Dobrodošli na stranice Grada Slunja


Trg dr Franje Tuđmana 12, 47240 Slunj
OIB: 33366502542
MB: 2714159
IBAN: HR98 2340 0091 8400 0000 1
Centrala: 047/ 777-102
fax: 047/777-122
e- mail: grad-slunj@ka.t-com.hr

UREDOVNO VRIJEME ZA PRIJEM STRANAKA
KOD GRADONAČELNIKA:
ČETVRTKOM OD 8-10 SATI

18. sjednica Gradskog vijeća

Zapisnik

sa 18. sjednice Gradskog vijeća Grada Slunja održane dana 29. 12. 2014. godine u vijećnici.

Sjednicu je u 13,00 sati otvorila predsjednica Gradskog vijeća Marina Mrkonja, pozdravila sve nazočne  i konstatirala da istoj prisustvuje 14   članova Gradskog vijeća.

Sjednici prisustvuju:  Marina Mrkonja, Ivica Barić, Katarina Rendulić, Đuro Mihajlović,  Mario Medved, Ivan Bogović, Davor Požega, Ivanka Magdić,  Diana Cindrić, Ivan Požega,  Marinko Radočaj,  Zoran Ivšić, Damir Vuković i Josip Štefanac.  

Sjednici nije prisutna Mihaela Turkalj.    

Pored članova Gradskog vijeća sjednici prisustvuju:Jure Katić, gradonačelnik, Zdravko Pavlešić – zamjenik gradonačelnika, Zdenka Kovačević - pročelnica Ureda Grada, Anđelka Jurašin Vuković – pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Dragoslava Cindrić – voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti, Ivanka Šebalj – voditeljica Odsjeka za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i stanovanje, Sandra Jerković – samostalni upravni referent za imovinsko pravne poslove te novinarka Radio Slunja.

Zapisničar: Ankica Štefanac.

AKTUALNI SAT

Za „Aktualni sat“ prijavila su se 4 vijećnika pa ih  je predsjednica redom pozvala da  postave svoja pitanja.

Josip Štefanac nema pitanja već je iskoristio  priliku i svima čestitao Božić, imendane i zaželio svaki boljitak u 2015. godini. Drugo,  da ne prođe nezamijećeno, osvrnuo se na  izložbu  fotografija koja je otvorena na Badnjak u izlogu Privredne banke, g. Tona Butina  to radi u jednom, da tako kaže,  privatnom aranžmanu,  izložba je stvarno dobra i  posjećena,  ljudi se zadržavaju unatoč tome što je hladno. Njegovo je mišljenje  da  takvih događaja nama treba više pa sugerira da se  na neki način i  kroz 5. točku koja je danas na dnevnom redu,  malo to više  poprati  kroz neku financijsku pomoć takvim ljudima koji se bave  tim nekim društvenim radom.

Đuro Mihajlović  pita za vodovod Veljun – Slunj, kakva je  trenutna situacija oko tog projekta. Drugo zanima ga  na koji način je vršen izbor biračkih odbora te  zašto je mjesna zajednica Primišlje izgubila  prostor koji su imali u osnovnoj školi u Primišlju, da li je to istina i  što se događa s tim.

Gradonačelnik je,  u vezi vodovoda Slunj – Veljun, rekao  da je taj vodovod ušao u završnu fazu,  natječaj je raspisan i otvoren je do 30. 01. 2015. godine, raspisan je prije 4,5 dana,  o tom  tko se javio znat će se tek poslije 30. 01. ali misli  da naših  izvođača tu neće biti jer niti jedan  ne zadovoljava te uvjete. Što se tiče biračkih odbora nema o tome saznanja, nije bio uključen u to jer je to Izborno povjerenstvo određivalo. Vezano uz prostor za rad  MO Primišlje rekao je da je bio  tamo, da je MO imao  svoju prostoriju u školi,  to je prostor škole, a da li je škola njima uskratila korištenje prostora ili nije, ne zna,  to treba pitati g. Cvitkovića. Kaže da je moguće da im je to uskraćeno jer su oni tražili da se uskrati korištenje gospodinu koji je tamo dobio prostor.

Marina Mrkonja kaže kako  je u Školskom oboru OŠ Slunj pa zna o čemu se radi, naime, gospodinu  je bio ustupljen prostor, a ugovor mu  istječe u 1. mjesecu  i nije ponovno produžen. Po saznanju koje ima gospodin je prešao u prostorije MO Primišlje bez ičije dozvole, a sada koji su koraci i koja je daljnja procedura to treba vidjeti, ali je činjenica da  gospodin više nema pravo na korištenje tog prostora i da je  samoinicijativno  ušao u  prostor koji je koristio MO.

Đuro Mihajlović dodaje da je  čuo da je ravnatelj OŠ dozvolio da tamo uđe.

Gradonačelnik odgovara da se radilo o  drugom prostoru, nije prostor kojeg je koristio MO.

Marina Mrkonja je ponovila da je gospodin  ušao u prostor MO bez ičijeg znanja,  njemu je bila određena jedna prostorija koju može koristiti, međutim, on se  okoristio i drugom.

Đuro Mihajlović  podsjeća na pitanje vezano za  biračke odbore,  ne zna na koji način  se to biralo jer iz tih mjesnih zajednica nitko nije bio u biračkim odborima što je čudno, to se do sada nije događalo, bilo je uvijek 1, 2 ili 3 čovjeka. Na ovim izborima u  Veljunu je bio predsjednik MO Veljun koji  ima ključ od prostora, vjerojatno daje drva pa je postavljen, a  koliko je čuo s područja Primišlja  na tom biračkom odboru baš nitko nije bio,  ne zna da je to stvar samo povjerenstva, da li se to odvijalo kao i ranije da se prijavljivalo  i misli da nije odrađeno korektno.

Zdenka Kovačević je u ulozi zamjenice predsjednice Gradskog izbornog povjerenstva odgovorila  kako birački odbori broje 6 članova i da je prioritet davan ljudima sa tog područja, ali da, na žalost, sa područja MO Primišlje  nisu  imali niti jedne osobe osim g. Grubora koji se prijavio, ali g. Grubor je u mirovini i zaključak je i stav Povjerenstva da se prednost  daje osobama koje su  nezaposlene i koje su u težoj  socijalnoj situaciji od umirovljenika i iz tog razloga  u Primišlju nije bilo niti jedne osobe u biračkom odboru.  U Veljunu su  stavili koga su imali. Dodala je kako se prijavilo za rad u biračkim odborima  172 osobe, a trebalo je  72   člana biračkih odbora, a  bilo bi ih i više prijavljenih da  u jednom trenutku Povjerenstvo nije reklo da se više prijave ne zaprimaju jer  nije bilo više smisla primati kada treba samo 72 člana.

Đuro Mihajlović kaže kako ljudi nisu znali, ne zna na koji način je ta informacija dana, ljudi jednostavno  nisu znali da se trebaju prijaviti, ima i tamo mlađih ljudi koji su nezaposleni i koji su bili ponekad u tim biračkim odborima, postoji evidencija o tim ljudima.

Zdenka Kovačević  odgovara da Povjerenstvo nije davalo  informaciju nikome,  ljudi su se  za članove biračkih odbora  počeli javljati i prije nego što je izborno povjerenstvo bilo imenovano, oni koji su bili zainteresirani, čim su vidjeli da se o predsjedničkim izborima govori na televiziji, počeli su se javljati ovdje u Grad,  njihove prijave su se zaprimale sve dok  do broja  172. Ponovila je da su  ljudi  samoinicijativno dolazili i prijavljivali se, nije informacija davana nikome.

Ivica Barić se najprije pridružio  g. Štefancu sa čestitkama za blagdane. Drugo, pohvalio je gradske službe  što su promptno pripremile odgovore na vijećničko pitanje sa zadnje sjednice pa  ovo što će dalje reći je više u formi komentara, ali i nedoumice kod njega pa u tom smislu iznosi kako je primijetio slijedeće: „Radi se o koeficijentima složenosti za obračun plaća djelatnika koji su na proračunu Grada Slunja pa sam primijetio da je, po meni, dosta velika disproporcija između  djelatnika koji su zaposleni u gradskoj upravi  i djelatnika koji su zaposleni po ustanovama koji se također financiraju iz proračuna. Možemo vidjeti  npr. stručni suradnik za kojeg je predviđena stručna sprema viša školska sprema, u  gradu je dvoje zaposlenih i imaju koeficijent za obračun plaće 1,40 dok, recimo odgajatelj,  tu je čak po stažu razrađeno, ali odgojitelj koji ima 30 i više godina staža u Dječjem vrtiću Slunj ima koeficijent 1,26, a isto tako znamo da odgojitelj mora imati višu školsku spremu. Molim da obratite pozornost i na tajnika Gradskog društva Crvenog križa koji također ima koeficijent za obračun plaće 1,40 dok znači odgojitelj sa 30 i više godina staža ima  1,26, a  ravnatelj Dječjeg vrtića 1,47. Smatram da je to malo nepravedno. Uhvatio sam se tog Dječjeg vrtića, smatram da  odgojitelji, a isto tako i ravnatelj su stvarno u ovom slučaju, po meni, potplaćeni, ako ćemo to uspoređivati sa gradskom upravom, vidimo da su tu koeficijenti dosta veći. Apeliram da se možda u budućnosti, u nekom narednom periodu proba to malo uskladiti, mislim da je tu neka disproporcija napravljena.“ Drugo, osvrnuo se na   gradsku tvrtku LIPA d.o.o. gdje je rekao da, u periodu  dok je bilo zajedničko poduzeće Komunalac, za djelatnosti koje  sada obavlja  LIPA,  cijena radnika koju je plaćao Grad  bila je nekih 21 kn za NKV radnika, a za KV radnika 30 kn, bivši gradonačelnik Rendulić, kada je došao,  povisio je te cijene jer   su  bile neodržive, bile su na razini studentskog servisa, a ne jedne tvrtke. Smatra da su  cijene od 40 kn  za NKV, a 50 kn za KV radnika,  ako se pogleda okruženje, pa čak i neke privatne tvrtke, koje obavljaju poslove  za Grad Slunj,   još uvijek ispod te razine. Ovo spominje jer je do njega došla  informacija da se planira ta cijena spuštati, odnosno da postoji pritisak da se ta cijena spusti pa apelira na one koji znaju nešto o tome, a to je  gđa. Kovačević prije svega, da se zajedno sa  gradonačelnikom još jednom o tome razmisli jer daljnje spuštanje te cijene stvarno bi značilo za tu našu tvrtku jedan totalno nepravedan odnos prema njima,  stavlja ih se u nepovoljan položaj u odnosu na cijene na tržištu. Misli da  gđa. Kovačević zna o čemu priča, pa je moli da se o tome očituje.

