj 2014. godini ukupno 40 kvarova, znači skoro je duplo više kvarova bilo, ali konstantno rade, kvarovi se otkrivaju i saniraju. Vjeruje da kvarova ima još puno jer to gubici pokazuju, ali ih je teško otkriti, a one koje otkriju i saniraju. Mreža je jako stara, npr na mreži Taborište-Nikšić-Cerovac bilo je 35 kvarova, ali će se ta mreža sada u jednom dijelu ovim novim cjevovodom koji ide prema Veljunu prepojiti na novi cjevovod, znači neki dio će se moći prepojiti, a neki neće. To je jedini način, drugog rješenja nemaju jer mreža je stara i svaka sanacija koju naprave diže mikro tlakove na mreži i onda opet neki najslabiji krak puca, ali kontinuirano rade na tome.

Josip Štefanac još pita da li tih 30% zgrade pripada samo Komunalcu ili je tu i LIPA.

Dinko Puškarić odgovara da to dijele 50%:50%, znači 50% Komunalac i 50% LIPA.

Josip Štefanac kaže kako mu se čini da je počinjena šteta na račun Komunalca i ne zna da li ima tu smisla koga prozivati i pitati tko je za to odgovoran.

Gradonačelnik je dobio informaciju da je prije razdvajanja tvrtka GZPP imala dvije djelatnosti, stolariju i građevinu, a Komunalac jednu, tako da je GZPP dobio još 10% više. Da je bar Komunalac dobio 40% bilo bi već malo bolje, ali omjer je takav kakav je, takav je zatečen i to je vjerojatno još za vrijeme rata ili poraća napravljeno, misli da su prve godine kada smo se vratili to napravljeno jer Vuković je imao registriranu firmu odmah poslije rata i to je na takav način razrješeno. Što se tiče diobe Komunalca i LIPE rekao je već svoje mišljenje, LIPA još otplaćuje svojih 50%, znači LIPA to nije dobila već otplaćuje to Komunalcu, odnosno ne otplaćuje LIPA već Grad, ali LIPA postaje vlasnik 50% u tom dijelu.

Mario Medved pita za novi vodovod što se radi, kada se mogu očekivati prvi novi potrošači na tom vodovodu.

Dinko Puškarić odgovara kako u ovom trenutku još nisu odlučili da li će parcijalno spajati dijelove mreže koji su završeni, npr. kada se završi odvojak Cerovac, vidjet će da li će to biti moguće, ukoliko bude moguće to će se napraviti. S obzirom na količinu sredstava koja su odobrena za 2015. godinu, a to je nekih 13.888.000 kn i dinamiku radova, ukoliko vrijeme dozvoli, sve bi kompletno moglo biti gotovo prije ljeta iduće godine, novaca ima dovoljno, znači za ovu godinu je skoro 14 mil. kn od Hrvatskih voda osigurano, naravno i od strane Grada od ukupnih 18 mil. kn. „Ljeto je bilo jako suho, ako uđemo i u jesen sa manje padalina, moći će se jako puno napraviti, a i obzirom da se sada nakon 20. 9. može ići i na radove na D1, a to je nekih 9-10 km tako da će i to sada krenuti, a krenuli su i ostali radovi, krajem ovog mjeseca ili početkom idućeg krenuti će radovi na sanaciji na elektrostrojarskog dijela opreme na vodocrpilištu, iskop na vodospremi Tatar Varoš je napravljen, malo se stalo zbog izmještanja jednog kabla i isto tako krenulo se u izradu digitalnog katastra vodova IS, krenulo je mjerenje i za nadzorno upravljački sustav, ljudi su bili, pogledali su i to bi isto trebalo krenuti početkom 10 mjeseca“ iznio je direktor te zaključio riječima „ulazi se kompletno u sve zahvate po projektu.“

Gradonačelnik dodaje kako je u razgovoru sa nadzorima i sa samim direktorom Hrvatskih voda koji vodi taj projekt saznao kako najvjerojatnije neće puštati vodovod pojedinačno ili po fazama izvedenosti nego cijeli cjevovod kada bude gotov će se pustiti iz razloga što se boje, osobito u Veljunu gdje je postojeća mreža slaba pa se moraju osigurati da ne bi došlo do pucanja te mreže, moraju sve osigurati da to bude tako, znači tehnički neće moći to ići pojedinačno nego će kompletna mreža morati biti završena da dobiju tu dozvolu za priključenje.