Zdenka  Kovačević je odgovorila kako ona,  na žalost,  nema pojma  o čemu g. Barić  priča,  jer ne utvrđuje cijene niti daje suglasnosti na cijene, niti je to u području njenog  djelovanja, naime, suglasnost na cijene  daje gradonačelnik, a odluke priprema Odsjek za komunalne gospodarstvo pa  doista ne zna o čemu g. Barić priča.

Ivica Barić  poziva gradonačelnika ako ima kakvu informaciju oko toga.

Gradonačelnik je potvrdio  da je to ta cijena koju je iznio g. Barić te dodao kako  ne vidi razloga da se ona mijenja, prihvatio je cijenu koju je Nikolina ponudila,  nije  razmišljao o spuštanju cijena niti o povećanju, nisu  o tome razgovarali, Grad je plaćao cijenu po računima koji su Gradu  ispostavljani.   

Ivica Barić je dodao kako  nije važno tko je tamo direktor, ne radi se o tome, želi samo apelirati  na to da se ne bi trebalo dirati u te cijene. Mišljenja je, budući da je proračun  takav kakav je za iduću godinu, da je to neka cijena još uvijek na granicama isplativosti rada i apelira da se bar zadrži na tom nivou na kojem je sada.

Gradonačelnik je još jednom naglasio kako se o cijeni uopće nije  razgovaralo, ne vidi niti razloga da se ona mijenja. Ne zna, možda ga je drugačije shvatila  ako je to prenijela, uglavnom cijene su takve prihvaćene,  ne same cijene sate, nego cijene svega.

Ivica Barić smatra da je  to možda pitanje vezano za ovu sistematizaciju radnih mjesta gdje se stvarno vidi jedna disproporcija između plaća u gradskoj upravi i javnih ustanova, a pogotovo se vidi disproporcija prema toj jednoj cijeni koja je bila tada, koja je stvarno neodrživa bila pa još jednom  apelira da se to dodatno  uskladi, misli da ovaj sustav nije dobar, a pogotovo je nepravedno prema Dječjem vrtiću.

Zoran Ivšić se osvrnuo  na čišćenje snijega jer smatra da je to sve presporo i pretraljavo očišćeno, odnosno svake godine je to ista priča. Pita gradonačelnika da li Grad njima uvjetuje neke radne sate i zašto se uvijek pojavljuju u neko gluho doba noći, preko dana dok se ljudi kreću, nema ih,  dođu u 10 sati noću pa ako pada snijeg, ujutro  to opet ne vrijedi,  opet smo zaglavljeni. Ne može to razumjeti pa pita da li je problem  u organizaciji, u nedostatku strojeva ili su jednostavno limitirani brojem izlazaka. Na primjer, jučer je u  petnaest do sedam bio pred  OŠ na svom izbornom mjestu gdje je vidio da nitko  nije došao i očistio jer je bilo pola metra snijega ispred vrata na dan izbora. Smatra da bi to jednom trebalo  riješiti jer se  već 20 godina  jedna te ista priča ponavlja uvijek, ide se čistiti u 10 ili 11 sati kada više nikom nije potrebno, a onda ujutro kada je potrebno opet smo zatrpani snijegom, a o traljavosti i aljkavosti čišćenja pogotovo na križanjima gdje prođe ralica  s jedne i druge strane pa moraju preskakati hupsere, ne želi ni  spominjati. Kako se  to uredno iz godine u godinu  ponavlja,  moli da mu se pojasni u  čemu je problem, da li u Cestariji, da li u Gradu, tko  određujete radno vrijeme, da se to radi tako zbog smanjenja troškova, što  bi mogao razumjeti, ali ovo kako se radi za njega  nije korektno odrađeno niti jedne godine pa ni sada. „Pređem 500 km iz Austrije i zaglavim 2 metra ispred kuće, ne mogu u svoje dvorište i uvijek se jedno te isto ponavlja, to je za mene katastrofa“ istaknuo je g. Ivšić i pita gradonačelniče što  misli o tome.

Gradonačelnik odgovara kako je njegovo mišljenje da  su jučer to u gradu dosta dobro  odradili, prvo čišćenje bilo je  ujutro rano oko 6, 7 sati prvi puta, a drugi put se čistilo na večer  oko 9 i po njegovom mišljenju to je bilo  zadovoljavajuće, cestom se moglo prolaziti. Ralice nisu kretale  do 10 cm visine snijega, to je bio neki dogovor,  ne samo u gradu  nego i po selima, a kada se vidjelo da ima oko 10 cm Kotić je  stupio u kontakt sa svima i krenuli su sa čišćenjem, a g Štefanac je u Slunju imao odriješene ruke, on zna sam kada treba krenuti. Ovo što se dogodilo kod g. Ivšića je možda zato što je do 9 sati možda ipak malo više snijega napadalo, ali bez obzira na to, moglo se prolaziti. Kaže kako se ne može istovremeno sve očistiti, treba imati na umu da je dosta ulica i da ne može  odjednom doći u svaku ulicu pa se tako npr. sinoć do pola noći  čistilo u  Lalić gaju, a ostale su i neke ulice za ujutro. Više problema imamo po selima, jedan je izvoditelj imao kvar na ralici, ali se vratio kada je kvar otklonio, a za neke druge probleme nije čuo. Ponovio je još jednom da se ne može istovremeno na sve strane stići, veliki je prostor,  jutros se npr. moralo još jednom ići u  Nikšić jer je napadao snijeg ponovo, ali drugdje nije trebalo ići.  Što se tiče guranja snijega na stranu tu je svagdje isto, nemamo mi baš kuda s njim, negdje ga moraju staviti, kaže gradonačelnik.

Zoran Ivšić smatra da bi se trebali bolje organizirati kada je guranje snijega u pitanju, ako bi se išlo češće, a ne čekati da padne 30 ili 40 cm snijega, onda gube vrijeme,  ovako bi lakše išlo da se češće ide,  to je samo njegovo  mišljenje. Danas je dobio  informaciju da je kroz Kuzmu, Primišlje očišćeno do  dvorišta, a glavna cesta nije očišćena pa pita da li to može  biti.

Gradonačelnik odgovara da  županijsku cestu do Primišlja čisti g. Štefanac, istina da nije  išao još tamo, jutros je tek išao u Cvijanović brdo, on ima prostor malo veći i čini se da nije  dovoljno  opremljen.

Zoran Ivšić je isto  to htio reći, naime, njima se  godinama daje koncesija, a fali im opreme, konkretno  u Slunju fale barem još 2 stroja da to bude OK, a za  okolo ne zna,  ali je očito da se  moraju pojačati i sa strojevima i sa opremom i sa ljudima jer  uvijek kasne i to ne može biti zadovoljavajući način na koji oni čiste.

Đuro Mihajlović se želio također uključiti u vezi čišćenja, ali predsjednica je  konstatira da je Aktualni sat, pa poziva vijećnika da pod točkom „Različito“ komentira.

 

Nakon što je zaključila „Aktualni sat“ Predsjednica Vijeća  prešla je na utvrđivanje dnevnog reda.

Za današnju sjednicu predlaže dnevni red kakav su vijećnici dobili  u pozivu.

Prijedloga za izmjenama i dopunama dnevnog reda nije bilo pa je predsjednica dala dnevni red na glasanje.  

Nakon što je konstatirala da je glasalo svih 14  vijećnika predsjednica iznosi da je Gradsko vijeće jednoglasno utvrdilo  slijedeći

 

Dnevni red

1.  Zaključak o usvajanju zapisnika sa 17. sjednice Gradskog vijeća

2. Odluka o usvajanju Socijalnog programa Grada Slunja za 2015. godinu

3. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2015. godini

4. Program održavanja komunalne infrastrukture u 2015. godini na području Grada Slunja

5. Program javnih potreba u kulturi za 2015. godinu

6. Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada

7. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2015. godini 

8. Odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada Slunja

9. Odluka o prijenosu bez naknade komunalnih vodnih građevina na Komunalac d.o.o. Slunj za vodoopskrbu i odvodnju

10. Odluka o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Komunalnog društva LIPA d.o.o. o izmjeni Izjave o osnivanju Društva

11. Odluka o prodaji k.č. br. 89/2 k.o. Gornje Primišlje

12. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG1

13. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG2

14. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG3

15. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP4

16. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG5

17. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP6

18. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP7

19. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG8

20. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG9

21. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP10

22. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG11

23. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP12

24. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG13

25. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP14

26. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP15

27. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG16

28. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG17

29. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP18

30. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG19

31. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG20

32. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG21

33. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP22

34. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG23

35. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP24

36. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP25

37. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP26

38. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG27

39. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG28

40. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG29

41. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP30

42. Razmatranje zamolbi za priznanje vlasništva u k.o. Kremen

a) Zlatko Moćan

b) Zlatko Brozović

43. Zaključak o pokretanju postupka izdavanja službenog glasila Grada Slunja

44. Različito

 

 

1. Zaključak o usvajanju zapisnika sa 17. sjednice Gradskog vijeća

Zapisnik sa 17. sjednice Gradskog vijeća vijećnici su dobili u materijalima pa je predsjednica pozvala da se iznesu primjedbe na zapisnik, ukoliko ih ima.

Primjedbi na  Zapisnik  nije bilo pa je predsjednica dala Zapisnik na usvajanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Zaključak o usvajanju Zapisnika sa 17. sjednice Gradskog vijeća održane dana 09. 12. 2014. godine.

 

2. Odluka o usvajanju Socijalnog programa Grada Slunja za 2015. godinu

Prijedlog Socijalnog programa Grada Slunja vijećnici su dobili u materijalima.

Predsjednica konstatira da je voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti Dragoslava Cindrić također na sjednici pa može odgovoriti na eventualna pitanja i potom otvorila raspravu.