Ivanka Magdić kaže kako je ovo financijsko izvješće, a svi se bave samo vodovodom i odvodnjom, a smatra da građane zanima i ovo izvješće pa je konstatirala kako je ovo jako dobro financijsko izvješće, izvršenje za šest mjeseci je veće od plana, a ako se pogledaju troškovi na rashodovnoj strani oni su gotovo svi daleko niži pa se vidi da je stvarno nova uprava i novo vodstvo firme vodilo računa o troškovima. Tu joj je još nešto znakovito, a tiče se prihoda, naime, padaju prihodi plaćanja vode od strane gospodarstva dok su od domaćinstva daleko u porastu, očito su domaćinstva bolji platiše, iako se to ne vidi jer je naznačeno da su potraživanja od kupaca 562.409 kn, sumnja da ima tu jako puno domaćinstava i vjeruje su to većinom gospodarski subjekti pa tu sugerira da se malo povede računa da potrošnja vode od gospodarskih objekata ne bude u padu jer ne misli da se toliko subjekata ugasilo pa da naš grad nema plaćanja vode od gospodarskih subjekata. Što se tiče samih rashoda, ukazala je na plan i realizaciju, a posebno na trošak amortizacije, što je pohvalno, nabavila se nova oprema, obračunala se amortizacija, a to je zalog za obnavljanje opreme za budućnosti, taj trošak je sada već 186.000 kn i sve u svemu, unatoč ovim predloženim zakonskim promjenama i tvrdnji da će se mala komunalna poduzeća gasiti, kada se tiče vode i odvodnje i da će se morati nekakva velika osnivati, ima ovdje nadu da i naše poduzeće, koje je imalo niz teškoća, svi znamo kakvih, i iako ne zna koliki su sada gubici iz prethodnih razdoblja, ne treba se sada time niti opterećivati, bitno je kako sada poslujemo, a po ovom Izvješću Komunalac ima perspektivu. „To se može pročitati iz Izvješća i uz ono što je gradonačelnik spomenuo, sve one nabavke opreme i buduće projekte koji su ili u planu ili u tijeku realizacije, a što će sve skupa opet doprinijeti povećanju prihoda ovog poduzeća“ istaknula je gđa Magdić te završila riječima „Daj bože onda i veći broj zaposlenika i sve ostalo.“

Nitko se više nije javio za raspravu pa je predsjednica raspravu zaključila i potom dala Izvješće na glasanje.

Glasalo je svih 12 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće tvrtke Komunalac d.o.o. Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 03. 2015. godine.

 

7. Razmatranje Financijskog izviješća KOMUNALNOG DRUŠTVA LIPA d.o.o. Slunj za razdoblje 01.01.-30.06.2015. godine

Financijsko izvješće KOMUNALNOG DRUŠTVA LIPA d.o.o. Slunj za prvo polugodište 2015. godine vijećnici su dobili uz poziv.

Otvorena rasprava.

Damir Vuković je uočio da se planira kupnja jednog parkirnog aparata u zoni 2. pa ga zanima gdje se planira taj aparat staviti.

Nikolina Paulić odgovara kako su ostavili prostora za kupnju jednog parkirnog aparata jer postoji veliki problem u Rastokama vezano uz parkirni aparat sa sitnim kovanicama, turisti imaju problema jer ne mogu naći sitni novac, pa su stavili u plan kupnju ili zamjenu jednog parkirnog aparata za aparat koji prima papirnate novce, to će pokušati do početka slijedeće sezone, a onda bi se jedan od ovih aparata stavio u zonu 2. ako bi se otvorila mogućnost proširenja naplate parkirališta ili bi aparat vratili natrag u firmu kod koje je kupljen i napravili kompenzaciju za taj iznos.

Damir Vuković se još osvrnuo na prihod od tih parkirnih mjesta gdje je plan bio 150.000 kn, a ostvareno je 115.207 kn što je malo veći podbačaj, pa ga zanima zbog čega, koji su problemi.

Nikolina Paulić odgovara da je cijeli plan za 2015. godinu ostvaren sa 31. 8. 2015. godine jer sezona kreće negdje 1.5.

Damir Vuković još pita za kupnju vozila preko leasinga gdje je vidio da je kamata koju ima Komunalac povoljnija pa pita kako i oni nisu mogli dobiti povoljniju kamatnu. stopu.

Nikolina Paulić odgovara da su vozila kupljenja postupkom javne nabave, tražili su financijski leasnig za nabavu 2 kombija, a u postupku javne nabave ne mogu uvjetovati kamatu, uvjetuju najnižu cijenu, a tvrtka koja je ponudila leasing ponudila je tu cijenu koja je bila najjeftinija od sve tri kuće koje su dale ponude, a to je bio osnovni kriterij, znači  najjeftinija ponuda za odabir financijskog leasinga.

Josip Štefanac traži pojašnjenje za točku 6. uvođenje FMC sustava 15.000 kn i slijedeće, vezano uz parkiranje,   zanima ga da li imaju problema i koliko imaju problema sa vozačima, da li dečki koji to rade, imaju problema i da li im policija pruža dovoljan support. Isto tako pita direktoricu da li ona ima kakav prijedlog za izmještanje zelenog otoka sa mjesta gdje je sada, o čemu je govorio ranije.