Katarina Rendulić iznosi da je  proučavala prošlogodišnju Odluku  i ovogodišnju i uspoređujući ih zamijetila je pod točkom 10.  Djelatnost Gradskog društva Crvenog križa Slunj da je napisana godina 2014.,  pretpostavlja da treba biti 2015. godina te da se razlikuje  zadnja alineja  od prošlogodišnje gdje je stajalo, citira „sredstva za programe doznačavat će se sukladno dinamici realizacije programa i priljevu sredstava iz državnog proračuna“, a u ovoj Odluci je naznačeno, citira „o čemu se će sklopiti ugovor između Grada Slunja  i Gradskog društva Crvenog križa o međusobnim pravima i obvezama“. Zanima je  o  kakvom je ugovoru riječ i koja je zapravo razlika između te dvije alineje.

Dragoslava Cindrić odgovora da je od 1 5. ove godine resorno ministarstvo koje je potpomagalo program pomoći u kući, dnevni  boravak,  direktno sklopilo Ugovor sa Gradskim društvom Crvenog križa koji provodi isti program i koji ga je provodio i prije, ali je ugovor sklapan sa Gradom i priljev sredstava iz ministarstva je transferima dolazio u Grad, a Grad je sa Crvenim križem sklapao ugovor i njima transferirao i ta sredstva i sredstva koja je Grad  predvidio kao pomoć tim programima za Društvo Crvenog križa. S obzirom da je novim Pravilnikom određeno  da oni koju pružaju pomoć u kući, a to je na našem području Gradsko društvo Crvenog križa Slunj,  moraju imati licencu i naše Društvo je to i napravilo i oni su sada direktno ugovaratelji  programa pomoći u kući za starije i  nemoćne osobe, znači od 1. 5.   ministarstvo direktno njima transferira sredstva za osobe koje po kriterijima ulaze u  taj program pomoći. Onaj dio koji Grad Slunj potpomaže taj isti program je u  dijelu naknade troškova zaposlenicima  odnosno gerontodomaćicama i pomoćnim radnicima koji na terenu obavljaju te poslove,  u jednom dijelu naknadu troškova prijevoza, mobilnog telefona i toga što inače ministarstvo ne sufinancira, njima se sufinancira samo sat one usluge koju obavljaju kod korisnika, a ne  kako će doći do tamo. U tom dijelu također Grad sklapa  ugovor sa  GD Crvenog križa  i to je taj  novi dio, Grad Slunj je do 1. 5. sklapao  ugovor i sa Ministarstvom  i sa Crvenim križem, znači ona sredstva koja je ministarstvo transferiralo i ona sredstva koja je Grad,  a u 2015. ima samo sredstva koja Grad transferira prema  Crvenom križu za program pomoći u kući i dnevni boravak.

Diana Cindrić je uočila kako u  točki 3. oblici pomoći socijalnog programa  za 2015. godine u podtočki 3. treba,  na kraju gdje piše  tekst „na temelju kojeg će Osnovna škola Slunj i Srednja škola Slunj  dostaviti obračun troškova škole u prirodi“  dodati „i maturalnog putovanja“.

Dragoslava Cindrić odgovara je da to greškom ispušteno i da treba taj dio dodati.

Kako se više nitko nije uključio u raspravu predsjednica je istu zaključila  te dala Odluku o usvajanju Socijalnog programa Grada Slunja za 2015. godinu, uz ispravku u točki 10. Djelatnost Gradskog društva Crvenog križa Slunj  gdje umjesto  „2014.“ treba stajati „2015.“ godina i u točki 3. gdje  na kraju treba dodati tekst „i maturalnog putovanja.“,  na glasanje.

Glasalo je  svih 14 vijećnika koji su nazočni sjednici i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Socijalni program, odnosno donijelo Odluku o usvajanju Socijalnog programa Grada Slunja za 2015. godinu

 

3. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2015. godini

Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2015. godini vijećnici su dobili u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica nitko se nije uključio pa je ista zaključena, a potom je predsjednica dala na glasanje Program.

Glasalo je  svih 14 vijećnika koji su nazočni sjednici i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2015. godini-

 

4. Program održavanja komunalne infrastrukture u 2015. godini na području Grada Slunja

Program održavanja komunalne infrastrukture u 2015. godini na području Grada Slunja vijećnicima je dan uz poziv.

Na sjednici nije davano dodatno obrazloženje već je predsjednica otvorila raspravu.

Zoran Ivšić   pita za stavku energija za semafor i zanima ga čemu taj semafor služi,  nije to nešto  puno, 1000 kn, ali iz godine u godinu  se ponavlja. Pita  čemu on služi i da li ga moramo imati.

Ivanka Šebalj odgovara da se na toj stavci vodi  električna energija za semafor, sredstva za to moraju biti osigurana i zato se tu vode.

Ivan Bogović  se kratko uključio jer je čuo kako semafor treba  za Auto školu  pa je rekao da Auto školi semafor ne treba te da se, što se tiče Auto škole, on   može  i maknuti.

Zoran Ivšić  predlaže da se  ugasi jer ne zna čemu onda svjetluca tamo.

Mario Medved  je posebno pozdravio zamjenika gradonačelnika kojeg vide prvi puta na sjednici, a potom je pitao, vezano za pijesak i drugi  materijal za popravak i sanaciju nerazvrstanih cesta, do njega je došla informacija, ne zna čijom odlukom, da je mjesnim odborima dana jedna određena cifra za tu sanaciju, znači da oni raspolažu s tim novcima, oko 25.000 ili 30.000 kn. Zanima ga  čija je to odluka jer njemu ona  nema baš smisla, jedan  mjesni odbor može imati 10 km cesta, a drugi  može imati 50 km, pa ako je to istina, smatra da  bi na toj  odluci trebalo poraditi da se to malo drugačije rasporedi.

Gradonačelnik odgovara da to nije odluka, to je dogovor predsjednika MO i njega, naime, na sastanku  sa predsjednicima MO rečeno je koliko  ima sredstava ukupno i da ih treba razdijeliti i tada je bio i prijedlog  da se to podijeli na 10 dijelova i otprilike je tako i podijeljeno,  negdje možda  ima više, negdje manje, netko je potrošio sredstva, netko nije. Otprilike su imali po 25.000 do 30.000 kn i ponovio je što je i na prošloj sjednici rekao  da je u Cvitoviću i Taborištu  potrošeno manje, dok su ostali MO  skoro sve potrošili, a možda i više.

Mario Medved  pita, ako negdje baš ponestane novaca, ako bude potrebno još, da li se to može preraspodijeliti naknadno.

Gradonačelnik  odgovara da  za nerazvrstane ceste može.

Marinko Radočaj je, vezano uz ovo što je gradonačelnik rekao da je u Cvitoviću i Taborištu manje potrošeno,  zamolio službe da pripreme  pisani odgovor za slijedeću sjednicu o tome  gdje su ta sredstva utrošena, za što su utrošena, što se radilo po MO, gdje se nasipavalo i koliko. .

Gradonačelnik odgovara da se može takav odgovor pripremiti jer svi računi  postoje, zna se sve gdje je što rađeno, komunalni redar prati potrošnju, potpisivao je naloge, potpisivali su i predsjednici MO. .

Đuro Mihajlović se također  osvrnuo na tu raspodjelu koja je,  po njegovom  mišljenju, najblaže rečeno nelogična jer ako negdje ima 4 ili 5 km  makadama, a negdje 40 km makadama i to u lošem stanju, a dogovor je da se svima daje po 25.000 kn,  ispada da negdje na 1 km ceste dolazi 5.000 ili 6.000 kn, a negdje 500 ili 600 kn. Da li ima tu nekog razuma, pita se i dodaje „to je isto kao da se dogovorite vi na nivou Grada i dajete svima jednaku plaču bez obzira tko što  radi ili da ne navodim puno takvih primjera. To je toliko apsurdno, o čemu možemo pričati, komunalni redar neka iziđe na teren, neka vidi, utvrdi, zadnji puta što je rađeno nešto je napravljeno, išlo se s tim gredeljom, ono nešto pijeska što je bio ranije na tim putovima to je razbucano okolo, nedavno sam zvao  komunalnog redara, prije desetak dana vozili su tamo  kamioni, to je širok put, prolaze kamioni od Šumarije i slunjska je prolazila i neki privatnici i uništili su  na nekoliko mjesta put i treba samo jedan kamion pijeska ili dva da ljudi sami razbacaju i to 10 dana čekamo, nismo  uspjeli to dobiti, taj jedan kamion pijeska, a u isto vrijeme se vozio pijesak, prolazio je kamion u Točak, je li to bilo prije izbora ili nije, ne ulazim u to, i njima treba pijeska i ta cesta ima udarnih rupa dosta, a toliko nelogičnosti ima u tom održavanju tih lokalnih cesta, to je nevjerojatno, tamo nitko ne izlazi na teren, jedino  po pozivu ponekad iziđe komunalni redar i što on kaže, kaže „ja  tu ne mogu ništa“ i to je sve, to je odgovor. Koliko ima tih općina do sada sa manjim novcima, a napravili su sve, imaju uređene  putove, a mi za kamion pijeska trebamo čekati 10 dana, ovdje se apsolutno problemi ne rješavaju, barem tamo gdje sam ja, ne mogu jednostavno to  shvatiti i nemamo se više kome obratiti.“

Gradonačelnik odgovara g. Mihajloviću da se  ima  kome obratiti jer imaju svog predsjednika MO,  predsjednik MO zna za sve i jedan kamion koji je išao prema tamo. „Vi ste iskoristili više nego što je bilo predviđeno iz razloga što smo tamo dozvolili da se neka cesta probije, znači  niti jedan kamion u vašem MO nije prošao bez znanja predsjednika MO i znanja komunalnog redara“ rekao je gradonačelnik te dodao „ ako  kod vas trebao ići, trebate se javiti vašem predsjedniku MO, on komunalnom redaru i po dogovoru bi sigurno dobili pijesak. Ovo što je kamion išao u Točak, isto je išao na intervenciju, ali sredstava više nema jer je vaš MO potrošio više nego što je bilo predviđeno, znači predsjednik MO zna da ove godine nije bilo predviđeno za uređenje Veljuna nego uređenje Šlivnjaka, Grobnika,  on je napravio raspored i tamo se išlo. Imate predsjednika MO i pitajte njega“.