Nikolina Paulić je odgovorila na prvo pitanje da je sustav FMC sustav financijskih upravljanja unutar firme, to je nešto što je po izjavi o fiskalnoj odgovornosti obavezno imati svako poduzeće osnovano od strane JLS. Na taj sustav se nadovezuje sustav unutarnjih kontrola kojeg moraju imati, a ustrojen je od Državnog ureda za reviziju, to su sustavi koje oni sami u svojoj firmi ne mogu napraviti, rade ih konzultantske tvrtke, a naloženo je od različitih institucija koje ih nadziru i prate njihov rad. Što se tiče parkinga i djelatnika koji rade na parkingu konflikti su u svakom poslu prisutni, ali imaju stalnu podršku PP Slunj, dečki ih nazovu i oni dolaze, do sada nisu imali nekih većih incidenata, ako je i bilo, policija je to odradila. Bilo je par fizičkih nasrtaja na kontrole, ali policija je izlazila u susret tako da to nije uzelo nekog maha. Što se tiče zelenih otoka, njen prijedlog je, ili da se izmjesti na ulaz u Kneju, tamo ne smeta, prostor je otvoren, jedino je problem ulaska u Kneju, jer njihovo je radno vrijeme od 7 do 3 i ne mogu ostaviti prostore otvorene izvan radnog vremena, ili ih eventualno premjestiti pred njihove urede u Petra Svačića 5, da se stave na parkiralište gdje se sada nalazi i kontejneri za e-otpad i za tekstil, to je najbliža lokacije dosadašnjoj lokaciji jer ih zbog količine ljudi koji tamo žive ne mogu izmjestiti na neku udaljenu lokaciju.

Josip Štefanac za lokaciju u Kneji predlaže da se samo ograda izmjesti za 3 do 4 metra prema unutra pa bi ostalo dovoljno mjesta za kontejnere, a zapriječio bi se ulazak ljudi u sam prostor vojarne.

Nikolina Paulić odgovara da se o tome mora dogovoriti sa Gradom, za te prostore ima ugovor o najmu i mora dobiti suglasnost od Grada da li se dozvoljava tako izmještanje i ako Grad bude suglasan, to će se napraviti.

Više se nitko nije javio za raspravu pa je predsjednica istu zaključila i dala izvješće na glasanje.

Glasalo je svih 12 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Financijsko izvješće KOMUNALNOG DRUŠTVA LIPA d.o.o. Slunj za razdoblje 01. 01. – 30. 03. 2015. godine.

 

8. Odluka o prihvaćanju Izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2015. godine

Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Slunja za prvo polugodište vijećnici su dobili u materijalima za sjednicu.

Na samoj sjednici predsjednica je najprije dala riječ predsjednici Odbora za proračun i financije.

Ivanka Magdić je konstatirala da je Odbor održao svoju sjednicu neposredno prije sjednice Gradskog vijeća te da je Odbor, uz pomoć naravno službe iz Grada, malo razjasnio neka pitanja i dvojbe u svezi izvršenja proračuna, dvojbi u stvari nije bilo već nekih pitanja i pojašnjenja te je Odbor jednoglasno prihvatio ovakav Izvještaj i predlaže također Gradskom vijeću da ga isto tako prihvati.

Otvorena rasprava.

Josip Štefanac kaže kako su zadnju stranicu dobili neposredno prije sjednice i na njoj je  Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala pa je zamolio gđu Vukošić da kaže imamo li mi toga ili nemamo.

Marija Vukošić odgovara da se u razdoblju 01.01.-30.06. 2015. godine Grad nije zaduživao.

Nitko se više nije javio pa je predsjednica zaključala raspravu i dala Izvještaj na glasanje.

Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je glasalo 12 vijećnika te da je Gradsko vijeće sa 10 glasova ZA i 2 glasa SUZDRŽANA usvojilo Odluku o prihvaćanju Izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Slunja za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2015. godine.

 

9. Izvješće o radu Gradonačelnika za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2015. godine

Izvješće o radu Gradonačelnika za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2015. godine vijećnicima je dano u materijalima.

Otvorena rasprava

Josip Štefanac kaže kako ga zanima turizam i ovdje   je ta stavka naznačena, a imao je i nekih pitanja pripremljenih, ali nije bilo nikog iz TZ danas. Ono što je već tražio i konstantno to ponavlja su promotivne table ili info panoi, od lani se to traži, ali nije niti ovu sezonu to napravljeno, ne zna zašto.

Gradonačelnik podsjeća da je i zadnji puta rekao što se događa, dogovoreno je da će to napraviti g. Žalac, prije par dana se sreo s njim pa mu je objašnjavao da to mora ići snimiti, prespajati i da će to biti uskoro. Dobrim dijelom je to već plaćeno, a da li smo se dobro opredijelili da on to radi ili ne, to je nešto drugo, ali zna kada odradi da će to biti vjerojatno u redu, biti će sigurno kvalitetno, on to dobro napravi, samo je malo spor. Žao mu je što nije bilo spremno za ovu sezonu iako je g. Žalac obećao da će biti, ali ipak vjeruje da će uskoro i to biti riješeno.