Đuro Mihajlović je odgovorio gradonačelniku kako  koristi predsjednika MO da odgovornost skine sa sebe.

Gradonačelnik je na to upitao g. Mihajlovića, što bi on trebao ići od kuće do kuće

Đuro Mihajlović odgovara da ne,  to nije njegov posao, on treba raditi nešto drugo, ali tu su  službe, komunalni odsjek, komunalni redar koji bi trebao znati koje su mu ceste još zatrpane, koje su čiste za prolaz, znači imamo ljude koji su  plaćeni za to. Što se tiče  samog predsjednika MO smatra da su oni uzeti   da se jednostavno skida krivnja sa tih odsjeka, sa grada. Ispada da je sada  predsjednik MO  trebao  sjesti i pokazivati putove, biti cijeli dan u ralici jer primijetio je da je  ostalo  nekoliko putova koji nisu sada napravljeni u nedjelju jer  čovjek koji čisti ne zna da li tamo netko živi, nitko mu nije to rekao, a trebao je netko s njim obići to, pokazati mu sve. Kaže kako se na televiziji može vidjeti kada se čisti da su ljudi na terenu, a kod nas  nema nigdje nikoga, nema komunalnog redara ni kada se čisti, a kamoli kada se put nasipa i koliko zna  nitko nikada nije  izišao na teren da pregleda taj put, kako je to napravljeno, gdje je otišao pijesak, bar kod njega toga  nije bilo.

Anđelka Jurašin Vuković  se obratila g. Mihajlovićukoji na svakom Vijeću  proziva  Jedinstveni upravni odjel i  gradske  službe, dodavši da ga je   i neslužbeno pitala zašto toliko napada  i u čemu je problem,  jer ovo je napad na gradske službe. Činjenica je, kaže,  da grad Slunj ima 400 kvadratnih kilometara, ima 67 naselja, a o tome koliko ima kilometara nerazvrstanih cesta da se i ne priča,  i smatra da bi bilo   neodgovorno i od nje i  od bilo koga drugog da šalje komunalnog redara da se  vozika po Slunju. Komunalni redar zna situaciju po Slunju, ako i zna  da je negdje problematična cesta, nije na njemu i on ne može uputiti tu kamion pijeska i tako riješiti problem, ali da zna kakva je situacija, zna sigurno. Također zna i kakva je  situacija sa čišćenjem,  znao je sve to jutros, vidjelo se koji su problemi bili i što se može napraviti da to bude još bolje jer  ovo je bio prvi snijeg. Uglavnom što se tog dijela tiče mišljenja je da taj dio funkcionira. Potvrdila je ono što je i gradonačelnik rekao  da su bili  zajednički zastanci sa predsjednicima MO, njih su odabrali ljudi sa terena i  s njima se dogovaralo,  oni su rekli da će se zajednički utvrditi nekakvi prioriteti i vidjeti što je bitno. Teško je govoriti samo o dužini ceste jer može cesta imati samo 4 km, ali ako tu ima 100 naseljenih kuća, ako ima školske djece, ako ljudi  rade, to treba uvažiti, ne  može se gledati jedno naselje samo po  dužini ceste.  Dodaje kako se nastoji doći i tamo gdje je ima nekoliko kuća koje su udaljene 20 km, odnosno nastoji se doći i do jednih i do drugih. Još je jednom naglasila kako je  previše  cesta na našem području da bi sve bilo idealno, jednostavno je takva situacija i to tako treba prihvatiti i dogovarati se što se može gdje napraviti te uputila g. Mihajlovića da ode do predsjednika MO, te da se zajedno i sa komunalnim redarom i gradonačelnikom dogovore što se treba raditi,  da se to ne prelama preko leđa službi, ima takav dojam jer se to ponavlja iz vijeća u vijeće.

Gradonačelnik je komentirao kako ispada da g. Mihajlović  uopće ne kontaktirate sa predsjednikom MO

Đuro Mihajlović odgovara gradonačelniku kako   veoma dobro kontaktira s predsjednikom, zvao ga je nekoliko puta, zna da je predsjednik dolazio ovdje, rekao mu je to jer nije htio za neke  kamione  potpisati, ali smatra da to  nije  bitno, jer nakon ovakvog odgovora više nema koga što pitati, MO i predsjednik MO apsolutno nemaju  nikakve mogućnosti bilo što napraviti.

Marinko Radočaj se osvrnuo na ono što je  gđa Jurašin Vuković rekla da  komunalni redar zna koja cesta je  očišćena od snijega, koja nije pa je odgovorio da ne zna. Sam je jutros  čistio   cestu svojim vlastitim traktorom što smatra da je u redu i ne buni se zbog toga, ali ipak misli da bi  komunalni redar u ovakvim trenucima kao što je sada trebao ipak obići malo teren.

Anđelka Jurašin Vuković odgovara da komunalni redar kontaktira sa svima, on ne može svuda doći jer, ponavlja, imamo 67 naselja, da ih samo brojimo,  ima ih puno, kontaktira i sa  predsjednicima MO, sa ljudima na terenu jer  ljudi koji imaju problem zovu komunalnog redara i kažu da nije očišćeno. Na žalost, takva je situacija, zna da se može bolje, ali svi mogu zvati i pitati ukoliko ima nekih problema.

Marinko Radočaj kaže kako sve razumije, ali  ipak smatra da bi komunalni redar trebao biti aktivniji na terenu, ne po Slunju već po selima  da se to obilazi, da vidi kakvi su putovi, što se dešava, gdje su živice, gdje je što.

Gradonačelnik se još uključio i rekao kako je jučer komunalni redar cijelo vrijeme u kontaktu sa sva četiri izvoditelja  i do sinoć poslije 1 sat dok se čistilo. Što se tiče Cvitovića rekao je kako je  tamo možda i veći problem nego u Veljunu jer predsjednik MO Cvitović  nije u tijeku ničega, uopće ne zna da je tamo ralica, ne kontaktira ama baš nikoga, a čovjek koji tamo čisti je nov, ne poznaje teren, jučer je uzeo sa sobom  gosp. Boguta da mu pokaže kud treba ići pa vjeruje da nisu ni znali za cestu o kojoj je govorio g. Radočaj jer ona je kratka.

Marinko Radočaj kaže kako  to nije problem, ulica ima 1000 m, a kako  mora ujutro na posao,  morao ju je očistiti sam.

Gradonačelnik odgovara: „da sam na tvom  mjestu, ja bi sačekao ralicu pa bi rekao da treba ići tamo“. Dodaje kako  komunalni redar nije znao  da  to nije očišćeno, ali je bio u kontaktu sa svim izvođačima, kada je pokvarena ralica odmah je javio, jučer je sigurno bio na terenu, nije bio u gradu.

Marinko Radočaj pita da  li se može poduzeti nešto po tom pitanju predsjednika MO,  nema ništa osobno protiv čovjeka, dobar je s njim,  ali ga zanima da li se može poduzeti nešto da se on zamjeni ako  ne može odrađivati svoj posao za koji je izabran, dodavši da nije  bitno je li to sada Cvitović ili neko drugo naselje.

Gradonačelnik  iznosi kako je razgovarao  sa ljudima u Cvitoviću gdje su  rekli  da će tražiti da se sastane MO koji ima 5 članova i da se gospodin izjasni da li želi ili ne želi raditi to što treba, ako  ne želi da se ona zamjeni na način  da zamjenik bude predsjednik, a on zamjenik.

Marinko Radočaj zato i pita da li se nešto može poduzeti po tom pitanju da se to riješi i da se rasčisti i da ti MO funkcioniraju.

Gradonačelnik ogovara kako ga sami moraju  potaknuti ili da radi ili da se zamjeni, a  ako treba i sam će doći na sastanak MO kada god se dogovore samo da se to riješi.

Marinko Radočaj je zamolio da gradonačelnik osobno inicira sastanak MO sa predsjednikom i da se nađu što je gradonačelnik prihvatio s tim da to ipak ne može ovih dana već za  petnaestak, dvadeset dana. 

Damir Vuković traži pojašnjenje stavke usluge higijeničkog servisa 20.000 kn i komunalne usluge za javne  sanitarne objekte.

Ivanka Šebalj  odgovara da se pod komunalnim uslugama za javne sanitarne objekte vodi potrošnja  vode na sanitarnom objektu  WC-i u Rastokama i na Šetnici, a usluge higijeničkog servisa odnose  se na  uklanjanje i zbrinjavanje pasa lutalica, lešina, uglavnom pasa, manje mačaka.

Katarina Rendulić se osvrnula  na električnu energiju za javnu rasvjetu gdje je najprije  primijetila   da su manja financijska sredstva zbog ušteda koje su  učinjene na gašenju pojedinih  lampi  i u određenom periodu, a potom je pitala  postoji li mogućnost i planira li se dodatna ušteda jer je i 550.000 kn za električnu energiju za javnu rasvjetu jako velika cifra za jedan grad koji ima tako mali proračun.

Gradonačelnik odgovara da se to planira, koliko će ove godine biti izvedivo da se izvrši zamjena te rasvjete, ne zna, ali se u tom pravcu ide.  Što se tiče potrošnje rasvjete sada naglasio je kako na  mnogim mjestima imamo i dalje situaciju da  rasvjeta radi cijelu noć jer nema mogućnosti razdvojiti je jer je povezana,  npr. Ulica Gojka Šuška koja je sva osvijetljena i ne može se odvojiti, razgovaralo se o sa Elektrom o tome, svako razdvajanje košta 20.000 kn, znači na  6 ili 7 mjesta  bi to trebalo razdvojiti  i to bi koštalo 120.000 kn, a kada bi išli na izmjenu javne rasvjete onda bi s time riješili i taj dio, ali, dodaje, to je malo upitno za slijedeću godinu.

Nitko se više nije javio za raspravu pa je predsjednica istu zaključila i dala Programa na usvajanje.

U trenutku glasanja sjednici je nazočno 13 vijećnika, ZA Program je glasalo 12  vijećnika, 1 vijećnik je SUZDRŽAN pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće većinom glasova usvojilo Program održavanja komunalne infrastrukture u 2015. godini na području Grada Slunja.

 

5. Program javnih potreba u kulturi za 2015. godinu

Program javnih potreba u kulturi vijećnici su dobili uz poziv pa je predsjednica otvorila raspravu.

Josip Štefanac je već spomenuo  izložbu fotografija, a  time želi   potaknuti da se te izložbe probaju malo sufinancirati kao i svaki  dragovoljni rad koji ljudi daju za Grad Slunj općenito ili za razvoj određenih pravaca kulture, da bi ih trebalo malo popratiti  na taj način. U Programu vidi da nije  spomenut niti Dan sjećanja koji se provodi već duži niz godina kao jedna manifestacija, program Dani Grada je, ali  bi ga trebalo malo konkretizirati jer je na  prošlim sjednicama Vijeća bilo rasprava u smislu  što će se obuhvatiti, da li će biti 3 mjeseca ili mjesec ili 2 dana, znači trebalo bi, smatra, konkretnije navesti  kako ćemo obilježit Dan Grada Slunja iduće godine. Zalaže se da  Dan sjećanja uđe u ovaj Program i pita, vezano uz Plan raspodjele sredstava za javne potrebe zašto je za KUD „Korana“ Slunj predviđeno 6.000 kn, za  KUD Lađevac 9.000, a za „Graničar“ Cvitović 1000 kn, traži pojašnjenje na temelju čega je to tako razrezano.

Dragoslava Cindrić odgovara, vezano uz Dan sjećanja, da je i taj program  kao i ostali programi tijekom godine unutar određene svote predviđen, a u Programu je istaknut Dan Grada Slunja jer je tako u proračunu definirano, ali niti jedan program nije izostavljen, svi su oni planirani. Slaže se da se može uvažiti ova sugestija da se i Dan sjećanja posebno istakne u nekim narednim programima ili rebalansima ili proračunima da to bude kao i Dan Grada posebno istaknuto i da ima posebnu stavku. Što se tiče program „Dani Grada“ rekla je kako je  odbor  napravio kostur i definirao otprilike program, ali će se on još razraditi jer je sada donesen i proračun odnosno zna se koliko sredstava je za to predviđeno. Što se tiče rasporeda sredstava za KUD-ove, naglasila je kako KUD „Lađevčani“ ove godine  dobiva najveći iznos iz razloga što će biti  nositelj „Kordunskih susreta“ iduće godine, odnosno domaćin, trebao je biti prošle godine i također su bila predviđena ta sredstva, međutim, nisu imali mogućnosti to  realizirati tako da je jedan drugi KUD bilo nositelj, a sada je opet red na  KUD „Lađevčane“. KUD „Korana“ otprilike svake godine dobiva ovaj iznos  sredstva, a  rebalansom se sredstva  i povećaju, dok KUD „Graničar“ Cvitović nije potraživao veća sredstva i nema toliko aktivnosti, ali ukoliko se   ukaže prilika da oni negdje moraju ići ili predstavljaju Grad Slunj ili mjesto iz kojeg dolaze, osigurat će im se sredstva, to se i do sada  radilo i nije b ilo problema.

Josip Štefanac pita još za točku 7. koja iznosi 1,7 mil.kn, to je prevažno da samo prođe tako, pa pita da li  se može dati neko objašnjenje oko toga.

Dragoslava Cindrić odgovara da smo kandidirali prema Ministarstvu kulture projekte Starog Grada, mosta Sv. Ivana, Trga Zrinskih i Frankopana, to su  sredstva koja  od Ministarstva, odnosno očekujemo  da će se ona realizirati pa ih se kao takve prikazuje.  Osim toga, tu je i dijelom prijenos predstava od prošle godine  od spomeničke rente, odnosno  to  je ukupan zbir tih sredstava, ali  najvećim dijelom velim radi se o sredstvima koje očekujemo da ćemo dobiti  od Ministarstva kulture za   projekte koji su prijavljeni.

Damir Vuković pita što se planira na  Trgu Zrinskih i Frankopana.

Dragoslava Cindrić odgovara da je  kandidiran projekt izrade  projektne dokumentacije za obnovu Trga Zrinskih i Frankopana kao i gradskog parka, troškovnici postoje pa su se kandidirali  za izradu projektne dokumentacije i kasnije će se, naravno, kandidirati i za realizaciju projekata.  

Zorana Ivšića zanimaju mlinice u Rastokama pa pita što se  tu podrazumijeva, da li možemo znati koliko ih je, čije su.

Dragoslava Cindrić je pojasnila kako je prijašnjih godina  bila preporuka Ministarstva kulture  da Grad bude nositelj obnove mlinica iako su  mlinice u privatnom vlasništvu,  odnosno da Grad kandidira projekte za obnovu mlinica i sve one mlinice koje su do sada obnovljene ili su dijelom obnovljene, išle su inicijativom Grada, Grad je ostvarivao  sredstva od Ministarstva kulture i ulagao ih u te mlinice bez obzira na vlasništvo. Sada je intencija da vlasnici sami traže sredstva,  tih sredstava u zadnjih par godina niti nema pa vjeruje da zato i  sugeriraju da se vlasnici sami javljaju, ali ih može i dalje i Grad  kandidirati,  uz  suglasnost vlasnika. Još je dodala kako  u ovom trenutku  postoji dokumentacija su mlinice br. 8 i br. 28 a.

Zdenka Kovačević je dopunila da se mlinica br. 8 radi, u slijedećoj godini, po godišnjoj odluci Ministarstva još preostaje za povući  350.000 kn  za mlinicu br. 8 i ona bi bila gotova, a da li će ići br. 28 a, to će se još vidjeti.

Pitanja više nije bilo pa je, nakon što je zaključila  raspravu, predsjednica  dala Program na usvajanje.

Završetkom glasanja predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika ZA i da je jednoglasno usvojen  Program javnih potreba u kulturi za 2015. godinu.

 

6. Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada

Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada vijećnicima je dana uz poziv.

U raspravu koju je otvorila predsjednica vijeća nitko se nije uključio pa predsjednica zaključuje raspravu i daje Analizu na usvajanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno  prihvatilo Analizu stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada.

 

7. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2015. godini 

Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2015. godini dostavljene su vijećnicima uz poziv.

Za raspravu se nitko nije javio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Smjernice na usvajanje.

Predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika i da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo Smjernice  za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Slunja u 2015. godini.

 

8. Odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada Slunja

Prijedlog  Odluke o osnivanju Savjeta mladih Grada Slunja  vijećnicima je dan u materijalima.

Dodatno obrazloženje nije davano već je predsjednica otvorila raspravu.

Ivica Barić je iznio kako smo svjedoci da u prošlom sazivu Savjet mladih  nije imao niti jednu sjednicu pa je predložio da se  možda doda u članak 6. stavak da će Gradsko vijeće raspustiti Savjet mladih ako  Savjet mladih ne održi sjednicu duže od 6 mjeseci. To je njegov prijedlog, iako u Odluci stoji da se mora održati jednom u 3 mjeseca,  a  takav primjer imaju  druge JLS za savjet mladih.  Zanima ga i  članak 13. sredstva za rad Savjeta mladih  gdje piše da  članovi Savjeta ne primaju naknadu za svoj rad, ali imaju pravo na nadoknadu putnih troškova i troškova vezanih za rad u Savjetu, u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća, pa pita da li je to odluka koja se treba tek donijeti ili ona već postoji.

Zdenka Kovačević odgovara da odluka postoji, članovi Savjeta imaju istu naknadu kao i članovi Gradskog vijeća, ali da to ne znači da se ne može donijeti i drugačija odluka.

Ivica Barić je mišljenja da je možda  dobra praksa  da se ta  naknada putnih troškova i troškova za rad u Savjetu  može dati na osnovi zapisnika o održanoj sjednici.

Zdenka Kovačević je objasnila kako nema isplate sredstava bez izvješća predsjednika Savjeta o tome kada je održana sjednica i tko je toj sjednici prisustvovao, on na to izvješće mora staviti svoj potpis i tek onda ide isplata, nema isplate bez nekog dokumenta.

Zoran Ivšić  se osvrnuo na  članak 13. u kojem  stoji da se Savjetu osiguravaju prostorni i drugi  uvjeti za nesmetani rad i održavanje sjednica, pa pita da li i oni onda plaćaju 100 kn korištenje vijećnice.

Zdenka Kovačević je odgovorila da ne plaćaju jer  Savjet mladih je savjetodavno tijelo Grada i  po zakonu  mu se mora osigurati prostor.

Mario Medved predlaže,  pošto se radi o Savjetu mladih, a u Odluci piše  da će se javni poziv objaviti na web stranici i oglasnoj ploči Grada, a web stranica Grada  je jako loša i slabo je posjećena, bar po njegovim  saznanjima, a  da mladi ulaze  u općinu ne vidi toliko često, da se to poprati i  objavom na Facebook stranici Grada koja je praćena, pa kada se već radi o mladima, neka imaju tu informaciju.

Zdenka Kovačević  odgovara kako i inače sve naše obavijesti koje prate rad i neke aktivnosti gradske uprave idu na Facebook stranicu, a pored toga pismeno će se obavijestiti i Osnovnu školu i Srednju školu da je  oglašen javni poziv i da mogu kandidirati.

Josip Štefanac predlaže  da ova Odluka ide i u medije, a to je Radio Slunj, misli da to ne bi ništa koštalo i da se tako  proba zainteresirati mladost koja bi trebala biti ovdje nazočna i raditi na tome.  Ako  se bude javilo više kandidata,  imat ćemo  i kvalitetnije ljude u tome i to će moći  zaživjeti pa zato sugerira  da obavijest  ide i par dana  na Radio Slunj.

Zdenka Kovačević odgovara da će obavijest naravno ići i na Radio Slunju, Grad objavljuje sve na Radio Slunju, natječaje i druge stvari. Dodaje da je ovom Odlukom   propisan  minimum koji mora biti te da nije nikome cilj  da se na bilo koji način sada prikriva osnivanje Savjeta mladih  ili da se dobije što manje kandidata. Ponovila je kako će se   pisanim putem   obavijestiti i Osnovnu i Srednju školu kao što se i do sada radilo, ići će  informacija na Radio Slunju, a i na druge medije ako još  neki  padne na pamet.