Ivica Barić se također nadovezao na turizam jer gradonačelnik je pojasnio u svezi naplate u Rastokama i to dosta dobro ide i pohvalio je to, međutim, ima par pitanja, ali direktora sada tu nema, pa želi gradonačelniku ukazati na neka pitanja, neke smjernice. Kada se stvara neki prihod na konto te naplate misli da bi trebalo malo rješavati ovaj dio šetnice koja ide lagano u devastaciju, zatim dio gdje je vidikovac oko one kućice, pa i onu samu kućicu pod lipom, neposredno zna da se žale djelatnici, a problem će biti još veći čim bude malo hladnije vrijeme, problem je zatvaranja tog prostora pa predlaže da se ipak neki novac investira i na taj dio. Slijedeće, žao mu je što se nije ostvarila niti jedna manifestacija   u Rastokama, nešto što bi se moglo napraviti da se vidi da se taj novac ipak vraća dolje, vjeruje da direktor radi nešto na tome, ali ove godine se to nije ostvarilo, ne zna zašto, a načuo je da je trebala biti neka gastro ponuda, gastro projekt, ne zna što se s tim dogodilo, ali osobno bi to volio dolje vidjeti u Rastokama, u toj nekoj špici sezone bi bilo dobro da postoji možda par takvih manjih stvari, ne mora to biti nešto veliko, ali evo to bi trebao biti nekakav smjer po kojem bi to trebalo gurati. Mišljenja je da bi možda malo više agilnosti u vezi tih nekih projekata trebalo, ne vidi da se nešto previše događa, nema nekih projekata turističkog tipa, pa možda mala smjernica oko toga. Malo mu je nezgodno jer nema tu direktora pa ne može tu diskutirati, ali je ipak u okviru ovog izvještaja želio malo to prokomentirati.

Gradonačelnik iznosi, kad su u pitanju projekti, da tu TZ i nije previše uključena jer projekte njima tako-tako osigurava Grad. Tu je istaknuo kako projekata ima nekoliko koji su već u nekoj dobroj fazi izrade, ima i planova i zato predlaže da se to sada malo pusti, to ide onako kako mora ići, a kada se dođe do projekta odnosno kada se počne graditi onda će se moći vršiti pritisak i na našu TZ koja je ove godine u stvari i zaživjela, ali sve je to još uvijek u povoju,   direktor je toliko bojažljiv da li će to uspjeti ili neće. Iznosi kako i sam govori direktoru da se ne treba brinuti ako dođe do projekta, neće ga on financirati. Kada bi došli do malo više sredstava, sada se ipak ne može govoriti da tu ima nekih prevelikih sredstava, ali ovo što planiramo, a to je   projekt šetnica i most preko rijeke Korane, kada bi to izgradili, tada bi se vjerojatno moglo uvesti i malo drugačiju naplatu, tada bi bio uveden ulaz za sve i tada bi naša TZ mogla prihodovati skoro s istim brojem ljudi veća sredstva i mogla bi onda investirati i u turističko informativni centar koji treba zaživjeti. Spomenuo je kako je dokumentacija pokrenuta, upravo je prije par dana definirano što bi htjeli i na koji način, doznali smo da je parcela manja nego što smo imali po projektu do sada, pa će doći malo   sužavanja tog projekta, ali kada bi se to dogodilo i kada bi došli do malo više sredstava onda bi se ta sredstva mogla vraćati natrag. Složio se za kućicu da ona nije adekvatna za ono što se sada događa pa će se nešto napraviti da se može zatvoriti i grijati. Spomenuo je projekt TIC, ako bi se mogao isprojektirati, ako bi moglo doći do građevinske dozvole, tada bi se TZ mogla kandidirati da ona to financira, a ne Grad i on čeka da to tako bude. Stoga je zamolio da ih se još malo pusti da sve to malo saživi. Dodao je kako je osobno protiv toga da djelatnici dolje preko zime idu na biro, biti će dolje troje ljudi manje nego je sada jer je jedna djelatnica otišla u školu raditi, jedna je otišla jer se nije snašla i treća će najvjerojatnije na porodiljski tako da ćemo ih imati tamo najvjerojatnije ukupno 7 pa je predložio, jer nešto će se sredstava još prikupiti do kraja godine, da ostanu raditi s jednom minimalnom plaćom i da zadrže ta svoja radna mjesta, pa da za slijedeću godinu budemo u startu spremni odmah na sve. „Ako dođe do toga da dobijemo taj projekt šetnice, što se nadam, da mi nađemo i partnera koji bi to i izgradio i to bi Grad još trebao napraviti, odnosno mi kao ekipa koja je tu zadužena da tražimo sredstva, ja sam rekao da bi to bio jedan od prioriteta kada je u pitanju turizam, a nakon toga, kada bi se uvela normalna naplata i normalna kontrola svega, onda bi to bilo sasvim drugo, onda bi oni mogli imati svoje prihode koje bi mogli ulagati u drugo. Mi znamo da oni moraju dolje ulagati, ne mogu davati gradu, nego ta sredstva moraju uložiti tamo gdje ih i prihoduju. Projekata ima, nije samo taj projekt, vjerojatno će biti i projekt Korane odnosno kupališta, ima nekoliko projekata u Rastokama pa čak i most sv. Ivana, mogu se i oni uključiti mada to ne bi to možda na njih spalo, ali Ministarstvo turizma nam je odobrilo neka sredstva kada je u pitanju projektna dokumentacija za most sv. Ivana, imali su sada prošli vikend biciklijadu što se pokazalo dosta dobro, bilo je 50-60 učenika, bila je humanitarnog karaktera, ali najvažnije je da su time na neki način otvorili tu biciklističku stazu, išli su nekim kraćim putem, ali bitno je da se nešto događa i da se to objavljuje na društvenim mrežama da naši turisti vide da imamo nešto za pokazati. Za sada bi išlo tako kako je, zadovoljan sam s ovim do sada, radimo, malo su nas pustili, nemamo više nekog pritiska od ljudi dolje, bilo je pitanje na Skupštini TZ da li ide ulaz za sve, rekao sam da ne ide sve dok se ne steknu uvjeti za to, ali izgradnjom mosta i šetnice ti uvjeti će se steći, tako da ćemo tada vjerojatno od njih imati još veći pritisak, ali ne trebaju se bojati koliko će turista biti, ovi turisti kojima mi naplaćujemo, ako žele oni će tako-tako trošiti, nisu to škrti turisti i ne treba se toga plašiti jer gledam okolo što se događa, svi naplaćuju i svi troše i mislim da se Rastočani ne bi trebali bojati, ali njima kada spomeneš ulaz, oni se odmah dižu na sve 4 noge. Vidjeti ćemo, kada nešto budemo mogli ponuditi vi ćete biti obaviješteni najprije i ovdje ćemo donijeti odluku da li možemo ići u to ili ne pa na Skupštinu TZ i Turističko vijeće, neću samo ja donositi odluke, nego svi mi“, završio je gradonačelnik