Diana Cindrić je izvijestila vijećnike kako je i u prijašnjem sazivu prilikom osnivanja Savjeta mladih bio upućen poziv u ustanovu u kojoj ona radi, sastalo  se učeničko vijeće, učeničko vijeće svake škole,  što  piše u Odluci, može  samo predložiti članove savjeta i smatra da je to i najbolja baza, znači  Srednja škola i Osnovna škola,  za članove Savjeta mladih. Tu  tajni nema, čak što više, sve  je bilo transparentno i  dobre su bile namjere, a kako je dalje funkcioniralo, u to ne bi ulazila, zaključila je gđa Cindrić.

Josip Štefanac kaže kako je na prošlim sjednicama potaknuo  pitanje rada Savjeta mladih i tražio i pisani odgovor, što je i dobio i u istom je  konstatirano  da u ovom sazivu vijeća u 2 godine Savjet mladih nije radio. Time je na neki način potaknuto da se  on osnuje i smatra da treba apelirati na njih, na mlade  na sve moguće načine da dođu, da odlučuju.  

Zdenka Kovačević se složila da  Savjet mladih nije bio  baš jako aktivan, dodavši kako je,  činjenica, generalno sa svim udrugama da su one više-manje oslonjene na jednog ili dva čovjeka i na njihovu aktivnost, znači ako je predsjednik aktivan i agilan, ta će udruga raditi i funkcionirati, ako nije, ako je zauzet nekim drugim obvezama, onda se dogodi ovo što se dogodilo i našem savjetu, tako da misli da će to najviše ovisiti o osobama koje se izaberu  i njihovom interesu i angažmanu.

Više se nitko nije javio za raspravu pa je predsjednica zaključila  raspravu i konstatirala da je g. Barić predložio amandman.

Ivica Barić misli da to ne mora niti biti poseban članak .

Zdenka Kovačević je pojasnila kako bi,  po Zakonu, Savjet mladih  trebao  svaka 3 mjeseca  održavati  sjednice, znači čim prođe više od tri mjeseca postoje uvjeti  za njegovo raspuštanje.

Ivica Barić pita zašto onda u drugim JLS imaju takav članak, to nije on izmislio, sve imaju potpuno iste odluke i takav članak. Vjeruje da je razlog što je lakše onda pozvati se na taj članak i raspustiti Savjet. .

Zdenka Kovačević  odgovara da se  ne treba  pozivati uopće na Odluku, ako je zakonom predviđeno raspuštanje jer Zakon je ipak propis višeg reda od naše Odluke.

Ivica Barić smatra da je to prečesto što je zakonom propisano da se mora sjednica održati u roku od 3 mjeseca,  to je prečesto i vjeruje da će zbog toga biti  problema  definitivno i da bi bilo  bolje da je  obavezno  dva puta godišnje imati sjednice.

Zdenka Kovačević se složila da će to biti problem, ali je dodala kako je to ipak pomak u odnosu na dosadašnji zakon koji je propisivao da se mora održavati sjednica svaka 2 mjeseca što je bilo češće nego zakonom propisan rok za sjednice Gradskog vijeća, sada su savjet mladih izjednačili sa Gradskim vijećem.

Ivica Barić se izjasnio, ako  neće biti problema to izregulirati, odnosno reagirati ako se ne bude radilo, da povlači svoj prijedlog.

Potom je predsjednica zaključila raspravu i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je svih 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o osnivanju Savjeta mladih Grada Slunja.

 

9. Odluka o prijenosu bez naknade komunalnih vodnih građevina na Komunalac d.o.o. Slunj za vodoopskrbu i odvodnju

Odluka o prijenosu bez naknade  komunalnih vodnih građevina na Komunalac d.o.o. Slunj za vodoopskrbu i odvodnju vijećnicima je dana u materijalima pa je predsjednica otvorila raspravu.

Mario Medved smatra da bi se o ovom  dalo puno toga reći, nema nikakvo pitanje nego čisto da se raspravi o ovom što se dešava na državnoj razini. Koliko vidi, ušli smo u neku kolotečinu, ne zna kako bi to uopće nazvao, imamo obavezu nešto raditi odnosno po zakonskim obavezama moramo donositi nekakve odluke, a  na žalost, ovo malo građana se ništa ne pita. Bilo je, kaže,  na jednom neformalnom razgovoru pred godinu dana riječi o   budućnost naših voda i budućnost naše vode općenito koju kupujemo i koju konzumiramo. „Mi smo odvojili poduzeće i sada imamo poduzeće koje se samo bavi vodovodom i odvodnjom, slijedeći korak je prenašamo svu imovinu koja je gradska na to poduzeće, slijedeći  korak je okrupnjavanje tih poduzeća na županijskoj razini gdje bi recimo Grad Slunj imao 2% udjela te firme, to je ono što sam čuo i što uopće ne sumnjam u to“ rekao je g. Medved te nastavio: „slijedeći korak što će biti je  privatiziranje takvih firmi koje su okrupnjene, imaju znači infrastrukturu koju je platio Grad i  građani i mi ćemo to fino prodati. Znači mi opet sudjelujemo i gledamo, na žalost, taj proces privatizacije koji je uništio ovu državu i koji će izgleda i dalje  uništavati ovu državu. To sam morao reći, moj jedini praktični savjet građanima je da čuvaju bunare i šternje jer slijedeće što će biti kada se privatizira, ako do toga  dođe, vjerujem da hoće nakon nekoliko godina,  voda će sigurno poskupiti drastično, volio bi da se tu da nešto napravit, ali zakonski smo stvarno ograničeni“.

Josip Štefanac traži gđu Kovačević da to malo pojasni, ovo što je govorio g. Medved je dosta utemeljeno.

Zdenka Kovačević je istaknula slijedeće: „Mi se možemo složiti ili ne složiti s gospodinom Medvedom, ali i on sam je rekao da moramo izvršavati zakonske obveze, nisam ja donijela Zakon. Uostalom, ako se sjećate, i u nalogu revizije je jedna od primjedbi bila da nismo  izvršili prijenos javnih vodnih građevina na komunalno poduzeće pa ste nam prigovorili da ne radimo, između ostalog, svoj posao. Znači, to je nešto na što nas obvezuje Zakon, a i kontroliraju nas. Ne bi rekla da je ovo toliki problem jer mi u biti samo imovinu kojom sada u ovom trenutku upravlja Komunalac iz poslovnih knjiga grada prenosimo  komunalnom poduzeću, to je više papirnati prijenos nego što je  doista stvarni prijenos. Zašto se nama ovo dogodilo? Zato što smo imali različite izvore financiranja, neki izvori financiranja tipa Fonda za regionalni razvoj  je  insistirao da podnositelj  zahtjeva i nositelj svih projekata budu JLS pa se dogodilo da smo neke velike projekte financirali mi i bili nositelji investicije mi kao Grad, a ne Komunalac, veliki dio ovih  objekata se već nalazi i to i u obrazloženju piše, već ih vodi komunalno poduzeće za onaj dio gdje su oni bili nositelji investicije, recimo Hrvatske vode su sredstva davala izričito i direktno komunalnom poduzeću, a ne JLS. Jedan od većih projekata koji se prenosi i gdje je investitor isto bio Grad je vodovod Slunj – Veljun koji je pod točkom 1. a to je u biti ona velika donacija  još iz 1996. godine iz Italije gdje je donaciju dobio Grad i onda su ta sredstva ulagana u vodocrpilište, u pristupnu cestu, u dovršetak vodovoda Novo Selo i nešto u sanaciju rezervoara Melnica. Ovaj preostali dio, na žalost, g. Medved je u pravu, nama slijedi okrupnjavanje barem po svemu  onom što sada zakon propisuje, slijedi okrupnjavanje vodovodnih poduzeća, mislim da Gradsko vijeće na to ne može utjecati, niti bi nam vrijedilo da ne izvršimo obvezu na koju nas zakon obvezuje“.

Mario Medved smatra da  je još ono će se može, a to je  apelirati na gradonačelnika, ne zna kada će te odluke dolaziti, da li slijedećih godina, ne zna tko će tada biti gradonačelnik, ali treba svakako  apelirati da se takve stvari pokušaju spriječiti nekakvim protestima ili na bilo koji način jer vidimo u kom smjeru to sve ide.

Gradonačelnik vjeruje da će to biti  nemoguće, ponovio je što je rekla i pročelnica da revizija zahtjeva to, oni to traže i to se mora provesti. „Da li će kroz vrijeme to ići ka novom okrupnjavanju, vjerojatno  hoće“ kaže gradonačelnik i dodaje „,ali mi ćemo imati svoju imovinu koja će i dalje biti na Komunalcu, neće se Komunalac uništiti, on će samo biti u jednom većem sustavu koji će voditi računa o svima nama, naše će ostati nama“.

Mario Medved je samo ponovio kako želi da se gradonačelnik zalaže za dobrobit građana, jer ako ćemo mi biti dioničari u nekom društvu u kojem će biti naše vlasništvo 2%, mi tu više nećemo biti gospodari, to više nije naše, smatra g. Medved jer 2% je ništa, mi smo nebitni u toj priči onda i tada to  više neće biti na dobrobit ovih građana nego će samo veliki imati koristi od toga, to je ono što će se desiti sigurno.

Gradonačelnik odgovara da ćemo i tada biti  vlasnici  onoliko koliko budemo,  to će i dalje  biti naša imovina, neće se dogoditi da to pripadne nekom većem komunalcu koji će biti u županiji da će nas  oni  prodati,  ne zna kome, to se ne može dogoditi, to je i dalje naše.

Đuro Mihajlović pita za vodovod Veljun  koji je ranije bio od  Mjesnog odbora,   ljudi su ga sami napravili svojim sredstvima, a toga sada nema nigdje u evidenciji, niti Komunalca niti bilo koga, pa pita što s tim napraviti.

Gradonačelnik  odgovara kako je ponekad  bolje dati ga da netko vodi o njemu računa nego da  ostane na MO.

Đuro Mihajlović se slaže s tim, nije niti rekao  da je to loše, tamo su veći troškovi nego što imaju prinos, ali ga zanima  imovinski kako će se to riješiti, ako se gradi sada ovaj cjevovod do njihovog  vodocrpilišta.

Gradonačelnik je potvrdio da se  cjevovod  radi do vodocrpilišta, ali ta  mreža ostaje ista za sada kakva je, a da li će ona moći izdržati sada taj pritisak, to će se vidjeti.

Đuro Mihajlović kaže kako zna to, ali ga  zanima čisto imovinski vezano sa ovim da se ovo daje Komunalcu, Komunalac u svojim knjigama nema nigdje taj vodovod.

Gradonačelnik smatra da će se morati i to provesti, kada novi cjevovod dođe do Veljuna, mreža će biti prihvaćena takva kakva je, ako već sada nije prihvaćena u Komunalcu, misli da oni već sada imaju tu kompletnu  mrežu pod kontrolom, čini mu se da idu tamo na intervencije i mada  vjeruje da se ta mreža još ne vodi kod njih,  u narednih par godina  će se sve to regulirati pa i taj vodovod.

U raspravu se više nitko nije uključio pa je  predsjednica istu zaključila i dala  Odluku na glasanje.

Predsjednica konstatira da je glasalo 14 vijećnika i da je Gradsko vijeće sa 13 glasova ZA i 1 glasom SUZDRŽANIM usvojilo  Odluku o prijenosu bez naknade komunalnih vodnih građevina na Komunalac d.o.o. Slunj za vodoopskrbu i odvodnju

 

10. Odluka o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Komunalnog društva LIPA d.o.o. o izmjeni Izjave o osnivanju Društva

Odluku o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Komunalnog društva LIPA d.o.o. o izmjeni Izjave o osnivanju Društva vijećnici su dobili u materijalima zajedno sa obrazloženjem.

U raspravu se nitko nije uključio  pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo  Odluku o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Komunalnog društva LIPA d.o.o. o izmjeni Izjave o osnivanju Društva.

 

11. Odluka o prodaji k.č. br. 89/2 k.o. Gornje Primišlje

Prijedlog Odluke o prodaji k.č. br. 89/2 k.o. Gornje Primišlje vijećnicima je dan u materijalima.

Otvorena  rasprava.

Mario Medved traži pojašnjenje, kakva je to zgrada, je li u ikakvoj funkciji i u kakvom je stanju.

Gradonačelnik je odgovorio da je to  zgrada takva da ne zna da će se nešto od nje moći iskoristiti, bez krova je i bez ičega, ali Lovačko društvo  je zainteresirano za to, oni bi to preuredili,  nadaju  se  nekim sredstvima i on  ne vidi razloga zašto se to ne bi prodalo, to je zgrada koja ne služi nikome osim što se urušava sama po sebi i misli da je bolje da se to proda i da netko to uredi. Naglasio je kako je vještak  procijenio zgradu i kako  nemamo nekog razloga zadržavati je za sebe, jer Grad tamo nema nikakvih planova.

Nakon rasprave predsjednica daje Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika, od čega je 12 vijećnika glasalo ZA Odluku dok su 2 vijećnika bila SUZDRŽANA pa je predsjednica konstatirala da je Gradsko vijeće većinom glasova donijelo Odluku o prodaji k.č. br. 89/2 k..o. Gornje Primišlje.

 

12. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG1

Vijećnici su u materijalima dobili, pored teksta Odluke i kartografski prikaz pa je predsjednica Vijeća istaknula  kako se svih ovih  30 točaka odnosi na ceste u k.o. Kremen pa je zamolila gđu  Sandru Jerković da pojasni vijećnicima o čemu se radi.

Sandra Jerković. iznosi kako je,  temeljem odluke ministra pravosuđa Općinski sud u Karlovcu  objavio  pokretanje postupka za osnivanje zemljišne knjige za područje k.o. Kremen te su tako sve osobe koje smatraju da im pripada pravo koje bi  trebalo upisati u zemljišne knjige, u obvezi staviti  svoju prijavu prava vlasništva u gruntovnicu do 31. 12. 2014. godine. Slijedom toga je i Grad Slunj, temeljem Zakona o cestama, pristupio evidentiranju nerazvrstanih cesta u k.o. Kremen pri čemu se evidentiralo ukupno 30 nerazvrstanih cesta s tim da su određene ceste označene kao glavne, to su one koje idu kroz naselja i nerazvrstane ceste kao prilazi koje su malo udaljenije od samog centra naselja.

Nakon ovog kratkog uvoda predsjednica je otvorila raspravu.

Ivanka Magdić smatra da oni kao vijećnici moraju vjerovati struci jer npr. za  Kuterovac Glavicu ne zna koja je to cesta, ne razumije to,  ali misli da je to izmjereno i da treba to podržati.

Sandra Jerković je pojasnila kako su  uzimani toponimi koji su stalne oznake i to se neće  mijenjati, ti toponimi su uzimani  u opisnom dijelu ceste jer  ceste moraju imati i opisni i skraćeni dio.

Zoran Ivšić pita da su to sve ceste koje postoje.

Sandra Jerković odgovara da jesu, one moraju postojati da bi ih mogli temeljem Zakona o cestama evidentirati kao nerazvrstane ceste.

Kako se više nitko nije javio za raspravu predsjednica je raspravu zaključila i dala na glasanje  Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG1.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG1.

 

13. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG2

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG2 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG2.

 

14. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG3

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG3 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG3.

 

15. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP4

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCP4 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP4.

 

16. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG5

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG5 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG5.

 

17. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP6

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCP6 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP6.

 

18. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP7

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCP7 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP7.

 

19. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG8

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG8 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG8.

 

20. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG9

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG9 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG9.

 

21. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP10

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCP10 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o  proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP10.

 

22. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG11

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG11 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG11.

 

23. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj

uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP12

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCP12 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP12.

 

24. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG13

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG13 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG13.

 

25. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP14

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG14 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP14.

 

26. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP15

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG15 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP15.

 

27. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG16

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG16 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG16.

 

28. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG17

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG17 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG17.

 

29. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP18

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCP18 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika, 12 vijećnika ZA, 1 PROTIV i 1 SUZDRŽAN i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće većinom glasova  usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP18

 

30. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG19

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG19 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku  o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG19

 

31. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG20

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG20 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG20.

 

32. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG21

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG21 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG21.

 

33. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP22

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCP22 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP22.

 

34. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG23

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG23 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG23.

 

35. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP24

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCP24 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP24.

 

36. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP25

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCP25 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP25.

 

37. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP26

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCP26 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP26.

 

38. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG27

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG27 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG27.

 

39. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG28

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG28 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG28.

 

40. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG29

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCG29 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCG29.

 

41. Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP30

Odluka o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označne kao NCP30 dana je u materijalima.

U raspravu koju je otvorila predsjednica Gradskog vijeća nitko se nije uključio pa je predsjednica raspravu zaključila i dala Odluku na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Odluku o proglašenju statusa nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u k.o. Kremen, označene kao NCP30.

 

42. Razmatranje zamolbi za priznanje vlasništva u k.o. Kremen

  1.     Zlatko Moćan
  2.     Zlatko Brozović

Zamolbe  Zlatka Moćana i Zlatka Brozovića vijećnici su dobili uz poziv.

Na poziv predsjednice Sandra Jerković je istaknula kako su,  isto tako u postupku osnivanja zemljišne knjige u k.o. Kremen, privatne osobe Zlatko Moćan i Zlatko Brozović  prilikom pokazivanja međe  geodetima koji su izišli evidentirati njihovo vlasništvo, dijelom pokazali  i česticu koja je u vlasništvu Grada, kao da je njihovo vlasništvo, a to  je vidljivo  i u grafičkim prikazima koji su priloženi u materijalima.

Josip Štefanac pita  da li ima kakav slijed stvaranja ove čestice, kako je to tu došlo, zašto.

Sandra Jerković odgovara da je  Katastar postojao, ali ne i  zemljišna knjiga za k.o. Kremen, a Grad se uknjižio na k.č. 1242 temeljem posjedovnog lista na kojem je bila upisana tadašnja bivša Općina Slunj, odnosno  kao pravni  slijednik  bivše Općine Slunj upisao se Grad Slunj na istoj, dok g. Moćan i g. Brozović ne raspolažu nikakvim pisanim  tragovima koji bi potvrdili njihovo vlasništvo na istoj.

Zoran Ivšić pita da li to znači da bi sada svojom odlukom Gradsko vijeće to trebali njima prepustiti.

Sandra Jerković pojašnjava kako  oni traže priznavanje vlasništva u tom dijelu koji su oni pokazali, a koji je već uknjižen 1/1 na Grad Slunj.

Ivica Barić pita kakva su iskustva u prijašnjim situacijama, kakav je model, nekakav vanparnični postupak.  

Sanda Jerković iznosi kako smo  imali nešto  slično kod nove  katastarske izmjere Slunj1 koja je bila gdje je  Vijeće  priznavalo ili ne, ovisno o tome da li su ljudi posjedovali bilo kakav pisani dokaz o vlasništvu. U ovom ovdje slučaju je razlika u tome što ne postoji  zemljišne knjige i  ljudi ne raspolažu apsolutno nikakvim dokazima osim što su se mogli naći u gruntovnici nekakve stare zabilježbe temeljem kojih se moglo upisati, znači neki pisani trag i tako se i Grad upisao na toj konkretnoj čestitci i na još par. Gospoda su i prije naše uknjižbe  tražili pravo na istoj, međutim, nisu imali nikakav pisani trag, i kada je  Grad priložio  posjedovni list i potvrdu o statusu zemljišta, automatski su brisani  oni kao polagatelji prava vlasništva i upisan je Grad.

Damir Vuković pita  da li oni imaju želju otkupiti taj dio od Grada.

Sandra Jerković odgovara da ne,  oni traže pravo vlasništva samim tim kao što su to uživali određeni niz godina.

Zoran Ivšić iznosi kako zakon  omogućava nakon ne zna koliko godina uživanja, da oni imaju to pravo.

Sandra Jerković dodaje kako takvo pravo moraju na sudu dokazati.