Pitanja više nije bilo niti je vođena rasprava pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Izvješće gradonačelnika na glasanje. .

Glasalo je svih 12 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće za 10 glasova ZA i 2 glasa SUZDRŽANA usvojilo Izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje 01. 01. – 30. 06. 2015. godi

 

10. Odluka o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja plaća te drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika iz radnog odnosa

Tekst Odluke o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja plaća te drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika iz radnog odnosa zajedno sa pisanim obrazloženjem vijećnici su dobili u materijalima.

Predsjednica je otvorila raspravu.

U raspravi je predsjednica postavila pitanje je li to nešto što se usklađuje sa Zakonom, odnosno da nije nešto što je vezano uz prijašnje stanje s obzirom da gradonačelnik nije profesionalac.

Pročelnica Ureda grada Zdenka Kovačević odgovara da ova Odluka na trenutno stanje nema utjecaja, međutim, ovdje se traži da uskladimo svoje opće akte sa mišljenjem Ministarstva koje je od 2009. godine otkad imamo profesionalne gradonačelnike konačno dalo mišljenje o tome što bi profesionalni gradonačelnici, koja prava trebali imati, konačno su sada izišli sa miljenjem, ali uvjetuju da uskladimo opće akte i da dostavimo dokaze o usklađenosti akata sa tom uputom Ministarstva i zato smo to stavili na dnevni red, a to na konkretnu našu situaciju u ovom trenutku nema nikakvih posljedica, ali da se zna za budućnost.

Mario Medved je primijetio da su gradonačelnici uživali ova prava i do sada, sve su to već imali.

Zdenka Kovačević je to i potvrdila te dodala kako to pitanje prava gradonačelnika iz radnog odnosa u biti nije bilo niti na koji način definirano jer je u Zakonu o plaćama službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj samoupravi rečeno samo kolika masa sredstava, odnosno koji je koeficijent i koliko ukupno masa sredstava ne smije prelaziti što se tiče plaće gradonačelnika, sve ostalo je bilo na JLS tako da je svako gradsko vijeće kao predstavničko tijelo donosilo odluke o plaćama kako je tada ocijenilo da je najprihvatljivije za njih. Bila su mišljenja da gradonačelnici imaju sva prava kao i djelatnici u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a po ovome se vidi da Ministarstvo zauzima drugačiji stav. Po njenom mišljenju to je naknadna pamet jer od 2009. godine imamo Zakon o neposrednim izborima, sada smo u 2015. godini i Ministarstvo se tek sada sjetilo izdati jedno ovakvo mišljenje i uputu o pravima gradonačelnika. Ujedno je dodala kako je kod nas bila različita situacija, ako se pogleda članak koji se mijenja, u biti se ne mijenja ništa što se tiče prava gradonačelnika već je se ide samo malo konkretnije u smislu toga da se usklađujemo u odredbi našeg članka sa onim mišljenjem i uputom koje je dalo Ministarstvo.