Josip Štefanac kaže kako su tu i izjave svjedoka pa je Sandra Jerković odgovorila kako je pisani dokaz jači od svjedoka

Zdenka Kovačević iznosi kako je ovo  specifična situacija, imamo osnivanje zemljišne knjige za k.o. Kremen, a u to se krenulo  upravo iz tog razloga što pisanih tragova i dokumenata o vlasništvu za tu k.o. nema. Ono što sud prihvaća kao relevantno za utvrđivanje prava vlasništva  su izjave svjedoka, znači identifikacija od strane   geodete i izjave svjedoka koji potvrđuju da te osobe koje pokazuju određenu zemlju kao njihovu, uživaju  tu zemlju i oni, i po svojim prednicima duže vrijeme, da bi se temeljem tih identifikacija i potvrda svjedoka upisalo vlasništvo. Ovdje je sada pitanje  dali će Grad tim osobama priznati pravo vlasništva na tim k.č. za koje oni i svjedoci tvrde da ih uživaju i da polažu pravo vlasništva na njima ili će zauzeti stav da je to vlasništvo Grada temeljem upisa koji je postojao u katastru. Samo je podsjetila da je u biti katastar vodio evidenciju za plaćanje poreza i da  vrlo često ljudi,  da bi izbjegli plaćanje poreza, nisu nešto upisivali kao svoje, odnosno nisu polagali pravo na tu zemlju. Po njenom osobnom mišljenju, ona  bi im priznala pravo vlasništva, jer ako sud u postupku osnivanja zemljišne knjige sada za k.o. Kremen priznaje temeljem identifikacije katastra i izjave 3 svjedoka, odnosno dovoljna su i 2, da je netko  vlasnik parcele koju pokaže i što mu svjedoci potvrde, misli da bi se i  Gradsko vijeće trebalo prikloniti tom stavu i priznati im pravo vlasništva je pravo vlasništva Grad vuče iz tog društvenog vlasništva i sljedništva iza bivše Općine Slunj, što ne mora značiti da je doista Općina kao prethodnik Grada uživala tu  nekretninu. „Moguće je i vrlo vjerojatno je da nitko nije htio polagati pravo vlasništva odnosno posjedovanja da bi izbjegao obvezu plaćanja poreza, ali ako sud kod osnivanja zemljišne knjige priznanje izjavu svjedoka i identifikaciju, mislim da bismo trebali i mi., to je moje osobno mišljenje“, zaključila je gđa Kovačević.

Josip Štefanac gleda jednu i drugu parcelu pa mu ispada kao da je ovdje baš kao neka zla namjera bila, na jednoj parceli se radi o  15 hvati, a na drugoj 500 i nešto hvati, a to je kao nekakav klin ucrtan i nije baš nekako logičan, pa ne zna je li to nekakav inat bio. Međutim, zanima ga  slijedeće, a to je da li ćemo mi kroz upis ovih svih idućih parcela u k.o. Kremen imati sličnih situacija jer boji se  da ne bi bili u većem zlu nego što se trenutno nalazimo.

Zdenka Kovačević odgovara da  osnivanje zemljišne knjige za k.o. Kremen završava sa 31. 12. ove godine,  što znači da svi koji su imali tih problema oko utvrđivanja prava vlasništva su se već  trebali javiti, a ovo su  prva dva slučaja gdje netko polaže pravo na neku nekretninu koja je upisana u korist Grada i stoga misli da takvih situacija ne bi trebalo biti puno, tim više što Grad čestica na području k.o. Kremen, osim nerazvrstanih cesta, koje smo malo prije utvrdili,  niti nema, znači nema nekih  drugih parcela koje bi bilo gradsko vlasništvo. Složila se s konstatacijom g. Štefanca da je ovo doista jedan klin  u tim parcelama i doista parcela izgleda dosta neobično i misli da Grad s njom, čak i da ostane gradska i da se odbije zahtjev, ne može realno  ništa napraviti jer  je ona za gradnju preuska, znači u  prvom dijelu koji graniči s prometnicom  je preuska za formiranje nekakve građevinske parcele, a tamo dalje jer možda i predaleko jer je u pravilu građevinska zona 70 m od prometnice.

Damir Vuković je samo prokomentirao da je to 55 kvadrata što stvarno nije veliko.

Ivanka Magdić dodaje da je to za Brozovića dok je za Moćana to preko 700 kvadrata.

Davor Požega smatra, ako mi to njima ne bi priznali,  velike su šanse da bi oni to na sudu mogli dokazati i da bi tu samo imali bespotreban sudski postupak i nove troškove, tako da smatra da im to treba priznati.

Nitko se više nije javio za raspravu pa je predsjednica raspravu zaključila i potom predložila Gradskom vijeću da se uvaže zamolbe podnositelja odnosno da Gradsko vijeće prizna pravo vlasništva Zlatku Moćanu na dijelu k.č. 1242/1 k.o. Kremen u površini od 770 m2 i Zlatku Brozoviću na dijelu k.č. 1242/1 k.o. Kremen u površini od 55 m2..

U nastavku je najprije dala na glasanje prvi prijedlog, tj. da se prizna pravo vlasništva Zlatku Moćanu na dijelu k.č. 1242/1 k.o. Kremen u površini od 770 m2.

Glasalo je svih 14 vijećnika pa predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno  donijelo Zaključak o priznavanju  prava vlasništva Zlatku Moćanu na dijelu k.č. 1242/1 k.o. Kremen u površini od 770 m2.

Potom je dala na glasanje prijedlog da se prizna pravo vlasništva   Zlatku Brozoviću na dijelu k..č. 1242/1 k.o. Kremen u površini od 55 m2..

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno donijelo

Zaključak o priznavanju prava vlasništva  Zlatku Brozoviću na dijelu k..č. 1242/1 k.o. Kremen u površini od 55 m2.

 

43. Zaključak o pokretanju postupka izdavanja službenog glasila Grada Slunja

Prijedlog Zaključka o pokretanju postupka izdavanja službenog glasila Grada Slunja vijećnicima je dan u materijalima.

Otvorena  rasprava.

Maria Medveda  zanima  zašto je došlo do ovakve odluke i koliko će nas to koštati godišnje, odnosno  koliko nas je do sada  koštalo objavljivanje u Glasniku Karlovačke županije.

Zdenka Kovačević je odgovorila kako  objavljivanje akata u Glasniku košta godišnje 5.000 kn, a osim nešto malo više vremena koje će se morati utrošiti na  formiranje glasnika Grada Slunja, znači vremena djelatnika, nekakvih većih financijskih izdataka  ne bismo trebali imati. Zašto? Zato što svi akti koji se objavljuju u Glasniku Karlovačke županije su akti koji dolaze od nas. Namjera je  objavljivati glasnik samo na webu,  a  po potrebi ga u pisanoj formi dati onome tko to zatraži, tako da bi tu ukupno izdaci trebali biti manji nego što su sada. Ovo je sve inicirano iz razloga što  vrlo često imamo problema sa stupanjem na snagu naših akata,  akti ne smiju  stupati na snagu retroaktivno,  moramo čekati da prođe uobičajeni rok stupanja na snagu tj. 8 dana od dana objave, a  izuzetno  slijedeći dan od objave, a  događa nam se da ne možemo usuglasiti sa djelatnicima iz KŽ datum objave, dogodi  se da onda kada bismo mi htjeli da to bude objavljeno, ne mogu nam objaviti ili se dogodi suprotno da nam  jave u kom broju Glasnika i s kojim datumom će biti objavljen akt, a na kraju se to korigira odnosno izmjeni pa  opći akti stupa na snagu sa odmakom na koji nismo računali. S obzirom da sve što se objavljuje ide od nas, nekako  se čini  logičnije, a i tehnička opremljenost je sada takva da  to možemo sami raditi i da ne moramo ovisiti o drugome.

Mario Medved pita tko će to raditi, znači netko tko je već zaposlen u Gradu.

Zdenka Kovačević odgovara da će  raditi  gđa Ankica Štefanac koja i sada priprema sve akte i dostavlja Karlovačkoj županiji.

Nakon što je zaključila raspravu predsjednica je dala Zaključak na glasanje.

Glasalo je 14 vijećnika i predsjednica konstatira da je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo Zaključak o pokretanju postupka izdavanja službenog glasila Grada Slunja.

 

44. Različito

Predsjednica je informirala vijećnike o zaključku sa sastanka kojeg su održali neposredno prije sjednice gdje su  kao predsjednici klubova vijećnika, potpredsjednik vijeća zajedno sa gradonačelnikom došli do nekakvog zajedničkog zaključka oko vremena održavanja sjednica GV što se nametnulo kao problem odnosno kao nejasnoća kod sazivanja sjednica. Usuglasili su  da sjednice GV budu od sada pa na dalje u  18 sati, dodavši kako je to, naravno, podložno promjenama i da će se  tijekom vremena i održavanja sjednica vidjeti koliko će to biti održivo i dugotrajno,. Također su se dogovorili nakon 6 mjeseci od današnjeg dana da će se vidjeti da li će se nastaviti tim tijekom ili će se sjednice vratiti na 13 sati.

Damir Vuković je pohvalio  zamjenika gradonačelnika što im se napokon pridružio na sjednici, a Zdravko Pavlešić se zahvalio na pohvali.

Predsjednica na kraju još čestitala svima nadolazeće, a i protekle blagdane sa željom da slijedeću 2015. godinu provedemo u još većem zajedništvu i na dobrobit Grada Slunja, kao i gledateljima i slušateljima Radio Slunja i medija g. Butine.

Gradonačelnik se također zahvalio na suradnji, bila je takva kakva je bila, većinom je bila dobra, bilo je i ljutnje, bilo je nesuglasica, ali bitno je da su donosili odluke koje su bitne za ovaj Grad. Nada se boljoj suradnji iduće godine, želi svima puno zdravlja i sreće u idućoj godini sa željom da se što bolje dogovaraju i da  sve odluke koje su u interesu grada prođu dobro.

 

Sjednica je završena u 15,10  sati.

 

ZAPISNIK SASTAVILA:                                                                                                                                          PREDSJEDNICA

                                                                                                                                                                       GRADSKOG VIJEĆA

 

Ankica Štefanac. vr.                                                                                                                                            Marina Mrkonja, v.r.

                                                                      

 

 

 

Lokalni izbori 2017.


 

Europe direct Karlovac

Grad Slunj, Trg dr. Franje Tuđmana 12, 47240 Slunj, tel: 047 777 102, http://www.slunj.hr, info@slunj.hr