Kako više nije bilo pitanja predsjednica je zaključila raspravu i dala Odluku na usvajanje.

Glasalo je svih 12 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o izmjeni Odluke o načinu utvrđivanja plaća te drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika iz radnog odnosa.

 

11. Odluka o izmjeni Odluke o komunalnim djelatnostima i načinu njihova obavljanja na području Grada Slunja

Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o komunalnim djelatnostima i načinu njihova obavljanja na području Grada Slunja dostavljen je uz poziv pa je predsjednica o istoj otvorila raspravu.

Mario Medved pita zašto se to sada uvodi za dimnjačarske radove, da li je i to neka zakonska obveza.

Pročelnica Anđelka Jurašin Vuković odgovora da se to ne mijenja, to se ne uvodi već se mijenja taj članak gdje se iz tog članka briše „prijevoz pokojnika“ a kako je prije bio i prijevoz pokojnika i dimnjačarski poslovi, sada se definira da se radi o toj jednoj djelatnosti, dimnjačarskoj.

Drugih pitanja nije bilo pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Odluku na usvajanje.

Glasalo je svih 12 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o izmjeni Odluke o komunalnim djelatnostima i načinu njihova obavljanja na području Grada Slunja.

 

12. Odluka o davanju suglasnosti za zaduživanje društvu za vodoopskrbu i odvodnju Komunalac d.o.o. Slunj

Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje društvu za vodoopskrbu i odvodnju Komunalac d.o.o. Slunj vijećnici su dobili u materijalima.

Dinko Puškarić, direktor Komunalca nema ništa posebno za dodati samo napominje da je ovdje čista potreba za vozilom jer nemaju dovoljan broj vozila, imaju jedan kombi koji vozi radnike, jednu staru Ladu koja je više na popravku nego što je u funkciji tako da je to čista potreba za vozilom.

Mario Medved vidi da se tu išlo isto preko javne nabave, nije baš stručnjak u tome pa želi da mu se pojasni, znači definira se što tražite, netko to ponudi i prihvaća se onda najpovoljnija ponuda, to bi u grubo bilo tako. Pretpostavlja da je Komunalac u grubo definirao da želi nekako vozilo Fiat Doblo, koju mašinu i te neke specifikacije pa pita gdje staje to definiranje.

Dinko Puškarić odgovara da oni definiraju neke parametre koji su im bitni, a bitno im je da je to teretno vozilo, da ima 5 sjedala, eventualno mogu definirati nekakvu snagu i na osnovu toga se jave ponuđači pa su tako dobili vozilo koje njih zadovoljava.

Mario Medved kaže kako mu to baš izgleda kao najskuplje vozilo po tom cjeniku pa pita zašto se uvijek ide na najskuplja vozila

Dinko Puškarić odgovara da to nije najskuplje vozilo već najjeftinije, cijena je nekih 105.000 kn plus PDV, učešće je 20% što, maltene, pokriva PDV koji dobiju natrag, to je najpovoljnije što su na tržištu u ovom trenutnu našli, znači novo vozilo i najpovoljnija cijena.

Mario Medved još dodaje kako je pokušao naći to vozilo Doblo Combijato, ali je našao samo sličan naziv Combinato, pa upozorava da ne bi poslije to pravilo probleme, da ne bi dali 100.000 kn, što se dešava zadnjih 20 godina kod nas, jer piše vozilo koje ne postoji.

Dinko Puškarić odgovara da neće biti problema, radi se o grešci, odnosno radi se upravo o vozilu Doblo Combinato.

Ivica Barić pita, budući da ova odluka glasi davanje suglasnosti za zaduživanje, da li je to trebalo proći Nadzorni odbor, odnosno da li je bilo na Nadzornom odboru.

Dinko Puškarić odgovara da je to bilo na Nadzornom odboru i da je prihvaćeno.

Pitanja više nije bilo pa je predsjednica zaključila raspravu i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 12 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće za 11 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo Odluku o davanju suglasnosti za zaduživanje društvu za vodoopskrbu i odvodnju Komunalac d.o.o. Slunj za nabavu jednog vozila.

 

13. Odluka o davanju suglasnosti za zaduživanje KOMUNALNOM DRUŠTVU LIPA d.o.o. Slunj

Kao i kod prethodne točke vijećnici su u materijalima dobili prijedlog odluke te ostale prateće dokumente.

Nikolina Paulić je pojasnila kako je Komunalno društvo LIPA dalo prijedlog Nadzornom odboru i Skupštini društva da se nabave 2 nova kombija, jedan je kombi sa sandukom, a drugi ima i kipu, prošle godine su dali skoro 30.000 kn za održavanje starih vozila koje su dobili razdvajanjem gospodarske cjeline od Komunalca, oba kombija su stara preko 15 godina i konstantno se kvare. Kaže kako je rata leasinga za 12 mjeseci manja od svote koju su prošle godine dali na održavanje starih kombija. Plan je nabaviti 2 nova kombija, dva stara kombija će prodati. a učešće od 20% namjeravaju osigurati od povrata PDV-a.

Rasprava nije vođena pa je predsjednica dala Odluku na glasanje.

Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je glasalo svih 12 vijećnika i da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o davanju suglasnosti za zaduživanje KOMUNALNOM DRUŠTVU LIPA d.o.o. Slunj za nabavu 2 vozila.

 

14. Odluka o darovanju nekretnine i prijenosu ulaganja Dječjem vrtiću Slunj

Prijedlog Odluke o darovanju nekretnine i prijenosu ulaganja Dječjem vrtiću Slunj vijećnici su dobili u materijalima.

Rasprava nije vođena pa je predsjednica dala Odluku na glasanje.

U trenutku glasanja vijećnici je nazočno 11 članova Gradskog vijeća pa je predsjednica konstatirala da je ukupno glasalo 11 vijećnika i da je Odluka usvojena jednoglasno.

 

15. Odluka o prijenosu ulaganja Grada u projekt „Stambeni objekt u Rastokama 10“ vlasnicima

Prijedlog Odluke je također dan vijećnicima u materijalima.

Rasprava nije vođena pa je predsjednica istu zaključila te dala Odluku na glasanje.

Glasalo je svih 12 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće sa 11 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo Odluku o prijenosu ulaganja Grada u projekt „Stambeni objekt u Rastokama 10“ vlasnicima.

 

16. Zaključak kojim se predlaže pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članka 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani („Narodne novine“ 75/15.)

Tekst Zaključka vijećnici su dobili u materijalima.

Predsjednica je otvorila raspravu i ujedno pitala nismo li to već jednom učinili.

Pročelnica Zdenka Kovačević odgovara da jesno, ali za drugi zakon, odnosno za Zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, sada je u izmjene i dopune Zakona o obrani doslovno uglavljena jedna odredbe koja nema veze sa samim člankom u kojeg je ona unesena, a kojom se vojni objekti i sva ostala imovina koja je ili u vlasništvu RH ili se koristi za potrebe MO, oslobađaju obveze plaćanja komunalne naknade. „Znači, tamo smo imali odredbu da u Zakonu o raspolaganju i upravljanju državnom imovinom nisu obveznici plaćanja komunalne naknade, ovdje je malo drugačiji izričaj, ovdje se oslobađaju obveze plaćanja komunalne naknade što bi dosljednom primjedbom odredbe moglo značiti da se u biti svaka nekretnina koju danas sutra Ministarstvo obrane uzme u zakup za potreba smještaja svojih postrojbi ili djelatnika koji su zaposleni u MORH-u od tog trenutka, temeljem njihovog Zakona, oslobađa obveze plaćanja komunalne naknade što doista nema nikakve veze sa osnovnom intencijom komunalne naknade, sa njenom namjenom, a to je održavanja postojeće infrastrukture jer samom promjenom korisnika se odjednom ista nekretnina oslobađa od obveze koju je do tada morala plaćati“, naglasila je gđa Kovačević i dodala „ Ako se gleda nekakva ustavnost, to je suprotno i Ustavu, ali je suprotno i odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu i   jednostavno su ti naši propisi toliko neusklađeni da je to malo nekada i teško shvatiti.“

Mario Medved pita da li smo ikakav odgovor dobili na ono što smo zadnji puta izglasali.

Zdenka Kovačević odgovara da nismo

Mario Medved komentira da se onda sada u biti borimo na drugom frontu.

Zdenka Kovačević odgovara kako se mi u biti borimo na oba fronta, smatramo da treba pokrenuti i ovdje postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti odredbe Zakona jer čak i kada bi Ustavni sud, i u slučaju da Ustavni sud usvoji naš zahtjev i da kaže da je ona odredba u Zakonu o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom neustavna, i stavi van snage tu odredbu, postoji onda važeća odredba u Zakonu o obrani temeljem koje se opet može tražiti oslobođenje obveze plaćanja komunalne naknade i zbog toga se predlaže da se ista procedura pokrene i za ovaj Zakon.

Mario Medved je dalje pitao jesmo li jedina općina ili grad koji je sada ovako postupio, da se s nekim kontaktiralo oko toga čisto da se dobije na težini za traženje jedne takve ocjene ustavnosti. Smatra, ako je više općina i gradova, možda bi se tome prije pristupilo i prije dobilo odgovor jer čekamo već dugo, nismo dobili ništa, to može trajati.

Gradonačelnik odgovara kako nismo jedini, prvu odluku podnijeli su i Udruga županija i Udruga gradova, dali su također mišljenje da je to neustavno, od gradova samo Slunj, Benkovac je isto nešto poduzeo i javili su mu da su njima ovrhom morali vratiti neka sredstva. Razgovarao je i sa zapovjednikom poligona i rekao mu da se ni slučajno ne smije dogoditi da i mi moramo vraćati novce, odgovorio mu je da nismo u takvoj situaciji. Ne zna što će se događati tamo, nije sa ministrom o tome razgovarao. Razgovarao je sa jednom gospođom koja radi na Ustavnom sudu, djelatnica je suda i rekla mu je da je to pri kraju, to je bio preuzeo g. Arlović, nadala se da će se to riješiti prije nego se išlo na godišnji, na žalost nije, ali vjeruje da će sada ipak nešto biti.

Josip Štefanac podržava ovaj zaključak s obzirom da se tu radi o 4,5 mil kn, da naši građani znaju zbog čega se provodi taj postupak, to je za nas vrlo bitna i naša bolna točka. Pitao je da li se možda istraživala mogućnost neke nagodbe, npr. naša HV odradi poslove za 4,5 mil. kn na području Grada Slunj.

Gradonačelnik kaže kako ne bi govorio o nagodbi, dodao je kako su Slunj, Rakovica, Saborsko, Josipdol i Tounj potpisali jednu deklaraciju i podnijeli zahtjev Ministarstvu obrane. Navodi kako mu je zapovjednik kopnene vojske rekao neka traže i neka se zove bilo kako samo ne komunalna naknada i to će se također raspraviti, tražit ćemo rentu. Neki dan je s njim bio u Ogulinu, otišli su od njega i on i direktor Županijskih cesta, razišli su se više onako ljućano, rekao im je da mu ne dolaze sa par sto tisuća kuna, ukoliko ne bude sredstava kao za komunalnu naknadu, ne moraju uopće dolaziti. „Mi ćemo se boriti protiv ovoga, boriti na druge načine“ kaže gradonačelnik i dodaje kako se još čeka da zakažu termin, da li ovdje ili kod njih, ne zna, ali trebaju se zajedno naći čelnici lokalnih samouprava i netko ispred HV odnosno Ministarstva i nada se da će u tom pravcu nešto ići. Rekao je kako bi htio da dobijemo i jedno i drugo, znači da ostvarimo ono što nam po Zakonu pripada jer i Grad Zagreb daje Jakuševcu neku rentu, a i po žalbama na Ustavni sud.

Zdenka Kovačević je pojasnila, kada se ide na nagodbu onda se, u pravilu, nagodite oko nekakvih trenutnih obveza i to je to. Kada se uvodila komunalna naknada nije je uveo Grad samoinicijativno bez dogovora sa Ministarstvom obrane, bilo je jedno zajedničko povjerenstvo koje je definiralo uopće površinu koja će biti obuhvaćena obvezom plaćanja komunalne naknade da bi nam se sada nakon nekih desetak godina dogodilo da Ministarstvo odjednom smatra da ne postoji više ta obveza plaćanja komunalne naknade. Po njenom mišljenju bolje je i ispravnije tražiti ono što po zakonu imamo pravo, a definitivno to imamo pravo, ako je komunalna naknada namijenjena za održavanje komunalne infrastrukture onda komunalna infrastruktura postoji jer nije vojno vježbalište u zraku, do njega postoje prometnice, postoji javna rasvjeta, što je minimum opreme, a da ne govori o vodnim građevinama odnosno vodnoj infrastrukturi koju oni koriste svakodnevno. Smatra da tu opravdanje apsolutno postoji i nonses je da odjednom država sebe stavlja izvan svih ostalih i za sebe uvodi nekakva drugačija pravila.

Više nitko nije uzeo učešće u raspravi pa je predsjednica zaključala raspravu i dala Zaključak na glasanje.

Glasalo je svih 12 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak kojim se predlaže pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članka 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani („Narodne novine“ 75/15.).

 

 

Završetkom ove točke predsjednica je zaključila rad sjednice u 20,00 sati.

 

ZAPISNIK SASTAVILA                                                                             PREDSJEDNICA

                                                                                                         GRADSKOG VIJEĆA

 

Ankica Štefanac, vr.                                                                              Marina Mrkonja, vr.

                                                                      

 

 

 

Lokalni izbori 2017.

 

Europe direct Karlovac

Grad Slunj, Trg dr. Franje Tuđmana 12, 47240 Slunj, tel: 047 777 102, http://www.slunj.hr, info@slunj.hr